Fond za zdravstvo preuzima Bolnicu Meljine?!

0
Fond za zdravstvo preuzima Bolnicu Meljine?!
Bolnica Meljine – foto RTHN

Vlada planira da iskoristi odredbe Zakona o staranju o privremeno i trajno oduzetoj imovini i da Fondu za zdravstveno osiguranje (FZO) da na privremeno upravljanje privatnu zdravstvenu ustanovu Opštu bolnicu Meljine u stečaju, saznaju “Vijesti” od izvora u izvršnoj vlasti.

To je jedan od tri modela koji je za sada najoptimalnije rješenje kako bi bolnica mogla dalje nesmetano da radi, a ova tema treba da bude na dnevnom redu sutrašnje sjednice Vlade, što je najavio premijer Dritan Abazović.

Izvor “Vijesti” iz Vlade je objasnio da su za bolnicu u opticaju bila tri rješenja, od kojih je prvo podrazumjevalo ukidanje privremene mjere raspolaganja imovinom koju je ranije uvelo Specijalno državno tužilaštvo, drugi model je kupovina iz stečaja i treći je uvođenje privremeno upravljanje u skladu sa Zakonom o privremeno i trajno oduzetoj imovini.

-Od ova tri rješenja za sada može da se primijeni model koji bi omogućio da FZO upravlja bolnicom. To pitanje bi se riješilo između Vlade, Uprave za katastar i imovinu i FZO. Uprava bi po tom modelu dala Fondu da upravlja bolnicom. Kupovina iz stečaja nije sada moguća zbog sudskih postupaka koji se vode, a ukidanje privremene mjere u Višem sudu bi došlo u ruke sudije Suzane Mugoše, objasnio je izvor “Vijesti”.

Zakon o staranju o privremeno i trajno oduzetoj imovini je mogao, kako objašnjava izvor “Vijesti”, da se primijeni i ranije i da se bolnica ne uvodi u stečaj, ali da ostaje nejasno zašto to nije urađeno.

Prema ovom zakonu upravljanje oduzetom imovinom nadležni organ (Uprava za katastar i imovinu) može povjeriti organizaciji ili instituciji koja je registrovana i ispunjava zakonom propisane uslove za upravljanje tom vrstom imovine. Prava i obaveze u pogledu upravljanja imovinom uređuju se ugovorom zaključenim u skladu sa zakonom. Organizacija ili institucija dužna je da upravlja povjerenom imovinom u skladu sa zakonom, a nadzor nad upravljanjem povjerenom imovinom vrši nadležni organ.

Multimedijalna izložba “The Star People”

0
Multimedijalna izložba “The Star People”
Multiedijalna izložba – Kordić

Multimedijalna izložba pod nazivom “The Star People” Daliborke Kordić biće otvorena u četvrtak, 8. decembra sa početkom u 19.00 sati u Gradskoj galeriji Kotor.

Biografija
Daliborka Kordić  je rođena 1972. godine u Kotoru.
Diplomirala je slikarstvo na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju 1996. godine, u klasi profesora Dragana Karadžića.
Živi u Kotoru i radi u Gradskoj galeriji Kotor – Kulturni centar ,,Nikola Đurković” Kotor.

Samostalne izložbe
1993.  Izložba slika, Galerija Kulturnog centra, Kotor
2000.  Izložba slika, Galerija Kulturnog centra, Kotor
2007. Multimedijalna prezentacija „ULAZAK U CRTEŽ“ –  Gradska galerija Kotor
2008. Multimedijalna prezentacija „ULAZAK U CRTEŽ“ –  Galerija ,,Centar”, Podgorica
2008. Multimedijalna prezentacija „ENERGIJA“ – Gradska galerija Kotor
2010. Multimedijalna prezentacija „THE READ ROAD“ – Gradska galerija Kotor
2012. Multimedijalna prezentacija ’TARGET’  – Gradska galerija Kotor
2012.Crteži u boji, izložbeni prostor Sv. Klare, Dubrovnik.
2013. Crteži u boji, Galerija „Montenegrina“ Rijeka
2013.Multimedijalna –prezentacija „KAVEZ“ – Gradska galerija Kotor
2013.Multimedijalna –prezentacija „TARGET“ – Galerija Centar –Podgorica
2013. Multimedijalna –prezentacija „(NE)KONFISKOVANA INTIMA“ – Gradska Galerija Kotor
2013. Crteži u boji – Nacionalna čitaonica Novi Vinodolski
2014. Multimedijalna prezentacija “BEYOND” – konoba ATRIUM, Kotor
2014. Izložba slika –  Galerija ,,Vitomir Srbljanović”, Pljevlja
2014. Multimedijalna prezentacija “CORPO – MENTE” Gradska galerija Kotor
2014. Izložba slika – Galerija “FORUM” Nikšić
2015. Izlozba slika – Porto Montenegro, Tivat
2015. Multimedijalna-prezentacija „OB-SESSION“ Galerija Solidarnosti, Kotor
2015. Izložba slika-Galerija Hotela „The Queen Of Montenegro,Bečići
2015. PRFORMANS „OB-SESSION“-Open Air Galerija Budva
2016. Izložba crteža-Gradska galerija Kotor

Važnije kolektivne izložbe

1997. Izložba studenata FLU, Cetinje – Umjetnički paviljon, Podgorica
Učesnik tradicionalne izložbe “Kotorski Likovni Umjetnici“ od 2006. do danas.
2007. Kotorski Likovni Umjetnici –  Galerija ,,Vitomir Srbljanović”, Pljevlja
Izlagala je na   41. i 43. Hercegnovskom Zimskom Salonu.
2013 – 2017. Savremena Crnogorska Likovna Scena „Mali format“ JU „Muzeji, Galerija i Biblioteka, Budva
2013. Međunarodna kolektivna izložba HUMAN RIGHTS#MIGRANTES, ITALY
Dobitnica je Nagrade za najbolji likovni rad nastao u Kotoru tokom 2007. godine i Nagrade za najbolji likovni rad nastao u Kotoru 2013.2015. i 2022. godine.

Pomorska baština Sutivana: Poslušajte priču o 200 godina starom zavjetnom brodu

0
Pomorska baština Sutivana: Poslušajte priču o 200 godina starom zavjetnom brodu
Sutivan – Foto: TZ Sutivan

Istražite zanimljivu pomorsku baštinu Sutivana i poslušajte priču koju krije crkva sv. Roka. Ona u svom fundusu od šest zavjetnih brodova, ljubomorno čuva i najstariju maketu zavjetnog broda na Jadranu koja datira iz daleke 1819. godine.

Još jedna u nizu besplatnih tura održana je 06.12.2022., nakon mise u čast pomorcima u crkvi sv. Roka.

Nastavak je ovo brojnih aktivnosti tokom protekle dvije godine, kojima Turistička zajednica Općine Sutivan radi na očuvanju i promociji sutivanske ribarske, ali i pomorske baštine, sve kako bi svojim sve brojnijim posjetiteljima ponudila visokokvalitetan i vrijedan sadržaj, istovremeno čuvajući ga od zaborava.

Ovaj događaj dio je projekta “Nauka i lavura o stivanskom brodovlju” kojeg provodi Turistička zajednica Općine Sutivan. Projekt je odobren na natječaju LAGUR-a Brač, a sufinanciran je sredstvima iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo. Ukupna vrijednost projekta je 172.637,72 HRK, od čega Europska Unija sufinancira 85%, a Republika Hrvatska 15%.

Samit u Tirani: Ko želi u EU, treba da uvede sankcije Rusiji

0
Samit u Tirani: Ko želi u EU, treba da uvede sankcije Rusiji
Samit u Tirani – Foto: Michael Kappeler/dpa

Države Zapadnog Balkana treba da podrže spoljnu i bezbednosnu politiku Evropske unije u šta spada i uvođenje sankcija Rusiji. To se navodi, pored ostalog, u deklaraciji samita u Tirani na kojem su u utorak učestvovali šefovi država i vlada 27 zemalja članica EU, kao i predstavnici zemalja regiona.

Članice EU su pozvale Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Crnu Goru, Srbiju i Severnu Makedoniju da nastave reforme. Potvrdile su svoju “neograničenu i nedvosmislenu posvećenost” pristupanju šest država Uniji. Istovremeno su istakle da je brz napredak ka članstvu moguć samo ako su reforme verodostojne.

Što se tiče sankcija protiv Rusije, navodi iz deklaracije se naročito odnose na Srbiju koja se do sada nije pridružila kaznenim merama koje je EU uvela Moskvi zbog agresije na Ukrajinu.

Ranije u utorak, predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (fon Leyen) poručila je liderima zemalja Zapadnog Balkana: “Morate da odlučite na čijoj ste strani – da li ste na strani demokratije, a to je Evropska unija, vaš prijatelj i partner. Ili želite da idete drugim putem.”

Kao podršku za reforme, EU namerava da nastavi da pruža izdašnu finansijsku podršku Zapadnom Balkanu. Ekonomska i investiciona ofanziva koja je već krenula predviđa obezbeđivanje do devet milijardi evra bespovratnih sredstava u narednim godinama. To onda treba da mobiliše dodatnih 20 milijardi evra ulaganja.

Konačno, još milijardu evra otići će u region za ublažavanje posledica ruskog rata. Novac se može koristiti, na primer, za podršku porodicama i kompanijama koje su ugrožene zbog naglog rasta cena energenata.

Finansijska podrška takođe treba da pomogne da zemlje Zapadnog Balkana ne postanu zavisne od Kine. Kao i EU, Peking godinama pokušava da ostvari veći uticaj u regionu.

Hrvatska čeka odluku o ulasku u evropski klub bez granica

0
Hrvatska čeka odluku o ulasku u evropski klub bez granica
Granični prelaz Karasović foto Boka News

Ako Hrvatska u četvrtak dobije odobrenje za ulazak u najveće područje bez granica na svijetu, kolone vozila na njezinim granicama sa susjedima u EU-u postat će povijest, najavljuje francuska agencija AFP.

Ministri pravosuđa i unutarnjih poslova Evropske unije sastaju se u četvrtak i odlučivat će o primanju Hrvatske u šengensku zonu bez putovnica, koja omogućuje slobodno kretanje više od 400 milijuna ljudi unutar 26 zemalja članica.

Jedna od najspornijih točki bila je sposobnost Hrvatske da nadzire najdužu vanjsku kopnenu granicu EU-a, u vrijeme kada migracija ostaje ključni izazov, navodi AFP u svojoj analizi.

Zahtjev Zagreba za članstvo u šengenskom prostoru 2016. također je došao u osjetljivom trenutku za Europu.

Milijuni migranata, mnogi iz zona sukoba, riskirali su od 2015. godine svoje živote kako bi ilegalno ušli u EU, a potom je 2020. izbila pandemija covida-19.

Obje krize prisilile su šengenske zemlje da ponovno uvedu određene granične kontrole.

Ako Hrvatska u četvrtak dobije zeleno svjetlo za ulazak u šengen – potencijalno uz Bugarsku i Rumunjsku – kilometarske kolone vozila na graničnom prijelazu Bregani sa Slovenijom odlaze u prošlost.

Bregana je jedan od 73 kopnena prijelaza na granici Hrvatske sa Slovenijom i Mađarskom koji će prestati postojati.

“Prvog januara uklonit ćemo barijere i granični promet bit će slobodan”, rekao je za AFP načelnik Uprave za granicu Zoran Ničeno.

U zračnim lukama će promjena stupiti na snagu 26. ožujka zbog tehničkih zahtjeva.

Turisti i kamioni

Hrvatska se nada da će članstvo u šengenu ojačati njezinu unosnu turističku industriju.

Zemlja s 3,9 milina stanovnika, ugostila je ove godine četiri puta više posjetitelja, većinom iz drugih država EU-a.

Ukidanje graničnih kontrola omogućilo bi turistima da brže stignu do hrvatskih destinacija, rekao je nedavno direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić.

“Međunarodni prijevoznici bit će oduševljeni”, rekao je AFP-u Vladimir Jurčec iz nacionalne udruge cestovnih prijevoznika.

Ukidanje provjera na granicama uštedjet će im šest do 10 sati tjedno.

“Nema više gužvi i višesatnog čekanja”, istaknuo je vozač kamiona Filip Svetličić čiji je kamion na putu za Italiju zapeo u višekilometarskoj koloni na izlasku iz Hrvatske preko Bregane.

Hrvatska će se 1. januara pridružiti i klubu jedinstvene valute EU-a, eurozoni.

Izazov – ilegalne migracije

Od ulaska u EU prije gotovo deset godina, Hrvatska je imala težak zadatak – nadzirati najdužu vanjsku kopnenu granicu bloka.

Granica, duga više od 1350 kilometara s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom, područje je koje je zloglasno po trgovini migrantima, drogom i oružjem.

Za dan 18 saobraćajnih nezgoda, povrijeđene tri osobe

0
Za dan 18 saobraćajnih nezgoda, povrijeđene tri osobe
Policija

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata dogodilo se 18 saobraćajnih nezgoda u kojima su tri osobe lakše povrijeđene.

Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se u Podgorici dogodilo 11 nezgoda, u Budvi i Kotoru po dvije.

Po jedna saobraćajna nezgoda dogodila se u Herceg Novom, Tivtu i Beranama.

Izdato je 236 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 52 prekršajne prijave.

Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.

Meljine kompleks – Priznato milion, osporeno 110 miliona eura potraživanja

0
Meljine kompleks – Priznato milion, osporeno 110 miliona eura potraživanja
Bolnica Meljine – foto SOHN

Usvojena konačna lista potraživanja u stečaju za Meljine kompleks


Sudija Privrednog suda Dragan Vučević usvojio je konačnu listu priznatih i osporenih potraživanja u stečaju bivše kompanije Duška Kneževića Meljine kompleksa. Prethodno je stečajni upravnik Lado Šekularac djelimično priznao potraživanje jedne od Kneževićevih firmi Atlas kapa, osnivača Meljine kompleksa.

Šekularac je ranije osporio sva potraživanja bivših i aktuelnih kompanija Kneževića ukupne vrijednosti 12,7 miliona eura, kao i države koja je, na račun spora za raskid ugovora o privatizaciji bolnice Meljine prijavila 97,3 miliona eura. Priznavanjem 56,8 hiljada eura Atlas kapu u trećem isplatnom redu, ukupna potraživanja prema Meljine kompleksu ukupno iznose malo preko milion eura.

Opštini Herceg Novi, koja je i inicirala stečaj u ovoj kompaniji zbog duga za porez na nepokretnosti, u trećem isplatnom redu Šekularac je priznao 554,7 hiljada eura, dok je na 335,2 hiljade eura obezbijeđenog potraživanja priznao razlučno pravo.

U treći isplatni red svrstana su i potraživanja Uprave prihoda i carina (UPIC) za PDV od 59,2 hiljade, Elektroprivrede od 2,5 hiljade, Atlas banke u stečaju od 603 eura, te bivše direktorice i jedine zaposlene Ivone Čavić od 316 eura. Preostalih 5,4 hiljade eura za zarade i doprinose priznato joj je u prvom isplatnom redu.

Osporavajući potraživanje države, Šekularac je u obrazloženju naveo da je u toku poseban parnični postupak pred Privrednim sudom u kojem država može ostvariti svoja prava u odnosu na osnov i visinu potraživanja prema Meljine kompleksu.

Potraživanje Invest banke u stečaju od 5,9 miliona eura koje se odnosi na kredite kiparske firme V. B. Holdings i podgoričke Attika land, Šekularac je odbio navodeći da je imovinom za te kredite garantovala bolnica Meljine, a ne Meljine kompleks. Potraživanje Atlas banke u stečaju od 6,2 miliona eura odnosi se na kredite bolnice, koje je prijavljeno i u tom stečaju, zbog čega ga je Šekularac osporio. Atlas kapu je osporio 10,9 hiljada eura koje se odnose na zajam, jer nije dokazana osnovanost tog potraživanja.

Ova kompanija koja je prije nekoliko mjeseci obavijestila sud da planira reorganizaciju, je u odboru povjerilaca sa UPIC-om i Opštinom Herceg Novi, čije potraživanje osporava tvrdeći da odluke o porezu nijesu bile usklađene sa zakonom o porezima na nepokretnosti. Planom, koji bi nakon konačne liste trebalo da bude korigovan, predviđaju da novac za reorganizaciju obezbijede sudski od bolnice Meljine, takođe u stečaju, i to 830 hiljada za zakup imovine i još pet miliona eura na osnovu izgubljene dobiti zbog preniske cijene zakupa.

/Maja Leković/

Akcija pošumljavanja na lokaciji bivše deponije Grabovac

0
Akcija pošumljavanja na lokaciji bivše deponije Grabovac
Pošumljavanje Grabovca

Akcije pošumljavanja biće održana danas, 7. decembra sa početkom u 11 sati, na lokaciji bivše deponije Grabovac. Pošumljavanje se realizuje modelom agrošumarstva, u cilju održivosti i zaštite prostora.

Aktivnost organizuju Sekretarijat za privredu i Sekretarijat za uređenje prostora Opštine Tivat, a nabavku sadnica masline, divljeg šipka i iglice (čičimak) obezbjedile su NVU Momentum i Arkadia Academy, koje će sa svojim članovima i đacima učestvovati u akciji. DOO “Komunalno” Tivat pripremiće teren za sadnju biljaka.

Pozivaju se zainteresovane institucije, organizacije i građani, koji žele da uzmu učešće u sadnji na terenu, da se pridruže u srijedu /7.12./ u 11 sati na lokaciji Grabovac.
U slučaju nepovoljnih vremenskih uslova, akcija će biti odložena.

Akcija policije u Budvi: Uhapšene dvije osobe, oduzeti kokain, opijati, municija, gasni pištolj…

0
Akcija policije u Budvi: Uhapšene dvije osobe, oduzeti kokain, opijati, municija, gasni pištolj…
Foto: Uprava policije

Budvani D. D. (46) i M D: (31) uhapšeni su zbog sumnje da su izvršili krivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.


Službenici Odjeljenja bezbjednosti Budva su jutros u saradnji sa pripadnicima Posebne jedinice policije sproveli aktivnost usmjerenu na suzbijanje ulične prodaje narkotika i pronalasku oružja u ilegalnom posjedu.

Pripadnici policije su u ranim jutarnjim satima, postupajući po narebi Višeg suda u Podgorici, izvršili pretrese stanova na tri lokacije koje koriste D.D. i M.D. Takođe, pretresena su i vozila – jedno marke „BMW“ koje koristi D.D, a drugo marke „Mercedes CLA“ koje korist M.D.

– Pretresom stanova i vozila policija je pronašla i oduzela određenu količinu praškaste materije za koju se sumnja da je kokain, tablete sa liste opijata, 93 komada municije različite vrste i kalibra, gasni pištolj, ručni sprej sa nadražujućim dejstvom, i tri sredstva komunikacije – saopšteno je iz Uprave policije.

Kontrolisana vozila su oduzeta radi daljih provjera, a pronađeni predmeti i materije biće predmet daljih vještačenja u Forenzičkom centru.

Osim toga, pripadnici budvanske policije i Posebne jedinice policije su danas vršili pojačane kontrole lica i vozila na području Budve.

O događaju je obaviješten državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je naložio da se D.D. liši slobode zbog sumnje da je izvršio krivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, a da se M.D. liši slobode zbog sumnje da je izvršila krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

Oni su uz krivičnu prijavu sprovedeni nadležnom tužiocu na dalje postupanje.

Od oktobra naredne godine smanjenje cijena rominga između Zapadnog Balkana i EU

0
Od oktobra naredne godine smanjenje cijena rominga između Zapadnog Balkana i EU
RCC-Secretary-General-Majlinda-Bregu-at-the-Roaming-Declaration-signing-ceremony-Photo-RCCArmand-Habazaj-e

Telekom operateri iz Evropske unije (EU) i Zapadnog Balkana potpisali su Deklaraciju o romingu, kojom se omogućava smanjenje cijena između Unije i regiona od 1. oktobra naredne godine, saopšteno je iz Savjeta za regionalnu saradnju (RCC).

Potpisivanjem te Deklaracije počeo je samit EU i Zapadnog Balkana u Tirani.

Prema riječima generalne sekretarke RCC-a, Majlinde Bregu, nakon što je režim rominga kao kod kuće stupio na snagu u regionu prošlog jula, prvo pitanje je bilo kada će se smanjiti cijene rominga sa EU.

„I to je prva stvar na kojoj smo počeli raditi nakon tog 1. jula. Drago mi je da mogu reći da je to vrijeme došlo i da će cijene rominga između Zapadnog Balkana i EU pasti zajedno s lišćem naredne jeseni. To je, međutim, tek početak procesa, do ostvarivanja krajnjeg cilja smanjivanja cijena rominga između EU i regiona na približno isti nivo domaćih cijena,“ rekla je Bregu.

Ona je, nakon potpisivanja Deklaracije, održala zajedničku konferenciji za novinare sa potpredsjednicom Vlade Albanije Belindom Balluku, evropskim komesarom za proširenje Oliverom Varheljijem i predstavnicima telekom operatera iz EU i Zapadnog Balkana.

Iz RCC je saopšteno da to praktično znači da će svaki telekom operater iz EU i regiona, koji je potpisnik Deklaracije, razmotriti uvođenje tarifnih planova i mogućnosti manjih maloprodajnih cijena za svoje korisnike u romingu u drugim mobilnim mrežama, dok će prva značajna smanjenja cijena usluga prenosa podataka u romingu stupiti na snagu od 1. oktobra naredne godine.

„Važno je da kreatori politika na Zapadnom Balkanu ubrzaju sprovođenje reformi politika u telekom sektoru, u skladu sa zaključcima Digitalnog samita Zapadnog Balkana, a u cilju stvaranja Zajedničkog regionalnog tržišta regiona i poticajnijeg poslovnog okruženja. Ekonomije sa Zapadnog Balkana treba da sprovedu pomenute reforme najkasnije do kraja naredne godine“, dodaje se u saopštenju.

Bregu je napomenula da pregovori o postizanju sporazuma nikada nijesu lagani.

„Ova je Deklaracija, međutim, rezultat snažnog angažmana telekom operatera iz EU i regiona i podrške Evropske komisije (EK), RCC-a, kao i predanosti vlasti iz regiona. Prošlog mjeseca smo u Berlinu ostvarili veliki napredak sa tri sporazuma o mobilnosti. A sada, roming sa EU je još jedno važno postignuće u izgradnji zajedničkog regionalnog tržišta na Zapadnom Balkanu“, smatra Bregu.

Prema njenim riječima, svaki rezultat ostvaren u sklopu programa za zajedničko regionalno tržište, korak je naprijed ka uspostavljanju povoljne investicione klime, koja u region može privući izuzetno kvalitetne i trajne investicije.

„Pozivamo i druge telekom operatere iz EU i sa Zapadnog Balkana da se u bilo koje vrijeme priključe ovoj inicijativi,“ poručila je Bregu.

Iz RCC-a su naveli da su koristi Deklaracije mnogostruke.

„Tako će se uštedjeti novac građana u cijelom regionu i EU dok putuju, a smanjiće se i operativni troškovi privrednika i podstaći poslovanje izvan matičnih granica. Ova inicijativa je izvanredna, tim prije što je zasnovana na dobrovoljnoj osnovi između telekom operatera“, zaključuje se u saopštenju.