Pregovori crnogorskog mandatara Miodraga Lekića s čelnicima parlamentarne većine o formiranju vlade propali su u srijedu, pošto nije postignut dogovor o podjeli resora.
Lekić je nakon neuspjelog sastanka, kome su između ostalih prisustvovali čelnik prosrpskog Demokratskog fronta Andrija Mandić i aktualni premijer Dritan Abazović – a koji je trajao samo dva sata – rekao da njegove vlade neće biti te da je tijekom pregovora nastojao ostvariti ozbiljan dijalog i atmosferu povjerenja.
“Vlade neće biti. Tko je bio ozbiljan, a tko nije, neka građani tumače. Crna Gora je na raskršću. Neke poražene snage iz 2020. će se obradovati. Ovo je ishod”, kazao je Lekić.
Čelnik prosrpskog DF-a Mandić za neuspjeh pregovora optužio je koaliciju “Crno na bijelo” aktualnog premijera Abazovića, čiji su zastupnici odbili potpisati zahtjev za sazivanje sjednice parlamenta na kojoj bi se birala nova vlada. Također, iz DF-a su priopćili da je Abazoviću i njegovim koalicijskim partnerima nuđeno 10 resora, ali da su oni to odbili.
Premijer Abazović nije komentirao propast pregovora, dok je Mandić predložio da se sada predsjednica skupštine Danijela Đurović i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović dogovore o raspisivanju parlamentarnih i predsjedničkih izbora za isti datum.
Miodragu Lekiću, nekadašnjem diplomati iz vremena Slobodana Miloševića, mandat za formiranje nove vlade dala je predsjednica parlamenta na osnovi spornog zakona o predsjedniku Crne Gore, kojeg je negativno ocijenila Venecijanska komisija, a kritizirali čelnici međunarodne zajednice, zaprijetivši čak prekidanje pristupnih pregovora s EU-om u slučaju da se formira vlada na osnovu neustavnog zakona.
Crnogorski predsjednik Đukanović prethodno je odbio povjeriti mandat Lekiću ustvrdivši da nije uvjeren da on ima podršku većine zastupnika.
Turističko-saobraćajna signalizacija u gradskim zonama Herceg Novog, od Igala do Meljina, obnovljena je kroz projekat koji je finansirala lokalna uprava.
U proteklom periodu završeni su radovi na zamjeni znakovi koji su bili oštećeni ili izblijedili, a na nekim pozicijama signalizacija je dopunjena novim tablama koje upućuju korisnike do odredišta.
Projekat je koordinisao Sekretarijat za komunalne djelatnosti Opštine Herceg Novi, a signalizacija je raspoređena prema rješenju koje je izradila Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog, u saradnji sa lokalnom Turističkom organizacijom.
Prije-poslije obnove signalizacije
Opština Herceg Novi je za ovu namjenu izdvojila 20 hiljada eura, a radove na sanaciji i postavljanju oko 80 tabli izvelo je preduzeće “Reklame Svijet”, koje je izabrano na javnom pozivu kao najpovoljniji ponuđač.
Opština Tivat ubuduće će pokrivati kompletan iznos troškova koji porodice korisnika tretmana rehabilitacije od upotrebe psihioaktivnih supstanci iz Tivta, treba da plaćaju JU za smještaj rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci u Podgorici (Kakaricka gora).
To je definisano novom „Odlukom o sufinansiranju tretmana korisnika psihoaktivnih supstanci“ koju je usvojio lokalni parlament Tivta na posljednjoj sjenici pred novogodišnje praznike. Za usvajanje ove odluke koju je predložila administracija gradonačelnika Željka Komnenovića (NP), glasali su odbornici vladajućeg saveza koji čine koalicija „Da zapečatimo“, DF, Krtoljska Lista, Tivatska Akcija i Bokeški Forum, kao i odbornici opozicione HGI.
Prema riječima potpredsjednika Opštine Tivat zaduženog za društvene djelatnosti Gorana Božovića, problem korisnika psihoaktivnih supstanci nije samo njihov lični i problem njihovih porodixa, već čitavog društva zbog čega lokalna uprava Tivta nastoji da pomogne Tivćanima koji se nose sa zloupotrebom droga i pokušavaju da se u JU Kakaricka gora, riječe te zavisnosti.
„Cijena tretmana koji se za rehabilitaciju korisnika psihoaktivnih supstanci sprovodi u JU Kakaricka gora je 1.000 eura mjesečno, od čega prema važećim propisima i zakonima, iznos od 230 eura mjesečno, pada na teret porodice korisnika. Po novoj odluci, Ošptina Tivat će ubuduće pokrivati kompletan taj iznos koji bi trebale da plate porodice korisnika rehabilitacije iz Tivta.“. istakao je Božović.
Novi lokalni proopis omogućava da pravo na sufinansiranje imaju ne samo crnogorski državljani koji imaju prebivalište u Tivtu, već i strani državljani sa odobrenim stalnim boravkom u ovoj opštini.
„Ovo iz razloga što u našem gradu još uvijek imamo dosta ljudi sa područja bivše Jugoslavije koji do danas, iako su ovdje već decenijama, a neki su se ovdje čak i rodili, nisu dobili crnogorsko državljanstvo. Ti ljudi takođe zavrijeđuju da im se pomogne ako se nose sa problemom droge u porodici.“- objasnio je Božović.
Prema njegovim riječima, u proteklih pet godina, tretman rehabilitacije u JU Kakaricka gora imalo je ukupno troje korisnika psihoaktivnih supstanci iz Tivta. Za potpuno pokrivanje dijela troškova boravka i rehabilitacije koji padaju na teret njihovih porodica, Opština Tivat je u budžetu za ovu godinu opredijelila iznos od 10.000 eura.
Traže izvođače za dogradnju Dnevnog centra, sanaciju klizišta oko Kanli kule i nabavku opreme za PPOV
Uprava za kapitalne projekte raspisala je tender za izbor izvođača radova na rekonstrukciji i dogradnji Dnevnog centra za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju u Sutorini, kojima će biti omogućeno uvođenje servisa 27+, koji je gradu godinama potreban. Vrijednost ove nabavke procijenjena je na 505.000 eura bez PDV-a.
Projekat će obuhvatiti i rekonstrukciju stare škole u Sutorini, koji se nalazi neposredno uz lokaciju na kojoj je izgrađen Dnevni centar. Objekat škole je u proteklom periodu devastiran, a na ovaj način biće rekonstruisan u zdanje u kojem će se mještani okupljati, a koji čini cjelinu sa Dnevnim centrom i višenamjenskim sportskim igralištem koji su otvoreni u 2021. godini.
Ponude se mogu dostavljati do 02. februara 2023. godine. Tenderom su predviđeni zemljani, građevinski, betonski, armirački, zidarski i drugi radovi, a rok za izvođenje je 180 dana od uvođenja izvođača u posao.
Uprava za kapitalne projekte je raspisala i tender za izbor izvođača za sanaciju klizišta u širem zahvatu tvrđave Kanli kula, procijenjene vrijednosti 945.000 eura bez PDV-a.
Ovim projektom biće saniran problem na koji stručnjaci upozoravaju godinama, klizište koje ugrožava Kanli kulu i predstavlja opasnost za dio grada koji se nalazi u zahvatu ove tvrđave, od magistralnog puta do Starog grada. Prošlogodišnja istraživanja su pokazala da klizište zahvata više od tri hektara, te da ono uzrokuje pukotine na zidinima Kanli kule, nakon čega je izrađen i revidovan glavni projekat sanacije. Kako je ranije najavljivano iz Uprave, sanacija klizišta je prva faza velikog projekta sanacije Kanli kule.
Rok za dostavljanje ponuda je najkasnije do 2. februara 2023. do 10 sati, a rok za završetak radova 180 dana od uvođenja izvođača u posao.
Uz ovaj, raspisan je i tender za vršenje stručnog nadzora nad izvođenjem radova tokom sanacije klizišta u širem zahvatu Kanli kule. Vrijednost ove nabavke je 20.000 eura, a ponude će biti otvorene 2. januara.
Dnevni centar i škola u Sutorini, iz projekta
Uprava za kapitalne projekte je raspisala i dva tendera koji su ključni za funkcionisanje postrojenja za preradu otpadnih voda u Meljinama (PPOV) – nabavka opreme za završetak radova na postrojenju i vršenje stručnog nadzora u toku završetka radova.
Završetak radova na postrojenju za preradu otpadnih voda podrazumijevaće radove na popravljanju i održavanju PPOV, čija procijenjena vrijednost iznosi 670.000 eura bez PDV-a. Vršenje stručnog nadzora u toku završetka radova na postrojenju je nabavka procijenjene vrijednosti 20.000 eura bez PDV-a.
Krajnji rok za podnošenje prijava na tender za nabavku opreme je 26. januar 2023. godine, a na poziv za vršenje stručnog nadzora 27. januar 2023. godine.
Crnogorska i Barska plovidba će prošlu godinu završiti u plusu i to većem nego 2021, kazali su Pobjedi iz tih brodarskih preduzeća.
Obje kompanije su najavile da će ove godine iz sopstvenih sredstava platiti kreditne obaveze od 8,8 miliona USD kineskoj Eksim banci.
Lani su to uradile prvi put, plativši devet miliona USD glavnice, zahvaljujući povoljnijim cijenama vozarine.
“Glavni planovi Crnogorske plovidbe za ovu godinu su da brodovi plove bez neplaniranih zadržavanja i da obje polugodišnje rate isplatimo iz sopstvenih sredstava”, kazali su iz kotorske kompanije i podsjetili da su i prošle godine, u dvije polugodišnje rate koje dospijevaju u januaru i julu, platili Eksim banci ukupno 5,2 miliona USD.
Naredna rata dospijeva 21. januara u iznosu od 2,55 miliona USD.
“Zbog obaveznog boravka remonta brodova u brodogradilištima Turske i Italije brod je mirovao 70 dana, pa je teško očekivati da ćemo do roka dospjeća akumulirati dovoljno sredstava da ratu isplatimo odjednom. U skladu sa projekcijama priliva sredstava, ratu ćemo kompletirati iz nekoliko uplata”, naveli su iz kotorskog preduzeća.
I Barska plovidba je prošle godine u januaru i julu otplatila 1,91 milion i 1,88 miliona USD.
“Akumulirali smo dovoljno sredstava da uplatimo 1,6 miliona EUR na račun državnog trezora i 1,63 miliona EUR na ime povraćaja duga državi, koja je uplatila Eksim banci rate dospjele u januaru i julu 2021. godine”, saopšteno je iz barske kompanije.
Naredna rata dospijeva 21. januara i iznosi 1,87 miliona USD, a iz Barske plovidbe navode da imaju para.
Brodovi Crnogorske plovidbe, Kotor i 21. maj, kupljeni su 2012. godine.
Do sada je, što kroz učešće, što kroz kredit, otplaćeno 56,6 miliona USD, od čega je Crnogorska plovidba uplatila 22,2 miliona, a Vlada 34,4 miliona USD. Ostalo je još 12,4 miliona USD duga Eksim bnanci, a posljednja rata dospijeva 21. januara 2025. godine.
Brodovi Barske plovidbe, Bar i Budva, preuzeti su 18. septembra i 8. oktobra 2014. godine iz brodogradilišta Jinling u Kini, kada je i počela njihova komercijalna eksploatacija. Iznos kredita je 46,4 miliona USD sa kamatom od dva odsto, rokom otplate od 15 godina i grejs periodom od pet godina. Do sada je otplaćeno 21,98 miliona USD, od čega je država platila šest miliona.
Iz brodarskih kompanija najavljuju da su u plusu završili prošlu godinu.
“U ovom momentu, teško je dati preciznije podatke očekivanih konačnih finansijskih rezultata Crnogorske plovidbe za prošlu godinu, ali ono što je relevantno jesu podaci za devet mjeseci, po kojima imamo milion EUR profita”, kazali su iz kotorskog preduzeća.
Oni su podsjetili da su 2021. godine imali profit od 40 hiljada EUR, a za prošlu godinu očekuju da će biti 15 do 20 puta veći.
Iz Barske plovidbe navode da nemaju preliminarne poslovne rezultate za prošlu godinu, ali očekuju znatno veći plus nego u 2021.
U Crnogorskoj plovidbi ističu da nije sve bilo u skladu sa očekivanjima sa početka prošle godine.
“Sa jedne strane je došlo do pada vozarina, što je uslovilo pad prihoda u odnosu na plan, a sa druge je došlo do povećanja rashoda, u odnosu na 2021. i u odnosu na plan, zbog obaveze redovnih petogodišnjih remonta, dokovanja i ugradnje sistema za tretman balastnih voda na njima. Ovo se sve odvijalo u uslovima pojačanih inflatornih kretanja, naročito rashodne strane, prije svega kod servisnih i brodogradilišnih radova, rezervnih djelova, boje”, naveli su iz Crnogorske plovidbe.
Objasnili su da su vozarine u prvoj polovini prošle godine bile na nivou druge polovine 2021, ali da je zbog njihovog kretanja u posljednjih pola godine teško prognozirati šta će biti u ovoj godini.
U Barskoj plovidbi su zadovoljni poslovnom prošlom godinom, jer su ugovorene najamnine bile mnogo veće nego ranijih godina, ali ističu kako je u drugom polugodištu došlo do pada cijena vozarina, pa ne mogu sa sigurnošću prognozirati njihovo kretanje u ovoj godini.
Iz Crnogorske plovidbe su naveli da su ugovore u prošloj godini sklopili sa brodarskim kompanijama iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i potpuno zamijenili dugogodišnje unajmitelje Sea Pioneer London iz Velike Britanije.
I Barska plovidba je promijenila unajmitelja brodova i od kraja 2021. i početka prošle godine imaju ugovor sa danskom kompanijom Norden i zadovoljni su tom saradnjom.
U turskim morskim tjesnacima Bospor i Dardanele, koji povezuju Egejsko i Crno more, ponovo je došlo do velike gužve i zastoja.
Pa iako se između stotina zaustavljenih brodova nalazi i pedesetak naftnih tankera, razlog zastoja nije – kao što je to nedavno bilo – povezan s uvedenim naftnim embargom na rusku naftu od strane EU i određivanjem gornje granične cijene ruskog barela na 60 dolara. Ovog je puta razlog ipak bila priroda, konkretno – magla, prenosi GeopolitikaNews.
Naime, gusta magla prekriva Dardanele već treći dan, a tamošnja služba za sigurnost plovidbe brodova objavila je sljedeće priopćenje:
“Zapovjednici brodova koji su trebali uploviti s juga upozoreni su putem radija, objavljeno je da je tjesnac zatvoren za dvosmjerni tranzit brodova zbog ograničene vidljivosti.”
Prema navigacijskom portalu Vesselfinder, stotine brodova nakupilo se u blizini Bospora i Dardanela. Najmanje pedesetak njih su tankeri s naftom i naftnim derivatima.
Rat Uktajina – Ratna djelovanja u Ukrajini Foto: Clodagh Kilcoyne / REUTERS
Nastavljaju se ruski napadi na ukrajinsku infrastrukturu, ali i snažan ukrajinski odgovor na njih. Nakon napada na zgradu punu ruskih rezervista u Makijivki u Doneckoj regiji, obitelji poginulih vojnika i neki ruski političari oštro kritiziraju rusku vojsku zbog teškog gubitka.
Putin je, pak, naredio vladi da do februara u kinima organizira prikazivanje “dokumentarnih filmova” o ofenzivi ruske vojske u Ukrajini. Predsjednik Volodimir Zelenski poručuje – Ukrajina mora raditi sa svojim partnerima na jačanju svoje obrane. Jer Rusija mobilizira one koje želi baciti u smrt, mi mobiliziramo civilizirani svijet. Za dobrobit života – poručio je Zelenski.
Rusija kaže da je u Makijivki ubijeno 89 vojnika, za napad okrivljuje mobitele
Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da je u ukrajinskom napadu na Makijivku tijekom vikenda ubijeno 89 vojnika i navelo da je glavni razlog napada taj što su vojnici neovlašteno upotrebljavali mobilne telefone.
– Već je očito da je glavni razlog za ono što se dogodilo uključivanje i masovna uporaba mobilnih telefona u području dosega neprijateljskog oružja, protivno zabrani, navodi se u priopćenju ministarstva.
Signali mobitela omogućili su ukrajinskoj vojsci da utvrdi mjesto velike koncentracije ruskih vojnika u Makijivki na istoku Ukrajine.
– To je neprijatelju omogućilo da prati i odredi koordinate lokacije vojnika za raketni napad, navelo je ministarstvo.
Daniil Bezsonov, viši proruski dužnosnik u dijelovima Donecke oblasti pod upravom Moskve, rekao je još prije da su projektili HIMARS američke proizvodnje pogodili zgradu škole u Makijivki oko ponoći dok su stanovnici te pokrajine slavili početak nove godine.
Rusko ministarstvo priopćilo je da su zgradu pogodile četiri rakete iz američkih lansera HIMARS, dodajući da su se od detonacije bojnih glava raketa HIMARS urušili stropovi zgrade.
Ukrajinska strana ustvrdila je da je poginulo i do 400 Rusa.
Također je ustvrdila da su ruske snage zauzvrat pokrenule zračne napade na vojnu opremu u blizini željezničke postaje Družkivka u Donecku, ubivši do 200 pripadnika ukrajinske vojske te uništivši četiri lansera HIMARS i više od 800 raketa.
Reuters nije mogao neovisno provjeriti izvješće.
Zelenski: Rusija sprema veliku ofenzivu, pripremamo se za to
– Rusija će baciti sve karte koje su joj preostale na stol i skupiti sve koje može kako bi pokušala preokrenuti tijek rata i barem odgoditi svoj poraz, rekao je u videoobraćanju ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
– Teroristi moraju izgubiti. Svaki pokušaj njihove nove ofenzive mora propasti, dodao je.
Crnogorski premijer Dritan Abazović najavio je da će sadašnju ploču u Morinju zamijeniti novom na kojoj će činjenično biti navedeno tko je odgovoran za ratni zločin počinjen na mjestu nekadašnjeg vojnog objekta.
Kako navode vijesti.me, Abazović tvrdi da Vlada nije bila upoznata sa tim da će ploča biti postavljena i odbacuje interpretacije da je protiv obilježavanja zločina postavljanjem ploče.
– Mi smo za to da se ploča postavi u skladu sa zakonom, ovo što je sad postavljeno, postavljeno je suprotno zakonu bez znanja Vlade i Opštine Kotor i suglasnosti Ministarstva kulture. Ljudi (bivši ministri vanjskih poslova Ranko Krivokapić i odbrane Raško Konjević) počinili su krivično djelo. Imali su politički interes i učinili su takvu stvar”, kazao je Abazović za “Vijesti”.
Spomen obilježje je, pišu Vijesti, postavljeno u znak sjećanja na činjenicu da je u Morinju 1991-92. nekoliko mjeseci funkcionirao tzv. Sabirni centar za ratne zarobljenike s dubrovačkog ratišta u kojem su bili zatočeni brojni zarobljeni pripadnici hrvatskih snaga koje su branile Konavle i Dubrovnik od pljačkaškog naleta crnogorskih rezervista u uniformama JNA, kao i mnogi hrvatski civili s tog teritorija.
Dritan-Abazovic
Crnogorsko pravosuđe je prije nekoliko godina donijelo više osuđujućih presuda protiv bivših stražara u tom Sabirnom centru, konstatirajući da su oni počinili kaznena djela ratnih zločina jer su tukli i zlostavljali zatočenike.
– Ne možemo s tekstom koji su oni (Krivokapić i Konjević) tu postavili amnestirati tadašnju vlast u Crnoj Gori. Ne možemo stavljati da je to radio neko u ime Crne Gore, a da Crna Gora o tome nije imala pojma, to je taj narativ. Tako se falsificira povijest. Treba činjenično navesti tko je odgovoran i zamijeniti tablu. Bit će postavljena u skladu sa zakonom i odgovarajućim tekstom u dogledno vrijeme, objasnio je i mislim da te radnje treba da završimo u nekom narednom periodu”, zaključio je Abazović.
Prema podacima koje lokalne turističke organizacije dostavljaju Nacionalnoj turističkoj organizaciji (NTO), u Crnoj Gori je 30. decembra boravilo oko 24.000 turista, 122 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine. U poređenju sa 2019. to je duplo više turista, kazala je u Bojama jutra Milena Vujović iz NTO-a.
U Budvi je, kako je navela, od 30. decembra duplo više turista u odnosu na isti period 2019. godine, a drugi gradovi takođe bilježe dvocifrene stope rasta.
Najviše gostiju je iz zemalja regiona, a poslije Budve, najveća posjećenost je u Herceg Novom, Baru, Tivtu i Kotoru.
“I Podgorica bilježi značajan rast broja turista. Trenutno u Podgorici boravi 60 odsto više turista u odnosu na isti period 2019. godine”, ističe Vujović.
Najveći crnogorski kvalitet i šansa je autentičnost, na kojoj treba graditi budući razvoj, ocijenio je predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja (CTU), Žarko Radulović i dodao da je potrebno učiniti biznis predvidivim.
On je na proslavi Turističke nove godine u Splendidu, u organizaciji CTU-a, kazao da na toj autentičnosti i različitosti moramo graditi naš razvoj.
„Mi smo na Mediteranu gdje je najveća konkurencija. Premijer liga gdje mi igramo i mi ovakvi kakvi smo idemo naprijed. Pitam se kako? Ostali smo bez masu konekcija i opet bitisemo, radimo“, rekao je Radulović.
On je kazao da smo mala zemlja sa svim problemima koje imamo, unikatna od Prokletija do Durmitora, ali da sve to zajedno čini interesantan turistički proizvod.
„Moramo da na toj autentičnosti gradimo naš razvoj. Nijedan gost u Crnu Goru nije došao zbog Splendida, moguće da su ljudi nekad dolazili zbog Svetog Stefana. Ta autentičnost daje Splendidu da bude Splendid, Avali da bude Avala, Budvanskoj rivijeri da bude Budvanska rivijera“, rekao je Radulović.
On je kazao da se priča da su bili spektakularni rezultati, ali da su turistički poslenici 24 mjeseca bitisali, a od toga 21 mjesec imali „debele“ gubitke.
„Bez pomoći smo preživjeli. Zadužili smo se, imovinu prodavali, imamo manje nego 2019. Nas čeka težak rad, moramo još bolje i više da radimo“, poručio je Radulović.
On je takođe zamolio Vladu da im ne pomaže, kao i da će sve oni sami.
„Vi samo treba da naš biznis učinite predvidivim, da nam ne dižete poreze u sred sezone i da nam najavite ako ćete da nas opteretitem kao i da nam povratite 40 avio-destinacija koje smo izgubili za dvije godine“, rekao je Radulović.
On tvrdi da su ove godine izgubili par stotina miliona EUR, jer nacionalna avio-kompanija radi nedovoljno.
„Treba da je vratimo na nivo 2019“, smatra Radulović.
Generalna direktorica direktorata za razvoјne politike Ministarstva ekonomskog razvoјa i turizma, Aleksandra Gardašević-Slavuljica, kazala јe da turizam nijesu samo cifre, već doživljaјi, emociјe i nova iskustva.
“Htјela sam u obraćanju da izbјegnem riјeč kovid, ali zbog kovida јe globalni turizam unazađen i mnoge destinaciјe kreću ispočetka i trebaće im godine da se oporave. Nikada u turizmu nećemo imati sliku i funkcionisanje kao priјe kovida, ali ne treba da žalimo za time”, rekla je Gardašević-Slavuljica.
Prema njenim riječima, turizam treba da izvedemo iz krize i da ga transformišemo.
“Treba da da destinaciјu učinimo poželjniјom i da visoko platežni gosti biraјu našu destinaciјu. U tom smislu i sprovodimo marketinške kampanje i to јe izazov pred koјim јe Crna Gora. Izazov da postanemo održiva turistička destinaciјa”, rekla je Gardašević-Slavuljica.
Crnu Goru, kako je ocijenila, treba da promovišemo kao unikatnu destinaciјu.
Ona je navela da јavno-privatno partnerstvo u turizmu treba da bude snažniјe.
“Država јe servis, a vi ste pokretač. Privatni sektor јe taј koјi diktira trendove i tako treba da bude i ubuduće. Zaјedno stvaraјmo turističku destinaciјu na koјoј će gosti boraviti duže i trošiti više”, poručila јe Gardašević-Slavuljica.
