Vicko Bujović – Harizma koja živi

Vicko Bujović  – Harizma koja živi
Vicko Bujović

Piše: Biserka Milić

Mnogo puta smo imali priliku do sada, da pročitamo tekstove vezane za Perast. Kultura, tradicija i istorija ovog malog mjesta u Boki Kotorskoj, česta je tema. Životi istaknutih pojedinaca iz Perasta, opisivali su se i obrađivali, nerjetko i sa naučnog aspekta. Danas je red da pomenemo Vicka Bujovića, koji je rođen 21. januara 1660. u Perastu. Ličnost koja je odavno već prešla granice značajnog. To je čovjek čija su moć, sila i uticaj bili veći od ondašnjih zakona i društvenih normi, a na pomen njegovog imena mnogi su ustajala sa poštovanjem, a oni drugi živjeli u velikom strahu. Njemu lično pripisuju se mnoga djela i zlodjela, međutim njegova hrabrost, sposobnost i umjeće nikada nisu bili upitni. Sva osporavanja ili veličanja Vicka Bujovića, u poslednjih nekoliko vjekova, apsolutno nisu uticala na njegovo prisustvo. Na podneblju gdje se mijenjaju, pišu i brišu istorijski fakti, dokaz njegovog značaja je upravo to, da njega do sada niko i ništa nije uspjelo izbrisati iz istorije Perasta i Boke.

Vicko, sin Stjepana i Agneze Bujović, rođen i kršten u Perastu. Krstio ga je opat Andrija Zmajević a kumovi su bili Tripo Mazarović i Katerina, žena Nika Zmajevića.

Tako počinje život Vicka Bujovića. Djetinjstvo poput mnogih drugih dječaka svog vremena u peraškim ulicama, zagledan u more, sa nesporno izraženom inteligencijom i zaigranom emocijom, sa vidikom kroz Verige u nespokoju da što prije istraži, što se dešava van ovog dijela Zaliva. Njegov duh vođe i bokeškog bastadura, nije ga nikada napuštao dok god je disao. Neobičan život sigurno je posljedica kombinacije njegovog karaktera i razuma, koji nisu mirovali. Ipak neustrašivost je bila njegova glavna osobina, pa ćemo danas, pored određenih zamjerki koje bi mogle ići na račun njegovih djela, pomenuti njegove uspjehe i priznanja.

Nakratko ćemo se vratiti na period u kojem je Vicko Bujović živio. Bokom Kotorskom, tačnije, potezom Rt Oštro, Verige, Perast, protezala se granica između Otomanskog carstva i Mletačke Republike. Perast i Kotor pripadali su Republici Veneciji, dok je suprotan dio zaliva bio pod turskom vlašću. Time se Perast našao na graničnom području, te je gradu bez zidina i zaštite, u skoro četiri vijeka, opstanak uvijek bio u pitanju. Pored napada s mora i s kopna, Perast je kao svi gradovi tog vremena, a posebno lučki bio izložen i zarazama, te instinkt građana kao i njihova  hrabrost i junaštvo bilo je neophodno za preživljavanje. Bili su aktivni pomorci, trgovci, prvenstveno ratnici.

Vicko Bujović

Za vrijeme Mletačke Republike, Kotor je bio glavno administrativno sjedište, na čijem je čelu postavljan providur. Upravo iz zapisa nekoliko kotorskih providura i značajnika, možemo vidjeti koliko se Vicko Bujović isticao. Najčešće se pominju i uvažavaju njegove organizacione sposobnosti, kod prikupljanja najhrabrijih Peraštana u najtežim momentima. Jasno je da je Vicko pored svega bio i izuzetno ambiciozan, međutim i sam učestvije u svim bitkama, bezrezervno se boreći. Obično, prvi od njegovih podviga se pominje dvoboj sa hercegnovskim kapetanom, Osman Agom, koji se održao u Kamenarima.

Naime, 17. novembra 1685.godine kotorski rektor Beneto Valijer, izdao je dokument u kojem se opisuje taj događaj. U njemu se kaže da je do dvoboja došlo, prvih dana po stupanju na dužnost Valijera. Osman Aga je zakazao dvoboj, kojeg je Vicko spremno prihvatio. Nakon nekoliko prvih udaraca, Vicko je Osman Agu doveo u položaj, iz kojeg je jedini ishod mogao da bude Agina smrt. Položivši oružje, Osman aga je zamolio za život, te Vicko Bujović odlučuje da mu ga poštedi. Ova velikodušnost, značila je poniženje hrabrog turskog kapetana a za mladog Bujovića, stepenik više u njegovom ugledu, te mu rektor Valijer u pismu izražava poštovanje, koje je on više puta kasnije zaradio  ponovo.

Sledeća pohvalnica stigla je od Alviza Marćela, 06.oktobra 1686 godine, koji je bio vanredni providur Suda i nadintendant ostalih utvrđenja. Pošto se Vicko nalazio u luci Suda sa svojim vašelom „Gospa od Škrpjela“, uspio je da probije kordon turskih brodova i time spriječi Turke u opsadi luke i namjeri da izazovu nestašicu hrane. U dokumentima je navedeno, kako je Bujović uz pomoć svojih ljudi i bez troškova državne kase, uradio ovaj veliki podvig.

Perast Muzej
Muzej grada Perasta – Palata Bujević

Vicko sa svojim bratom Ivanom biva pohvaljen i od strane vanrednog providura Kotora i Albanije Ivana Krstitelja Kalba, 04. januara 1689.godine. Naime, na vlastiti trošak u više mahova odbijali su upade Ulcinjana, te u tim sukobima uspjeli su da im otmu 11 tartana punih soli i ostalih namjernica. Ono što je bilo od izuzetnog značaja, time su odvukli pažnju skadarskog paše Sulejmana, koji je umjesto da napadne okolinu Kotora, bio primoran da se brani od brodova braće Bujovića. U istoj pohvalnici se kaže da su obojica braće u više navrata kod opsade Herceg Novog, kao i u mnogim drugim prilikama stavili i život i krv u službu države.

Vanredni providur Kotora, Petar Duodo, 01. maja 1691.godine, ističe da je hrabrost i vjernost osobina porodice Bujović. Posebno cijeni Vickovu sposobnost u domenu obavještajne službe i saznavanje kretanja neprijatelja. Providur naglašava da se Vicko istakao u borbama mletačkih trupa kod Cetinja, oblasti turčina Mustafe kod Žabljaka, gdje nije izbjegavo ni najžešće okršaje sa Turcima, a poseban doprinos je dao u borbama u okolini Trebinja. Kažu da je tom prilikom od siline borbe i umora, čak i njegov konj izdahnuo.

I u pismima, od 8. i 22. septembra 1896, godine, koje je otposlao generalni providur Danijel Delfina, Senatu, odaje se opšte priznanje Bujoviću i Peraštanima.

Još je mnogo pohvala upućeno neustrašivom Vicku Bujoviću, međutim teško je napisati nešto o Vicku a da se ne pomene njegova ljubav prema čuvenoj mladoj Fati, koja je u Perast stigla kao dijete. Bila je data na čuvanje i vaspitavanje u kuću Krsta Zmajevića, od strane njenog oca, trebinjskog age. Familija Zmajević je podizala, edukovala i njegovla kao svoju ćerku.

Međutim u ranoj mladosti Fata, koja ubrzo postaje Jele i Vicko se srijeću, i do njegove smrti oni i pored brojnih neprilika i neprihvatanja ostaju zajedno. Turbulentan život koji su djelimično proveli u Dubrovniku a dijelom u Perastu, do danas izaziva posebne emocije. Dugo živeći mimo svih pravila i normi ondašnjeg društva dobijaju sinove u vambračnoj zajednici. Ivana 25.11.1697.,  Krsta 12.09.1701. i Stjepana 28.10. 1703.godine. Po povratku iz Dubrovnika u Perast, dok je Vicko na vrhumcu svoje moći, Jele i Vicko se vijenčavaju u crkvi Sv. Nikole u Perastu. Kum na vjenčanju, bio im je Tripo Kokolja, jedan od najvećih baroknih slikara toga vremena, rođen u Perastu.

Pismo Jele Bujović Vicku Bujoviću

Zbog mnogih okolnosti koje sa namjerom nisam pomenula u ovom tekstu, porodičnih sukoba, prvenstveno sa Zmajevićima, kasnije i sa mnogim drugim peraškim porodicama, Vicko biva ubijen 06.maja 1709. godine. Kao posljedica tih okolnosti nekoliko Peraštana, moralo je napustiti Perast.

O nasljednicima Jele i Vicka nema mnogo podataka, međutim zna se da su bili hrabri. Jedan od njih se istakao u čuvenom spašavanju Grilovice iz turskih kazamata, rame uz rame sa Bajom Pivljaninom.

Perast Vickovog vremena je barokni Perast. I kako barok potiče od portugalske riječi „barocco“, što znači veliki biser nepravilnog oblika, rekla bi da je i Vicko bio jedan izuzetan predstavnik baroka. Veliki biser koji je težio savršenstvu, koje ga je, kao i mnoge druge i prije i poslije njega, prevarilo.

Savršenstva nema ali On i kao nesavršen, postoji i odolijeva zaboravu.

Smijenjeni odgovorni za nestanak jahte! Butković: “Preuzimam svu odgovornost”

0
Smijenjeni odgovorni za nestanak jahte! Butković: “Preuzimam svu odgovornost”
Marina Betina

Misterij nestanka ruske jahte Irina Vu već danima zaokuplja hrvatsku javnost, a ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković priznao je prije sjednice Vlade u petak propuste u svojem ministarstvu zbog čega su pale i neke smjene.

Butković je kazao kako je proveo nadzor interni unutar Ministarstva mora i prometa sa svim službama te još nekim akterima zaduženima za provedbu odluke o blokadi jahte, javlja Dnevnik.hr. Butković je istaknuo kako je došlo do određenih propusta u resornom Ministarstvu i kako kao ministar preuzima potpunu odgovornost za njih.

“Ukupno je pet jahti blokirano u Hrvatskoj, jedna od njih je početkom 10. mjeseca otplovila sa suhog veza kao što smo saznali i nalazi se u Turskoj. Unutar Ministarstva mora su napravljeni određeni propusti. Prvi se odnosi na samo pečaćenje i nadzor jahte: nikome ne možete objasniti da je u 7. mjesecu zapečaćena, a da je u siječnju nema. Drugi propust koji je ključan je propust pravovremene informacije svim lučkim kapetanijama u Hrvatskoj. Uopće nemaju saznanja da postoji popis jahti koje su zapečaćene. Kao ministar preuzimam svu odgovornost”, poručio je.

Kazao je kako je razriješio načelnika sektora za sigurnost plovidbe koji je bio dužan to javiti svim kapetanijama, a razriješen je i voditelj ispostave u Betini  te voditelj lučke kapetanije u Šibeniku.

“Obavio sam s njima razgovor, oni nisu imali namjeru da se to dogodi. To je splet okolnosti i pogreška, vjerujem da se to više neće dogoditi. Poduzele su se dodatne mjere što se tiče nadzora jahti. Ne želim nikoga razapinjati, protiv njih će biti poduzeti stegovni postupci, a potom će se stvari rješavati na sudu”, istkanuo je.

Dodao je kako je Irina Vu zapečaćena, ali se dogodio propust koji se kod drugih plovila nije dogodio.

“Načelnik sektora je treba javiti svim kapetanijama o pečaćenju, a zašto to nije učinio… On je to tumačio na neki svoj način”, dodao je Butković. Na pitanje je li možda bila riječ o namjeri, kazao je da ne zna.

Kako se i zašto ovo konkretno dogodilo nije znao objasniti jer je kako je rekao tijekom zadnjih 30 godina bilo puno zapečaćenih plovila. Lučke kapetanije su sada dobile zadatak da jednom dnevno obilaze plovila koja su pod blokadama, zatražen je i nadzor kamerama…

“Jahti koja je sada u Turskoj ukinuta je svjedodžba tako da dalje nije sposobna za plovidbu”, rekao je Butković.

SAD želi ruski Wagner proglasiti zločinačkom organizacijom

0
SAD želi ruski Wagner proglasiti zločinačkom organizacijom
Sjedište Wagnera
Foto: Igor Russak / REUTERS

Poluprivatnu rusku vojsku Wagner Sjedinjene su Države proglasile kriminalnom organizacijom odgovornom za ratne i druge zločine u Ukrajini i drugim dijelovima svijeta. Najavile su razotkrivanje svih pomagača te organizacije koja djeluje izvan zakona Ruske Federacije i međunarodnog prava uopće, a osim u Ukrajini prisutna je i u Africi i Siriji.

Dok se zapadni partneri ne uspijevaju dogovoriti oko slanja njemačkih tenkova Ukrajini za oslobodilačku ofenzivu koja se navodno sprema oko proljeća, Sjedinjene Države najavile su jačanje pritiska na međunarodne igrače koji surađuju s grupom Wagnera. Ta organizacija, sada od SAD-a i službeno proglašena kriminalnom, pomaže u održavanju i eksploataciji ruda nekoliko vojnih režima u Africi, ali prvi javno istaknuti optuženik za suradnju s Wagnerom jest Sjeverna Koreja. SAD tvrdi da iz nje grupa Wagner dobiva streljivo za lako topništvo kojim ruska armija navodno oskudijeva.

– Ove snimke od 18. studenoga pokazuju pet željezničkih vagona koji su iz Rusije ušli u Sjevernu Koreju. Idućeg dana ti su vagoni napunjeni i vraćeni u Rusiju. Ne smatramo da je količina materijala mogla promijeniti dinamiku na ratištu u Ukrajini, ali očekujemo da će se dostava sjevernokorejskih sustava oružja nastaviti, rekao je John Kirby, glasnogovornik Ureda za obranu SAD-a.

Najviši ruski dužnosnici godinama su tvrdili da je privatna vojska Wagner izmišljotina medija, jer da ruski zakon privatne vojske ne dozvoljava. Ne dozvoljava ih ni danas, ali od invazije na Ukrajinu maske su pale; takozvani Wagner izvlači iz zatvora na desetke tisuća kažnjenika i šalje ih na prvu crtu. Prema brojnim vojnim analizama, tamo ih tretira kao topovsko meso u bespoštednim nastojanjima da se probiju ukrajinske vojne linije.

– Procjenjujemo da grupa Wagner u Ukrajini ima 50 tisuća pripadnika, od kojih su 10 tisuća vojnici pod ugovorom, a 40 tisuća kažnjenici pušteni iz zatvora. Prema našim informacijama, rusko ministarstvo obrane protivi se metodama novačenja koje provodi grupa Wagner. Unatoč tomu, procjenjujemo da će ta skupina vjerojatno nastaviti regrutirati nove vojnike izravno iz ruskih zatvora, dodao je Kirby.

Šef grupe Wagner, bivši kažnjenik, a danas poduzetnik blizak Putinu, Jevgenij Prigožin, posljednjih mjeseci ubrzano stječe donedavno nezamisliv utjecaj u Rusiji. Otvoreno, i ne ustežući se od uvreda kritizira ruski vojni vrh te se javno s njim spori oko zasluga za aktualne uspjehe u nastojanjima da okruže grad Bahmuta. Oštro napada rusku redovnu vojsku, a hvali ukrajinsku.

– Oružane snage Ukrajine ratuju precizno i usklađeno. Možemo mnogo toga učiti od njih. Ali u svakom slučaju, privatna vojna kompanija Wagner napreduje metar po metar, rekao je Jevgenij Prigožin, čelnik privatne vojske Wagner.

Pritom bez ikakvih javnih posljedica najavljuje teror u Rusiji ne ustežući se ni od bizarnih prijetnji da će se progoniti građane koji koriste YouTube. Njegove jedinice nedavno su izvele javno pogubljenje toljagom nad jednim od svojih vojnika optuženim za izdaju, dok je ured predsjednika Putina poručio da to nije njegova stvar. Prigožin je još od rata u Siriji blizak s dijelom generala u ruskom stožeru, zbog čega se sve više govori o stvaranju paralelne vojne sile unutar ruskog režima. Sada je ta teza ušla i u američke službene izvještaje.

Sačuvati Institut “Dr Simo Milošević” kao opšte javno dobro, protest radnika 24. januara

0
Sačuvati Institut “Dr Simo Milošević” kao opšte javno dobro, protest radnika 24. januara
Protest Institut

Fizioterapeuti Instituta „Dr Simo Milošević’’ uputili su otvoreno pismo premijeru u tehničkom mandatu Dritanu Abazoviću i ministru zdravlja Dragoslavu Šćekiću. U pismu poručuju da će se očuvanjem Instituta sačuvati i temelj razvoja zdravstvenog turizma.

Naglašavaju da su “najlošije” plaćeni zdravstveni radnici u državi, te da su sačuvali Institut kao “crnogorski brend koji je prepoznat van granica Crne Gore”.

Otvoreno pismo fizioterapeuta Instituta „Dr Simo Milošević’’ prenosimo integralno: 

Premijeru, gospodine Dritane Abazoviću i

Ministre zdravlja, gospodine Dragoslave Šćekiću

Čitajući i slušajući danima i mjesecima unazad, razna obećanja po medijima imamo veliku potrebu da Vam se obratimo prvo kao ljudi i građani ove države, a potom i kao fizioterapeuti Instituta „Dr Simo Milošević’’.

Napominjemo da nas političke igre, kadrovska politika, jeftini medijski populizam ko je kriv i za šta, ne interesuju, ono što nas interesuje je osnovno ljudsko pravo, pravo na rad i adekvatna nagrada za taj rad. Kako godinama unazad, tako i danas, mi i naša egzistencija i egzistencija naših porodica smo ničija briga.

Uprkos tome, mi vrlo stručno, etički i moralno obavljamo svoj posao, a potvrda za to su pacijenti koji nam decenijama dolaze iz najrazvijenijih zemalja svijeta. Zadovoljan pacijent je mjera kvaliteta našeg rada, a očuvanje Instituta je test kvaliteta rada Vas i vaše Vlade.

Iako smo najlošije plaćeni zdravstveni radnici u Crnoj Gori, sačuvali smo svojim radom Institut kao crnogorski brend koji je prepoznat van granica Crne Gore. Zauzvrat smo dobili nebrigu i nepoštovanje fakultetski obrazovanog kadra, jer da smo uvaženi bar bi smo bili informisani o tome kakvu ste nam sudbinu namijenili. U kom će se pravcu Institut dalje razvijati i šta je planirano ne znamo ali sigurno znamo da je nedopustivo da se jedan ovakav kadrovski resurs, infrastrukturni i turistički potencijal oduzme Crnoj Gori. Kad kažemo oduzme, mislimo na prenamjenu njegovog primarnog poslovanja koji se ne odnosi na unapređenje, već na modalitet loših privatizacionih poteza.

Dosadašnja iskustva nam ne daju nikakvu nadu. Nismo zaboravili sudbinu bolnice u Meljinama, brodogradilišta u Bijeloj, nekadašnjih preduzeća Boka, Mješovito , PKB i drugih. Mnogo se obećavalo, a dobilo se nije ništa.

Koliko mi vrijedimo? Kolika je tržišna cijena našeg znanja i iskustva stečenog kroz kontinuirane edukacije i rad u jednoj ovakvoj ustanovi? Da li imate procjenu koliko je naše obrazovanje koštalo državu, koliko nas i naše porodice? Mi nismo kvadrati prostora i placeva već živi ljudi s čijim se životima igrate. Vi ne znate kako je ići na posao raditi sa bolesnim ljudima, biti 100 odsto posvećen i na kraju ne primiti platu.

Lako je nanovo popraviti ili podići svaki propao zid ili plafon kroz koji teče voda, ali kvalitetan kadar jednom kad ode, otići će trajno. Mi fizioterapeuti smo odgovorni i zaduženi za sprovođenje i poštovanje zdravstvene politike što znači i zaštite interesa struke, ustanove i pacijenta.

Svaki potencijalni kupac, pobjednik tranzicije, moderni feudalac u nama vidi profit, fakultetski obrazovani kadar koji je navikao da radi mnogo za malo novca. Ako cijenite humanost, kvalitet, struku i znanje Vi ćete biti na našoj strani, a ne na strani „feudalaca’’ koji vide kako, kvalitetni i iskusni kadar može da radi jako puno, a za jako malu platu.

Svih ovih godina nebrigom države dospjeli smo u sadašnju situaciju kojom se po modelu „ feudalac-kmet’’ omogućava da se ovakav gigant koji je proglašen nosiocem zdravstvenog turizma u Crnoj Gori samo preda u ruke. Ako nismo u pravu i ako smo pogrešno procjenili kako stvari stoje Vi sa svojim timom uradite ono na šta Vas obavezuje funkcija na kojoj se nalazite. Vaša obaveza je da sačuvate Institut koji pripada svima nama kao opšte, javno dobro.

Želimo i da se osvrnemo na stalne prozivke da je sadašnje rukovodstvo i menadžment Instituta krivo za propadanje istog. Mi koji bivstvujemo i višedecenijski radimo u našem Institutu znamo da to nije tačno, jer smo svjedoci da je ovom stranputicom Institut krenuo davno. Ko je i koje prethodno rukovodstvo je krivo nije na nama da sudimo i pronalazimo iste. To je posao pravne države.

Očuvanjem Instituta očuvaće se temelj razvoja zdravstvenog turizma, očuvaće se nastavna baza našeg Fakulteta, očuvaće se struka zbog koje se dolazi u Crnu Goru što nam upravo potvrđuju norveški pacijenti koji nam se iznova vraćaju cijeneći naš rad i produžavajući svoj državni program ugovorom na još četiri godine. A to je promocija Crne Gore, promocija domaćeg proizvoda, to se zove uvoz i održivost, to se zove dobar Ambasador. To je institut „ Dr Simo Milošević’’.

Nemojte se zavaravati, strpljenje nas je odavno izdalo, prošla su vremena pohvala i tapšanja po ramenu. Hoćemo sigurno radno mjesto adekvatno plaćeno, a to nam iz dosadašnjeg iskustva može garantovati jedino država kao većinski vlasnik Instituta.

Komunalno preduzeće Tivat planira uvećati prihode i obnoviti opremu

0
Komunalno preduzeće Tivat planira uvećati prihode i obnoviti opremu
Komunalno preduzeće Tivat

Komunalno preduzeće Tivat ove godine će prihodovati ukupno 3.239.054 eura što je oko 7 odsto više nego što je prohod Komunalnog iznosio u 2022. godini.

Navodi se to u „Programu obavljanja komunalnih djelatnosti“ koji je predložio menadžment Komunalnog, a usvojili odbornici na posljednjoj sjednici SO Tivat.

Ovo preduzeće čiji je onivač i jedini vlasnik Opština Tivat, računa da će u 2023. iz budžeta grada dobiti 744.600 eura, što je 11 odsto više nego lani. Ta sredstva Opština Tivat će Komunalnom uplatziti na ime dotacija za održavanje javnih površina, javne rasvjete, Velikog gradskog parka, bujičnih potoka na javnim povšinama, održavanje opštinskih puteva, javnog toaleta i za rad stražarske slušbe, te na ime dotacije za odlaganje otpada na regionalnu sanitarnu deponiju Možura u Baru.

Od sosptvenih prohoda Komunalno će u 2023. ostvariti 2.494.4564 eura što je oko 8 odsto više nego lani. U strukturu tih prihoda najveće učešće imaju oni od naplate usluge prikupljanja i odvoženja otpada od čega ti atski komunalci u 2023. očekuju ukupno 1,63 miliona eura.

To znači da će se Komunalno Tivat u ovoj godini 77 odstio finansirati od sopstvenih prohoda, dok će 23 odsto prihoda te lokalne firme činiti dotacije iz gradskog budžeta za ostvarivanje komunalnih fubkcija od javnog interesa. Budući da iznos budžetskih dotacija Komunalnom (ne računajući dotaciju za odlaganje lotpada na Možuru) ne pokriva ukupne planirane troškove te firme koju će ona ove godine imati za održavanje javnih površina, javne rasvjete, Velikig gradskog parka, opštinskih puteva, javnog tolateta, bujičnih kanala i za rad stražarske službe koji se ukupno procjenjuju na 951.127 eura, razliku do pune cijene tih troškova Komunalno će pokriti iz sopstvenih prihoda.

Što se rashoda tiče, oni će ove godine u Komunalnom iznositi ukupno 3.231.210 eura i biće oko 7 odsto veći od proplogodišnjih, pa će ta opštinska firma i ovu poslovnu godinu okončati sa simboličnom dobitiu u uznosu od oko 8 hijada eura.

Najveći dio planiranih rashoda odnosi se na troškove zarada koji će iznositi 2.044.610 eura i biti oko 5 odsto veći od lanjskih. U Komunalnom je inače, na poslednji dan prošle godine bilo iukupno 165 radnika. Od toga je jedno lice na mandatu (izvršni direktor),  njih 114 zaposleni su na neodređeno vrijeme, a ostali su angažovani na određeno vrijeme jer su oni gotovo svi strani državljani, bez kvalifikacije, kojima se radni odbos produžava u skladu sa trajanjem njihovih dozvola za privremeni boravak i rad u Crnoj Gori. Pored svojih 165 zaposlenih, Komiunalno je preko Agencije za ustupanje zaposlenih angažovalo još 12 lica. Svim radnicima ustupljenim preko Agencije za privremeno ustupanje zaposlenih, ugovori o radu ističu zaključno sa martom 2023.godine.

Konmunalno preduzeće raspolađe sa ukupno 45 različitih vozila i specijalizovanih mašina, prosječne starosti čak sskoro 16 godina što nameće obavezu obnove voznog parka. Tokom prošle godine kupljena su dva novija polovna veća kamiona za sakupljanje odvoz komunalnog otpada, kao i jedan tzv.abrol kiper koji je značajno olakšao rad i smanjio troškove Komunalnog za odvoz otpada na deponiju firm “Matej” na Cetinju, odnosno na Možuru.

Za nabavku nove opreme za Komunalno preduzeće, Opština Tivat je  u svom budžetu za ovu godinu namijenila 450.000 eura, pa će Komunalno tim novcem kako je planirano, kupiti još nekoliko novih vozila kao i autočistilicu koja je već duže vrijeme nephodna gtradu za efikasnije odžavanje čistoće na javnim površinama.

Mostar po uzoru na Dubrovnik uvodi propusnicu za turiste, očekuje veće prihode

0
Mostar po uzoru na Dubrovnik uvodi propusnicu za turiste, očekuje veće prihode
Mostar – foto Boka News

Mostarske gradske vlasti su, koristeći iskustva i potporu Dubrovnika, kao i drugih svjetskih turističkih odredišta, donijele odluku o uvođenju propusnice kojim planiraju višestruko povećati prihode od turizma i tako pomoći gradskom proračunu.

Gradsko vijeće Mostara usvojilo je odluku o uspostavi Mostar pass-a, turističke kartice kojoj je cilj turistima omogućiti obogaćivanje posjeta, a Mostaru predstavljanje velikog broja kulturnih i prirodnih znamenitosti, osim povijesne gradske jezgre i Staroga mosta. Tako će turisti koji budu koristili Mostar pass moći po povoljnijim uvjetima posjećivati muzeje, sakralne objekte, galerije, ali i ostvariti noćenje u hotelima, objedovati u restoranima ili pak kupovati suvenire.

Savjetnik gradonačelnika Mostara Marin Čuljak naveo je kako su u razvijanju ove usluge imali potporu i stručne savjete Dubrovnika s kojim kane razvijati zajedničku ponudu.

“Mostar ima cilj postati turističko čvorište i čvorište za cijelu regiju. Kada znamo da danas Dubrovnik Card kroz svoju ponudu nudi i hercegovačke bisere, između ostalih i Mostar, logično je da i u ponudi Mostar passa bude ponuda Dubrovnika i ostalih jadranskih bisera”, rekao je Čuljak.

Dodao je kako se nada da će ostvariti atraktivnu ponudu za sve turističke agencije i turiste općenito te da će od toga svi imati koristi.

Po procjeni iz analize koju su iz UNESCO-a napravili za Mostar, čija je uža gradska jezgra upisana na popis svjetske kulturne baštine, prihodi od uvođenje turističke propusnice iznosili bi dodatnih 12 miliona maraka (oko 6 miliona eura).

Iz UNESCO-a su Mostaru preporučili i značajna ulaganja u infrastrukturu u užoj gradskoj jezgri.

Prema službenim podacima grad na Neretvi godišnje posjeti oko milion turista, a taj se broj svake godine povećava.

Wagner grupa negira da je regrutirala Srbe za borbu protiv Ukrajine

0
Wagner grupa negira da je regrutirala Srbe za borbu protiv Ukrajine
Wagner grupa negira da je regrutirala Srbe za borbu protiv Ukrajine – Foto: Igor Russak / Reuters

Ruska paravojna formacija Wagner grupa je negirala da je regrutirala Srbe za borbu protiv ukrajinskih snaga, dan nakon što su aktivisti podnijeli kaznenu prijavu protiv organizacije u Beogradu.

Među prijavljenima su i ruski veleposlanik u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko te Aleksandar Vulin, šef Srbijanske sigurnosno-informativne agencije (BIA).

– Ja ne regrutiram Srbe, poručio je saopštenjem osnivač Wagnera Jevgenij Prigožin, dodajući da do sada nikada nije čuo za Bocan-Harčenka i Vulina.

Ranije ove sedmice srpski predsjednik Aleksandar Vučić rekao je da bi Rusija trebala prekinuti sve napore na regrutiranju Srba da se bore uz snage Wagnera.

Dodao je da ruske mrežne stranice i grupe na društvenim mrežama objavljuju oglase na srpskom jeziku u kojima Wagner grupa traži dobrovoljce.

Sjedinjene Države saopštile su u petak da uvode nove sankcije Wagner grupi, optužujući je da kupuje sjevernokorejsko oružje za rat u Ukrajini, što Wagner poriče, te za regrutiranje ruskih zatvorenika.

Počeli radovi na rekonstrukciji šetališta na koje Igalo čeka više od 50 godina

0
Šetalište Igalo

U Igalu kod Titove vile počelo je izvođenje radova na rekonstrukciji Šetališta Pet Danica. Radi se o prvoj fazi ovog projekta – dionici od Titove vile do početka I faze Instituta “Dr Simo Milošević”, dok će druga faza biti izvedena nakon ljeta i obuhvatiće trasu od I faze Instituta do vile „Galeb“.

Ukupna vrijednost projekta iznosi gotovo 3,5 miliona eura, a kako je tokom obilaska terena istakao predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić u pitanju je jedan od najvećih i najvrijednijih projekata na izgradnji komunalne infrastrukture na koji Igalo čeka više od 50 godina.

Prema njegovim riječima, realizacijom ovog projekta Igalo će dobiti jednu od najkvalitetnijih dionica šetališta, koja je ujedno i najfrekventnija – predviđena je izgradnja nove javne rasvjete, postavljanje nove atmosferske i fekalne kanalizacije, popločavanje šetališta, ali i jedan novitet na Šetalištu Pet Danica – postavljanje električnih “potapajućih stubića” koji će onemogućiti kolski saobraćaj u periodu kada nije predviđen za vozila bez posebne dozvole.

Počeli radovi na rekonstrukciji šetališta na koje Igalo čeka više od 50 godina
Šetalište Igalo

“Njihovom ugradnjom će po prvi put na šetalištu biti primijenjeni kao ograničenje za kretanje vozila, tako da se više neće moći ulaziti vozilima na šetalište, osim u periodu koji je odlukom predviđen za to, i to za vozila sa posebnim dozvolama. Nastavićemo dalje kada je u pitanju rekonstrukcija šetališta od Meljina do Hotela Plaža. Na taj način ćemo dobiti kompletno popločano i uređeno šetalište od Igala do Meljina”, naglasio je predsjednik Katić.

Radove su danas obišli i potpredsjednik Opštine, Mirko Mustur, direktor preduzeća “Vodovod i kanalizacija” Boro Lučić, sekretar za komunalne djelatnosti Vasilije Seferović, sekretar za prostorno planiranje i izgradnju Vladislav Velaš, direktor Agencije za izgradnju i razvoj Herceg Novog, Aleksandar Kovačević i saradnici (koji će i vršiti nadzor nad ovim projektom), kao i predsjednik Mjesne zajednice Igalo, Zoran Savković.

Radove izvodi firma „Briv Construction“ koja je kao najpovoljniji ponuđač izabrana na tenderu. Ugovorom je predviđeno da se ovaj projekat radi u dvije faze: prva faza radova od Titove vile do početka I faze Instituta “Dr Simo Milošević” će biti završena do 15. maja, odnosno do početka ljetnje turističke sezone, dok je početak druge faze radova predviđen za 01.10.2023, odnosno nakon završetka ljetnje turističke sezone.

Sredstva za rekonstrukciju dijela šetališta u Igalu opredijeljena su kapitalnim budžetom Vlade Crne Gore i Ugovorom o realizaciji potprograma potpisanim između tadašnje Uprave javnih radova i Opštine Herceg Novi. Obaveza Opštine bila je izrada projektne dokumentacije, raspisivanje tendera za izbor izvođača i izbor nadzora. Radovi se izvode prema glavnom projektu koji je izradio „Oliver-ing“ d.o.o. Budva, a reviziju je izvršio „Diagram“ d.o.o. Podgorica.

80 godina od “Krvavog kola” i pogibije na Podima

0
80 godina od “Krvavog kola” i pogibije na Podima
Krvavo kolo

U organizaciji SUBNOR-a i antifašista Crne Gore i UBNOR-a Herceg Novog, Kotora i Tivta obilježiće se ova značajna godišnjica, dana 21.01.2023.godine (subota), u 10 sati poližiće se cvijeće i odati pošta na spomen obilježju u zaseoku Tušupi na Podima, nakon čega će se posjetiti u 11 sati  spomenik ”Bezmetkoviću” na Savini.


Kroz odškrinuta vrata prošlosti davne, gledam i pratim otrgnute sjene koje ostaše na “brlogu” vremna.  Kako razumjeti ove ljude, što u miru za mir marširaju. Ćuti i nebo slijepo i gluvo. Zbogom zemljo bezumna i krvava. Oni prvi put mirno spavaju.  Udobnosti svoje rat ne prizivaju, a budna zvona ponovo slute.  Kako sačuvati taj osjećaj da u miru ispričamo njihova djela, vrijeme nam samo pomaže da je taj osjećaj najvrednije na svijetu kad zadrhti duša unutra nas i neraskidive niti do ponovnog susreta.

Danas je ta sila pred našim nogama, ljubav čovjeka prošlosti i vječnosti. Sjećanje na te heroje. Postaješ simbol onoga što se pamti zauvijek. Svaki ”susret sa njima” je prilika da se ispričamo i da sačuvamo njihove snove. Žive u našim sjećanjima, našim pričama, koju sa ponosom pričamo, njihovu istoriju, ljubavi prema domovini, ljubav koja je bila veća i od samog života. Našim postojanjem možemo odati počast njihovim uspomenama koje čuvaju za nas. Savina je svjedočanstvo i mjesto gde počivaju četiri veličine ,dva narodna heroja i dva prvoborca, koji će podsjećati, opominjati i učiti kako se cijeni sloboda i kako se za nju umire, ugrađujući svoje živote u temelje slobode, Nikole Đurkovića i Sava Ilića, te prvoboraca Danila Daša Pavičića i Stjepa Šarenca.

U hladnim januarskim danima 1943. godine sastali su se članovi mjesnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije za Herceg Novi i rukovodioci Orjenskog partizanskog odreda. Risansko-krivošijsku grupu su činili Savo Ilić, Stojadin Soldatović, Dušan Malešević i Nikola Đurković na čiju su se inicijativu, u noći između 19. i 20. januara, sastali na Podima, u zaseoku Tušupi iznad Herceg Novog. U zoru 21. januara prije tačno 80 godina oko 300 neprijateljskih vojnika, Italijana i četnika napravilo je obruč oko kolibe u kojoj su bili Nikola, Savo, Stijepo i Dašo. Neravnopravna i neočekavana borba. Bombama pokušavaju probiti obruč. Ginu Dašo Pavičić i Stijepo Šarenac. Savo Ilić se vraća ranjen u kolibu. Sa Nikolom Đurkovićem nastavlja borbu, zajedno pale partizansku arhivu i uskoro ginu. Savo Ilić u novom proboju, Nikola Đurković bacajući posljednju bombu na neprijatelje. Okupatori zajedno sa svojim saradnicima, domaćim izdajnicima, donesoše beživotna, izmasakrirana tijela na glavni gradski trg u Herceg Novom, te u svom zanosu skidoše krvavu garderobu sa četvorice heroja, oko koje domaći izdajnici zaigraše sramno kolo, koje narod nazva “Krvavo kolo”, dok su ”civilizovani” fašisti gledali sa strane svoje sluge kako simbolično iskazuju svoju svirepost i iskrivljeni um, sve to je trajno dokumentovao lokalni fotograf Luka Cirigović. Zlobi, mučenju i ponižavanju tu nije bio kraj, pa su iz logora na Mamuli i Prevlaci doveli dvije sestre i brata velikog Nikole Đurkovića da potvrde da su ubili onoga od koga su se najviše plašili. Vraćali su ih tri puta, ali ovi hrabri mladi ljudi im nijednim gestom nijesu pokazali da ispred njih leži jedan od najboljih i najškolovanijih ljudi tog vremena sa područja Boke.

”Umrijet’ ćemo svi do jednog.

Il  slobodu svi imati,

Iz potoka krvi naše,

Sloboda će zablistati.”

Mnogi su klečali i ljubili zemlju kao svetinju. Bili su ljekari vojničkih duša.  Istinski osećaj ne poznaje granice. Heroj Postaješ, simbol onoga što se pamti zauvijek.

I sada pričamo, njihovu istoriju, ljubavi prema domovini, ljubav koja je bila veća i od samog života.

Kancelarija UBNOR-a i antifašista Kotor

Sekretar UBNOR-a i antifašista Kotor – mr Daliborka Seferović

Treći dan bezuspješne potrage za dječakom iz Herceg Novog

0
Treći dan bezuspješne potrage za dječakom iz Herceg Novog
Potraga HN – foto M. Dobrilović Boka News

Potraga za dječakom N. V. (13) iz Herceg Novog koga je u utorak veče odnijelo more sa platoa ispod šetališta “Pet Danica” kod hotela “Plaža” u Herceg Novom, i danas je bila bezuspješna.

Zbog loših meteo uslova, aktivnosti su obustavljene oko 14 sati. Do tada su učesnici potrage učinili sve što su mogli na moru, u podmorju i iz vazduha. Potraga će u obimu u kojem to dozvole vremenski uslovi, biti nastavljena sutra.

Na moru su danas bila plovila više državnih organa i službi UPSUL, Mornarice Vojske Crne Gore, Uprave policije, Lučke kapetanije Kotor, RCUD-a i nekoliko privatnih firmi sa kojima UPSUL sarađuje prilikom intervencija u vanrednim situacijama na moru.

Potraga HN – foto M. Dobrilović Boka News

Angažovano je i ljudstvo Službe zaštite i spasavanja Herceg Novi, a danas su u potragu iz vazduha uključeni i dronovi UPSUL-a i Direktorata za vanredne situacije MUP-a.

Po prvi put, u potrazi su učestvovala i plovila Direktorata za ribarstvo odnosno Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore opremljena podvodnim kamerama i specijalnim 3D sonarima koji pored ostaloga, mogu da na dnu mora otkriju i tijelo eventualnog utopljenika.