Iako je sjedište Jadrolinije u Rijeci, državni brodar će u Zadru 5. decembra imati završnu svečanost obilježavanja 75 godina postojanja uoči blagdana sv. Nikole i Dana pomorstva u organizaciji Ministarstva mora.
Zadar je opet izabran za mjesto središnje proslave. Glavni gost direktoru Jadrolinije Davidu Sopti bit će premijer Andrej Plenković.
Proslava će se, kako doznaje portal 057info, održati na brodu Marko Polo – jedinom koji održava međunarodne linije budući da se brod Dubrovnik prodaje. Na trajektu Zadar prije nekoliko godina održana proslava povodom obilježavanja Dana županije. Trajekt Zadar koji je kupljen i kum mu je bio tadašnji ministar Božidar Kalmeta, godinama je održavao liniju Zadar – Ancona dok ga Jadrolinija nije povukla iz Gaženice nazad u Stari Grad, a linija je ukinuta.
Ove je godine tu međunarodnu liniju iz Zadra održavao trajekt Marko Polo, paralelno sa Splitom. Zbog proslave u Zadru, Jadrolinija je oglasila izvanrednu i to zimsku liniju iz Ancone za Zadar 2. decembra.
Marko Polo ostaje u Gaženici kako bi se pripremio za veliku feštu Jadrolinije, a na redovnu liniju iz Splita za Anconu 4. prosinca uskočit će brod Dubrovnik.
Opština Tivat nastavlja akciju pošumljavanja u petak, 02. 12. 2022. godine sa početkom u 11 sati, na lokaciji bivše deponije Grabovac. U cilju održivosti i zaštite prostora, pošumljavanje se nastavlja modelom agrošumarstva a to podrazumjeva kombinovano gajenje šumskog drveća i voća zajedno sa drugim kulturama, uz obostranu korist za ljude, biljke, životinje i životnu sredinu uopšte.
Planirano je pošumljavanje sadnicama masline, divljeg šipka i iglice (čičimak).
Akciju organizuju Sekretarijat za privredu i Sekretarijat za uređenje prostora Opštine Tivat, a nabavku sadnica obezbjedila je NVO “Momentum” i internacionalna škola “Arcadia Akademy” a njihovi članovi i đaci učestvovuju u akciji pošumljavanja.
DOO “Komunalno” Tivat pripremiće teren za sadnju biljaka. Organizatori pozivaju zainteresovane institucije, organizacije i građane da učestvuju u akciji a u slučaju nepovoljnih vremenskih uslova, akcija će biti odložena.
Nacionalna turistička organizacija (NTO) je, imajući u vidu veliko interesovanje iz Izraela za Crnu Goru i odličnu avio-povezanost, intenzivirala promotivne aktivnosti na tom tržištu, koje su rezultirale unaprijeđenim imidžom i brojnim afirmativnim člancima, kao i reportažama o crnogorskoj destinaciji.
Iz NTO-a je saopšteno da je izraelska nacionalna televizija Channel 13 prikazala prirodne ljepote i turističke atrakcije Crne Gore kroz priloge u popularnim emisijama sa preko milion gledalaca.
„Riječ je o četiri priloga koja su prikazana u jutarnjim programima nacionalne televizije u sklopu emisije Dobro jutro Izraele i Otvaranje dana, a u kojima je Crna Gora prikazana kao savršena destinacija za izraleske turiste“, navodi se u saopštenju.
Voditelji ovih emisija zajedno sa njihovim gostima, među kojima su i poznati influenseri, govorili su o tome zašto je Crna Gora jedna od najzanimljivijih destinacija za odmor Izraelcima.
„Maya Gur i Leon Kravitz, jedni od najpopularnijih influensera specijalizovanih za putovanja u Izraelu, su govoreći o atraktivnim destinacijama tokom ove godine, Crnu Goru izdvojili kao jednu od omiljenih destinacija, zbog nevjerovatnih prirodnih ljepota, jezera, planina i predivnih plaža. Takođe, istakli su da Crna Gora ima bogatu turističku ponudu, a posebno u segmentu porodičnog turizma, što je posebno zanimljivo Izraelcima“, rekli su iz NTO-a.
Još jedna influenserka za putovanja, Lital Trior, govorila je o Crnoj Gori kao idealnoj destinaciji za porodična putovanja, dok je ekspertkinja iz oblasti putovanja, Rotem Alon, govorila o tome zašto treba posjetiti Crnu Goru, koja je samo dva sata avionskog leta udaljena od Izraela, ističući odmor u prirodi i impresivne pejzaže.
Boka Kotorska – foto R.Stjepčević
„Crna Gora sve je popularnija destinacija za odmor među turistima iz Izraela, o čemu svjedoče podaci da smo u prvih devet mjeseci imali gotovo tri puta više turista iz Izraela u odnosu na prethodnu godinu i čak rast od oko 40 odsto u poređenju sa istim periodom 2019. Tome je doprinijela i izuzetna prisutnost u izraelskim medijima“, smatraju u NTO-u.
Predstavnici vodećih izraelskih medija su krajem juna ove godine u organizaciji NTO boravili u trodnevnoj studijskoj posjeti Crnoj Gori.
Riječ je o medijima koji imaju po oko 1,5 miliona čitalaca na dnevnom nivou.
Kao rezultat te posjete, objavljeno je sedam članaka u kojima je Crna Gora prikazana kao atraktivna turistička destinacija.
Jedan od takvih članaka objavljen je u prestižnom digitalnom i štampanom mediju, Israel Today, pod nazivom Između planina i mora.
„Crna Gora je savršena za odmor na plaži, ali i za avanturistička putovanja puna uzbuđenja. Mediteranska klima, stari gradovi i slikoviti pejzaži, čine ovo mjesto savršenim“, navodi se u članku u Israel Today-a.
Iz NTO-a su podsjetili da je u Crnoj Gori u oktobru boravio ugledni urednik i novinar Asi Haim, koji piše za vodeće štampane i digitalne novine u Izraelu Yedioth Ahronoth. On je tokom svoje posjete istakao da raznovrsnost ponude, s posebnim akcentom na odličnu ponudu avanturističkog turizma, osigurava dobre rezultate kada su u pitanju turisti iz Izraela.
NP Durmitor – Crno jezero – foto Boka News
Pokazano je veliko interesovanje Izraelaca i za segment poslovnih putovanja, te je nedavno grupa donosilaca odluka iz više izraelskih kompanija boravila u studijskoj posjeti Crnoj Gori u cilju upoznavanja sa našom turističkom ponudom.
„S obzirom na brojne potencijale Crne Gore kada je u pitanju tržište Izraela, NTO će i u narednom periodu nastaviti promotivne aktivnosti na ovom tržištu, te je planirana i studijska posjeta turoperatora, kao i učešće na sajmu u Tel Avivu“, zaključuje se u saopštenju.
Nakon masovnih ruskih napada na ukrajinsku energetsku mrežu, Ukrajina je uzvratila napadom na elektranu u ruskoj Kurskoj oblasti, zbog čega je nestalo struje u nekim okruzima, dok se opskrba strujom u Ukrajini ponovno počinje stabilizirati.
Rat je ušao u 280. dan. Najteže borbe i dalje se vode za grad Bahmut u Doneckoj oblasti gdje ruske snage pojačavaju napade.
Ukrajinske snage pogodile elektranu u Rusiji – guverner
Ukrajinske snage pogodile su jučer elektranu u višestrukim napadima na rusku regiju Kursk, prouzročivši djelomičan nestanak struje, rekao je lokalni guverner.
– Ukupno je bilo oko 11 lansiranja. Pogođena je elektrana, rekao je Roman Starovojt, guverner regije Kursk, u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.
– Zbog toga je došlo do djelomičnog nestanka struje u okruzima Sudža i Korenevo.Ti su okruzi dio ruske regije Kursk koja graniči s Ukrajinom, dodao je.
Zasad nema informacija o mogućim žrtvama, dodao je guverner.
Reuters nije mogao neovisno provjeriti izvješća. Ukrajina nije preuzela odgovornost niti je komentirala.
Ruske vlasti u regijama koje graniče s Ukrajinom opetovano optužuju Kijev za napade na ciljeve poput dalekovoda i skladišta goriva i streljiva.
Zemlja vinara i maslinara Jure Sušca znala je u jesen biti prekrivena mrazom, ali ove je godine toplo vrijeme potrajalo dugo. Bilo je 28 stepeni krajem oktobra kad su on, njegova obitelj i prijatelji obrali masline.
Globalno zagrijavanje drugdje u svijetu izaziva razorne poplave i suše, ali ovdje u južnoj Hercegovini uzgoj maslina zbog toga buja.
“Klima se ovdje promijenila”, kaže Sušac francuskoj agenciji AFP: “Zime više nisu ekstremne. Praktički više nemamo smrzavanja”.
Mještani kažu da je snijeg zadnji put ondje pao u februaru 2012.
Zbog temperatura viših od uobičajenih, kakve maslinama trebaju, u BiH se proizvodnja maslina od 2015. do 2020. utrostručila, na 985 tona.
“Nema više rizika da će se masline u zimi smrznuti”, dodaje Sušac koji planira udvostručiti broj svojih stabala, na 400.
Ohrabrenje za to dobio je nakon iznimno dobre berbe od pet tona maslina, koja bi trebale dati oko 16 litara ulja na 100 kilograma.
Izrugivanje susjeda
Sušac je 1989. bio među prvima u kraju koji se usudio zasadati poneku maslinu.
“Pitao sam za savjet neke starije susjede koji su mi rekli da to ovdje nitko nije radio i čak su mi se malo smijali”.
“Ali dokazao sam da su bili u krivu”, kaže Sušac koji se obitelji upravlja imanjem na tri hektara, tridesetak kilometara od hrvatske jadranske obale.
Prema analizi Federalnog agromediteranskog zavoda (FAZ) u Mostaru, “trendovi pokazuju da globalno zagrijavanje pomiče maslinike sjevernije”.
Vremenske statistike potvrđuju stanje na terenu. “Duljina razdoblja s prosječnom dnevnom temperaturom iznad 15 stupnjeva Celzija vrlo je važna maslinama”, kaže agrometeorolog Nedžad Voljevica.
Godišnje su sada 192 takva dana u dijelu Hercegeovine u kojem se uzgajaju masline, što je 18 dana više nego što ih je prosječno bilo od 1961. do 1990., dodaje Voljevica.
Više temperature prati i manje kiše, ali to u BiH nije problem je se radi o zemlji čije su količine podzemnih voda među najvećima po glavi stanovnika u Europi.
Poput mnogih maslinara u Hercegovni, Susač je izbušio 300 metara dubok zdenac koji njegovim maslinicima omogućuje sustav navodnjavanja.
Mercedes ne, ulje da
Uzgajanje maslina u BiH je uzelo maha od 2005. godine i godišnje se zasadi od 10.000 do 15.000 stabala, kaže čelnik FAZ-a Marko Ivanković.
Ove godine će ondje biti proizvedeno 300 tisuća litara ekstradjevičanskog maslinovog ulja, što je majušni dio svjetske proizvodnje od 3,1 milijuna tona.
Hercegovački maslinari, uključujući Sušca, međutim osvajaju medalje na natjecanjima u Hrvatskoj, regionalnom lideru u tom sektoru.
Jedan od njih čak je osvojio zlatnu medalju na svjetskom natjecanju maslinara NYIOOC, jednom od najprestižnijih u svijetu.
“Masline daju najbolje rezultate, najviše razine polifenola (molekula s antioksidativnim svojstvima) upravo na rubu Sredozemlja, gdje se mi nalazimo”, tvrdi uzgajivač
Slavko Ramljak, koji ima 1300 masilna.
“Ne možemo napraviti mercedes, ali možemo dobro maslinovo ulje”, dodaje taj 70-godišnjak.
Koncert gudačkog kvarteta EAR PEACE biće održan večeras (30. novembar) u Crkvi Svetog Duha, koncertnoj dvorani Muzičke škole “Vida Matjan” u Kotoru.
Na programu su djela Mozarta, Weberna, Puccinina i Piazzolle. Početak je u 19 sati, a ulaz je slobodan.
Koncert se organizuje u okviru programa proslave Dana opštine Kotor. Organizator je JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor, uz podršku kotorske Muzičke škole.
EarPeace kvartet je osnovan 2022. godine u sklopu projekta EArPieCe – Interreg IPA CBC Italy-Albania-Montenegro. Od tada samostalno djeluje. Čine ga crnogorski muzičari Eleonora Vujović- violina, Dušan Obrenović- violina, Sonja Milivojević- viola i Aleksandra Trifunović- kontrabas. Bave se izvođenjem djela klasične muzike komponovanih za standardni gudački kvartet, kao i aranžmana tango, filmske, rock muzike. Do sada su se predstavili publici u više gradova Crne Gore.
Eleonora Vujović rodjena je 1987.godine u Kragujevcu, gde je završila osnovne studije u klasi prof. Ane Boričić,a 2011 god. upisuje master studije na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu, u klasi prof. Marije Špengler.Tokom studija bila je koncertmajstor akademskog orkestra,clan prvih violina gradskog orkestra Šlezinger u Kragujevcu i kamernog orkestra u Beogradu pod rukovodstvom Isidore Žebeljan. Od 2013 pocinje sa radom na mesto tutti prve violine u Crnogorskom simfonijskom orkestru, Član je Mediteranskog orkestra “Allegro vivo” i muzickog festivala “Operosa”, Crnogorskog omladinskog orkestra i Crnogorskog kamernog orkestra.
Dušan Obrenović rođen 05.01.1997. godine na Cetinju, Crna Gora. Završio je srednju muzičku školu „Vasa Pavić” u Podgorici, u klasi profesora Marka Simovića.
Nakon završene srednje muzičke škole juna 2016. godine, položio je prijemni ispit i upisao osnovne akademske studije na Akademiji umjetnosti u Novom Sadu, u klasi profesora Miroslava Pavlovića, prvog koncertmajstora Beogradske filharmonije.
Visoko obrazovanje u trajanju od četiri godine, na studijskom programu Izvođačke umjetnosti – Gudački instrumenti – Violina, završio je septembra 2020. godine, sa prosječnom ocjenom 9.37 i stekao stručni naziv Diplomirani muzički umjetnik – violinista.
Po završetku osnovnih studija upisao je master akademske studije, takođe na Akademiji umjetnosti u Novom Sadu, u klasi profesora Miroslava Pavlovića.
Visoko obrazovanje drugog stepena – master akademskih studija, na studijskom programu Izvođačke umjetnosti – Gudački instrumenti – Violina, završio je decembra 2021. godine, sa prosječnom ocjenom 9.64 i stekao akademski naziv Master muzički umjetnik – violinista.
Doktorske akademske studije upisuje u januaru 2022. godine, na Akademiji umjetnosti u Novom Sadu, u klasi profesora Mihala Budinskog.
Učestvovao je na takmičenjima kao što su „Pjetër Gaci” u Skadru, Festival gudača „Zlatne stepenice” u Valjevu, zatim XL, XLI, XLII i XLIII Muzičkom festivalu mladih Crne Gore u Herceg Novom i Podgorici gdje je osvajao prve i druge nagrade.
U periodu od 2013. do 2016. godine, a takođe i 2022. godine, polaznik je Ljetnjeg kampa za kamernu muziku i orkestar, na čelu sa dirigentima kao što su Elisabeth Attl, Tho Posth, Jean-Michel Despin, kao i na čelu sa maestrom Sretenom Krstićem. Pohađao je seminare kod istaknutih umjetnika kao što su: Stefan Milenković, Sreten Krstić, Vili Ferdinandi, Vujadin Krivokapić, Benjamin Ziervogel, Sàndor Galgoczi, Dmitrii Prokofiev i dr.
Tokom studija je učestvovao na NOMUS i SOMUS festivalima (Srbija). Imao je priliku da sarađuje sa svjetski priznatim umjetnicima kao što su Stefan Milenković, Sreten Krstić, Pacho Flores, Kemal Gekić, Irena Josifoska, Diana Adamyan, Dmitrii Prokofiev i dr. Kao član klavirskog trija „Iskra”, koji još čine njegova koleginica Miljana Nikolić (klavir) i Teodora Uskoković (violončelo), premijerno je nastupio u okviru KotorArt festivala u avgustu 2022. godine. Nastupao je kao član festrivalskog orkestra KotorArta, Crnogorskog orkestra mladih, WBYO orkestra, a honorarno sarađuje i sa Crnogorskim simfonijskim orkestrom.
Sonja Milivojević, osnovno i srednje muzičko obrazovanje pohađa u Kotoru u klasi prof. Mileve Krivokapić, a završava u Nišu u klasi prof. Ivane Jović. Fakultet, osnovne i master studije takođe u Nišu u klasi prof. Jovana Bogosavljevića i prof. Igora Aleksića. Tokom školovanja ostvaruje zapažene rezultate na republičkim i međunarodnim takmičenjima. Bila je jedan od najboljih 1000 studenata osnovnih akademskih studija i jedna od 500 najboljih studenata master akademskih studija u Republici Srbiji i stipendista Vlade Srbije (Ministarstva olmadine i sporta) ,odnosno fonda “Dositeja”. Kao član kamernih ansambala nastupala je u Srbiji, Crnoj Gori, Italiji, Nemačkoj, Poljskoj, Slovačkoj, Rusiji, Portugalu, Grčkoj. Od 2018. godine je stalni član Crnogorskog simfonijskog orkestra. Od 2019. godine aktivno svira i violu. Od 2022. godine student je osnovnih studija na Fakultetu Primjenjenih Nauka, na smeru Primenjena psihologija.
Aleksandra Trifunović (1996) kontrabas počinje da svira sa petnaest godina i završava srednju školu u klasi profesora Veljka Belevića u Umjetničkoj školi za muziku i balet „Vasa Pavić“ u Podgorici. Osnovne i master studije završava na Fakultetu umetnosti u Nišu u klasi profesora Ljubinka Lazića. Polaznik je mnogih festivala Bass Fest+ 2017 (Banska Bystrica, Slovačka), Bass Fest 2019, 2021 (Cetinje, Podgorica, Crna Gora), Bass Fest 2019 (Sofia, Bugarska), Bemus 2021 (Beograd, Srbija) . Učesnik je republičkih i medjunarodnih takmičenja kao sto su Festival mladih Crne Gore, Medjunarodno takmičenje gudača u Nišu, Medjunarodno takmičenje gudača „Stringfest“ (Sremska Mitrovica), Međunarodno takmičenje Davorin Jenko. Dobitnik je nagrada kako solo, tako i u disciplini kamerne muzika. Održala je resitale u Beogradu, Staroj Pazovi, Nišu, Cetinju.
Pohađa masterklaseve kod eminentnih profesora kao što su: Petru Iuga, Miloslav Jelinek, Roman Patkolo Petia Bagovska. Sarađuje sa Kamernim ansamblom „13 gudača“, Kamernim orkestrom „Amorozo“, Western Balkans Youth orkestrom, Crnogorskim orkestrom mladih, Beogradskom filharmonijom, Crnogorskim simfonijskim orkestrom.
Trenutno je zaposlena kao nastavnik kontrabasa u Umjetničkoj školi za muziku i balet „Vasa Pavić“ u Podgorici.
(Kulturni centar “Nikola Đurković”)
Na 15. sjednici Skupštine opštine Kotor, održanoj juče usvojen je predlog Odluke o isplati naknade za novorođenu djecu na području Opštine Kotor, te će ona od sada iznositi 450 eura.
Predsjednik Opštine, Vladimir Jokić je kazao da se sada ova naknada sa 150podiže na 450 eura, što je nivo minimalne zarade na teritoriji Crne Gore.
Budžet Opštine Kotor od 23-24 miliona eura na ovaj način bio bi opterećen sa oko 100.000 eura.
“2021. godine kada je u Kotoru rođeno 238 djece, za ovu naknadu izdvojeno je 35.700eura”, kazao je Jokić.
On je istakao da je prirodni priraštaj u Kotoru protekle godine bio minus 70, te da pomenuta suma od 450 eura, iako neće značajno doprinijeti povećanju nataliteta, svakako predstavlja pomak u pomoći roditeljima novorođene djece.
Proradio meteorološki radar na Pelješcu – foto DHMZ
Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) objavio je u utorak kako je proradio suvremeni meteorološki radar na lokaciji Uljenje na Pelješcu, čime su prvi put u povijesti dostupni podaci s čitavog područja Republike Hrvatske.
Uljenje je posljednji i treći po redu suvremeni meteorološki radar na hrvatskom dijelu Jadrana, kojem su antena i kupola ugrađene 19. oktobra, a nakon završnih radova uslijedio je probni rad koji je završio u utorak.
„Od danas C-band Doppler meteorološki radar na vrhu Uljenje na Pelješcu započeo je s radom te je time prvi put u povijesti cjelokupni teritorij Hrvatske, uključujući hrvatsku obalu, more i otoke, pokriven radarskim mjerenjima. Bolje razumijevanje stanja atmosfere južne Dalmacije dugotrajna je želja hrvatskih meteorologa koja je početkom rada ovog radarskog uređaja konačno i ostvarena“, naveli su iz DHMZ-a.
Dodali su kako su svi podaci o radarskim mjerenjima dostupni na mobitelu i računalu.
„Korisnici tako mogu ne samo bolje planirati svakodnevne aktivnosti, već i procijeniti koliko je neki opasni vremenski sustav udaljen od njih te donijeti pravovremenu odluku o svojoj sigurnosti“, ističu iz DHMZ-a.
Uz Uljenje, trenutno rade još četiri radarska uređaja na lokacijama Gradište, Bilogora, Goli i Debeljak, a Puntijarka će proraditi do kraja trajanja DHMZ-ovog projekta modernizacije meteorološke motriteljske mreže u RH – METMONIC.
„Zajedničkim radom pet meteorološko oceanografskih plutača usidrenih ovog ljeta duž Jadranskog mora te dvije visinske postaje u Slavoniji i Istri te nakon ugradnje osjetnika na više od 400 lokacija prizemnih postaja, ovim projektom će se uspostaviti suvremeni meteorološki motriteljski sustav“, navode iz DHMZ-a.
Projektom METMONIC dodatno će se unaprijediti sustav ranog upozorenja na ekstremne vremenske i hidrološke pojave te klimatske uvjete. „Time će DHMZ dati dodatnu podršku razvoju gospodarstva, turizma, ribarstva te nautizma kao i prilagodbi na klimatske promjene“, navode iz DHMZ-a.
Ukupna procijenjena vrijednost troškova projekta METMONIC je 343.914.506 kuna, od čega se 85 posto odnosno 292.327.330 kuna financira iz EU fondova kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija, dok 15 posto nacionalne komponente u iznosu od 51.587.175 kuna sufinancira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Tripundanske svečanosti i kolo Svetog Tripuna upisani su u spisak nematerijalne kulturne baštine čovječanstva Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO).
Podsjetimo, Bokeljska mornarica upisana je u decembru prošle godine na listu svjetske nematerijalne kulturne bašitine UNESCO.
“Tripundanske svečanosti i kolo Svetog Tripuna su usredsređeni na dva glavna godišnja događaja: praznik Svetog Tripuna (3. februar) i Bokeljsku noć. Kolo, koje izvode pripadnici Bokeljske mornarice obučeni u tradicionalnu uniformu, najvidljiviji je kulturni aspekt fešte. Nosioci ove tradicije sastaju se tokom februara i marta u svakom gradu u kojem se nalazi Bokeljska mornarica. Poznati kao Bokeljske noći, ovi skupovi hrvatskoj javnosti predstavljaju kulturnu baštinu bokeljskih Hrvata. Praznik potiče iz kulta Svetog Tripuna. Njegovi posmrtni ostaci odneseni su u Kotor 809. godine i od tada se slavi kao zaštitnik Kotora, Kotorske biskupije i Bokeljske mornarice. Članovi zajednice su uključeni u pripremu i održavanje nošnji i upoznaju se sa tipičnim bokeljskim receptima. Saznanja o širem istorijskom i kulturnom kontekstu bokeljskih Hrvata i njihovog sveca zaštitnika prenose se i kroz izložbe, javna predavanja, kulturne večeri i manifestacije”, navodi se na sajtu UNESCO.
🔴 BREAKING
Just inscribed on the #IntangibleHeritage List: Festivity of Saint Tryphon and the Kolo (chain dance) of Saint Tryphon, traditions of Croats from Boka Kotorska (Bay of Kotor) who live in the Republic of #Croatia 🇭🇷.
— UNESCO 🏛️ #Education #Sciences #Culture 🇺🇳 (@UNESCO) November 29, 2022
Svečanosti sv. Tripuna novo hrvatsko kulturno dobro na UNESCO-ovu popisu
Zagreb, 29. novembra 2022. (Hina) -“Svečanosti sv. Tripuna i kola sv. Tripuna – tradicija bokeljskih Hrvata u Republici Hrvatskoj” novo je hrvatsko kulturno dobro upisano na UNESCO-ov Reprezentativan popis nematerijalne baštine, izvijestilo je u utorak Ministarstvo kulture i medija RH.
Odluku o tome jednoglasno je na zasjedanju održanom u utorak u marokanskom gradu Rabatu donio UNESCO-ov Međuvladin odbor za očuvanje nematerijalne kulturne baštine.
Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske u suradnji s udrugama Bokelja kandidiralo je proslavu svetog Tripuna i kolo svetog Tripuna – tradiciju bokeljskih Hrvata u Republici Hrvatskoj, za zaštitu i upis ovog kulturnog fenomena na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, kako bi potvrdilo njegovu vrijednost i značaj ne samo kao nacionalne, već i kao dijela svjetske baštine.
“Današnji upis priznanje je svima onima koji su ulagali napore i skrbili da se nematerijalno dobro sačuva od nestajanja, a i snažan poticaj da ono i nadalje živi, provođenjem i poduzimanjem raznovrsnih mjera njegove zaštite. Ova iznimna baština dokaz je tisućljetne nazočnosti Hrvata na području Boke Kotorske i duboko je ukorijenjena u mentalitet ljudi i danas je važan dio njihovog života”, ističe Ministarstvo kulture i medija.
Istovremeno, dodaje Ministarstvo, ta vrijedna baština predstavlja trajnu sponu između prošlosti i budućnosti Bokelja kao aktivnih aktera u življenju i očuvanju iste od zaborava za buduće generacije koje će je onda prenositi svojim budućim generacijama.
Blagdan svetog Tripuna slavi se 3. februara, kada se osim u Kotoru u kojem je običaj nastao, sveta misa i Proslava svetog Tripuna održavaju u organizaciji Hrvatskih bratovština Bokeljske mornarice 809 u Zagrebu, Rijeci, Puli, Splitu, Dubrovniku. Nakon svete mise ispred crkve pleše se Kolo svetom Tripunu, kao dio proslave štovanja svetog Tripuna. Toga dana, okupljaju se brojni Bokelji kako bi sudjelovali u proslavi koja se ponavlja i prenosi stoljećima s generacije na generaciju među Bokeljima u Hrvatskoj.
Svoj doprinos očuvanju ovoga nematerijalnoga dobra dali su Bokelji, koji su posljednjih desetljeća i stoljeća obilježavali proslavu sv. Tripuna ponosno je čuvajući od zaborava i prenoseći mlađim generacijama već dugi niz godina.
Obuljen Koržinek: Zahvaljujem svima koji ovu vrijednu nematerijalnu baštinu čuvaju i prenose mladima
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek u povodu današnje odluke uputila je video-poruku zahvale na podršci članovima Međuvladinog odbora za zaštitu nematerijalne kulturne baštine, Tajništva Konvencije iz 2003. te svim članovima kulturnog sektora i državama članicama koje promiču Konvenciju za zaštitu nematerijalne kulturne baštine.
Izrazila je veliki ponos novim hrvatskim, devetnaestim upisom nematerijalnog kulturnog dobra na Reprezentativni popis UNESCO-a. “Zahvaljujem svima koji ovu vrijednu nematerijalnu baštinu čuvaju i prenose mladim generacijama. Nadam se i vjerujem da će ovaj upis doprinijeti valorizaciji i zaštiti ovog fenomena u Hrvatskoj, ali istovremeno biti i podsjetnik na važnost obnove, prezentacije i promocije kulturne baštine koju su Hrvati stoljećima stvarali u prostoru Boke Kotorske i koja danas mora biti poveznica Hrvatske i Crne Gore”, poručila je ministrica.
Republika Hrvatska bi za nešto više od 30 dana trebala postati punopravna članica Schengena, zone koja trenutno obuhvaća 26 europskih država. Radi se o prostoru koji po mnogo čemu funkcionira kao područje jedne države, s tradicionalnim kontrolama za one koji ulaze i izlaze iz područja, ali bez unutarnjih graničnih kontrola. U hrvatskim zračnim lukama odvijaju se pripreme za uspostavu novih tokova putnika.
Ako sve prođe po planu, 01. siječnja sljedeće godine Republika Hrvatska postat će 27. država članica Schengenskog prostora. Ranije je najavljeno kako će se Schengenski sustav od navedenog datuma primjenjivati na kopnenim i pomorskim granicama Republike Hrvatske, dok će isti biti implementiran u zračnim lukama u noći s 26. na 27. mart sljedeće godine.
Razlog tome jest činjenica da je zračnim lukama potrebno dulje vrijeme za pripremu provedbe projekta novih tokova putnika koji dolazi s ulaskom u Schengen, no i zbog činjenice kako se krajem ožujka mijenja red letenja (s zimskog na ljetni). U hrvatskim će zračnim lukama u jednoj noći biti napravljene sve izmjene kako bi schengen zaživio i u zračnom prometu.
Bez komplikacija u tri najveće hrvatske zračne luke
Projektanti novih putničkih terminala u Splitu, Dubrovniku i Zagrebu računali su i na relativno skori ulazak Hrvatske u Schengen, pa će prilagodba tokova putnika u ove tri hrvatske zračne luke biti poprilično jednostavna.
Za primjer, u Zračnoj luci Split, nakon sigurnosne kontrole dolazi se u prostor odlazaka gdje se trenutno nalaze dva izlaza za letove, koji se trenutno koriste za domaći promet. U nastavku se nalazi više izlaza za međunarodne letove, do kojih se dolazi nakon prolaska državne granice odnosno policijske kontrole putnih isprava. U Splitu će na kraju ožujka, u jednoj noći, preseliti policijske kućice “niže”, čime će se značajno povećati broj tzv. domaćih izlaza, s obzirom na to da će letovi prema 27. država članica Schengenskog prostora biti tretirani kao domaći, te za putovanje prema odredištima u tim zemljama više neće biti potrebna kontrola putnih dokumenata odnosno prelazak državne granice.
Policijsku kontrolu trebati će proći za odredišta prema zemljama van Schengena, pa će i broj dostupnih izlaza za međunarodne letove biti razmjerno manji. Naravno, do njih će se dolaziti prelaskom državne granice, nakon prolaska policijske kontrole.
Slično će se dogoditi i u zagrebačkoj zračnoj luci. Nakon sigurnosne kontrole na trećem katu terminala, putnici idu lijevo na graničnu kontrolu za međunarodne letove, ili desno, prema izlazima za letove prema destinacijama unutar Republike Hrvatske.
Policijske kućice će se s trećeg kata putničkog terminala preseliti u zonu odlazaka, na drugi kat, gdje su smješteni izlazi opremljeni aviomostovima, čime će se osigurati dovoljan broj aviomostova i bus izlaza na zrakoplove u međunarodnom prometu, dok će ostatak terminala biti u namjeni za novi, domaći promet prema državama članicama Schengena. Gotovo slično dogodit će se i u dubrovačkoj zračnoj luci.
Manje zračne luke u infrastrukturalnim problemima
Manje hrvatske zračne luke, poput Osijeka, Rijeke, Pule, Brača i Zadra, imaju putničke terminale izgrađene prije više desetljeća, pa s jedne strane imaju i veći izazov prilagodbe tokova putnika. Osijek, za primjer, ima samo jedan izlaz za putnike prema zrakoplovima, pa će operativno biti zahtjevnije organizirati novi sustav. Sreća u nesreći bi bila činjenica da Osijek trenutno nema redovnih linija prema zračnim lukama van Schengena, niti su one trenutno u najavi za sljedeću godinu.
Promjene u zračnim lukama prema Hrvatskoj
Zrakoplovi koji iz Hrvatske slijeću u zračne luke u državama članicama Schengena trenutno nisu tretirani kao domaći, pa da bi putnici, primjerice, došli u Beč, moraju proći graničnu kontrolu kako bi ušli u Austriju. To će se promijeniti ulaskom Hrvatske u Schengen, što znači da će i zrakoplovi iz hrvatskih zračnih luka slijetati na terminale na kojima se tretira tzv. domaći, Schengen promet. To će ujedno pojednostaviti i transfere u stranim zračnim lukama prema odredištima unutar Scehgena, primjerice, Zagreb – Amsterdam – Prag. Kod presjedanja u Amsterdamu više neće biti potrebno proći graničnu kontrolu, s obzirom na to da će Hrvatska biti članica jedinstvenog prostora slobodnog kretanja.
Brži prolazak u dolasku
Pri povratku u Hrvatsku iz neke zemlje članice Schengena, više neće biti potrebno proći graničnu kontrolu. To znači da će putnici značajno brže izlaziti iz putničkog terminala što će putničko iskustvo učiniti još ugodnijim. Nakon slijetanja zrakoplova, taksiranja do pozicije i otvaranja vrata, oni koji putuju samo s ručnom prtljagom, bit će van putničke zgrade za svega 5 minuta.
Tri najveće hrvatske zračne luke, Zagreb, Split i Dubrovnik, bit će spremne za kraj ožujka i novu uspostavu tokova putnika unutar svojih putničkih terminala. Nama kao putnicima olakšat će se cijelokupni proces putovanja unutar najvećeg europskog slobodnog prostora kretanja ljudi i roba.
Podsjećamo, države članice Schengenskog prostora sačinjavaju 22 države članice Europske unije te 4 zemlje nečlanice – Norveška, Island, Švicarska i Lihtenštajn.
