Teatar 303 nakon Bijelog Polja i Kolašina odlazi po treći put u ovoj godini za Nikšić sa komedijom “Crnogorac u tranziciji”.
Ovaj put predstava se igra u sali JU Zahumlje 15. novembra sa početkom u 19 sati.
U predstavi igraju Dragan Buzdovan i Ivona Vukašinović.
Naredna dva dana, Tivat domaćin edukativnog kongresa “Tivat Tourism Think Tank 2022 – Regeneration for the Region“
Sredinu novembra, Turistička organizacija opštine Tivat (TO Tivat) dočekala je kao domaćin dvodnevnog edukativnog kongresa „Tivat Tourism Think Tank 2022 – Regeneration for the Region“, koji je već prvog dana, nizom interesantnih predavanja eminentnih stručnjaka iz oblasti turizma, privukao pažnju mnogobrojnih učesnika.
Zainteresovani predstavnici domaće i strane turističke privrede i javnog sektora, iskoristili su jedinstvenu priliku da kroz dobro osmišljeni cjelodnevni program u hotelima „Regent Porto Montenegro“ i ,,Palma“, na pravi način saznaju sve o najaktuelnijim trendovima i smjernicama u pogledu redefinisanja turističkih destinacija nakon pandemije korona virusa.
Interaktivna razmjena višegodišnjih iskustava i uživanje u raznovrsnom sadržaju, poput sportskih aktivnosti, promocije lokalnih proizvoda i izleta, elementi su koji takođe upotpunjuju dvodnevni događaj, čiji glavni fokus je usmjeren ka govornicima, vodećim međunarodnim profesionalcima i turizmolozima.
Jedna od njih je osnivačica Conscious Travel-a i ekspertistkinja Anna Pollock, koja je više od 40 godina rada u turizmu pretočila u temeljno predavanje o benefitima i potrebama za regenerisanjem lokalne zajednice i vrijednostima destinacije. Njeno predavanje je organizovano u saradnji sa Nacionalnom turističkom organizacijom Crne Gore.
“Mogu slobodno da kažem da ste ,,Bogom dani“ resursima kojima raspolažete. Dok sam putovala, imala sam priliku da vidim istorijske znamenitosti koji su mi zaista ponudile kompletnu sliku o Crnoj Gori. Jako je bitno da turiste dočekujete dobrodošlicom i prihod koji zaradite od turizma slijete u lokalnu zajednicu. To je ono što zovemo neto benfitom na jedan duži period. Savjetovala bih da ne radite ništa na brzinu, već da planirate i investirate ne u količinu, nego u vrijednost“, poručila je Pollock.
Sa njom je bio saglasan i generalni direktor Instituta za istraživanje turizma u Sjevernoj Evropi Ulf Sonntag, kojem se posebno dopao Tivat i njegova različitost uklopljena na maloj površini sa morem i planinama.
“Ja sam neko ko posebno gleda koliko je njemačko tržište zainteresovano za Crnu Goru. Mogu da kažem da vlada veliko interesovanje, međutim moramo da sagledamo koji su to segmenti ponude koju vaša zemlja može da pruži Njemcima, ne samo u julu i avgustu, već i tokom cijele godine. Oni žele da vide od svega po malo, osjete kulturu podneblja, stupe u kontakt sa lokalnim stanovništvom. U svemu ovome Crna Gora mora da nađe određeni miks“, kazao je Sonntag.
Profesorica ekonomije turizma i marketinga sa fokusom na digitalnu transformaciju i održivost na master studijama Eberswalde Univerziteta, dr Claudia Broezel, pohvalila je ideju edukativnog kongresa i učesnike koji se, prema njenim riječima, bore i zalažu za razvoj turizma.
“Upravo zbog toga mogu da kažem da su turistički predstavnici, koji dolaze sa vašeg podneblja, svjesni onoga što imaju. Divno okruženje, kulturu, hranu. Ja ću upravo sjutra govoriti o rezonanci koju ljudi imaju prema okruženju. Upravo takav treba da bude proizvod, otvoren i sa emocijama. Vi na Balkanu imate priliku da ponudite zeleni turizam. Da turisti vide drugačiji koncept i osjete boravak u prirodi. Takođe, bitno je da dobiju podršku lokalnog stanovništva, ohrabrenje i da komuniciraju sa njima. Crna Gora, Albanija, region mnogo uči od nas, ali mi takođe učimo i od vas“, otkrila je Broezel.
Edukativni kongres „Tivat Tourism Think Tank 2022 – Regeneration for the Region“ trajaće do 16. novembra, a organizaciju događaja podržali su GIZ (Njemačko društvo za međunarodnu saradnju), Nacionalna turistička organizacija Crne Gore, kao i agencija Montenegro Concierge.
Novska Gradska muzika i mažoretke prodefilovali su proteklog vikenda kroz njemačke gradove Incel i Traunštajn, predstavljajući svoj grad u okviru programa Dani Herceg-Novog u Bavarskoj. Domaćin im je bio Novljanin Aleksandar Saša Petković, na čiju ideju, a uz podršku Opštine Herceg-Novi i lokalne Turističke organizacije, su održani prvo Dani njemačke kulture na novskom Prazniku mimoze, a sada i ova uzvratna posjeta.
Gradska muzika i mažoretke defileom su pozdravili stanovnike dva bavarska grada, nastupili na glavnom trgu u Traunštajnu, a u kulturnom centru Incela održali koncert zajedno sa lokalnom muzikom tog grada.
U okviru programa otplesano je i Bokeško kolo, za koje je nošnje ustupilo Kulturno umjetničko društvo „Ilija Kišić“ iz Zelenike. Podijeljeni su promotivni materijali na njemačkom jeziku koje je pripremila Turistička organizacija Herceg Novi, pripremljena bokeška jela i specijaliteti, a prisutne je animirao i jedan od klovnova iz NVO „Maškare“, koji su prepoznatljiv dio defilea u okviru Praznika mimoze.
Član delegacije u ime Opštine Herceg-Novi, Jovan Subotić iz Sekretarijata za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju, se tokom posjete sastao sa gradonačelnikom Incela, Hansom Egerom i njegovim saradnicima, kao i sa predsjednikom Turističke organizacije grada Incela, Gerhardom Štajnbaherom.
Subotić ističe da je odlazak u Njemačku bio prilika za predstavljanje i promociju grada kao turističke destinacije, za iniciranje saradnje Herceg-Novog sa Incelom, ali i Boke kotorske sa Bavarskom.
„Predstavili smo Herceg-Novi kao primorski turistički centar čija ponuda je veoma zanimljiva turistima sa područja Bavarske. Drago mi je da smo, uz pomoć Saše Petkovića, ostvarili prve zvanične kontakte sa Incelom, kao i zbog činjenice da je iskazano obostrano interesovanje za nastavak i jačanje saradnje naša dva grada, te za promociju Boke na području Bavarske regije, i obrnuto“, navodi Subotić.
Spužvarstvo je tradicija otoka Krapnja stara više od 300 godina. I danas živi, no rijetki su oni koji se bave ovim zanimanjem. Život na moru nepredvidljiv je, a klimatske promjene utjecale su i na broj spužava na području Jadrana, pa se mnogi zalažu za ograničen izlov i obnovu staništa. HRT-ova šibenska ekipa zaronila je s jednim vladarem podmorja.
– Tu je prije bilo dosta spužvi pa idemo pogledati ima li što, kaže spužvar Branko Gović koji na dubini od šest metara traga za spužvom. Čupaju se samo one veće i kvalitetnije.
– Stanje pod morem nije loše, ali moglo bi biti i bolje. Uhvatio sam oko pola kilograma, kaže Branko.
Istraživanje podmorja i ronjenje razlozi su zbog kojih kreće u dubine. I tako već 15 godina svoj život veže uz spužve.
– A i nije tako lak posao. Budem u moru po pet-šest sati svaki dan pa možete zaključiti sami da nije baš lagano, kaže.
U prošlosti unosan posao, danas postaje sve zahtjevniji.
– Devet-deset brodova se bavimo mi tu domaći, prije pet-šest godina bilo je i par ekipa više. Lagano ekipe odustaju zbog sve manje i manje spužvi u moru, kaže Branko.
Na jugu Dalmacije spužve gotovo i nema pa ih azimut vodi na sjever.
U lovu provedu i do mjesec dana. Brankova desna ruka je Stipe Tudić. Jedan je od rijetkih mladića koji je odabrao “put spužve”.
– Zato što smo tu iz mista i bila bi šteta da se to ne održi do kraja ako je već ta spuga tu kod nas, kaže Stipe.
Cijeli članak možete pročitati OVDJE.
Prvi humanitarni konvoj UN-a stigao je u oslobođeni ukrajinski grad Herson, javlja u ponedjeljak dpa.
Konvoj je dostavio hranu, pitku vodu, higijenske potrepštine, kuhinjski pribor, toplu posteljinu i solarne lampe za oko 6000 ljudi, objavio je ured UN-a za koordinaciju humanitarne pomoći.
Bolnica u Hersonu je primila lijekove i druge medicinske potrepštine za liječenje oko 1000 pacijenata.
Prema ukrajinskim izvorima, u gradu je od nekadašnjih 280.000 stanovnika ostalo njih 80.000.
Grad pati od nedostatka pitke vode i električne energije, te manjka hrane, dok bolnice oskudijevaju s lijekovima.
U idućih nekoliko dana se očekuje dolazak više humanitarnih konvoja. U okolnim selima koja su ranije oslobođena pomoć je već primilo više od 12.000 ljudi.
Dokumentarna serija „Boka pomorska“ koja se trenutno premijerno emituje na nacionalnom javnom servisu Radio-televiziji Crne Gore, predstavljena je publici u sinoć u Tivtu u Zbirci pomorskog nasljeđa – Porto Montenegro.
Na promociji su govorili članovi autorskog tima serije “Boka Pomorska“, autor koncepta, koscenarista i reditelj Rastko Šejić, scenarista i voditelj Siniša Luković, i izvršni producent, predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović.
Ovom prilikom pretpremijerno je prikazana epizoda koja još nije prikazana na RTCG, a tematski je vezana za grad Tivat, o kapetanu Iliji Damjanoviću (1868-1953.) iz Lepetana.
U Njivicama je nakon požara uslijedio period obilnih padavina, pa je došlo do velike erozije tla i pojave blata, koje je sišlo do kuća. Tako da bi pošumljavanje u narednom periodu umnogome pomoglo da se spriječi eventualna erozija
Služba zaštite i spasavanja Opštine Herceg Novi će u saradnji sa lokalnom samoupravom, gradskim preduzećima i planinarskim klubom Subra, u narednom periodu nastojati da očisti, a zatim i mapira što više starih pješačkih staza i manjih lokalnih puteva u zaleđu. Na ovakav način biće olakšane intervencije vatrogasaca na nepristupačnim terenima.Prema riječima Zorana Gambera, samostalnog savjetnika u Službi, gabariti vatrogasnih vozila pripadnicima Službe zaštite i spasavanja često onemogućavaju interevencije na nepristupačnim terenima, zbog čega su za razvlačenje vatrogasne linije jako važni stari lokalni putevi i staze.
– Njihovu važnost vidjeli smo na primjeru u Njivicama u pojasu Štreka. Tu je probijen jedan put u saradnji sa mještanima i vatrogascima. Uloga tih lokalnih zapuštenih puteva je veoma važna – ističe Gamber.
Posebno je istakao da bi na površinama koje su opožarene u ljetnom periodu trebalo što prije izvršiti pošumljavanje, kako bi se spriječila erozija tla.
– Takav primjer je u Njivcama gdje je nakon požara uslijedio period obilnih padavina, pa je došlo do velike erozije tla i pojave blata, koje je sišlo do kuća. Tako da bi pošumljavanje u narednom periodu umnogome pomoglo da se spriječi eventualna erozija, koju vidimo da se dešava – konstatuje Gamber.
Posredstvom prekograničnog projekta “Flood and fire” u toku je nabavka navalnog vozila i specijalizovane opreme za hercegnovske vatrogasce.
Mještani pomažu u mapiranju starih puteva
Za intervencije navalnim vozilima problematično je kompletno zaleđe Herceg Novog, posebno orjenski predio gdje, kako navodi Gamber, postoje mapirani putevi, kao i lokacije za nove, koje je potrebno probiti, očistiti i mapirati, ali i redovno održavati.
– Imamo saradnju sa svim lokalnim preduzećima, a naglasio bih i sa PK Subra. Sa njima ćemo pokrenuti inicijativu da završimo određene dionice, koje oni mnogo bolje poznaju jer su stalno na tim terenima, kao i sa mještanima. Mještani su nam mnogo pomogli u ovakvim situacijama, ukazujući nam na neke puteve za koje dosad nismo znali – kazao je Gamber.
/Ksenija Matović/
Zbog vožnje pod dejstvom alkohola policija je uhapsila 48 vozača zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola, od čega je 25 vozača uhapšeno u Podgorici.
Saobraćajna policija je u danima vikenda na crnogorskim putevima evidentirala 45 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedan osoba smrtno stradala, dok je pet osoba zadobila teške tjelesne povrede, a 21 osoba je zadobilo lake tjelesne povrede.
– U istom periodu, pripadnici saobraćajne policije su podnijeli 536 prekršajnih prijava, izdali 78 prekršajnih naloga, oduzeli 14 pari registarskih oznaka i isto toliko vozila isključili iz saobraćaja – navodi policija.
Uprava policije još jednom apeluje na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajne propise i na taj način doprinesu, kako ličnoj, tako i bezbjednosti drugih učesnika u saobraćaju.
U sklopu obilježavanja Dana opštine Kotor, JK Lahor je proteklog vikenda organizovao regatu “Dan Kotora” za klase Optimist i ILCA4. Tokom dva dana jedrenja, u zahtjevnim uslovima, za odličja se nadmetalo 40 takmičarki i takmičara iz tri kluba.
Prvog dana jedrenja flota je isplovila na more već u 11:00 časova, ali se zbog promjenjivih uslova na start čekalo sve do 13:00 časova. Sudije su imale težak zadatak postavljanja regatnog polja jer je vjetar nekoliko puta mjenjao smjer. Na kraju su se stvorili uslovi da se regatno polje postavi na potezu od Biologije mora do ljetnjeg bazena gdje su odjedrene po dvije regate za obje klase.
Vjetar je duvao iz pravca sjever – sjeverozapad jačinom od 5 do 25 čvorova što je takmičarima stvaralo dodatne probleme pa je bilo dosta prevrtanja a najmlađi takmičari svih klubova su povučeni na kopno uslijed, za njih, prejakih udara vjetra.
U nedjelju je osvanu oblačan dan sa jakim vjetrom koji je duvao uglavnom iz pravca istoka. Flota je opet isplovila u 11:00 časova ali su na moru problemi sa vjetrom bili veći nego prvog dana. Pravac vjetra se mjenjao učestalo od jugositoka do sjeveroistoka. Više puta se pokušavalo sa startom, ali su dvije trke prekinute uslijed naglih i velikih promjena pravca vjetra. U 13:00 časova ekipe su povučene se vode i regatni dan je završen.
Nakon dvije odjedrene regate rezultati po klasama su sledeći:
Pregovori oko opšteg kolektivnog ugovora privode se kraju i potpisivanje se može očekivati vrlo brzo, najkasnije do nove godine, saglasni su gosti Jutarnjeg programa TVCG predsjednik Unije slobodnih sindikata Srđa Keković i Filip Lazović iz Unije poslodavaca. Keković ističe da sindikati ne odustaju od neradne nedjelje, te da postoji samo mogućnost da se ona ukine tokom ljetnje turističke sezone.
Kako je kazao Keković, nakon trećeg sastanka partnera iz sindikata i Unije poslodavaca (UP) i razgovora oko kolektivnog ugovora koji već dvije godine nijesu okončani, pojavilo se tumačenje da nedjelja bude opet radna, ali istina je da je od sindikata tražena podrška u pravcu ukidanja tokom ljetnje sezone.
“USSCG i Savez sindikata CG i dalje su na principijelnim osnovama od prije dvije godine, a to znači da ukoliko se uvede radna nedjelja tokom ljetnje i zimske sezona, taj dan bude plaćan uvećano, i uz mogućnost korišćenja slobodnog dana tokom naredne sedmice, i uz čvrsto obećanje da će institucije sistema kontrolisati poslodavce da li poštuju ova pravila”, kazao je Keković.
Kako je objasnio, nakon jednog test perioda od godinu dana, vidjelo bi se da li su poštovana prava radnika, da li su oni zadovoljni. Onda bi podržali formiranje radne grupe koja bi izmijenila član zakona koji bi to regulisao.
“Mi smo se i kada je uvođena neradna nedjelja bunili za rad nedjeljom nekih objekata, kao apoteke, kiosci, pumpe, pa su te pumpe zloupotrijebile to pravo i postale nelojalna konkurencija trgovini. Već odavno su se stekli uslovi da se taj član 35 A zakona preispita u jednom dijelu, a ponavljam neradna nedjelja neće biti ukinuta u trgovini. Očekujemo da tokom ljetnje sezone testiramo jedan od modela koji smo ponudili, a gdje bi neki objekti radili i nedjeljom”, kazao je Keković.
Lazović ističe da neradan dan tokom nedjelje sljeduje svakoga i on je regulisan Zakonom o radu i to nema veze sa neradnom nedjeljom, to se tiče poslodavca kojima je ostavljeno da biraju da li im je isplativo da rade nedjeljom ili ne.
“Država se nije pokazala dovoljno moćno da ovaj dio iskontroliše, pa smo dobili rješenje o neradnoj nedjelji koja je za Uniju poslodavaca sporna. Uvođenje izmjene člana 35 A Zakona o unutrašnjoj trgovini mislimo da je to jedan kompromis i da treba da pokažemo dozu razumijevanja za interese sindikata, odnosno zaposlenih, a očekujemo i da oni uvaže objetivne razloge, a tiču se toga koliko neradna nedjelja umanjuje promet, naročiti tokom ljetnje sezone. To će biti naš fokus, već se pominje uvećanje dnevnice za one koji rade nedjeljom za 80 odsto i to je načelno prihvatljivo i nama”, navodi Lazović.
Što se tiče UP i opšteg kolektivnog ugovora nada se da će se ovog puta desiti dogovor prihvatljiv za sve, jer smatra da je to i njihova dužnost i odgovornost da što prije imamo definisan takav akt.
“Svako sporno pitanje treba da rješavamo da bude plod konsenzusa. Mi ne zastupamo nikog ko želi da krši prava zaposlenih, ali tu treba država više da se uključi, jer nemoć države ne može da se rješava tako što će se sve prebaciti na poslodavca. Opšti kolektivni je produžen opet do nove godine, ali UP će pokazati spremnost da se stvar dovede do određenog konsenzusa što prije”, poručuje Lazović.
I Keković napominje da pregovori idu oko kolektivnog ugovora u dobrom pravcu.
“Naša percepcija je da postoji 95 odsto šanse da ćemo ga potpisati uskoro i to ćemo znati ovih dana, a jedan od uslova o kojima moramo da pregovaramo je taj model da se ljetnim mjesecima radi nedjeljom. Taj pravac nije ukidanje neradne nedjelje”, ponovio je Keković.
© BokaNews, 2021
