Crnogorski ministri vanjskih poslova i obrane Ranko Krivokapić i Raško Konjević 10.oktobra su otkrili spomen-ploču u bivšem logoru za hrvatske zarobljenike Morinj, kojom se ističe crnogorsko žaljenje zbog njegova postojanja i patnji zatočenika.
Na ploči piše da je “tokom velikosrpske agresije na Hrvatsku” na tom mjestu bio logor, takozvani Centar Morinj te da je ona posvećena zatočenim hrvatskim civilima i braniocima.
“Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su preživjeli zatočenici. Da se nikada ne ponovi”, piše na ploči.
Na otkrivanju ploče bili su i potpredsjednik hrvatske vlade Tomo Medved i ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman koji su priznavanje zločina nazvali velikim korakom za dobrosusjedske odnose, crnogorsko suočavanje s prošlošću i ulazak u evropsku porodicu.
Oko 400 naših malih sugrađana uzrasta od 2 do 5 godina učestvovalo je na prvoj dječijoj “Trotinetijadi“, u organizaciji JPU „Naša radost“ Herceg Novi, u okviru sportskog programa povodom 28. oktobra, Dana opštine Herceg Novi.
Vaspitne jedinice Igalo, Topla, Savina i Bijela, drugari iz vrtića „Svetionik“ iz Bara, 33 vaspitačice i brojni roditelji i posjetioci obilježili su jutro u Igalu sjajnom atmosferom i veseljem.
Zaposleni u novskom vrtiću, na čelu sa direktoricom Tamarom Živanović, pokazali su i ovog puta da se saradnjom vaspitno-obrazovnih ustanova, lokalne uprave i gradskih institucija, dobrom voljom i kreativnošću mogu napraviti dobre stvari sa još boljim rezultatima.
Trotinetijada – Igalo
„Trotinetijadu“ je zvanično otvorila Olga Pejović ispred Sekretarijta za kulturu i obrazovanje, a podršku organizaciji ovog događaja dali su i Turistička organizacija Herceg Novi, Centar bezbjednosti Herceg Novi i Savjet roditelja JPU „Naša radost“.
„Trotinetijada“ je bila ne samo zabavnog, već i edukativnog karaktera, pa su predstavnici saobraćajne policije CB Herceg Novi: Nataša Vuković, Danica Pandurević, Đerko Prebiračević i Miodrag Milović mališanima održali predavanje o bezbjednosti u saobraćaju.
Turistička organizacija opštine Budva, odlučila je da obraduje sve zaljubljenike u prirodu i aktivni turizam, te sunčani vikend iskoristi za organizaciju izleta u okrugu budvanskog zaleđa.
Šetnja uređenom i markiranom stazom, u dužini od 15 kilometara, za mnogobrojne lokalne avanturiste i posjetioce iz Rusije, predstavljala je idealnu priliku da istražujući rutu od tvrđave Kosmač na Brajićima, preko Paštrovske gore, pa sve do manastira Praskvica, još bolje upoznaju nesvakidašnje ljepote prirodnih i kulturnih zdanja u ovom dijelu crnogorskog primorja.
Iz Turističke organizacije Budva poručuju da je bila odgovornost organizovati današnji dogažđaj na kome je učestvovalo oko 100 ljudi svih starosnih dobi.
Skrivene ljepote budvanskog zaleđa
“Svi su bili fantastični, bilo je njih koji su već prošli ovu turu ali su očigledno htjeli da je ponove. Uspjeli smo u našem naumu, a to je da otvorimo drugu perspektivu Budve i Paštrovića u ovom slučaju. Koliko nam vrijeme bude dozvoljavalo otkrivaćemo i neka druga područja, a već razmišljamo da se sa Brajića spustimo u Majine. Mi imamo oko 50 kilometara pješačkih staza”, kazala je Kotarac.
Sve ljepote i kulturne vrijednosti Brajića posjetiocima je približio mještanin tog kraja Savo Martinović koji je najavio da će do kraja godine biti objavljena knjiga o Brajićima čiji je autor.
“Tvrđava “Kosmač” je zaštićeni kulturni spomenik, jedan od rijetkin na teritoriji opštine Budva. Riječ je o objektu koji je radila Austrougarska negdje polovinom 19. vijeka, a nalazi se na uzvišenju koje se zove Kosmač pa je po tom brdu tvrđava dobila ime. Ona je rađena za potrebe vojske u period kada se na ovom prostoru nalazila granica između Austrougarske i Crne Gore i to je prva međunarodno priznata granica neše zemlje uopšte”, kazao je Martinović.
Kosmač – tvrđava
Svoj jednodnevni izlet grupa je nastavila i obilaskom porodične kuće Mitrović u Paštrovićima gdje se proizvodi vino.
“Nastavio sam porodičnu proizvodnju vina i napravio novi podrum. Imamo tri vrste loza i od njih pravimo kombinaciju vina.
Problem je što se vinogradarstvom ljudi malo bave jer je tu potrebno mnogo posla, a nedostaje radne snage. Više se trenutno ulaže u maslinarstvo i ova godina je dobra”, kazao je Mitrović.
Iz Turističke organizacije kažu da planiraju da nastave sa ovakvim i sličnim akcijama jer u zaleđu Budve ima šta da se vidi.
JU Pomorski muzej Crne Gore Kotor, u saradnji sa Centrom za kulturu grada Krka, upriličio je u petak izložbu cijanotipija “Plavo- Krv Cyanotypen”, autora Jörga Heiecka, povodom obilježavanja 451. godišnjice Lepantske bitke.
Direktor Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru, Andro Radulović podsjetio je da je Lepantska bitka jedan od najvažnijih događaja u istoriji pomorstva gradova mediteranskog prostora koja se odigrala 1571. godine.
“Pobjeda hrišćanskih snaga pridruženih oko Svete lige nad osmanskom vojskom u ovoj bici zaustavila je dalje napredovanje Osmanlija ka Zapadnoj Europi i značila privremenu prevlast hrišćanskih snaga nad Mediteranom. U ovom značajnom događaju učestvovala su naša dva grada Krk i Kotor sa galijama Cristo Ressussitato i sv.Tripun“- kazao je Radulović.
Sa otvaranja izložbe – Foto Radio Kotor
Izložbu je otvorila direktorica Centra za kulturu grada Krka, Maja Parentić.
“Kultura prelazi sve granice. Saradnja je bila bilateralna, a sada je trilaterlana, jer je autor, doktor fizike Jörg Heieck, koji u okviru kulturne saradnje koju Krk ima sa gradom Rokenhausenom, 2019. godine sedam dana boravio na našem ostrvu. Spoj Lepantske bitke i ove izložbe u prvi mah nije vidljiv, međutim, radi se o specifičnom pejzažu koji je na Sjevernom Jadranu poznat kao mjesečev teren. Kameni, grubi istočni dio ostrva je prvi dio koji su mogle vidjeti galije kada su plovile prema Krku. Autor izložbe je u znanstvenim istraživanjima pokušao razumjeti i spoznati svijet oko sebe, razlažući ga na algoritme, pa tako slične istraživačke procese pretače u fotografiju. Upotreba cianotipije kao tehnike u izradi fotografija je u ovom slučaju sredstvo za prikaz apstrakcije”- pojasnila je Parentić.
Sa otvaranja izložbe – Foto Radio Kotor
Autor izložbe Jörg Heieck, je kazao da tehnika kojom se bavim u izradi fotografija je cijanotipija, a predstavlja jednostavan hemijski proces koji pomaže umjetnicima da se predstave na apstraktan način.
„To je fotografski proces, poznat još od 1842. godine. Razlikuje se od ostalih fotografskih procesa po tome što pri razvijanju fotografija ne koristimo srebro, niti aparat za povećavanje, a konačni proizvod je plava fotografija koju proizvode sunčevi zraci ili UV svjetlost”, istako je Heieck.
Meteorolog Branko Micev kaže da nas nakon sunčanog vikenda i početkom naredne sedmice čekaju slične vremenske prilike, sa temperaturama iznad prosjeka za ovo doba godine.
Početkom naredne sedmice, kako kaže Micev, očekuje se pretežno sunčano i neuobičajeno toplo za ovo doba godine.
“U utorak će biti najtoplije i temperatura vazduha će tokom sljedeće sedmice biti oko pet do osam stepeni iznad klimatske normale”, kazao je Micev, za TVCG.
U srijedu veče na četvrka u sjevernom dijelu očekuje se, kako kaže, prolazno naoblačenje u tom dijelu zemlje.
Dobitnici ovogodišnje Oktobarske nagrade Herceg Novog su Boro Lučić, Vitka Vujnović i Patronažna služba Doma zdravlja, dok je većinom glasova Povelja grada pripala Branki Bukovec iz Novog Mesta i Zoranu Dojčinoviću, bivšem Konzulu Republike Srbije u Herceg Novom, odluka je žirija na čelu sa predsjednikom Komisije, Jadrankom Tomaševićem.
Boro Lučić, bivši direktor Agencije za razvoj i izgradnju Herceg Novog i Uprave javnih radova Crne Gore (predložila Mjesna zajednice Kruševice) Vitka Vujnović, novinarka (predložili Radio televizija Herceg Novi, NVO Ruke, Dejan Đonović, Sportski centar Diano, Muzička škola, prof. dr Vuk Vuković, Art galery Sue Rider – Ljiljana Marinović i Boris Šuberić) Patronažna služba Doma zdravlja (predložilo 85 građana) Branka Bukovec, Novo Mesto (predložio Omladinski centar, Milijan Mijović) Zoran Dojčinović (predložili Matica Boke – Mirko Mustur, SPKD Prosvjeta – Olivera Doklestić, Srpski soko – Nebojša Rašo i Kolo srpskih sestara) O nagradi je odlučivao žiri u sastavu: Maja Popović, Tanja Stamenković, Boro Krivokapić, Milica Kovačević Coppola, Stevo Vlaović, Gordana Porobić Krcunović, Đuro Prijić i Nebojša Kaluđerović.
Skupština opštine dodjeljuje Oktobarsku nagradu i Povelju Herceg Novog, u znak priznanja za izuzetne rezultate u radu i najviša ostvarenja u oblasti privrede, društvenih i drugih djelatnosti.
Članovi DPS i saučesnici, kako se bliži datum izbora, očigledno je da je kod vas sve prisutnija nervoza. Nakon izbora sigurno je da će biti prisutna i nevjerica. Vaše tragikomično saopštenje oko nabavke specijalnih vozila za odvoz smeća za potrebe DOO Komunalno je reakcija očajnika izazavana javnim razbijanjem vaše uhodane šeme kupovine glasova, ali i dokaz vašeg tužnog neznanja.
Za razliku od vas koji ste sa Eskrou računa opštine namijenjenog za infrastrukturne projekte kupovali luksuzna službena vozila, mi smo (gle čuda) budžetskim sredstvima kupili kamione za odvoz smeća i kontejnere. Jasno da je vam se ne sviđa rad DOO Komunalno pod novom upravom čiji je najočigledniji rezultat, prvi put nakon niza godina, čist i uređen grad. To je za razliku od vaše uprave pokazala i najsvježija anketa turista koji tim povodom nijesu imali nijednu zamjerku!
Kad je riječ o vašim smjehotresnim optužabama u kojima iskazujete bazično neznanje o funkcionisanju izvršne i zakonodovane vlasti, preusmjeravanje sredstava je izvršio predsjednik opštine koji je odgovorno lice za izvršenje budžeta na osnovu svojih ovlašćenja. To nije posao nikakvog Odbora povjerenika. Pošto volite da se gađate zakonskim odredbama bez ikakvog smisla, provjerite sledeće – Na osnovu Odluke o budžetu opštine Tivat i člana 45 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, dozvoljeno je preusmjeravanje sredstava između potrošačkih jedinica, kao i između programa unutar potrošačkih jedinica u visini do 10% od ukupno planiranih sredstava. Kad je riječ o vašim još smješnjijim optužbama o postupcima javne nabavke koju je sprovelo DOO Komunalno, nabavku (još starijih kamiona od pomenutih) obavili ste isti vi i na potpuno isti način i od istog ponuđača 2019. godine!!!
Dok čitate Ugovor o javnoj nabavci koje je potpisao vaš direktor i odobrio vaš predsjednik opštine, za razliku od vaših djetinjastih i praznih prijetnji Tužilaštvom, mnogo pametnije bi vam bilo da pripremate odbranu oko novih skandala i vaših pljačkaških afera u Tivtu oko kojih je SDT već pokrenulo istragu. Neka vaš PR admiral bez flote nastavi i dalje da piše ovakve budalaštine za koje mislite da je „prava stvar“. Odlično mu ide, kao i vašoj koaliciji okupljenoj za poslednju odbranu posrnulog režima koga ćemo u Tivtu konačno da zapečatimo 23.oktobra!
Izložba akademskog slikara Ibrahima Kurpejovića „Boja za trag vječnosti“ biće posthumno otvorena u ponedjeljak, 17. oktobra u 19 sati u Muzeju i galeriji Tivat.
Ibrahim Kurpejović (1960 -2022), rođen je u Sređanima kod Rožaja. Akademiju likovnih umjetnosti završio je u Sarajevu u klasi profesora Salima Obralića 1985. godine, a master studije na Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru na kojem je bio i doktorand.
Bio je član Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore od 1987. i Sandžačkog udruženja likovnih umjetnika od 2003. godine. Jedan je od inicijatora formiranja Likovnog kluba “Kula” u Rožajama 1989. godine, čiji je bio i predsjednik. Inicijator je i organizovanja Septembarskog likovnog salona, koji je priređen 18 puta.
Autor je velikog broja samostalnih izložbi, kao i učesnik kolektivnih predstavljanja na više od 120 izložbi. Učestvovao je na više međunarodnih slikarskih kolonija, a takođe je jedan od osnivača Likovnog kluba „Kula“ 1989. godine. Dobitnik je prve nagrade na 16. konkursu stvaralaštva mladih Novi grad – Sarajevo 1985. godine i druge nagrade za idejno rješenje amblema i grba grada Rožaja.
Ibrahim Kurpejović je živio i stvarao u Rožajama.
Mr Lucija Đurašković zapisala je u uvodnom tekstu kataloga koji prati izložbu: „Od samih umjetničkih početaka opredjeljen za apstrakciju, najčešće geometrijsku, u kojoj se samo djelimično koristi postkubističkim iskustvom, Kurpejović naročito akcentuje istraživanje boje, njen koloristički fenomen po sebi, njena simbolička ili asocijativna značenja, odnose u kompozicijskom sklopu, kao i njen zvuk kroz različite tonske efekte kojim uspijeva da na rijetko istančan i suptilan način izrazi simbiotičke efekte prirode koja ga okružuje sa onim što osjeća u nepreglednoj dubini svoje duše (“Negdje u meni – akordi”). Zato je i sam često isticao zastupajući tezu da se u bojama nalazi zvučna energija koja treba biti naglašena da bi se kroz tonalne koloristične zapise na najbolji način reprezentovali pejsažni motivi zavičaja (Crna Gora, Sandžak). Ti zvučni ritmovi zavičaja, bliski muzički ponovljenoj partituri ili rukopisu sa zgusnutom strukturom pejzažnih isječaka, asocijativno i znakovno nas uvode u nove tajanstvene prostore, neponovljive prostore samosvojnog i unikatnog svijeta slike.“
Posjetioce će pozdraviti direktorica JU Muzej i galerija Tivat Danijela Đukić, a izložbu će otvoriti istoričarka umjetnosti, mr Lucija Đurašković.
Najpoznatija serija koja je posljednjih godina snimana u Dubrovniku je “Igre prijestolja”, gdje je grad dobio ulogu Kraljevog grudobrana
Pogled s tvrđave Lovrijenac, čija je gradnja na strmoj klisuri započela još u 11. stoljeću, na Stari Grad Dubrovnik, vratiće svakog posjetioca stoljećima unazad i oživjeti dašak bogate historije ovog podneblja.
U samom vrhu liste historijskih građevina u Hrvatskoj nalazi se stara jezgra Dubrovnika, izgrađena u 13. stoljeću. Dubrovnik je 1979. godine uvršten na UNESCO-ovu listu Svjetske baštine. Zidine okružuju cijeli stari dio grada, a dosežu visinu od 24 metra i debljinu od šest metara. Zidine su izgrađene u 13. stoljeću, a u slijedećim stoljećima dodatno su učvršćene te su na njima izgrađene i kule, kako bi se grad na jugu Jadrana osigurao od opasnosti.
Brojni posjetioci koji obilaze Dubrovnik na taj način koriste priliku i za svojevrsno “putovanje u prošlost”, a starogradske zidine istražuju šetnjom duž gotovo dva kilometra uređenih staza po bedemima i tvrđavama oko samog grada.
Posebnu pažnju privlače glavna ulica starog grada Stradun, Knežev dvor, crkva sv. Vlaha, Katedrala, Vijećnica.
Lokacije snimanja scena popularnih filmova i serija
Zbog svoje srednjovjekovne stare jezgre koja je sve do današnjih dana zadržala autentičan izgled, Dubrovnik je zanimljiv i za brojne filmske umjetnike koji ovaj grad smatraju idealnom lokacijom za snimanje.
Najpoznatija serija koja je posljednjih godina snimana u Dubrovniku je “Igre prijestolja”, gdje je grad dobio ulogu Kraljevog grudobrana. Bogatstvo arhitekture i historije dovelo je u ovaj grad najpopularniju televizijsku seriju na svijetu i Dubrovnik pozicioniralo na mapu posebne vrste turista, onih koji će svu pažnju usmjeriti na lokacije snimanja omiljene serije ili filma.
U gradu koji odiše posebnom arhitekturom, historijom i atmosferom, snimane su neke od najpoznatijih scena serije “Igre prijestolja”, nakon čega su u Dubrovnik počeli dolaziti fanovi serije iz cijelog svijeta. U posljednje vrijeme većina posjetilaca odlazi na Skale od Jezuita, poznate stepenice koje su poslužile za snimanje scene “hoda srama kraljice” u seriji “Igre prijestolja”.
Dubrovnik foto Boka News
Jedna od najpoznatijih destinacija za turiste
Dubrovnik je jedna od najpopularnijih hrvatskih destinacija za turiste. Turisti iz cijelog svijeta dolaze osjetiti dašak historije u dubrovačkoj staroj jezgri i njenim zidinama. Zidine su građene nekoliko stoljeća, paralelno s razvijanjem grada kao trgovačke velesile. Tadašnja Dubrovačka Republika bila je primorana izgraditi ogromne zidine oko grada kako bi se lakše obranila od napada. Najraniji dokazi postojanja zidina su iz 9. stoljeća kada su grad opkolili Saraceni.
Najmanje četrdeset ljudi poginulo je u strašnoj eksploziji u rudniku ugljena u sjevernoj Turskoj. Nakon dramatične akcije spašavanja, koju su otežavali požar i velike količine metana u zraku koji je, pretpostavlja se, i uzrokovao eksploziju, spašeno je gotovo 60 rudara.
Vijest o nesreći brzo se proširila gradom Amasrom u crnomorskoj priobalnoj provinciji Bartin.
Ispred rudnika velik broj vozila hitne pomoći, zabrinutih članova obitelji rudara. U noćnoj smjeni u rudniku je radilo 110 ljudi.
– Čim smo čuli za nesreću, odmah smo došli. Moj sin radio je u rudniku gotovo 4 godine, rekao je Osman Ozer, otac poginulog rudara.
Spasilačkim ekipama priskočili su u pomoć i rudari koji nisu bili u smjeni.
– Tako gustu prašinu i dim u životu nisam vidio. Ni lampu pred sobom nisam vidio, rekao je rudar iz Amasroma.
– Nikoga od naših prijatelja nismo ostavili. Tu smo već 24 sata. U rudniku više nema nikoga, rekao je rudar Celal Kara.
Eksplozija se dogodila na dubini od oko 300 metara. Pretpostavlja se da ju je izazvala mješavina zapaljivih plinova.
– 11 je osoba ozlijeđeno. Šestorica su prevezena u istanbulsku bolnicu, trojica u Bartin, a dvojica su na liječenju u privatnoj bolnici, jedan je već otpušten. Spašeno je ukupno 58 rudara, rekao je Suleyman Soylu, turski ministar unutarnjih poslova.
Unutar rudnika došlo je do djelomičnog urušavanja, no prema službenim informacijama, ventilacija je u trenutku nesreće uredno radila i nije bilo požara.
– Dim koji suklja iz podzemlja znak je da i dalje negdje gori. Znamo da među hospitaliziranima ima i onih koji su prevezeni na liječenje u druge gradove i teško ozlijeđenih, s ozljedama opasnim za život, rekao je Recai Cakir, gradonačelnik Amasre.
– Tijekom, dana, prema islamskom običaju, pokopan je dio poginulih rudara, rekao je Suleyman Soylu, turski ministar unutarnjih poslova.
Turska je poznata kao zemlja s dugom listom rudarskih nesreća, i to najčešće zbog nedovoljne primjene pravila zaštite na radu. Stoga ne iznenađuje da je vijest o još jednoj nesreći izazvala bijes javnosti. Čak je i turski predsjednik upozorio da će svaki nemar, ako se utvrdi u istrazi, biti kažnjen. Inače, rudnik u Amasri u vlasništvu je državne tvrtke za iskapanje ugljena.
Najveća rudarska nesreća u Turskoj dogodila se 2014., kada je poginula 301 osoba.
