Zbog oštećenja izazvanih ruskim napadima, dio Ukrajinaca bez struje bi mogao biti do kraja marta. U zemlji gotovo ne postoji termo ili hidroelektrana koja nije pretrpjela štetu.
Šteta od ruskih napada na ukrajinskoj elektroenergetskoj mreži gigantska
15:16
Direktor operatora ukrajinske elektroenergetske mreže rekao je da je šteta koja je u ruskim raketnim napadima nanesena ukrajinskoj elektroenergetskoj infrastrukturi gigantska, ali i dodao da se ne moraju evakuirati civili. Volodimir Kudritski, direktor Ukrenerga, rekao je na brifingu da bi se mogle dogoditi duge nestašice struje, ali i istaknuo da će operator nastojati pomoći da se stvore uvjeti da ljudi ostanu u zemlji tijekom zime.
– Praktički nijedna termoelektrana i hidroelektrana nije pošteđena ruskih napada, rekao je i dodao da su razmjeri uništenja gigantski.
Istaknuo je da se od srijede očekuje kratko zahladnjenje, ali nakon toga će temperature ponovno porasti, što će biti prilika da se stabilizira elektroenergetski sustav.
– Ukrajina ima dovoljno rezervi goriva jer ih je prikupila prije ruske invazije 24. februara, rekao je, istaknuvši da naporno rade na popravljanju oštećene infrastrukture. Dodao je kako se nada da će neke rezervne dijelove dobiti iz inozemstva.
Na pitanje u vezi prijedloga nekih dužnosnika da se evakuiraju stanovnici nekih gradova koji su najteže pogođeni nestašicama struje, rekao je da su takvi prijedlozi neprimjereni.
Sistem brana Mose, izgrađen kako bi zaštitio Veneciju i njezin slavni Trg svetog Marka od poplava, izdržao je iznimno visoku plimu u utorak dok su obilne kiše zahvatile Italiju.
Meteorološki bilteni prognozirali su plimu od 1,7 metara u utorak, blizu rekordnih razina, podižući upozorenje za potencijalne poplave.
Mose, sustav od 78 brana postavljenih na sve ulaze u Venecijansku lagunu, unaprijed je aktiviran preko noći i štiti grad od poplava.
Mještani i nekoliko hrabrih turista lutali su po povijesnoj jezgri grada unatoč jakom vjetru i obilnoj kiši.
Grad posljednjih godina redovito pogađaju visoke plime ili “acqua alta” na talijanskom jeziku, kao 2019. kad je grad opustošila druga najveća zabilježena plima.
Pojava je uzrokovana kombinacijom čimbenika pogoršanih klimatskim promjenama, od porasta razine mora i neuobičajeno visokih plima do slijeganja tla.
– Da nije bilo sustava barijera Mose, Venecija bi bila katastrofalno pod vodom, rekao je talijanski ministar prometa Matteo Salvini.
Projekt Mose, dizajniran 1984. godine i vrijedan više milijardi eura, usmjeren je na zaštitu Venecije od plima visokih do tri metra, što je daleko iznad dosadašnjih rekorda, no projekt je godinama bio opterećen korupcijom, prekoračenjem troškova i dugotrajnim odgodama.
Shema Mose, čiji naziv potječe od talijanskog izraza za biblijskog proroka Mojsija, prvi put je aktivirana u listopadu 2020. godine.
Očekuje se da će plime u srijedu i četvrtak biti visoke do 1,4 metra.
U toku akcija obezbjeđivanja napuštenog starog trajekta kod Zelenike
Pomorske službe, ali i privatna lica i kompanije koje posluju oblasti jahtinga i pomorstva, vavanredno su se danas angažovali u pokušaju da spriječe teže posljedice zbog neoodgovornog ponašanja vlasnika dotrajalog nekadašnjeg trajekta „Omorika“ koji je taj tehnički neispravan brod, ostavio u nesigurnom stanju na vezu na pristaništu Zmijice kod Zelenike.
Naime, stari trajekt čije je neautorizovano rezanje u staro željezo na Zmijicama, prije desetak dana obustavila Inspekcija sigurnosti plovidbe jer je ono rađeno mimo za to zakonom jedino predviđenih mjesta – brodogradilišnih luka u Bijeloj i Bonićima, te bez dozvole Lučke kapetanije, ostavljen je bez ikakvog nadzora posade, vezan sa samo par slabih konopa na svom pramčanom dijelu. Krma 42 metara dugog broda teškog oko 300 tona, uopšte nije obezbijeđena vezom preko sidara ili plutača u moru, pa zbog najavljenog velikog mevremena i olujnog juga koji se očekuje u drugom dijelu dana i tokom noći, prijeti oapsnost da se „Omorika“ otkine sa veza na Zmijicama i bude bačena na obalu ili potopljena. To bi, ukolko se desi, sigurno prouzrokovalo dodatnu materijalnu štetu koja se ne bi ograničila samo na taj dotrajali brod čije je rezanje već započeto, već i na druge plovne objekte vezane u okolinim, kao i na samu obalnu infrastrukturu. Uz to, budući da na „Omorici“ još ima nafte i ulja, izvjesno je da bi bilo i težih ekoloških posljedica.
Trajekt Omorika
Iako je Inspekcija sigurnosti plovidbe prije desetak dana vlasniku „Omorike“, izvjesnom Miloradu Popoviću iz Podgorice, zabranila da dalje reže brod bez saglasnoti Lučke kapetanije da to može raditi na Zmijicama, te mu naložila da zatvori već izrezane otore na glavnoj palubi trajekta kako kiša i more ne bi prodirali u trup broda i tako ga potopili, vlasnik „Omorike“ nije do kraja ispoštovao naredbu da stari brod koji nema ispravam sosstveni pogon, veže na siguran način i obezbjedi stalno prisustvo na brodu osoba koje bi ga čuvale i intervenisale u slučaju potrebe. Naprotiv, u međuvremenu su sa „Omorike“ nestala sidra i sidreni lanci, a brod je primjetno nagnut na desnu stranu u svom krmenom dijelu što nameće na zaključak da u njega ulazi voda.
Trajekt Omorika
Vlasnik je u međuvremeneu isjekao i dva velika čelična pilona koji su na „Omorici“ bili ugrađeni kada je ona iz trajekta pretvorena u hidrograđevinsko plovilo i sa kjojima se taj brod, dok je služio kao platforma za izvođenje građevinskh radova, ranije oslanjao na morksom dno i fiksirao na potrebnoj poziciji. Da su piloni ostali na poluisječenoj „Omorici“ ona bi se sada lako fiksirala i na Zmijicama i ne bi prijetila opasnost da je nevrijeme, valovi i olujno jugo otrgnu sa eza, nasuču ili potope, a što sada nizom mjera koje pod hitno preduzimaju, nastoje da spriječle Lučka kapetanija Kotor, Inspekcija sigunosti plovidbe, Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore, kao i zaposleni u firmi „Marina Zelenika“, odnosno nautičkm centru Portonovi koji su se stavili na raspolaganje pomorskim vlastima.
Zbog obilne kiše, ali prvenstveno zbog neobično visokog nivoa mora uzrokovanog plimom, dio saobraćajnica u tivatskim naseljima Kalimanj i Donja Lastva je pod vodom.
Iz Opštine i Komunalnog preduzeća apelovali su na građane da vozilima ne ulaze u te ulice i naveli da su svi odvodni kanali i šahtivi čisti i prohodni, ali da voda zbog neobično visokog nivoa mora uzrokovanog specifičnom kombinacijom meteo prilika na južnom Jadranu, jednostavno nema gdje da otiče.
Očekuje se da će najveći nivo plime početi polako da opada za oko sva sata, kada bi se stoga trebao smanjiti i nivo poplava na ulicama u Kalimanju i Donjoj Lastvi.
Približava se kraj godine, period kada se nerijetko ”svode računi”, donose odluke, ali i vrijeme kada želimo sebe da nagradimo za sva dostignuća u proteklih 12 mjeseci. Idealno mjesto koje će vam „napuniti baterije“ i pomoći u toj namjeri je Portonovi.
Zimski morski šarm ovog elegantnog primorskog naselja vas neće ostaviti ravnodušnim jer ima sve što vam je potrebno za odmor, relaksaciju, ali i zadovoljenje svih čula.
U Portonovom ćete naći sve što vam je potrebno, jer je ovog decembra Portonovi postao najčarobnije mjesto u Crnoj Gori koje morate posjetiti.
Pitate se zašto? Evo nekoliko glavnih razloga:
Portonovi, od 3. decembra pa sve do 8. januara, nudi raznovrsne događaje za sve generacije. Od kreativnih radionica za najmlađe, preko muzičkih spektakla do zabava u barovima i restoranima u čitavom zdanju ovog bajkovitog mjesta.
Magični šou – Light, Laser & Sound Show je jedan od događaja koji ne smijete propustiti! Ova uzbudljiva instalacija će osvijetliti noćno nebo iznad rizorta od 14. do 18. decembra. Još jedan zanimljiv način da se doprinese prazničnom raspoloženju dok ovaj nezaboravni svjetlosni i zvučni šou uveseljava sve one koji se nađu na Portonovi marina trgu.
Portonovi Praznični bazar od 17. decembra 2022. do 08. januara 2023. sa sobom donosi nevjerovatne mirise i najbolje ukuse. Svi oni koji budu u ovom periodu na Portonovi marina trgu, moći će da kušaju različite delikatese, od kuvanog vina do medenjaka. Bilo da ste ljubitelj ribe ili mesa ili jednostavno ne možete odoljeti poslasticama kao što su slatke priganice ili palačinke, na marketu možete pronaći za svačiji ukus po nešto.
Sastavni dio praznovanja u Portonovom je muzički program koji će obilježiti i dane i noći. Kako uz hranu i kuvano vino sa Prazničnog bazara najbolje ide dobra muzika, zagrijavanje kreće nastupom poznatog crnogorskog sastava – grupe Perper. Jedna od asoacijacija na Boku Kotorsku jeste klapska muzika, pa 23. decembra 2022. u goste dolazi splitska klapa Šufit koja pjevati najpoznatije hitove dalmatinske muzike. Svakog dana, do kraja godine, gosti će uživati u nastupima poznatih bendova i DJ-eva.
Portonovi
“Bosanska Billie Holiday” Amira Medunjanin nedavno je očarala publiku u Herceg Novom i gošća grada od skala je ponovo 05. januara 2023. Nakon nje, na Portonovi Marina trgu će nastupiti Petar Grašo 07. januara 2023. čime će se i simbolično zatvoriti ovogodišnje praznovanje.
Godine 2020. Portonovi je nesvakidašnjom dekoracijom čitavog rizorta, u Crnu Goru donio duh velikih gradova. Pored zanimljivih figura koje su mamile i velike i male, u Portonovnom je organizovan niz događaja, radionica i predstava upravo za najmlađe.
Portonovi
Praznici su idealan period za posjetu Portonovom, ili boravak u rizortu živi sva četiri godišnja doba. Ove praznične sezone možete birati specijalne pakete smještaja u Portonovom, praćene raznim iznenađenjima.
Za više informacija o događajima kontaktirajte events@portonovi.com, a za specijalne ponude i rezervacije smještaja kontaktirajte stay@portonovi.com ili+382 67 177 444.
Završeno je Evropsko prvenstvo u jedrenju za olimpijske klase ILCA 7 i ILCA 6, odnosno za jedriličare do 21 godine u klasi ILCA 6 koje je održano u Ieru, Francuska, od 14 do 21 novembra. Boje Crne Gore branili su reprezentativci Dukić i Marković u seniorskom dijelu u klasi ILCA7 i mladi Golubović u klasi ILCA6.
Milivoj Dukić, jedriličar Crne Gore iz Herceg Novog, koji je tri puta bio učesnik Olimpijskih igara, tokom kvalifikacija i prvog finalnog dana, bio je među TOP 20. U završnici šampionata Evrope, posustao, pa je na kraju zauzeo 36. mesto.
Ilija Marković, jedriličar Delfina iz Tivta, imao je mnogo uspona i padova od početka šampionata, nije uspio da stigne do finalne, odnosno zlatne grupe, a na kraju je zauzeo 97. mjesto.
Jedrenje
U klasi ILCA 6, reprezentativac Crne Gore Nikola Golubović je potvrdio potencijal i talenat, ali nije uspio da stigne do medalje. Zauzeo je 21. mjesto u generalnom plasmanu, odnosno 14. u konkurenciji jedriličara do 21 godine.
Titulu prvaka Evrope prigrabio je fenomenalni Kipranin, Pavlos Kontides, koji je već nekoliko godina član Jedriličarskog kluba Mornar iz Splita. Srebrna medalja je pripala Majklu Beketu iz Velike Britanije, dok je bronzano odličje osvojio Karle Taper iz Finske.
Jedrenje EP
Evropskim prvenstvom i Ieru je završena izuzetno burna godina, a jedriličari iz Crne Gore mogu da budu zadovoljni, kako u rezultatskom, tako i u organizacionom smislu, jer je pored odličnih rezultata na regatnom polju širom planete, Tivat organizovao Erupa Cup, na kojem su Ilija Marković i Nikola Golubović stigli do bronzanih medalja.
Književno veče za djecu i mlade književne stvaraoce – talente uzrasta do 18 godina biće održano u Herceg-Novom 09. decembra 2022. godine, od 18 časova u dvorani „Park“.
Književno veče za najmlađe organizuje Internacionalna kulturna asocijacija „IKA“ u saradnji sa Sekretarijatom za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg-Novi, a u okviru manifestacije „Afirmišimo mlade crnogorske književne stvaraoce do 18 godina“.
Organizatori pozivaju djecu, roditelje, nastavnike i profesore da prijave za učešće djecu i mlade uzrasta do 18 godina koji iskazuju talenat za pisanje i imaju napisane dvije i više autorskih pjesama ili kratkih priča.
Prijave možete poslati do 05. decembra 2022. godine mejlom na adresu ika.crnagora@gmail.com
Prijava treba da sadrži ime i prezime djeteta, naziv škole, razred, datum rođenja, broj telefona, ime mentora- nastavnika, dvije autorske pjesme ili jednu kratku priču.
Svi učesnici će dobiti zahvalnice, a tročlani žiri će proglasiti prvo, drugo i treće mjesto za koje su obezbijeđene nagrade. Takođe, žiti će proglasiti i najboljeg interpretatora.
Pobjednik večeri predstavljaće Herceg-Novi na finalnoj večeri koja će biti organizovana 20. decembra 2022. godine u KIC-u „Budo Tomović“, a na kojoj će učestvovati pobjednici iz svih 25 crnogorskih opština i tom prilikom će biti proglašen najtalentovaniji mladi crnogorski književni stvaralac do 18 godina za ovu godinu. Svi učesnici će biti zastupljeni u zajedničkoj antologiji, koja će biti štampana nakon završne večeri.
Povodom 22. novembra, Dana oslobođenja Budve, predstavnici Opštine Budva, kao i pripadnici Vojske Crne Gore, predstavnici Udruženja boraca NOR-a i antifašista i OO SUBNOR-a Budva, položiće vijence na bistu Marka Stanišića ispred Starog grada, na spomenik kod kružnog toka u Bečićima, na bistu Vukice Mitrović – Sunje i Nika Anđusa na Svetom Stefanu i na tvrđavu Lazaret u Petrovcu.
Nakon polaganja cvijeća, biće održan centralni događaj proslave Dana opštine – svečana sjednca SO Budva, sa početkom u 11 sati u hotelu “Budva”.
Sjednici će prisustvovati zvanice iz cijelog regiona, odbornici, sekretari, kao i kulturni i privredni djelatnici, kojima će se, obratiti predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović i predsjednik Opštine Milo Božović.
Na svečanoj sjednici će nastupiti istaknuti budvanski umjetnici, a ovo će, kako je saopšteno iz kabineta predsjednika Opštine Budva, biti i prilika da predsjednik opštine dodijeli nagrade za doprinos istaknutim stvaraocima, sportistima i naučnicima.
U saradnji sa lokalnim institucijama kulture, sportskim kolektivima i školskim ustanovama, danas će, takođe, biti organizovano niz značajnih događaja i manifestacija.
Takmičenje učenika u malom fudbalu, odbojci i košarci biće održano u Mediteranskom sportsom centru, sa početkom u 8.30h, u organizcaiji Školsko sportskog društva “Fair Play” S.M.Š. Danilo Kiš, dok će u 8 sati u školskom restoranu početi 10. jubilarni “Gastro kup” uz učešće učenika i mentora iz nekoliko škola.
Odbojkaški klub “Budva” organizuje “Međunarodni turnir za dame 2022” u Mediteranskom sportskom centru od 10h, a večeras će u organizaciji JU Grad teatar, u Crvenoj komuni u Petrovcu od 20h biti održana predstava “Uspomene Sare Berner”, u kojoj igraju Tanja Bošković i Dejan Đonović.
Novembarske svečanosti povodom Dana opštine Budva počele su 12. novembra i traju do 26. novembra, a ovo su događaji koji će biti održani narednih dana:
Srijeda, 23. novembar
TOB, proslava jubileja-50 godina od osnivanja kulturno-umjetničkog društva “Kanjoš”/Splendid – 19:30h
JU Muzeji i galerije, Izložba Antona Lukatelija/Crvena komuna – 20h
Četvrtak, 24. novembar
JU Muzeji i galerije, Otvaranje izložbe povodom 50 godina od
osnivanja Moderne galerije “Jovo Ivanović” -19h
Petak, 25. novembar
JU Muzeji i galerije, nastup grupe “Harmonija”- Moderna galerija
18h
Subota, 26. novembar
Gimnastičarski klub “Budva” – “17. Internacionalni turnir u ritmičkoj gimnastici”/Mediteranski Sportski Centar – 12h
JU Muzeji i galerije, Veče posvećeno umjetniku Antonu Lukateliju/Crvena komuna – 19h
Novembarski dani u OŠ “Mirko Srezentić” u Petrovcu povodom Dana oslobođenja Budve počinju u srijedu 23. novembra, a gost je Ivona Medigović koja će svojim pjesmama nesebično darivati školu, nastavnike i đake.
Program:
23.11.
17:00 h – Veče Ivone Medigović u prostorijama škole
24.11
17:00 h – Svečana priredba povodom Dana oslobođenja Petrovca, u Crvenoj komuni
29.11
12:30 h – Rodne uloge u animiranim filmovima – nekad i sad, u prostorijama škole Milica Stanjić Radonjić MA komunikilogije
Međunarodna federacija transportnih radnika (ITF) izvijestila je o još jednom teškom slučaju kršenja prava pomoraca i međunarodnih konvencija, koji se već puno desetljeće događa na teretnom brodu pod zastavom Tanzanije, države zastave koja je godinama na lošem glasu. Prema ITF-u, vlasnik ovog broda već ranije je bio optužen za neplaćanje članove posade, no izdvajaju teški slučaj upravitelja stroja koji se na brodu nalazi već nevjerojatnih 10 godina. Kažu kako nesretni pomorac jedva da silazi s broda, ne prima plaću i radi bez ugovora, protivno svim pomorskim zakonima i propisima.
Sjećate li se gdje ste bili prije deset godina? Te 2012. godine možda ste gledali Olimpijske igre u Londonu, ili ste pak čitali o nasukavanju kruzera Costa Concordia na svom novom iPhone-u 5. Sirijac Abdul Naser Saleh dobro se sjeća što je radio te godine. Tog 20. rujna 2012. ukrcao kao upravitelj stroja na brodu Al Maha (IMO: 7721146). Deset godina kasnije, Saleh je još uvijek na tom istom brodu, trenutno u luci Jeddah u Saudijskoj Arabiji.
“ITF je iznimno zabrinut za Abdula Nasera Saleha,” rekao je Mohamed Arrachedi, ITF-ov Flags of Convenience Network koordinator za arapske zemlje. “Ne može uzdržavati svoju obitelj. Ne može čak ni vidjeti svoju djecu. Tretira ga se kao roba. Mora dobiti svoju plaću i vratiti se kući.”
U posljednjih deset godina, Saleh je rijetko silazio s Al Maha, Ro-Ro broda koji je prenamijenjen u brod za prijevoz stoke. Nakratko je vidio svoju obitelj kada se brod zaustavio u Sudanu, a ostatak obitelji u Egiptu nije vidio već deset godina. Prema ITF-u, ovaj brod od 1.600 dwt star je 43 godine i trenutno je u vlasništvu Abalkhail Marine Navigation iz Jeddaha, prenosi The Maritime Executive.
Prema ITF-u, vlasnici broda prevarili su Sirijca i nagovorili da ostane na brodu dok su ostali članovi posade dolazili i odlazili. Za razliku od Saleha koji već sedam godina nije primio plaću, većina njegovih kolega je plaćeno. Šest sudanskih pomoraca nedavno je dobilo otkaz i isplaćena su im plaće za dva mjeseca. Međutim, ITF tvrdi da se trenutno na brodu nalazi još devet sirijskih pomoraca koji nisu primili plaću od srpnja ove godine. Prema Konvenciji o radu pomoraca, brod se tehnički smatra napuštenim ako posada nije plaćena više od dva mjeseca.
Iz ITF-a poručuju da su intervenirali u ime pomoraca te da su u kontaktu s vlastima u Saudijskoj Arabiji i Tanzaniji. Saudijske vlasti pregledale su brod koji je trenutno na vezu u Jeddahu te su izvijestili da se provodi istraga, dok je Tanzanija poručila ITF-u da ispituje slučaj.
“Brodovlasnici koji žele izbjeći odgovornost odabiru države zastave za koje znaju da će se malo ili nimalo interesirati za provođenje standarda. Time štede novac, ali pomorci pate. Rade na neadekvatnim plovilima, bez garancije za plaću. Slučaj Abdula Nasera Saleha je ekstreman primjer, ali, nažalost, takvi slučajevi su česti”, rekao je Steve Trowsdale, ITF koordinator.
Tanzanija je do nedavno bila na crnoj listi Pariškog memoranduma o razumijevanju, što znači da su brodovi pod ovom zastavom visoko rizični, odnosno da u inspekcijama pokazuju značajne nedostatke i visoku stopu zadržavanja. Nakon niza incidenata na brodovima koji plove pod zastavom Tanzanije, ova država je u siječnju 2018. suspendirala registar. Međutim, ITF izvještava da je trenutno 11 brodova pod zastavom Tanzanije ima zabranu pristupa lukama diljem Europe i duž atlantske obale Sjeverne Amerike prema Pariškom MoU. Tanzanija je ipak nedavno stavljena na sivu listu Pariškog MoU. Al Maha registrirana je u Tanzaniji na razdoblje od četiri godine u decembru 2021. godine, a prema ITF-u, to je znak da Tanzanija ponovno registrira brodove u stranom vlasništvu.
“Kao i u ovom slučaju, tanzanijska zastava ne poduzima ništa kada je u pitanju dobrobit pomoraca, uprkos ratifikaciji MLC-a”, rekao je Trowsdale. “Naše je stajalište da zemlje ne bi trebale imati otvoreni registar ako ne mogu provoditi osnovna pravila. Slučaj Abdul Naser Saleha nikada se ne bi dogodio da nema sustava zastave pogodnosti (FOC). Pozivamo Tanzaniju i sve FOC-ove da ispune svoje obaveze.”
U požaru koji je buknuo u tvornici u središnjoj Kini poginulo je 36 i nestalo dvoje ljudi, izvijestila je u utorak službena agencija Xinhua, pozivajući se na mjesne vlasti.
Požar je buknuo u ponedjeljak poslije podne u tvornici u gradu Anjangu, u središnjoj pokrajini Henanu, dodala je službena kineska novinska agencija, ne navodeći druge pojedinosti.
Industrijske nesreće su česte u Kini, a uglavnom su posljedica nepoštovanja sigurnosnih propisa.
U ožujku 2019. u eksploziji u tvornici kemikalija u Jančengu, 260 km sjeverno od Šangaja, poginulo je 78 ljudi i uništene kuće u krugu od nekoliko kilometara.
No jedna od najvećih industrijskih nesreća dogodila se u Tianđinu, na sjeveru, 2015. Tada je u gigantskoj eksploziji u skladištu kemikalija poginulo najmanje 165 ljudi u tom velikom lučkom gradu 120 km jugoistočno od Pekinga.
