Na svojoj Facebok stranici Plovput Split, trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću za održavanje pomorskih plovnih putova i radijske službe pbjavilo je kako obnavlja svjetionik Rt Vnetak na otoku Unije na ulazu u Kvarner. Kako navode, radove sanacije i obnove odvijaju se planiranom dinamikom.
Projektom obnove obuhvaćena je sanacija cijelog kompleksa pomorskog svjetionika, uključujući zgradu i popratne objekte, kao i okoliš te osnovnu infrastrukturu, prenosi Otvoreno more.
Svjetionik Vnetak na istoimenom jugozapadnom rtu Unija podignut je 1873. godine.
Sastoji od okrugle kamene kule i prizemne zgrade s podrumom ukupne površine 70 metara čtvornih. Napajanje zgrade je iz solarnih modula, dok se vodom opskrbljuje iz vlastite cisterne. Svjetionik je automatiziran i uključen u sustav daljinskog nadzora.
Pomorski je to svjetionik s kojeg je svjetioničarska posada povučena prije punih 40 godina, a u navedenom periodu sva oprema u funkciji rada pomorskog svjetla održavana je u besprijekornom stanju te je sigurnost plovidbe na moru bila na najvišoj razini, kažu iz Plovputa. Pomorski svjetionik Vnetak u drugoj polovici 2023. godine broji 150 godina od izgradnje i uspostavljanja.
– Obnova pomorskog svjetionika Vnetak nastavak je Plovputovog projekta obnove pomorskih svjetionika duž Jadrana. Tako su se do sada obavljali radovi na pomorskom svjetioniku Savudrija, a potpuno je obnovljen i pomorski svjetionik Daksa, na kojem će se u nadolazećem periodu urediti i svojevrstan muzej svjetioničarstva na Jadranu.
Nakon obnove pomorskog svjetionika Vnetak, u narednim godinama u planu je obnova pomorskog svjetionika Trstenik, svjetionika Tajer te drugih, po modelu “jedan svjetionik godišnje” – najavili su.
Endokrinolog Valentina Kalinić, koja je tražila da Fond za zdravstveno osiguranje starosnu granicu za besplatne senzore za mjerenje šećera pomjeri do 27 godina, kazala je za “Dan” da bi najbolje bilo kada bi to pravo svi mogli da ostvare bez diskriminacije. Ona je poručila da je krajnji cilj da država ove troškove refundira za sve pacijente sa dijabetesom tip A.
Prema Pravilniku o ostvarivanju prava na medicinsko-tehnička pomagala pacijenata u Crnoj Gori, djeca sa dijabetesom tip A do 18 godine imaju pravo na refundaciju troškova sredstava za praćenje glukoze. Na godišnjem nivou, ti troškovi za roditelje iznose oko 1.700 eura, a moguće ih je tromjesečno refundirati. Jedan senzor košta oko 60 eura i traje dvije sedmice.
– U cilju kvaliteta života, urednog praćenja stanja i motivacije pacijenta, bilo bi neophodno da svi pacijenti sa dijabetesom tip A, koji od početka imaju insulino tereapiju, budu bez diskriminacije za kontinuirani monitoring, tj. senzor(CGM) – kazala je Kalinić, koja je i predsjednik Udruženja saveza dijabetičkih društava Crne Gore.
Po njenim riječima, u zahtjevu Fondu predočeno je da je cilj da svi pacijenti sa dijabetesom tip 1 dobiju mogućnost za senzore na teret Fonda, naravno uz redovno praćenje i nadzor primjene samih senzora i terapije.
– Za život bez boli i praćenje stanja u cilju postizanja optimalnih vrijednosti glikemija u krvi, smanjenje varijacija, pomagala tj.senzori, iglice, aparati za samokontrolu, lancete, insulinske pumpe, insulini, najnoviji oralni antidijabetici nijesu luksuz, već zaštita zdravlja pacijenta. To je i velika korist u smanjenju komplikacija dijabetesa, koji i dalje odnosi najviše sredstava za liječenje, svaki euro uložen u prevenciju komplikacija je veliki benefit za društvo i državu u cjelini – istakla je Kalinić.
senzor-dijabetes
Kako ističe, pored sredstava za liječenje, ključna je edukacija, kako pacijenata, tako i medicinskog i nemedicinskog osoblja koje je u kontaktu sa pacijentom, a mediji treba da podižu svijest o ovom stanju, koje, ako se zanemari, odnosi pacijenta, narušava porodice i društvo u cjelini.
Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore razmatra inicijativu dr Valentine Kalinić za pomjeranje starosne granice za senzore za mjerenje nivoa šećera u krvi do 27. godine.
– Pacijenti sa navršenih 18 godina gube taj status refundacije. Međutim, velika većina njih tokom nastavka školovanja nije u stanju materijalno da to sebi priušti, a neophodno im je. S tim u vezi, u ime udruženja vas molim da starosnu granicu pomjerimo do 27. godine i da nastavimo refundiranje CGM, a težimo, ukoliko to bude moguće, da to obezbijedimo svim pacijentima s tipom 1 DM, kojih ima 5–10 odsto od ukupnog broja pacijenata s dijabetesom u Crnoj Gori – navodi se u zahtjevu upućenom Fondu zdravstva.
Svega 6 godina imamo trakice za pacijente preko 18 godine , dotle smo se razlikovali od svih kupovali i studenti i mladi i stari ,a i sada tip 2 na OAD ( oralnim antidiabeticima ) su bez njih a samokontrola je osnov… i oni su vrlo brojni.
HbA1c se na zalost radi rutinski u labaratorijama svima o drzavnom trošku a skoro nam je to bio san , kosta puno i ko nema dijabetes radi se, samo racionalnije i od postojećih sredstava mozemo puno dobiti , azurirati izdavanje ljekova , pa ne preklapati terapiju i eto ustede, poručuje između ostalog dr Kalinić.
Mijenjati pravilnik
Da bi pacijenti iskoristili sve mogućnosti koje im pruža terapija insulinskom pumpom, neohodno je u pravilnik uvesti CGM sistem kao posebnu kategoriju, a koji se sastoji od pumpe sa potrošnim materijalom, transmitera i senzora. Da bi pacijent održavao dobre glikemije, osim insulinske pumpe, potrebna su mu 52 senzora i jedan transmiter godišnje, predočeno je u zahtjevu upućenom Fondu.
U novskom parku „Boke“ ćemo tokom trajanja 54. Praznika mimoze uživati u Parku Mimoze, koji nudi raznovrstan program i zabavu za sve uzraste. Od 12. februara do 5. marta, u parku u centru grada očekuju nas klizalište, koncerti, dječije atrakcije, lokalni specijaliteti i vikend bazari.
Centralni prostor Parka Mimoze zauzima klizalište od 200 kvadratnih metara. Prvi put ćemo u okviru Praznika mimoze imati priliku da se klizamo sa pogledom na more. Klizalište će biti otvoreno svakog dana od 10 do 23 časa, a cijena za pola sata klizanja je 2€. Klizaljke svih brojeva se mogu iznajmiti na samom klizalištu.
Tokom 22 dana u parku će nastupiti više od 30 bendova i DJ-eva, kako lokalnih, tako i regionalnih zvijezda. Novi fosili, Cubismo i Neno Belan su samo neki od izvođača koji će uveličati feštu u Parku Mimoze.
Poseban program pripremljen je za najmlađe. Uz termine za dječije klizanje, u parku će biti postavljena stijena za planinarenje, dječiji zip line, kućica za igru sa toboganom, kao i razne radionice, na kojima će se mališani zabaviti i nešto novo naučiti.
U okviru Parka Mimoze nalazi se ukupno 9 kućica u kojima ćete moći da probate lokalne specijalitete, kao i tople i hladne napitke. Svaka kućica ima svoj, specifičan lokalni proizvod, koji reprezentuje Herceg Novi i Boku kotorsku. Probajte domaće priganice, roštule, kroasane, novsko pivo, njoke ili riblje krokete, u kombinaciji sa kuvanim vinom, rakijom ili sokom od šipka.
Vikendima će u Parku Mimoze biti organizovani vikend bazari u okviru kojih će lokalna gazdinstva ponuditi svoje domaće proizvode. Moći ćete da iz prve ruke, od samih proizvođača kupite domaći sir, pršut, med ili džem od kivija.
Radno vrijeme Parka Mimoze je svakog dana od 10 do 00 časova.
Sve aktuelnosti možete pratiti na stranici www.instagram.com/parkmimoze
📢 Crnogorski tim za traganje i spašavanje osam sati je proveo u ruševinama, u kojima su pravili tunel kroz koji su izvukli živog četvorogodišnjeg dječaka.
Crnogorski spasioci iz ruševina u turskom gradu Hataj izvukli su četvorogodišnjeg dječaka.
“Crnogorski tim za traganje i spašavanje osam sati je proveo u ruševinama, u kojima su pravili tunel kroz koji su izvukli živog četvorogodišnjeg dječaka”, naveli su iz Ministarstva unutrašnjih poslova u objavi na Twitter-u.
Foto: Vlada Crne Gore
Iz MUP-a ističu da su svi članovi Tima u dobrom psiho-fizičkom stanju.
U zemljotresu, koji je u ponedjeljak pogodio Tursku i Siriju poginulo je više od 22.000 ljudi, a povrijeđeno ih je skoro 80.000.
Cilj Rusije je cijela Ukrajina, ali Kijev na to neće pristati i za pregovarački stol će sjesti kad posljednji ruski vojnik napusti zemlju, rekao je gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko danas za Dnevnik HTV-a.
“Kijev je bio i ostao meta agresora. Kijev je srce Ukrajine. On je prijestolnica i glavna meta. Cilj Rusije je cijela Ukrajina. Oni žele cijelu Ukrajinu. Oni će ići tako daleko koliko im mi dopustimo da idu”, upozorio je gradonačelnik Kijeva.
Za pregovarački stol “samo kad posljednji ruski vojnik napusti Ukrajinu”
Kličko je rekao da će Ukrajina sjesti za pregovarački stol samo pod jednim uvjetom – “kad posljednji ruski vojnik napusti Ukrajinu”.
Rusija je danas pokrenula novi val raketnih napada na energetsku infrastrukturu diljem Ukrajine, što je prouzročilo prekide u opskrbi strujom i ograničenu opskrbu vodom te je potaknulo Kijev da zatraži od zapadnih zemalja dodatno naoružanje.
“I jako je važno danas imati, osim snage duha, koju nam nije potrebno posuditi, i suvremeno oružje”, rekao je Kličko za HRT. Zahvalio je zapadnim zemljama na dosadašnjoj potpori i proturaketnim sustavima koji, kaže, uspješno obaraju većinu ruskih raketa.
Otvorenje izložbe “Smoje bez cenzure” u Galeriji fotografije Fotokluba Split
Izložbom fotografija “Smoje bez cenzure”, otvorenom u petak u Fotoklubu Split, počela je Godina Miljenka Smoje tijekom koje će se u Splitu s četrdesetak događanja obilježiti 100. obljetnica Smojina rođenja.
U Fotoklubu je izloženo 38 fotografija koje je iz Smojine i vlastite arhive ustupio njegov dugogodišnji suradnik, fotograf Feđa Klarić koji je svojim aparatom zabilježio brojne trenutke iza kulisa te intimne trenutke “meštra od pera”. Ostali autori fotografija su Petar Jović Pempek, Pero Gudić i Andro Damjanić.
Gradonačelnik Ivica Puljak istaknuo je da grad Split otvorenjem današnje izložbe ulazi u Godinu Miljenka Smoje kako bi se obilježio život i djelo čovjeka koji je “zaista opisao i živio identitet Splita i Dalmacije”. Podsjetio je da je bilo koji prosječni građanin Splita odrastao i živio uz Malo i Velo misto, pa je u njegovu djelu opisan život svih pojedinaca.
Feđa Klarić izjavio je za medije da mu je sve što se u posljednjih mjesec dana događa oko Smoje najluđi i najljepši san u životu koji ne bi mogao objasniti ni Sigmund Freud. Gradom je divno proći i vidjeti oduševljenje svih jer se spominje Smoju, rekao je Klarić.
”Na izložbi su izložene i neke fotografije koje do sada javnost nije vidjela, pa imamo fotografije koje Smoju pokazuju kao dječaka, da ga vidimo i usporedimo s njegovom familijom i prijateljima. Smoje je bio čudo od čovjeka koji mi se pohvalio da je u ranoj mladosti čitav Brač 30 puta obišao ‘na noge’ kada nije bilo kilometra asfalta. Zato su svi likovi iz Malog mista autentični”, rekao je Klarić.
Otvorenje izložbe “Smoje bez cenzure” u Galeriji fotografije Fotokluba Split
Koordinatorica Organizacijskog odbora obilježavanja “Smojinih 100” Herci Ganza istaknula je kako se iz izbora fotografija na izložbi može vidjeti koliko je Smoje bio i običan čovjek te koliko se svatko od nas u njemu može prepoznati.
Dodala je kako se nada da će u četrdesetak programa planiranih u Godini Miljenka Smoje svatko naći nešto po svojem ukusu
Splitski novinar Damir Šarac smatra da je prava sreća da će Split i Dalmacija na pravi način obilježiti Godinu Miljenka Smoje jer će tako zahvaliti čovjeku koji je napravio fresku Dalmacije i Splita onakvih kakvi možda nikad nisu bili, ali nama su jako dragi.
“Njegovi likovi, pa i on sam kao jedna osoba koja je predstavljena na ovoj izložbi, predstavit će nam Smoju kao jednoga od nas koji se nikada nije namještao za fotografiranje čime je zapravo i sebe predstavio kao malog čovjeka baš onako kako je volio i kakve je karaktere opisivao, te kakve svi mi volimo”, istaknuo je Šarac.
Izložba je ostvarena uz podršku Ministarstva kulture i medija i Grada Splita te je dio redovnoga godišnjeg programa udruge Fotoklub Split koji se financira iz sredstava podrške Zaklade Kultura nova.
Izložba ostaje otvorena do 8. marta, a u svibnju će biti postavljena u Novinarskom domu tijekom Dana hrvatskog novinarstva kada se tradicionalno dodjeljuju novinarske nagrade.
Premda planirana za prošli vikend, „Mala fešta od naranče“, zbog kiše koja nam je promijenila planove, biće u punom sjaju i dobrom raspoloženju održana sutra, u subotu, 11.februara od 10-16 sati.
Na starom mjestu, u Njegoševoj ulici u centru grada biće priređena kompletna postavka. Izložbe rukotvorina i domaćih proizvoda, a prijavljeno je 40 izlagača. Na fešti očekujemo i školarce, učenike OŠ “Milan Vuković”. Za njih će u sklopu radne subote biti priređen i performans, postavljanje likovnih radova učenika, čitanje prigodnih tekstova i razgledanje izložbe domaćih proizvoda i rukotvorina. U postavci su radovi učenika OŠ “Dašo Pavičić”.
Mala fešta od narače – foto Milan Dobrilović – Boka News
Podsjećamo, tokom donatorske slatke trpeze prošle subote bilo je 27 torti, sakupljeno je 824 eura koje je NVU „Ruke“ uplatila na račun NVO „Nova šansa u Novom“.
Nakon što je Vlada Crne Gore na posljednjoj sjednici usvojila Predlog za stavljanje van snage Zaključka broj 07-2498 od 20. juna 2019. godine, u cilju objektivnog i sveobuhvatnog informisanja građana Crne Gore DOO “Pomorski saobraćaj” obraća se javnosti sledećim saopštenjem:
Imajući u vidu da nas niko do ovog momenta iz Vlade ili JP Morsko dobro nije kontaktirao, to ovo Saopštenje dajemo na osnovu dostupnih medijskih informacija.
U dužem vremenskom periodu, a u posljednjih sedam dana intenzivno, od strane Predsjednika Vlade, temeljeno na neistinama, vodi se kampanja protiv Pomorskog saobraćaja, sa jasnom namjerom da se diskredituje ova kompanija. Naravno, Predsjednik zna da se bavi neistinama, ali radi javnosti podsjećamo da „udaraju“ na kompaniju sa Bijele liste poreskih obveznika, koja zapošljava preko stotinu ljudi i najveći je poslodavac u oblasti pomorske privrede u Crnoj Gori…
Na jučerašnjoj sjednici, Vlada je poništila zaključak od prije četiri godine i ushićeno najavlila da “od danas država preuzima upravljanje trajektnom linijom”, zanemarujući okolnost da Odluka Vlade ne obavezuje Pomorski saobraćaj, već onaj državni organ koji treba da sprovede dalje aktivnosti shodno tom zaključku Vlade. Pomorski saobraćaj ima ugovorni odnos sa Javnim preduzećem Morsko dobro koji nam daje pravo da obavljamo djelatnost do dodjele koncesije, te su netačne i zlonamjerne izjave plasirane od strane zvaničnika da ova kompanija posluje nezakonito.
Od JP Morsko dobro se sada očekuje dalje postupanje.
Prozivaju nas da obavljamo djelatnost bez koncesije, pri čemu ne pominju da su ignorisali sve naše molbe za raspisivanje tendera. Privremeno rješenje na osnovu kojeg od 2019.godine obavljamo djelatnost najmanje je nama odgovaralo. Ovo privremeno rješenje je bilo iznudjeni oblik prevazilaženja pravnog vakuma do stvaranja uslova za raspisivanje tendera za dodjelu koncesije i ni u kom slučaju nije zavisilo od Pomorskog saobraćaja. Pompezno, nekoliko puta ponovljeno od strane Predsjednika Vlade u tehničkom mandatu, presijecanje Gordijevog čvora je nepromišljeno i nepotrebno – dovoljno je bilo da je ta ista Vlada samo povukla konop na jednu stranu i prosto raspisala tender za koncesiju i sve bi bilo razriješeno na zakonit način.
Sve i pod uslovom da je istinita teza o nezakonitom obavljanju ove djelatnosti, a nije, neubjedljivo zvuči da će se ta navodna nezakonitost otkloniti tako što će na isti način, bez koncesije, djelatnost obavljati neko drugi, pa bilo to i državno preduzeće.
Takvo postupanje bjelodano ukazuje na radnju koja bez sumnje ima svoju špekulativnu pozadinu.
Takođe, ostaje da se vidi koliko će ovakvo stihijsko i nepromišljeno djelovanje koštati građane Crne Gore u svakom smislu?!
Licitira se ovih dana i sa iznosom naknade koju plaćamo za korišćenje obale, tj. pominju se „mrvice“ državi, kao da je to što se plaća Morskom dobru jedino što prihoduje država od Pomorskog saobraćaja. Ne plaćamo 200 000 eura, kako vole da kažu, nego 4 % ukupnog mjesečnog prihoda od prodatih karata što je iznos između 200.000€ i 300.000 €. Pored toga u državnu kasu se svake godine sliva pozamašan iznos prihoda od ove kompanije. Samo po osnovu PDV-a, poreza na dobit i poreza i doprinosa za zarade za prošlu godinu inkasirali su preko 2.000.000€. Za poslednje 4 godine za ove svrhe izdvojili smo između 6.000.000 € i 7.000.000€. A gdje su ostala fiskalna i nefisklna davanja.
Podsjećamo da u periodu korone nije otpušten ni jedan radnik, da su svi zaposleni primali pune zarade kao da je bila puna uposlenost. U proteklom periodu smo modernizovali flotu, pristupne saobraćajnice, pristaništa, poslovnu zgradu, izgradili dva nova broda…
Poslije svega, iz Vlade su tražili da u „džentlamenskom dogovoru oslobodimo pristanište i liniju“, zaboravljajući da bi džentlamenski bilo da su nas pozvali i upoznali sa namjerama umjesto što iz medija saznajemo da su nam ostavili rok od 45 dana, „ako želimo, da vozimo“! Kao da je to pitanje želje, a ne zaključenog pravnog posla! Još nijesmo obaviješteni kakvo će zakonito rješenje ponuditi za tih 45 dana. Ako je “džentlmenska” ponuda za račun našeg benefita, apelujemo da budu efikasni i da već od ponedjeljka preuzmu posao, što će njima biti od koristi imajući u vidu izazove turističke sezone koja nadolazi.
Vlada ovakvim i sličnim postupanjem šalje poruku svim investitorima u kakvom nepredvidivom ambijentu posluje crnogorska privreda i da su za nju zaključeni ugovori samo „mrtvo slovo na papiru“.
U znak sjećanja i poštovanja na strijeljane mornare, 11. februara 1918. danas je na spomeniku u Škaljarima, upriličeno polaganje vijenaca, odata počast minutom ćutanja.
Predsjednica Skupštine opštine Kotor Maja Mršulja položila je vijenac na spomenik strijeljanim mornarima i poručila:
“Danas smo se okupili da odamo poštu četvorici mornara čija je mladost, koja sama po sebi nosi buntovnost, pravdoljublje, čiji su snovi, nadanja, ugašeni zauvijek na ovom mjestu 1918. godine.
Antun Grabar iz Poreča
Jerko Šižgorić iz Žirja kod Šibenika
Mate Brničević iz Krila Jasenice kod Omiša
František Raš iz Prerova u Češkoj.
Jedna mladost koja je život udahnula početkom prošlog vijeka, u nesumnjivo najtežem vremenu, vremenu ratova, stradanja, gladi i bolesti svoj uzlet završila je ovdje.
Vođeni osjećajem nepravde, izmoreni izuzetno lošim uslovima života vojnika tadašnje Austrougarske, inspirisani revolucijom u Rusiji, vjerovali su da pobuna zasigurno donosi slobodu i boljitak.
Spomenik Jerku Šižgoriću na otoku Žirje kod Šibenika- foto M. Marušić
Nažalost, pobuna je ugušena, a njih četvorica žrtvovani su kao nauk ostalima.
Iako daleko od svojih najdražih, od svojih domova, nisu zaboravljeni jer svake godine već duže od vijeka, okupljamo se da sa pijetetom odamo poštu njihovoj prerano ugašenoj mladosti, njihovom prekinutom uzletu, njihovoj slobodarskoj ideji i žrtvi koju su podnijeli.
Zahvaljujem što ste i danas ovdje sa nama i što svi zajedno čuvamo ovo sjećanje. Slava im”, poručila je Mršulja.
Polaganje vjenca u Prerovu
U isto vrijeme u našem prijateljskom gradu, Prerovu, položen je vijenac ispred biste Františeka Raša od strane gradske uprave.
Pobuna mornara u Boki Kotorskoj
Brod „Gea“ i podmornice u Đenovićima
Pobuna mornara u Boki Kotorskoj dogodila se 1. februara 1918. godine, tačno u podne, na brodovima „Sankt Georg” i „Gea”. U tom trenutku, Boka je bila dio Austrougarske i zbog svog strateškog položaja predstavljala izuzetno važnu pomorsku bazu.
Toga dana, oko 6.000 mornara austrougarske ratne flote uzelo je zapovjedništvo u svoje ruke i istaklo crvene zastave na oko 40 brodova u zalivu, a upravo ispred Đenovića je bio stacioniran najveći broj brodova.
Pobunjeni mornari ustali su protiv osvajačkog rata koji su vodile Njemačka i Austrugarska i protiv loših uslova života na ratnim brodovima. Iako je pobuna vrlo brzo ugušena, ovaj događaj ostao je zapamćen kao primjer zajedničke borbe za prestanak ratnih sukoba, mir i bolje uslove za život i rad.
Posadu su činili pomorci različitih nacionalnosti. Ubrzo su u Boku upućeni bojni brodovi, razarači i torpiljarke kako bi spriječili pobunu, pa je pobunjenim mornarima postavljen ultimatum o predaji 3. februara.
Istog dana uhapšeno je 500 pobunjenih mornara. U zatvoru je umrlo 10-ak mornara, tokom pobune poginulo ih je dvoje, a ostali su osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne.
Četvorica mornara i to troje Hrvata – Mate Brničević iz Krila Jesenica kod Omiša, Antun Grabar iz Poreča, Jerko Šišgorić iz Žirja kod Šibenika i Čeh František Raš, koji su vodili pobunu osuđeni su na smrtnu kaznu i strijeljani su 11.februara u Škaljarima, Kotor.
Poznati cetinjski književnik i povjesničar Niko Simov Martinović zapisao je izjavu don Nika Lukovića koji je ispovjedio i pripremio mornare osuđene na smrt.
„Od uznemirenosti nijesam spavao. Tačno u 5 sati ujutro bio sam u koridoru zatvora na prvom katu sa članovima prijekog vojnog suda. Doveli su četiri osuđena mornara kojima je predsjednik suda, koliko se sjećam potpukovnik auditor (vojni sudac) Milota, pročitao presudu. Na to je František Raš doviknuo: ‘Ta presuda je pucanje na pravdu!’ Zatim su trojica mornara odvedeni u jednu zatvorsku ćeliju, a Mate Brničević u samicu. Predsjednik suda mi se obratio: ‘A sada, velečasni gospodine, vaša je dužnost osuđene pripraviti na smrt i olakšati im zadnje sate života’. Najprije su me odveli u ćeliju gdje su bili Raš, Šižgorić i Grabar. Šižgorić je od ljutine razderao bluzu i jedno dugme sa njegove bluze doletjelo mi je na oko i razbilo mi staklo na cvikeru. Raš je bio pribran. On mi je rekao: ‘Ja neću ništa tajno ispovijedati. Moja ispovijest neka bude javna. Kao socijalist borio sam se za slobodu, za prava radnika, za bolje društveno uređenje. A u vojsci, vidjevši ovaj nepravedni osvajački rat, koji vode Njemačka i Austrija protiv Slavena, radio sam u pokretu mornara da se sruši Austrija i da joj se odmah nametne mir. Povod za to dali su mi naši časnici koji su nas zlostavljali i raskalašeno živjeli, dok smo mi gladovali, a ohrabrilo nas je na pobunu ono što se dogodilo u Rusiji. Tamo je granulo novo sunce koje će obasjati ne samo Slavene već sve narode svijeta i donijeti im mir i pravdu’. Prisutni su prihvatili izjavu Raša i povikali: ‘Tako je!’ Počeo sam tješiti osuđene mornare priznajući da oni idu na drugi svijet nevini, kao žrtve pale za jednu pravednu stvar. Na to mi je Šižgorić odgovorio: ‘Uzalud nam vi govorite o drugom svijetu, kada mi mladi hoćemo živjeti na ovom svijetu i raditi za narod’. Antun Grabar je bio uznemiren. Žalio je napustiti drugove s kojima se borio. Žao mu je bilo žene i dvoje male djece koji su na njega mislili. On je od njih trebao napraviti nove ljude, borce za novo društvo, a nije uspio ni vidjeti ih.
Mate Brničević je bio miran. On je bio iskusniji revolucionar i pobuna na brodu Gea, kojom je on rukovodio, najbolje je bila organizirana. ‘Ja ne žalim’, rekao je Mate, ‘što sam sudjelovao u pobuni. Ja ne žalim što sam osuđen na smrt, jer smatram da će naša smrt donijeti bolji život našem narodu’. U sedam sati mornari su već bili izvedeni na stratište na livadi ispod gradskog groblja u Škaljarima. Raš nije dozvolio da mu vežu oči. Strijeljanja su izvršila osam vojnika Mađara, pod zapovjedništvom jednog kapetana, također Mađara. Šižgorić je gledao osam strijelaca i rekao im: “Zar vi, vojnici, za čiji smo se bolji život borili, hoćete da nas strijeljate?”. Na to je jedan od vojnika, koji su trebali pucati, pao u nesvijest. Prva naredba nije izvršena dok se onesvješteni nije zamijenio drugim. Zapovjednik je dao znak sabljom za pucanje, ali vojnici nisu htjeli pucati. Zapovjednik je dao treći put znak za paljbu. Neposredno prije paljbe Raš je uzviknuo: ‘Vi pucate u pravdu. Živjela sloboda!’ Trojica mornara su pala mrtva poslije prvog plotuna, a Grabar je bio ranjen. Na to su, po naredbi, pripucala dva vojnika i dotukla ga”.
Posmatrano iz Herceg Novog na odlukama Vlade Crne Gore najteže je ustanoviti datume donošenja. Nijedna odluka vezana za ovaj grad ne mijenja se preko 30 godina. Princip je uvijek isti – svakome ponešto, a Herceg Novom ništa, saopštila je danas Novska lista.
Jučerašnje odluke Vlade Crne Gore uklapaju se u strategiju višedecenijske otimačine hercegnovskih resursa. Ponovo kratkih rukava ostaje grad na ulazu u najljepši zaliv na svijetu. Ipak, taj grad, Herceg Novi, pozdravlja odluke kojima se bratskim bokeškim opštinama na upravljanje vraćaju njihovi resursi, Budvi Luka Budva, Tivtu pristanište Pine.
Ostaje nejasno, zašto je taj princip zaglavio u Lepetanima i nije uspio stići do Herceg Novog ni catarom ni oko zaliva, pa se trajektna linija ustanovljena u Kamenarima 1898. godine kojom su uvijek upravljali ljudi ili javna preduzeća iz Herceg Novog, kao resurs daje na upravljanju nekom državnom preduzeću. Svaka čast i našim komšijama i prijateljima u Tivtu, ali poštujući tradiciju stariju od vijeka, oni od trajektne linije mogu i treba da naplaćuju samo zakup pristaništa i ništa drugo.
Novska lista
Odnos Vlade Crne Gore prema Herceg Novom je skandalozan i u samo posljednjih pola godine čuli smo da ne može bolnica, ne može Institut i ne može trajekt. Čega ili koga se to plaši Vlada Crne Gore u Herceg Novom, pa se ni dan danas ne podiže čizma stavljena na glavu ovom gradu?
Sigurno je da Herceg Novi neće sjedati skrštenih ruku i posmatrati ovakav razvoj događaja još dugo. Sazrela je svijest, a sazrela je i snaga nezavisnog Herceg Novog da se ovakav odnos promijeni. Novska Lista će u narednom periodu podići na veći nivo borbu za očuvanje i vraćanje hercegnovskih resursa Novljanima, i ako treba, radikalizovati svoj pristup ovoj temi. Nadamo se da će ćutanje prekinuti i ostali politički subjekti u Herceg Novom.
Neka svemir čuje nemir! – poručuju iz Novske liste.
