Vedrana Rudan u Herceg Novom: Djeca su bezuslovna ljubav i doživotna robija

0
Vedrana Rudan u Herceg Novom: Djeca su bezuslovna ljubav i doživotna robija
Vedrana Rudan u Herceg Novom – foto Zvezdana Kujović

Nezaboravan nastup književnice Vedrane Rudan obilježio je sinoćnje veče na 54. Prazniku mimoze u Herceg Novom. Sala dvorane “Park” bila je prepuna, a Rudan je publiku podstakla na smijeh i interakciju, govoreći na sebi svojstven, prepoznatljivo britak način o životu, djeci, muško-ženskim odnosima, govorenju istine, slobodi i svojim djelima.

Na samom početku Rudan je pozvala publiku da zajedno sa njom otvori dušu i srce, da iskreno i bez glume podijele svoje priče. Komentarišući činjenicu da se u razgovor uglavnom uključivale žene, ona je rekla: “Po meni su žene uvijek hrabrije da podijele svoje priče, a muškarci su tu da ćute i da nas mlate”.

Sa književnicom poznatom po izjavama koje snažno odjekuju u javnosti razgovarala je novinarka Mira Potpara. Na pitanje šta je za nju sreća i može li se ona dostići bez materijalne sigurnosti,  Rudan je odgovorila: “Muž i ja živimo skupa, ne dijelim ga od sebe iako je Crnogorac. Mislim da je sreća ako ti malo treba, a puno imaš, to nije fraza, to je stvarno. Nama malo treba za sreću: pare, kuća, auto i da nam djeca ne dolaze na vrata”.

“Djeca su bezuslovna ljubav i doživotna robija”, kaže Rudan u svom najnovijem djelu “Doživotna robija”, o kojem je sinoć i po završetku programa nastavila da razgovara sa publikom, tokom potpisivanja knjiga i fotografisanja.

Vedrana Rudan u Herceg Novom – foto Zvezdana Kujović

Njena poruka za one koji danas odgajaju djecu glasi: “Neka im dragi Bog pomogne. Nema pravila, nema recepta, nikad niko nije nikome rekao kako odgojiti djecu, kako od njih napraviti ljude. Nismo mi koji smo ih rodili jedini, postoji društvo, postoji škola, fakulteti, politika, mi smo tu jedan točkić, često najmanje bitan. Velika je stvar imati dijete i još je veća dovesti ga do zrelosti, ko je to prošao zna kakav je to pakao i kakva je to sreća, ko nije ja mu želim svu sreću ovoga svijeta”.

Rudan kaže da će iz Herceg Novog ponijeti lijepa sjećanja, slike koje ostaju i sadnicu mimoze.

“Nisam prvi put u Herceg Novom, to je gradić koji ja godinama znam, ali prvi put sam došla kao gost ovoga grada i ne mogu ja sada u dvije rečenice utiske. Publika je bila toliko fantastična da sad ja više baš ništa suvislo ne mogu reći, jako sam dirnuta. Bila je sa mnom gospođa Mira koja mi je pomogla da izdržim ovaj susret jer je publika bila toliko angažovana, vesela, toliko s nama, da nam nije bilo lako. Mi smo bile spremne da budemo jako bitne, ali publika je bila bitnija od nas”, podijelila je Rudan svoje utiske sa gostovanja na Prazniku mimoze.

Vedrana Rudan u Herceg Novom – foto Zvezdana Kujović

Večeras nas na 54. Prazniku mimoze očekuje predstava „Eling“ u produkciji Beogradskog dramskog pozorišta, koja će biti izvedena u dvorani “Park” od 20 časova. U ovoj predstavi koju je režirao Marko Manojlović igraju Ljubomir Bandović, Pavle Pekić, Nataša Marković, Nenad Gvozdenović i Rade Marković.

Organizatori Praznika mimoze su Opština Herceg Novi, JUK “Herceg-fest” i Turistička organizacija Herceg Novi, uz podršku brojnih sponzora i prijatelja festivala.

Most na Šćepan polju prioritet i Crne Gore i BiH

0
Most na Šćepan polju prioritet i Crne Gore i BiH
Piva – Rafting-Road-to-Sćepan-Polje – foto adria.travel

Potpredsjednik Vlade za regionalni razvoj i ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović sastao se danas sa novoimenovanim ministrom komunikacija i transporta BiH Edinom Fortom. Na sastanku je istaknuto da su napravljeni pomaci u realizaciji projekta koji se tiče izgradnje mosta na Šćepan polju.

Kako naglašavaju u saopštenju Ministarstva kapitalnih investicija (MKI) radi se na formiranju radne grupe koja će da prati dinamiku realizacije projekta izgradnje mosta na Šćepan polju i danas je potvrđeno da je to zajednički prioritet kome će obije strane u narednom periodu posvetiti posebnu pažnju.

“Naše dvije države imaju odlične bilateralne odnose i činjenica je da takvu saradnju moramo da razvijamo i u ekonomskoj razmjeni. Napravili smo određene pomake kada je riječ o najvažnijem putnom pravcu koji nas povezuje”, istakao je Ibrahimović.

Dodao je da obije strane moraju dalje planirati rekonstrukciju pristupnih saobraćajnica, to jest čitave dionice puta, što jeste izazov imajući u vidu složenu konfiguraciju terena i značajna finansijska sredstva koja su potrebna za kompletnu modernizaciju putnog pravca.

Željeznička pruga Nikšić – Čapljina postala je zvanično dio proširene TNT mreže, čime se stvaraju uslovi da dvije države zajednički apliciraju za evropske finansijske fondove i obezbijedi podrška ovom projektu.

Forto je istakao da mu je veoma važno da na početku mandata sagleda prioritete na državnom, ali i na regionalnom nivou, te je današnji razgovor prilika da se dogovore sljedeći konkretni koraci i kompletnoj saradnji stručnih timova na nivou resornim ministarstava da snažna podrška kako bi se dinamika realizacije projekata, konkretno izgradnje mosta na Šćepan polju ubrzala.

Sagovornici su razgovarali i o projektu jadransko – jonskog auto-puta, kapacitetima i razvojnim planovima luke Bar, a potpredsjednik Ibrahimović je takođe predstavio neke od projekata na sjeveru Crne Gore koji imaju za cilj da obezbijede ravnomjeran razvoj svih regija u Crnoj Gori, a građanima sjevera pruže novu perspektivu i bolji kvalitet života.

Dva člana posde pronađena mrtva na grčkom bulk carrieru

0
Dva člana posde pronađena mrtva na grčkom bulk carrieru
caravos-harmony-Foto: MarineTraffic

Dva člana posade grčkog bulk carriera preminula su na brodu pod nerazjašnjenim okolnostima. Tijela nesretnih pomoraca pronađena su u njihovim kabinama.

Dva člana posade preminula su prošle sedmice na brodu za prijevoz rasutih tereta Caravos Harmony, kojime upravlja brodarska kompanija sa sjedištem u Grčkoj. Brod se nalazi usidren kod brazilske luke Macape, a lokalne vlasti provode istragu.

Lokalni mediji navode da su tijela obojice nesretnih pomoraca pronađena u kupaonici nakon odrađene smjene. Tragedija se dogodila 21. februara, dok je brod plovio Atlantikom na putu iz Port Elizabetha u Južnoafričkoj Republici do brazilske luke Macapa, na samom ušću Amazone.

Prema izvješćima državnih tijela, obojica preminulih bili su mladi muškarci u tridesetima. Ne navodi se jesu li preminuli muškarci imali značajnijih zdravstvenih tegoba. Navodno je riječ o drugom i trećem časniku stroja, državljanima Ukrajine i Filipina (napomena: neki mediji navode da su obojica preminulih državljani Ukrajine).

Ostalih 19 članova posade osjećaju se dobro te ne pokazuju simptome zaraznih bolesti. Zdravstvene službe testirale su posadu zbog sumnje u postojanje ovih bolesti, što je standardna procedura. Nalazi se očekuju do kraja ove sedmice.

Bulk carrier Caravos Harmony (IMO: 9595589) od 81.670 dwt, izgrađen je 2013. godine, a plovi pod zastavom Marshallovih otoka.

Imenovanja potpredsjednika Opštine Tivat 3. marta

0
Imenovanja potpredsjednika Opštine Tivat 3. marta
Tivat – Centar

Osma sjednica SO Tivat zakazana je za petak, 3. mart sa početkom u 10 sati, a pred odbornicima će se naći predlozi predsjednika SO Miljana Marković i predsjednika opštine Željka Komnenovića.

Oni su redložili Odluke o davanju saglasnosti na imenovanje dva potpredsjednika, dr Andrije Petkovića i Jovana Brinića, kao i davanju saglasnosti na Odluku Savjeta CZK za imenovanje poslovnog direktora te ustanove, Gorana Božovića.

Predlog Odluke o prestanku mandata jednoj članici OD ViK i Autobuska stanica, kao i imenovanje jednog člana na tu funkciju u ViK, Predlog Odluke o razrješenju predsjednice UO JU Dnevni centar za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju, kao i predlog odluke o davanju na korišćenje, uz naknadu, poslovne prostorije JP Morsko dobro. Riječ je o poslovnoj prostoriji Doma kulture u MZ Lepetane.

Objavljen tekst sporazuma kojeg je prihvatio Vučić. Je li ovime Srbija priznala Kosovo?

0
Objavljen tekst sporazuma kojeg je prihvatio Vučić. Je li ovime Srbija priznala Kosovo?
Aleksandar Vučić – foto HINA

Srbija i Kosovo priznaju da su nepovredivost granica, poštovanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta te zaštita nacionalnih manjina temeljni uvjeti za mir, stoji u Sporazumu o normalizaciji odnosa te dvije zemlje koji je Europska unija objavila u ponedjeljak.

Europska služba za vanjsko djelovanje objavila je u ponedjeljak navečer nakon završetka sastanka između srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića i kosovskog premijera Albina Kurtija tekst sporazuma o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova koji podržavaju svih 27 članica EU-a i oko kojeg postoji suglasnost dviju strana. Sporazum je dvjema stranama bio predstavljen u rujnu prošle godine, ali nikada dosad nije službeno objavljen.

“Zadovoljstvo mi je objaviti da su se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Kosova Albin Kurti danas složili da više nisu potrebni daljnji razgovori o prijedlogu Europske unije o Sporazumu o putu prema normalizaciji između Kosova i Srbije’”, rekao je Borrell nakon sastanka Vučića i Kurtija.

Nedugo zatim diplomatska služba EU-a objavila je prvi put cjeloviti tekst prijedloga sporazuma koji ima kratku preambulu i 11 članaka.

U preambuli se kaže da su ugovorne strane “svjesne da su nepovredivost granica i poštivanje teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta te zaštita nacionalnih manjina temeljni uvjeti za mir”.

U tekstu sporazuma kaže se da će dvije strane razvijati “normalne, dobrosusjedske odnose na temelju jednakih prava”, da će “međusobno priznavati dokumente i nacionalne simbole, uključujući putovnice, diplome, registarske pločice i carinske pečate”.

Obje strane će se voditi ciljevima i načelima utvrđenima u Povelji Ujedinjenih naroda, posebice onima o suverenoj jednakosti svih država, poštivanju njihove neovisnosti, autonomije i teritorijalne cjelovitosti, pravu na samoodređenje, zaštiti ljudskih prava i nediskriminacije.

Kosovo i Srbija sporazumom se obvezuju da će međusobne sporove rješavati isključivo mirnim putem i suzdržavati se od prijetnji uporabe sile.

Strane polaze od pretpostavke da niti jedna od dvije ne može predstavljati drugu u međunarodnoj sferi niti djelovati u njezino ime, a Srbija se neće protiviti članstvu Kosova u bilo kojoj međunarodnoj organizaciji, kaže se u tekstu.

Nijedna strana neće blokirati niti poticati druge da blokiraju napredak druge strane na njezinom putu prema EU na temelju vlastitih zasluga.

U tekstu se kaže da ovaj sporazum važan korak u normalizaciji odnosa, ali da strane trebaju nastaviti dijalog pod pokroviteljstvom EU-a koji treba dovesti do pravno obvezujućeg sporazum o sveobuhvatnoj normalizaciji njihovih odnosa.

Strane su suglasne da će produbljivati suradnju u području gospodarstva, znanosti, tehnologije, prometa, povezanosti, pravosuđa, u području provedbe zakona, pošte, telekomunikacija, zdravstva, kulture, vjere, sporta, zaštite okoliša, nestalih osoba, izbjeglica i drugim sličnim područjima kroz sklapanje konkretnih sporazuma.

“Obje se strane obvezuju uspostaviti posebne aranžmane i jamstva, u skladu s relevantnim instrumentima Vijeća Europe i oslanjajući se na postojeća europska iskustva, kako bi se osigurala odgovarajuća razina samoupravljanja srpske zajednice na Kosovu i sposobnost pružanja usluga u određenim područjima, uključujući mogućnost financijske potpore Srbije i izravni komunikacijski kanal za srpsku zajednicu s Vladom Kosova”, kaže se u tekstu.

Također se kaže da će strane formalizirati status Srpske pravoslavne crkve na Kosovu i pružiti jaku razinu zaštite za srpsku vjersku i kulturnu baštinu, u skladu s postojećim europskim modelima.

Predviđa se razmjena Stalnih misija, koje će biti uspostavljene u sjedištima vlada.

Strane su suglasne da će osnovati zajednički odbor kojim će predsjedati EU, a koji će pratiti provedbu ovoga sporazuma.

U zadnjem članku se kaže da se strane obvezuju da će poštivati plan provedbe koji je u aneksu sporazuma.

Deseci poginulih u sudaru vlakova u Grčkoj

0
Deseci poginulih u sudaru vlakova u Grčkoj
Željeznička nesreća u Grčkoj
Foto: Giannis Floulis / Reuters

Strašna nesreća u Grčkoj. U sudaru putničkog i teretnog vlaka u središnjem dijelu zemlje poginulo je najmanje 32 ljudi, a 85 ih je ozlijeđeno. Nakon sudara izbio je požar. Na mjestu događaja su sve spasilačke službe. Broj stradalih vjerojatno će rasti jer spasioci tek pokušavaju ući u prva dva vagona putničkog vlaka.

Kako tvrde svjedoci, sve se dogodilo u nekoliko sekundi – mirna noćna vožnja pretvorila se u strahotu. Putnički vlak koji je vozio između Atene i sjevernog grada Soluna sudario se s teretnim vlakom koji je vozio iz Soluna za Larissu malo prije ponoći. U putničkom vlaku bilo je više od 350 osoba, dok je teretni prevozio dvadesetak djelatnika grčkih željeznica. Noćnu tišinu prekinuo je sudar dviju lokomotiva.

– Odjednom smo čuli nešto poput eksplozije, ali ona je trajala gotovo deset sekundi. Svi smo popadali i vlak se odjednom samo zaustavio. I onda počinje strahota, panika među putnicima. Zapalili su se električni kablovi, vatra se počela munjevito širiti kroz vagone, svjedočanstvo je putnika.

Putnici bježe u panici, napuštaju vlakove koji postaju plamteće buktinje. Svjedoci govore da se prva dva vagona putničkog vlaka uopće ne vide zbog dima, ali i zato što su uništeni do neprepoznatljivosti. U kaosu, koji je nastao, svi pokušavaju spasiti živote, malo se tko brine o stradalima, a njih je na desetine. Preživjeli mobitelima zovu policiju i hitnu pomoć koja dolazi iz okolnih mjesta.

– Prvo je vladala panika odmah nakon sudara – svi su vikali, paničarili, a onda je počeo pokušaj masovnog napuštanja uništenog vlaka. Ljudi su skakali s visine od dva metra kroz razbijene prozore. Nismo imali izbora, htjeli smo što prije napustiti vlak smrti, kažu.

U pomoć stižu iz regije Tesalije. Policija, 40-ak vatrogasaca i 30-ak vozila hitne pomoći na mjestu su nesreće. Konstantinos Agorastor, guverner Tesalije, poziva i susjedne regije da krenu u pomoć.

Preživjeli se evakuiraju u Solun autobusima gdje ih čekaju njihovi najbliži. U bolnice je prevezeno više od 190 ljudi, od kojih je 25 u teškom stanju. Broj žrtava raste iz sata u sat, jer spasioci tek pokušavaju ući u prva dva vagona putničkog vlaka koji su gotovo potpuno uništeni.

Novi uspjeh višestruko nagrađivane gitaristkinje Kristine Miljenović

0
Kristina-Miljenovic

Naša priznata višestruko nagrađivana gitaristkinja Kristina Miljenović, osvojila je u Engleskoj u Londonu- na takmičenju “London Classical Music Competition” (LCMC) treću nagradu.

U konkurenciji preko 900 takmičara iz cijeloga svijeta, sa svih kontinenta: Evrope, Amerike, Azije, Afrike, Australije,kao jedina iz Crne Gore ušla je u finale.Takmičenje se sastojalo iz dva kruga, finale i super finale.

Kristinina ima nagrade sa svjetskih, Internacionalnih i domaćih takmičenja,ovo je njena 28.nagrada.

London Classical Music Competition (LCMC) je međunarodno takmičenje klasične muzike za muzičare širom svijeta, otvoreno za sve nacionalnosti i uzraste. Takmičenje traži talentovane izuzetne muzičare,mlade uljetnike koji imaju odlične muzičke vještine,izuzetnu snažnu ličnost i fantastičnu kreativnost u svom izvođenju,koji su već dostigli profesionalni nivo i festival može da bude deo njihovog puta ka međunarodnim karijerama.Ima za cilj da podstakne mlade i profesionalne muzičare, da nastupaju i rastu.Cilj ovog takmičenja pronalaženja izvodjača sa scenskim prisustvom,harizmom,talentom i celokupnim umetničkim uticajem.

Kristina  Miljenović ide u umjetničku školu za muziku i balet,,Vasa Pavić”Podgorica,u klasi profesora Srdjana Buatovića.

Pohađala je masterclass kod poznatih domaćih i stranih velikana gitare:Hubert
Kaeppel, Sanel Redžić, Predrag Stanković, Costas Cotsiolis, Pablo Menedez, Vojin Kocić,Dušan Bogdanović ,Dževdet Sahatdžija, Sabrina Vlaškalić, Jorrit Douwes, Vera Ogrizović,Boris Tešić, Denis Azabagić, Aleksandar Hadži Djordjević, Srdjan Tošić, Maroje Brčić, Petar Čulić,Zoran Krajišnik, Milena Petković, Darko Karajić, Istvan Roemer, Goran Listeš, Milkica Ponjavić i dr.

Od svih 28.nagrada Kristini najdraže nagrade su:

,,International guitar festival Rust“ Austrija 2020-2.mjesto.
„Guitar art festival“ Srbija 2019-3.nagrada.
„International guitar festival Tremolo” Sjeverna Makedonija 2020-1.nagrada i specijalna nagrada“A special surprise Tremolo awards for”.
„International music competition’’ Srbija 2020-1.nagrada.
„Pjeter Gaci XIX“ Albanija 2020-1.nagrada.
„Transilvania international guitar festival“ Rumunija-2020-2.nagrada i „Grand prix“ nagrada publike.
„Sarajevo international guitar festival“ Bosna i Hercegovina 2019-1.nagrada.
,,Montenegro international guitar competition”2019.-1.nagrada.
„Albania guitar festival”2020-3.nagrada.
,,Gaetano Marziale” Italija 2021-3 nagrada.
,,Pleven Guitar Festival”Bugarska
2021-2.nagrada.
,,International Moscow Music Competition“ Rusija 2021-2.nagrada
,,London Classical Music Competition“Engleska 2022-3.nagrada.
Školsko takmičenje Kotor 2021-1.nagrada i 2022-1.nagrada.
Državno takmičenje ,,XLV. Muzički festival mladih Crne Gore 2018”-srebrna lira.
Državno takmičenje ,,XLVII Muzički festival mladih Crne Gore 2022”-zlatna lira.

Nastupi

Kristina Miljenović održala je dva solistička konceta.Svoj prvi solistički koncert imala je sa 13.godina u atrijumu Kulturnog centra  Kotor. A drugi sa 15.godina u crkvi Svetog Duha Kotor.U organizaciji Luke umjetnosti snimila je 4.muzička spota.Bila je jedna od kandidatkinja za dodjelu prestižne nagrade 21 novembar za najveće gradsko priznanje Opštine Kotor. Dobitnica je nagrade,,Odličan 5″iz fonda za kvalitet i talente Ministarstva prosvijete,nauke, kulture i sporta.Takođe je i nosilac stipendije za najbolje talentovane učenike Crne Gore.

Veliki maskenbal u okviru Tradicionalnih zimskih kotorskih karnevalskih fešti

0
Veliki maskenbal u okviru Tradicionalnih zimskih kotorskih karnevalskih fešti
Kotorski karneval – Stare ure

Da li ste nekada poželjeli da budete neko drugi  i da bar na jednu noć odbacite sve obaveze i stege savremenog društva koje nas pritiskaju i obavezuju da se ponašamo onako kako nam pravila diktiraju?

Tradicionalni Kotorski maskenbal je zato  prilika za dobru zabavu i zagarantovan provod. A koliko je interesovanje govori i činjenica da su karte po cijeni od 15 eura odavno rasprodate.

Maskenbal će se održati  u petak 03. mart 2023.g.  u hotelu ” Blue Kotor Bay” u Stolivu. Početak je u 21 sat.

Goste će zabavljati Sandi Cenov i Trio Gušt.

Fond nagrada je 3.200 eura  i to u kategoriji pojedinačnih i grupnih maski.

U kategoriji pojedinačnih maski nagrade su :

  • za treće mjesto – 100 eura
  • za drugo mjesto – 200 eura i
  • za prvo mjesto – 300 eura.

U kategoriji grupnih maski, nagrade iznose:

  • za treće mjesto  500 eura
  • drugo mjesto – 700 eura
  • prvo mjesto – 900 eura.

Specijalna nagrada iznosi  500 eura.

Dan kasnije, u subotu 04. marta 2023.g od 11 sati slijedi Veliki abrum ulicama Starog grada, uz Gradsku kuziku, Kapa karnevala i mažoretke “Fešta”

Istog dana u Domu kulture u Škaljarima u 19 sati održaće se “Škaljarska večera”.

Progam Tradicionalnog zimskog kotorskog karnevala 2023.g. završava se u nedelju 05. marta 2023.g. velikom karnevalskom povorkom od 15 sati, suđenjem i spaljivanjem karnevala na Maceu te zabavom u karnevalskoj noći uz Ansambl Toć I Jelenu Rozgu  na glavnom gradskom trgu.

Organizator Tradicionalnog zimskog kotorskog karnevala je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizator NVO “Fešta”, a pokrovitelji su Opština Kotor i Turistička organizacija Kotor.

Pokrenuli projekat “Mladi za kulturnu baštinu”

0
Pokrenuli projekat “Mladi za kulturnu baštinu”
Kotor – foto Boka News

Projekat “Mladi za kulturnu baštinu – karijetno mentorstvo mladih” pokrenut od strane NVO Centar za proučavanje i zaštitu kulturnog nasleđa Crne Gore, kroz seriju predavanja i radionica, predstavlja mladim ljudima iz Crne Gore mogućnsti rada u oblasti kulturnog nasleđa.

Ciljna grupa projekta su mladi ljudi između 15 i 30 godina, koji će kroz interaktivna predavanja steći znanje o mogućnostima zaposlenja u oblasti kulturne baštine. Pored teorijskog osvrta na profesionalne mogućnosti u domenu zaštite kulturnog nasleđa, projekat će mladima prikazati i praktične strane posla u ovoj struci.  Projekat je sjajna prilika da mladi ljudi prošire vidike po pitanju akadmeskog i profesionalnog razvoja, oprobaju svoje vještine i steknu nova iskustva.

Predavanja će se održavati u prostorima Omladinskog kluba Budve, prema tematskim cjelinama gdje će učesnici moći da saznaju kako i na koji način domaći stručnjaci djeluju u oblasti kulturnog nasleđa.

Modul 1: Upoznaj kulturnu baštinu (02.mart 17-20h)

Modul 2: Kulturna baština i savremena tehnologija (04.m

art 11-14h)

Modul 3: Radionica (07.mart 17-20h)

Modul 4: Kulturna baština i kreativnost (10.mart 17-20h)

Modul 5: Zaštita kulturnog nasljeđa na djelu (11.mart 11-14h)

Prijave za radionicu obavljaju se na linku https://forms.gle/tQ14PfqLLp2nrHn4A

Ovakav vid obrazovanja mladih generacija može pozitivno uticati na razvijanje svijesti o značaju kulutrnog nasleđa u Crnoj Gori i podizanja nivoa profesionalnosti u procesu odlučivanja o nacionalnom kulturnom nasljeđu. Projekat “Mladi za kulturnu baštinu – karijerno mentorstvo mladih predstavlja važan korak za uključivanje Crne Gore u evropske kulturne procese na polju zaštite zajedničke materijalne i nematerijalne baštine.

Projekat se sprovodi u saradnji sa Omladinskim klubom Budva, NVU Društvo “Bauo” iz Petrovca i NVO Spiritus Movens – organizacijama koje se bave kulturnim razvojem društva i pitanjem mladih. Projekat se finansira iz budžeta Opštine Budva.

Tivat – Promocija romana “Papir” autora Gorana Petrovića

0
Foto CG News

JU Gradska biblioteka Tivat organizovala je promociju romana “Papir” autora Gorana Petrovića koji slovi za jednog od najznačajnih srpskih pisaca u posljednje dvije decenije.

Papir se sada nanovo obreo u naslovu, i u fokusu knjige ovog pisca, postavši svojevrsnim junakom i temom Petrovićevog romana koji predstavlja prvu priču – “prvi tok” u takozvanom   “romanu delti” u nastajanju.

„Još pre tridesetak godina, već posle “Sitničarnice”, uneo sam prve beleške za roman, priču koja je potom i sama počela da se usitnjava, deli, grana na sve strane. Ako bi to uporedili sa rijekom, recimo Dunavom, stižemo do rijeke koja ima deltu dugu 100 kilometara. Ali u međuvremenu, od izvora do uviranja, u njega ulaze i druge reke. Vojvođanske tihe reke ili one koje dopiru sa juga Srbije, koje su brže, a u njih ulaze potoci koji su bujični, koji se pojavljuju u proljeće i jesen a ljeti ih nigdje nema. I sve to kruži i kroz mora stiže i do Tivta. Za mene je književnost svuda prisutna i ona je ta koja je životodavna” kaže Petrović.

Foto CG News

Petrović kaže da ne vjeruje u smrt književnosti zato što bi to značilo da čovjek nema potrebu da drugome saopšti šta oseća i da čuje od drugoga šta taj drugi oseća.

“Ovaj će ciklus, venac, ili roman delta, kako kazuje nadnaslov obe knjige, imati više od deset knjiga različitog obima i one obuhvataju period od oko 500 godina. Započelo se sa trenutkom koji je važan za Evropu, epohom koju zovemo Humanizam i renesansa i riječ je o epohi koju prostor Srbije zapravo nije doživio. Sve ove knjige govore o tome da nas kao pojedince, društvo, naciju ali i kao civilizaciju čini više ono što nemamo nego ono što imamo.  Čovjeka manje čini 100 eura u džepu, više ga čini što nema još 10, dakle uvijek težimo nečemu čega nemamo” rekao je Petrović.

Petrović je počeo sa novelom “Papir” laganog, dekameronovsko-bokačovskog daha i italijanskog šmeka, o radionicama za izradu najfinijeg papira iz Amalfija, gradića u kom se u to doba demokratizacije i zamaha privrede stekao veliki broj radionica te  kome je priča o jednom događaju u renesansnoj Italiji poslužila kao početna tačka da izatka raskošno ispripovijedanu povijest i uobliči je pritom u dalekosežnu i duhovitu metaforu o smjenama života i smrti.

Tivat – Promocija romana “Papir” autora Gorana Petrovića
Foto CG News

“Za posedovanje ovog papira, koji su vlasnici manufaktura izrađivali od iznošene odeće (pri čemu im je smrtnost tokom perioda kuge obezbedila obilje sirovina, kada su se prerađivači namah obogatili “pretvarajući” rite skinute sa tek umrlih u najfiniji papir), nije bilo dovoljno da kupac ima čime da ga plati – i to, što su proizvođači birali kupce, činilo ga je još vrednijim”.

Petrovićevi romani i zbirke priča objavljeni su u preko sto trideset izdanja, od čega šezdeset izdanja u prevodu na francuski, ruski, španski, nemački, italijanski, bugarski, slovenački, poljski, ukrajinski, makedonski, engleski, holandski, arapski i persijski jezik. Dvadesetak njegovih priča je zastupljeno u antologijama srpske priče u zemlji i inostranstvu.

Neka od Petrovićevih dela su adaptirana za pozorište, televiziju i radio: Opsada crkve Svetog Spasa (dramatizacija i režija Kokan Mladenović), Narodno pozorište Sombor, 2002; Skela (po sopstvenom tekstu), produkcija Narodno pozorište u Beogradu (režija Kokan Mladenović), Orašac, 2004; radio-drama Bogorodica i druga viđenja (dramatizacija Sanja Milić, režija Nađa Janjetović), Dramski program Radio Beograda, 2007; televizijski film Bližnji (po sopstvenom scenariju, režija Miško Milojević), Dramski program RTS-a, 2008; radio-drama Iznad pet trošnih saksija (dramatizacija i režija Strahinja Mlađenović), Dramski program Radija Novi Sad, 2011; Matica (po sopstvenom dramskom tekstu, režija Rahim Burhan), Atelje 212, 2011.