Keltski zlatnici – razbojnici ukrali – Foto: Frank Mächler/dpa
Manhing (dpa)– Nepoznati provalnici su iz Keltskog rimskog muzeja u Bavarskoj u utorak odnjeli 483 zlatnika. Blago koje je bilo u gradu Manhingu je vredno više miliona eura, saopštila je policija.
Šteta za kulturu je ogromna, rekao je ministar umjetnosti Bavarske Markus Blume. “Gubitak keltskog blaga je katastrofa, zlatnici kao svedočanstva naše istorije su nezamenljivi,” rekao je Blume.
Zlatnici su zapravo bili najpoznatiji eksponat muzeja. Reč je o najvećem keltskom blagu koje je iskopano u prošlom vijeku. Arheolozi su novčiće našli pre 23 godine. U vitrini je bilo 483 zlatnika i procena je da su iz prvog ili drugog veka pre nove ere.
Prema prvim nalazima, provala se dogodila u utorak u ranim jutarnjim satima. Počinioci su nestali, a njihov identitet je ostao nepoznat.
Tek kada je osoblje ujutro došlo u muzej, zločin je otkriven.
Opidum Manhing se smatra važnim keltskim naseljem, gdje arheolozi iznova dokumentuju nalaze.
Ali za Manhing znaju i kriminalci. Samo početkom maja razbojnici su iskopali oko 140 rupa na nalazištu. Još nije poznato da li su tada nešto ukrali.
U organizaciji JU Muzeji i galerije Budve u petak, 25. novembra 2022. godine, u 18 časova u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović”, povodom svečane proslave Dana opštine Budva biti upriličen koncert ženske vokalne grupe „Harmonija”. Gosti koncerta će biti Ninoslava Zlatković, solo klavir i vokalni kvartet koji čine Iva Otašević, Lara Pavićević, Milica Radović i Nikola Karadžić.
Ženska vokalna grupa „Harmonija” iz Budve postoji i radi 39 godina. Dobila je ime po plavokosoj kraljici Harmoniji, ženi feničanskog kralja Kadma, osnivača Budve po mitskoj legendi. Harmonija u svom sastavu danas ima 10 članica, od kojih se 5 profesionalno bave muzikom. Tokom svih ovih godina u klapi je pjevalo pedesetak članica. Za 39 godina postojanja i rada imala je oko 2000 nastupa. Nastupala je na samostalnim koncertima, smotrama klapa, na festivalima zabavne muzike u zemlji i inostranstvu. Programski nije orjentisana samo na klasičan repertoar primorskih klapa, već njeguje raznovrstan melos kao što je duhovna muzika, stari majstori, kompozicije iz popularnih Opera, starogradske i izvorne narodne pjesme.
U Perastu na inernacionalnom festivalu klapa je više puta osvajala nagrade. Snimila je 4 CD-a i 25 TV spotova, sa ciljem da i medijski uspješno prezentuje i promoviše mediteransku kulturu i tradiciju, posebno crnogorskog primorja. Znatan dio repertoara klape čine kompozicije za koje je tekst i muziku napisala g-đa Mirjana Pajović, umjetnički rukovodilac grupe od osnivanja. Zahvaljujući ozbiljnom i upornom radu uz podršku Opštine Budva postala je najreprezentativniji i renomirani ansambl grada Budve.
Lučka kapetanija Kotor donijela je danas rješenje kojim se vlasniku dotrajalog bivšeg trajekta „Omorika“, kompaniji „Capital MR“ d.o.o iz Podgorice i njenom izvršnom direktoru Miloradu Popoviću nalaže da taj brod ukloni sa njegovpog aktuelnog nesigurnog veza na pristaništu Zmijice kod zelenike u Herceg Nobom i „brod veže na sigurno mjesto radi rastavljanja (kasiranja) broda.“
U rješenju u koje smo imli na uvid, podgoričkoj kompaniji koja je vlasnik 60 godina starog, dotrajalog i tehnički neispravnog broda čije je rezanje u staro željezo započela na Zmijicama bez dozvole nadležnih organa, nalaže se da „Omoriku“ sa trog veza ukloni „uz pomoč odgovarajučeg tegljača i stručnih lica u službi tegljenja“.
„Naređuje se Upravi pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore (UPSUL) Bar da pruži punu asistenciju pravnom licu „Capital MR“ doo Podgorica“- stoji u rješenju Lučke kapetanije Kotor koje je obradio njezin pravnik Savić Bošovič, a potopisao lučki kapetan Predrag Ratković.
Ovo je inače, prvi slučaj da Lučka kepetanija ovako efikasno postupa u slučaju bespravnog rezanja dotrajalih starih brodova (scrapping) u Boki i njihovog nesigurnog vezivanja po raznim djelovima obale zaliva, a što je u proteklih nekoliko godina, dok Ratković nije preuzeo rukovođenje ovim organom, u više navrata dovodilo do raznih manjih ili većih incidenata, ekološke štete, čak i potonuća nakih od tih plovnih objekata,. Sve to do sada je prolazilo nekažnjeno za aktere (scrappere) koji su svojim neodgovornim i nezakonitim postupanjem uzrokovali ovakve incidente, a njihove ekološke posljedice sanirane su od strane nadležnih državnih službi o trošku sbih građana, a ne izazivača zagađenja akvatorijuma.
Trajekt Omorika
Stari nekadašnji trajekt „Omorika“ čije je neautorizovano rezanje u staro željezo na Zmijicama, prije desetak dana obustavila Inspekcija sigurnosti plovidbe jer je ono rađeno mimo za to zakonom jedino predviđenih mjesta – brodogradilišnih luka u Bijeloj i Bonićima, te bez dozvole Lučke kapetanije, ostavljen je na Zmijicama bez ikakvog nadzora posade, vezan sa samo par slabih konopa na svom pramčanom dijelu. Krma 42 metara dugog broda teškog oko 300 tona, uopšte nije obezbijeđena vezom preko sidara ili plutača u moru, pa u srijedu popodne zbog nevremena i olujnog juga, zaprijetila opasnost da se „Omorika“ otkine sa veza i bude bačena na obalu ili potopljena. To bi sigurno prouzrokovalo dodatnu materijalnu štetu koja se ne bi ograničila samo na taj dotrajali brod čije je rezanje već započeto, već i na druge plovne objekte vezane u okolinim, kao i na samu obalnu infrastrukturu. Uz to, budući da na „Omorici“ još ima nafte i ulja, izvjesno je da bi bilo i težih ekoloških posljedica. Stoga su se u srijedu Lučka kapetanija, inspekcija siugurnosti plovidbe, UPSUL, ali i privatna lica i kompanije koje posluju oblasti jahtinga i pomorstva, morali vanredno angažovati u pokušaju da spriječe teže posljedice takvog neoodgovornog ponašanja vlasnika dotrajalog trajekta, a koji je taj tehnički neispravan brod, ostavio u nesigurnom stanju i bez propisanog nadzora svog osoblja, na vezu na pristaništu Zmijice. Vlasnik broda je to učinio protivno nalogu koji mu je Inspkecija sigrunosti plovidba izdala 11.novembvra, kada je on, pored zabrane daljeg rezanja broda, obavezan da dotrajali trajekt veže na sigurna način ii obezbjedi stalno prisustvo na brodu osoba koje bi brod čuvale i intervenisale u slučaju potrebe.
U rješenju koje je danas donijela Lučka kapetanija Kotor konstatuje sse da je vlasnik „Omorike“, kompanija „Capital MR“ iz Podgorice započela kasiranje (rezanje) „Omorike“ bez prethodno dobijene saglasnoti resornig Ministartsva kapitalnih investicija i nadležne lučke kapetanije, zbog čega je inspekcija izrekla privremenu mjeru zabrane tih radova do pribavljanja potrebnih papira.
„Imajući u vidu da je plovni objekt nebrigom vlasnika, prepušten opansostima mora i vjetra na vezu u Zmijicama, pa iz same činjenice da bi brod-trajekt mogao biti odneđen vjetrom i valovima, ili biti naplavljen i potonuti na samom vezu, Lučka kapetanija Kotor je odlučila da vlasnik plovnog objekta izmjesti isti na bezbjedan vez koji će odrediti UPSUL, a na kojem će nastaviti započetio rastavljanje broda“- piše u naredbi kotorske Lučke kapetanije.
Blokada GP Debeli brijeg u petak 25. novembra od 11 do 13 sati.
Pozivamo Novljanke i Novljane da dođu u što većem broju, da se svi zajedno još jednom zauzmemo za opstanak Bolnice i njeno hitno uvođenje u sistem javnog zdravstva, poručuju organizatori
Organizovan je besplatan prevoz, a autobusi će polaziti sa tri lokacije:
– Bijela (Panorama) u 10.15 časova,
– Zelenika (kod luke) u 10.30 časova i
– Herceg Novi (glavna autobuska stanica) u 10.30 časova.
Bolnica Meljine
Predstavnici lokalne zakonodavne i izvršne vlasti će zajedno sa građanima opet blokirati Granični prelaz Debeli brijeg, ovog puta na dva sata, kako bi poslali poruku da Herceg Novi i njegovi građani neće dozvoliti zatvaranje Bolnice Meljine.
Organizacija protesta sa ciljem blokiranja graničnih prelaza u slučaju da ne bude riješeno pitanje PZU „Opšta bolnica Meljine“ jedan je od zaključaka koji su jednoglasno podržani na X redovnoj sjednici Skupštine opštine Herceg Novi, a tiču se opstanka i funkcionisanja ove zdravstvene ustanove.
Gradska biblioteka i čitaonica Kotor povodom 70 godina rada u petak 25. novembra sa početkom u 19 sati organizuje izložbu plakata „Knjige, autori i događaji“ u Staklenoj galeriji Kulturnog centra.
Izložba dokumentuje izbor iz programske aktivnosti Biblioteke: od predstavljanja domaćih nagrađivanih autora, antologijskih pjesnika, zavičajnih pisaca, programa za djecu i mlade, predavanja i tribina, izložbi dokumenata i starih i rijetkih knjiga u saradnji sa drugim subjektima kulture, preko predstavljanja dobitnika NIN-ove nagrade do najsavremenijih književnika iz zemlje i regiona.
Izložba je dio Programa proslave Dana opštine Kotor.
Ako ovih kišovitih budvanskih dana nekome kažete da morate do Starog grada on će vas obavezno upitati imate li ronilčaku opremu ili idete li barkom. No da nije vrijeme šali, svjedoče slike i snimci ovih dana zabilježeni na teritoriji ove mjesne zajednice. Polavljene ulice i riva, te otežana prohodnost dolaska do kuća i poslova veliki su problem kako mještanima tako i zaposlenih u objektima u Starom gradu, javlja RTv Budva.
Iz MZ Stari grad, pozdravljaju rad Komunalne policije i Komunalnog preduzeća zbog odluke o postavljanju džakova sa pijeskom kako bi se spriječila materijalna šteta uzrokovana vodom.
Budva – foto RTV Budva
“Moramo da pohvalimo rad komunalne policije i Komunalnog preduzeća zbog odlično sprovedene akcije postavljanja džakova sa pijeskom na tri ulaza koja vode na plažu Brijeg od Budve.
Budva – foto RTV Budva
U Starom gradu ima manjih poplava koje su prouzrokovane zbog lošeg odliva vode, ali ipak se nadamo se da neće biti materijalne štete u objektima koji se nalaze u prizemlju na tim lokacijama”, kazao je Luka Vučković član ove mjesne zajednice.
Budva jugo – foto Boka News
A juče je u Budvi uz kišu duvao i jugo što je doprinijelo slici pravog novembarskog dana, a kako je to izgledalo možete pogledati u videu:
U slovenskom Piranu u utorak se otklanjaju posljedice jutarnje iznimno visoke plime zbog koje je morska voda poplavila niži dio grada.
Voda je napravila štetu na prizemnim stanovima i lokalima, kao i na automobilima, koje vlasnici nisu uklonili.
U slovenskim obalnim gradovima između 6 i 7 sati oglasile su se sirene koje su upozoravale stanovnike na opasnost od poplava zbog visokih plima.
U Piranu je najviše problema stvaralo more. Postrojbe civilne zaštite zaštitile su dijelove grada protupoplavnim vrećama od najavljene ekstremno visoke plime, no morska je voda prodrla i u mrežu oborinske kanalizacije iz koje je izlazila na površinu. Poplavljeni su stanovi u prizemlju, nekoliko trgovina i ugostiteljskih objekata.
I u Izoli su postavljene protupoplavne vreće, a morska voda djelomice je poplavila cestu.
U Kopru je more poplavilo niže dijelove obale, a tijekom jutra su zbog šteta od jakog vjetra morali intervenirati i vatrogasci.
Na mareografskoj postaji u Kopru danas je izmjerena peta najviša razina mora od 1961., priopćila je slovenska Agencija za okoliš, a prenosi novinska agencija STA. Po navodima agencije, razlog tome je nekoliko čimbenika. Zbog blizine mladog mjeseca, astronomska plima je bila visoka. Uz to, na Jadranu puše jako jugo, na otvorenom moru brzinom većom od 100 kilometara na sat. Prema izračunima stručnjaka, time je razina vode podignuta za 40 centimetara. Tlak zraka u jutarnjim satima pao je za gotovo 20 hektopaskala, što je pridonijelo porastu razine mora za dodatnih 40 centimetara, pojasnili su.
Prema prognozama agencije, današnje večernje i jutarnje plime također će biti iznad prosjeka, a do prelijevanja može doći i u četvrtak ujutro.
Crna Gora je, prema podacima Svjetske turističke organizacije (UNWTO), u prvoj polovini ove godine bila na prvom mjestu na listi destinacija koje posjećuju turisti iz Velike Britanije, saopštio je konsultant i ekspert iz oblasti turizma, Robert Dee.
On je na radionici pod nazivom Trendovi putovanja na tržištima engleskog govornog područja, koju je organizovala Nacionalna turistička organizacija (NTO), kazao da u Crnoj Gori svuda vidi potencijal.
„To je jedna od onih fantastičnih destinacija koje su male, ali sadržajne. Imate fantastične plaže, nevjerovatne planinske pejzaže, vaše primorje je sjajno, posebno Bokokotorski zaliv. Na sjeveru imate nacionalne parkove, Durmitor i dolinu Tare. Zaista, nevjerovatni predjeli sa odličnom ponudom. Vaša kultura i istorija su jedinstvene“, poručio je Dee.
On je, kako su saopštili iz NTO-a, kazao da se u svemu tome ističu Cetinje i Kotor, sa svojim UNESCO nasljeđem.
„Zaiste nudite mnogo toga za turiste koji dolaze iz Velike Britanije, a koji vole da uživaju i istražuju. Turisti iz Velike Britanije rado posjećuju vaše primorje. Čuli su za Herceg Novi, Kotor, Tivat, rado odmaraju tamo, kao i u Budvi, koja je dobro poznata domaćim turoperatorima i koju svrstavaju u svoje itinerere“, poručio je Dee.
Boka Kotorska – foto Boka News
NTO je radionicu organizovala imajući u vidu značaj tržišta Velike Britanije za crnogorski turizam, kao i rastuće trendove kada je u pitanju turistička posjeta sa tog, ali i sa tržišta Sjedinjenih Američkih Država (SAD), a sve u cilju edukacije prvenstveno turističke privrede.
Direktorica NTO-a, Ana Tripković Marković, je saopštila da tržište Velike Britanije predstavlja tradicionalno važno tržište sa ogromnim potencijalom za crnogorski turizam, što je pokazala i ova ljetnja turistička sezona tokom koje je, do kraja avgusta, zabilježen dolazak oko 52 hiljade britanskih turista koji su ostvarili oko 270 hiljade noćenja, što je oko četiri puta više u odnosu na isti prošlogodišnji period.
Ona je dodala da se i kod tržišta SAD-a bilježe odlični rezultati i da je Crna Gora ove godine imala dvostruko više turista u odnosu na prethodnu.
„Upravo, rukovođeni ovim rezultatima, u NTO-u smo intezivirali promociju na ovim tržištima i organizovali radionicu kako bismo upoznali turističku privredu i lokalne turističke organizacije sa trendovima i spremno odgovorili zahtijevima ovih tržišta u narednoj i sezonama koje dolaze“, kazala je Tripković Marković.
Dee je dugi niz godina bio na visokim pozicijama u turističkoj industriji, u renomiranim kompanijama kao što su Radisson Hotels, Independent Coach Travel i Evropska turistička asocijacija ETOA.
Dee će tokom boravka u destinaciji imati priliku da uživa u Kotoru, Tivtu, Herceg Novom, Baru, Kolašinu, Žabljaku i vinskom podrumu Šipčanik, gdje će degustirati kvalitetna crnogorska vina.
Takođe, planiran je obilazak Crnog jezera i kanjona rijeke Tare, kao i poznatih turističkih lokaliteta na primorju.
Podršku organizaciji ove studijske posjete dali su i lokalne turističke organizacije Kotora i Bara, hoteli Blue Kotor Bay, Bianca Resort and Spa, One and Only Portonovi, Regent Porto Montenegro i Plantaže.
Addio-skulptura-Losinj – Foto: Z. Ettinger Starčić / Bojan Purić / Novi list
Brončana skulptura »Addio«, koja u apstraktnoj izvedbi predstavlja ženu koja gledajući prema otvorenom moru maramicom maše na pozdrav pomorcu, pretrpjela je teško oštećenje nakon što je zasad još nepoznati počinitelj odrezao kipu ruku u kojoj drži »facolić« (maramicu) te nakrivio glavu.
Spomenik je postavljen prije nešto više od dva mjeseca, na rtu Anuncijata, približno »u vratima« uvale Čikat, na nekoliko koraka od crkvice opremljene zavjetnim slikama starih lošinjskih jedrenjaka, a njegova je autorica umjetnica Zvonimira Obad. Lošinjskom muzeju, koji je uz Turističku zajednicu Lošinja organizirao postavljanje spomenika, sada predstoji dogovor s umjetnicom o načinu popravka spomenika, a dotad je slučaj u rukama policije, koja pregledava i snimke obližnjih nadzornih kamera, piše Novi list.
– Sasvim je sigurno da su potpuno nepoznavanje lokalne povijesti i kulturne baštine te neukost ljudi/pojedinca doveli do pokušaja uništavanja skulpture. Netko je pokušao skulpturu srušiti, a možda i ukrasti, ali samo su odrezali ruku. Očito su spriječeni u naumu da je sruše i tako u cijelosti unište – izjavila je Zrinka Ettinger Starčić, ravnateljica Lošinjskog muzeja.
