“Znam da nema smisla da se obraćam muka me natjerala sramota me da molim al bas situaciju bez izlaza bili smo poplavljeni prošle sedmice zarobljena sa četvoro djece ostala sam bez hrane djeci je potrebna jakne za zimu… postoji li mogucmost da ponovite apel u situaciju sam bez izlaza. Nada da ćete pomoć neće trajat ni ova moja muka dovjek, hvala…
Oliveri i djeci možete pomoći uplatom na žiro račun CKB:
Nikolina Gazivoda, 510000000121847172
Kontakt možete ostvariti na broj telefona 069/626-258, svaka vrsta pomoći je potrebna.
U organizaciji Narodne biblioteke Budve u holu Akademije znanja u petak, 2. decembra sa početkom u 18 časova biće održana promocija knjige autora Duška Antonića “Kako (ni)je propao rokenrol u Jugoslaviji” – uključujući i 100 najboljih srpskih albuma od raspada SFRJ.
O knjizi će uz autora Duška Antonića govoriti i kolekcionar gramofonskih ploča Boris Burić, a program će voditi Stanka Stanojević. Takođe, uživaćemo u slušanju nekih YU rock hitova.
Novinar i rok kritičar Duško Antonić rođen je u Beogradu 1953, gdje je i završio novinarstvo na Fakultetu političkih nauka. Kroz tri redakcije u kojima je bio zaposlen i desetine sa kojima je sarađivao, napisao je hiljade tekstova, među kojima i o rokenrolu. Ovo mu je 27. knjiga na razne teme. Bio je jedan od osnivača i direktor produkcije teatra “Kult” u Domu omladine “Vuk Karadžić”, na Golf radiju između ostalog uradio serijal od 30 emisija “Leksikon jugoslovenske rok i pop muzike”, organizovao i vodio “Diskoteku za matorce”, osmislio i devet godina organizovao SVURF – SavskoVenački Urban Fest – festival kulture za djecu i omladinu, bio jedan od organizatora serije tribina “Za spas rokenrola u Srbiji”, autor i organizator izložbe “Počeci rokenrola u Beogradu”, sa Danilom Štrpcem napisao i uredio knjigu “YU 100 – najbolji albumi jugoslovenske rok i pop muzike”, a za “Rock Express” objavio “Nostalgične priče o pločama”. Ovo je njegova treća knjiga iz sfere rok-kulture.
Publika će biti u prilici da čuje mnogo važnih, možda i nepoznatih, detalja o rok sceni u Srbiji, uz kritički osvrt na period od 1990. godine do danas, ali i upoređenje sa periodom prije devedestih.
Izložba na otvorenom „Novske tvrđave u očima djeteta“
Više od 200 individualnih i grupnih likovnih radova preškolaca i osnovaca, kao i polaznika obrazovne ustanove “Adriatic Novi School”, te NVO “Zrak sunca”, izloženo je u pješačkom dijelu Njegoševe ulice.
Likovni konkurs raspisao je Sekretarijat za kulturu i obrazovanje, u sklopu obilježavanja Dana evropske baštine.
Izložba na otvorenom „Novske tvrđave u očima djeteta“
Iz nadležnog sekretarijata su uručili zahvalnice svim ustanovama čiji su đaci i polaznici učestvovali, a kako je istakla sekretarka Ana Zambelić Pištalo, sam likovni konkurs bio je revijalnog karaktera, sa ciljem da se prikaže dječija percepcija novskih tvrđava.
Izložba na otvorenom „Novske tvrđave u očima djeteta“
Radovi će biti izloženi tokom narednih mjesec dana.
Izložba na otvorenom „Novske tvrđave u očima djeteta“
Podsjećamo, povodom obilježavanja Dana evropske baštine u prethodnom periodu je održano i predavanje “Storija o novskim tvrđavama”, prikazan film “Tvrđava Boka”, te organizovana izložba u Njegoševoj ulici “Tvrđave Novog, nekad i sad”.
Katar je primio više od 20 superjahti u svoje vode od početka FIFA Svjetskog nogometnog prvenstva 2022., prema Global Fleet Trackeru tvrtke BOAT Pro.
Neki od najvećih brodova na svijetu, uključujući 123-metarski Al Lusail, 111-metarski Lürssen Alaiya i 110-metarski Feadship Anna, stigli su u staru luku u Dohi povodom ovog velikog sportskog događaja, prenosi Otvoreno more.
U staroj luci u Dohi izgrađena je namjenski nova marina za Svjetsko prvenstvo koja nudi 60 vezova za plovila duljine između 50 i 160 metara s tarifama postavljenim prema načelu ‘tko prvi dođe, njegovo je‘.
Ostale jahte koje nisu uspjele dobiti vez, mogu pristati na umjetnom otoku u Dohi nazvanom The Pearl.
U međuvremenu, nekoliko supejahti stiglo je u Katar nakon što su njihovi putnici pratili moto utrke na Velikoj nagradi Abu Dhabija, znači sve redom gosti dobre platežne moći.
Katarske vlasti imenovale su Inchcape Shipping Services (ISS) kao ekskluzivnog lučkog i logističkog agenta za upravljanje superjahtama koje dolaze u Dohu tijekom nogometne ludnice koja traje do 18. decembra.
Zaposleni u PZU Opšta bolnica Meljine do danas, 30. novembra, nisu dobili nikakvo objašnjenje o toku procesa rješavanja statusa ove zdravstvene ustanove, zbog čega će, kako navode u saopštenju, organizovati protest na kružnom toku u Meljinama.
– Platu za oktobar nismo primili na pragu decembra. Dokazali smo da hoćemo da radimo, ali naše porodice moraju od nečega da žive. Obavljaćemo posao do 31. decembra, ispratićemo sve pacijente bez rizika za njihovo zdravlje, ali 1. januara 2023. godine bolnica prestaje sa radom. Što se nas tiče, resorna ministarstva će naći već objašnjenje zašto je to tako. Želimo da naglasimo da radnici nisu krivi za to – navedeno je u saopštenju.
Obavještavaju sve relevantne institucije u Herceg Novom, Vladu Crne Gore, Ministarstvo zdravlja i premijera da će protest organizovati, ne da bi ponovo slušali obećanja i uvjerenja da je bolnica neophodna i da treba Herceg Novom i državi, već da građanima Crne Gore pošalju poruku da nisu oni ti koji žele da zatvore Bolnicu.
Opština Herceg Novi potpisala je ugovor o izvođenju radova na izgradnji saobraćajnice u naselju Žager u Bijeloj, kao i ugovor o sanaciji lokalnih puteva u Kumboru, Donjim Sasovićima i Drenoviku. Ukupna vrijednost dva potpisana ugovora iznosi više od 320 hiljada eura.
Radovi u naselju Žager podrazumijevaće izgradnju nove saobraćajnice, koja će povezivati Jadransku magistralu sa priobalnim putem u Bijeloj, a od izuzetnog je značaja kako za lokalno stanovništvo, tako i za završetak izgradnje novog hotelskog kompleksa na ovoj lokaciji.
Herceg Novi – Žager, Foto JGP Fidija
Vrijednost ove investicije iznosi 211.668 eura, sa obračunatim PDV-om, a radove će izvoditi preduzeće „Bokić“ koje je izabrano kao najpovoljniji ponuđač. Rok za izvršenje ugovora je najviše 75 kalendarskih dana od uvođenja izvođača u posao. Opština finansira dio projekta izgradnje saobraćajnice koji se odnosi na javnu površinu, što je obuhvaćeno ovim ugovorom, dok će investitor hotelskog kompleksa Žager finansirati dio radova koji se nalaze na zemljištu u privatnom vlasništvu.
Ugovorom o izvođenju radova na sanaciji lokalnih puteva obuhvaćene su tri trase ukupne dužine preko kilometar: u naselju Miočevići u Kumboru (od Jadranske magistrale do kuće Pejovića), u Donjim Sasovićima (krak prema Abramovićima) i u Drenoviku.
Radovi će podrazumijevati asfaltiranje pomenutih dionica, a ukupna vrijednost ovog ugovora iznosi 115.928 eura, sa obračunatim PDV-om. Za izvođača je izabrano preduzeće „Asfalt beton gradnja“, kao najpovoljniji ponuđač na tenderu, a rok za kompletan završetak radova je 45 kalendarskih dana od uvođenja izvođača u posao.
U svakom mediju svakoga dana donose se brojne odluke koje utiču na konačni izgled vijesti. Jeste li ikada gledajući neki medijski sadržaj pomislili kako vam baš i nije jasno zašto je to objavljeno i zbog čega je to bitno, a možda ste i pomislili kao biste vi to bolje napravili.
Urednici u medijima imaju velike ovlasti, ali i moć da mogu uticati na stvaranje vijesti i medijskih poruka. Čak i u idealnim uvjetima proces selekcije vijesti će teško u potpunosti biti nepristran. Naime, svaka redakcija odabire vijesti i pristupa njihovom oblikovanju na drugačiji način, ovisno o uređivačkoj politici i interesima publike, zbog čega će različiti mediji o jedno te istom događaju izvijestiti drugačije, ali će vrlo često i različiti događaji privući njihovu pozornost.
Osnovno je pitanje: po kojim kriterijima netko procjenjuje što je vijest? Evo pitanja koja možemo postaviti i odgovora koje moramo tražiti za svaku medijsku redakciju:
• Ko je vlasnik medija (privatni ili javni)?
• Ko je urednik/urednici?
• Ko su urednici rubrika?
• Ko je ciljana publika medija?
No, i na razini svake rubrike možemo se usredotočiti na osnovnu jedinicu medijskog teksta, npr. na vijest.
Na jednom primjeru vijesti možemo pokušati odgovoriti na sljedeća pitanja:
• O čemu se zapravo radi?
• Je li naslov u skladu s tekstom?
• Je li sadržaj razumljiv publici?
• Tko je autor?
• Koga se citira u tekstu?
• Tko su izvori informacija?
• Jesu li zastupljeni odgovori na sva novinarska pitanja (tko, što, kada, gdje, zašto i kako)?
• Možemo li utvrditi mjesto i vrijeme radnje?
• Kome bi ova vijest mogla koristiti ili štetiti?
• Što je izostavljeno, a moglo bi biti važno?
• Odnose li se fotografije na tekst?
Svi koji se odvaže na planinarenje u tom periodu, staze koriste na sopstvenu odgovornost
U cilju potpune bezbjednosti svih korisnika privremeno se zatvaraju za korišćenje sve uređene planinarske staze u primorskom i centralnom brdskom dijelu Crne Gore do 1.500 metara nadmorske visine, od 01. decembra do 30. aprila 2023. godine. Kako je saopštio načelnik komisije Planinarskog saveza Crne Gore Pavle S. Bandović zatvaraju se i sve ostale uređene planinarske staze u planinskom dijelu Crne Gore iznad 1.500 metara nadmorske visine, od 01. decembra do 30. juna 2023. godine. On je upozorio sve koji se odvaže na planinarenje u tom periodu, staze koriste na sopstvenu odgovornost.
Kako se navodi u saopštenju Bandovića, na području Crne Gore, a naročito u planinskim područjima zbog zimskih uslova, staze su postale nesigurne za korišćenje zbog naglih meteo promjena, a prisutan je sniježni pokrivač.
-Djelovi staza su klizavi i zaleđeni, staze nisu obilježene zimskim markacijama, saobraćaj ne funkcioniše redovno, zatvoreni su nacionalni parkovi, ograničen je boravak i prelazak državne granice (na tačkama prelaza). Zbog navedenih i niza drugih opasnosti po bezbjednost i zdravlje korisnika, staze su privremeno zatvorene, navodi se u saopštenju.
Iz Planinarskog saveza su kazali da Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma nije ispunilo obaveze iz Zakona o planinskim stazama za 2022. godinu, tako da nije potpisan ugovor o poslovnoj saradnji između Ministarstva i Saveza niti je finansirano uređenje i održavanje staza i infrastrukture u toku 2022.
-Sve to se negativno odrazilo na ukupan kvalitet staza nacionalne mreže, na njihovu prohodnost, stanje signalizacije, markacije i postavljenu sigurnosnu opremu, ali i na kvalitet rada i održivost klubova domaćina i Planinarskog saveza. Staze će se načelno otvoriti za korišćenje od aprila do juna 2023, shodno postojećem Zakonu o planinskim (planinarskim) stazama a uz saglasnost resornog Ministarstava, o čemu ćete pravovremeno biti obaviješteni, navodi se u saopštenju.
Dan čistih planina – Orjen
PSCG, planinarski klubovi i stručna komisija, kako su poručili, ne snose nikakvu odgovornost prema korisnicima staza u periodu privremene zabrane.
-Neorganizovanim odlascima u planine, ili korišćenjem usluga samozvanih “vodiča”, možete ugroziti vlastiti i živote drugih ljudi. Organizatori zimskih uspona i drugih organizovanih aktivnosti u zimskim uslovima snose punu odgovornost u toku priprema i realizacije prema učesnicima, shodno Zakonu, navodi se u saopštenju.
Oni planinare i rekreativce pozivaju da se strpe i pridržavaju preporuka PSCG.
-Biće tura i poslova oko uređenja staza, takmičenja i druženja u prirodi. Nadamo se da će resorno Ministarstvo u 2023. godini posvetiti više pažnje pitanjima uređenja i održavanja planinskih staza i ostale infrastrukture, te da će obezbijediti zakonom propisanu podršku na dobrobit svih korisnika. Upozoravamo i ovom prilikom staze koristite na sopstvenu odgovornost, naveo je Bandović.
Iako je sjedište Jadrolinije u Rijeci, državni brodar će u Zadru 5. decembra imati završnu svečanost obilježavanja 75 godina postojanja uoči blagdana sv. Nikole i Dana pomorstva u organizaciji Ministarstva mora.
Zadar je opet izabran za mjesto središnje proslave. Glavni gost direktoru Jadrolinije Davidu Sopti bit će premijer Andrej Plenković.
Proslava će se, kako doznaje portal 057info, održati na brodu Marko Polo – jedinom koji održava međunarodne linije budući da se brod Dubrovnik prodaje. Na trajektu Zadar prije nekoliko godina održana proslava povodom obilježavanja Dana županije. Trajekt Zadar koji je kupljen i kum mu je bio tadašnji ministar Božidar Kalmeta, godinama je održavao liniju Zadar – Ancona dok ga Jadrolinija nije povukla iz Gaženice nazad u Stari Grad, a linija je ukinuta.
Ove je godine tu međunarodnu liniju iz Zadra održavao trajekt Marko Polo, paralelno sa Splitom. Zbog proslave u Zadru, Jadrolinija je oglasila izvanrednu i to zimsku liniju iz Ancone za Zadar 2. decembra.
Marko Polo ostaje u Gaženici kako bi se pripremio za veliku feštu Jadrolinije, a na redovnu liniju iz Splita za Anconu 4. prosinca uskočit će brod Dubrovnik.
Opština Tivat nastavlja akciju pošumljavanja u petak, 02. 12. 2022. godine sa početkom u 11 sati, na lokaciji bivše deponije Grabovac. U cilju održivosti i zaštite prostora, pošumljavanje se nastavlja modelom agrošumarstva a to podrazumjeva kombinovano gajenje šumskog drveća i voća zajedno sa drugim kulturama, uz obostranu korist za ljude, biljke, životinje i životnu sredinu uopšte.
Planirano je pošumljavanje sadnicama masline, divljeg šipka i iglice (čičimak).
Akciju organizuju Sekretarijat za privredu i Sekretarijat za uređenje prostora Opštine Tivat, a nabavku sadnica obezbjedila je NVO “Momentum” i internacionalna škola “Arcadia Akademy” a njihovi članovi i đaci učestvovuju u akciji pošumljavanja.
DOO “Komunalno” Tivat pripremiće teren za sadnju biljaka. Organizatori pozivaju zainteresovane institucije, organizacije i građane da učestvuju u akciji a u slučaju nepovoljnih vremenskih uslova, akcija će biti odložena.
