Opština Kotor, Fudbalski klub Bokelj i Fudbalski savez Crne Gore su se povodom 100 godina postojanja ovog kluba sporazumjeli oko rekonstrukcije stadiona s namjerom da stadion koji nikada nije završen bude projektovan i izgrađen na pravi način, sa dvije tribine, a sve u cilju pružanja najboljih uslova za treniranje FK Bokelj i djece iz Kotora.
Tim povodom, Opština Kotor je raspisala Konkurs za idejno arhitektonsko rješenje stadiona FK “Bokelj” u Kotoru.
Cilj konkursa je izbor najboljeg idejnog arhitektonskog rješenja stadiona FK „Bokelj“ u naselju Škaljari u Kotoru, na osnovu parametara i preporuka preciziranih konkursnim zadatkom. Idejno rješenje treba da predloži funkcionalno i prepoznatljivo rješenje koje će biti osnov za izradu tehničke dokumentacije za realizaciju ovog projekta.
Pravo učešća na konkursu imaju sva fizička i pravna lica koja ispunjavaju uslove definisane Raspisom konkursa i Projektnim zadatkom. Svi učesnici mogu postavljati pitanja vezana za konkurs do 19. decembra 2022. godine, nakon čega će sva pristigla pitanja i odgovori biti objavljeni na sajtu Opštine Kotor do 26. decembra 2022. godine. Pitanja se šalju na adresu: konkurs.stadion@kotor.me dodatne informacije Opština Kotor.
Iako je ljetna turistička sezona već odavno iza nas ulice Mostara su daleko od praznih, pa je i sredinom novembra u Starom gradu moguće vidjeti turiste iz regije ali i iz drugih dijelova svijeta.
Najviše turista je u starogradskom jezgru, u okolini Starog mosta, simbola grada na Neretvi. Nakon što obiđu Stari most, to čuveno djelo osmanske arhitekture, gosti obično posjete i Krivu ćupriju na Radobolji, rijeci koja se ulijeva u Neretvu.
Stari dio grada Mostara mjesto je gdje turisti probaju kvalitetnu hranu iz domaće kuhinje, posvjedoče vještinama mostarskih skakača sa Starog mosta, a potom svrate do čuvenog Kujundžiluka gdje obično kupuju poklone za porodicu i prijatelje.
Možda i najljepši pogled na Stari most pruža se iz dvorišta Koski Mehmed-pašine džamije, udaljene oko 150 metara od mosta, koja je izgrađena davne 1618. godine. Ova džamija je također jedna od nezaobilaznih tačaka većine turista koji posjećuju ovaj grad u Bosni i Hercegovini. Posebna atrakcija je zabilježiti fotografiju sa minareta ove džamije.
Mostar je nedavno dobio i novu atrakciju nazvanu “Skywalk Fortica”, u vidu staklenog vidikovca izgrađenog na brdu Fortica, istočno iznad Mostara, s koje se pruža pogled na grad iz ptičje perspektive. Sve je veći broj turista koji u plan posjete Mostaru kao destinaciju uvrštavaju upravo “SkyWalkFortica”.
Članovi aktuelne redakcije Radio Tivta na proslavi
Lokalni javni servis Tivta proslavio veliki jubilej
Svečanim koktelom u sali DTV-a “Partizan” u Tivtu, lokalni javni servis Radio Tivat, sinoć je proslavio svoj veliki jubilej, 40-godišnjicu osnivanja i rada tog medija.
U društvu brojnih zvanica iz političkog, kulturnog i javnog života Tivta i Crne Gore, redakcija, kojom danas rukovodi aktuelna direktorica Radio Tivta Tamara Vučinović, podsjetila je na uspješnih četiri decenije rada ovog lokalnog medija koji se prvi put u eter Crne Gore oglasio na Dan Opštine Tivat 21. novembra 1982. godine. Od tada do danas, Radio Tivat je, sa prekidom od tri godine, od 1992. do 1995. kada su nemila politička zbivanja i kooperacija tadašnje crnogorske DPS vlasti sa velikosrpskim političkim projektom u bivšoj SFRJ, privremeno zaustavila rad ove redakcije, ostao pouzdan izvor informacija o dešavanjima u Tivtu i Boki i pravi lokalni javni servis građana.
Nekadašnji prvi glavni i odgovorni urednik i prvi direktor Radio Tivta, Mašo Čekić, podsjetio je na nekadašnje članove tog kolketiva koji više nisu među živima i naglasio da su on i preostale kolege iz te prve gneracije još uvijek u vezi sa Radijom.
“Dočekali smo penzije, ali se još ne možemo otkačiti od onoga što smo stvarali, od onoga što je bio naš život i naš svijet. Na kraju mog mandata kao predsjednika Savjeta, zadovoljstvo mi je što mogu reći da je iza te moje posljednje fukcije u Radiju ostao jedan zdrav, mlad kolektiv koji je puno naučio o informisanju, ali koji može i dalje, da proširi vidike, da zagrabi i složenije poslove od ovih sadašnjih novinarskih. Mlada direktorica zna šta hoće, kolektiv je prati i to je veliko zadovoljstvo za nas koji smo ga stvaraili. Radio je, inače, medij koga ništa na svijetu ne može ugroziti, bar još dugi niz godina. Zato želim da Radio Tivat traje još dugo”- istakao je Čekić.
Podsjetio je na brojne nagrade i priznanja koje su redakcija Radio Tivta i njeni novinari i urednici dobijali tokom proteklih desetljeća i naglasio da su oni “radili na više kolosjeka istovremeno.”
“Pored toga što smo radili i stvarali program lokalnog radija, pisali smo i za brojne jugoslovenske listove, za radio stanice, televizjske kuće, izdavali smo knjige, pravili dokumentarne filmove, radili na dokumentaciji o istoriji Tivta i zaista bi imalo smisla o svemu tome opširnije govoriti. Ali, to ostavljam za 50-godišnjicu i nadam se da ćemo se i tada sresti“ – zaključio je Čekić.
Radio Tivat
Lokalnom javnom servisu jubilej je čestitao i gradonačelnik Tivta Željko Komnenović koji je i sam preko 25 godina, kao novinar, bio član te redakcije.
“Sjećam se da sam prisustvovao jubilejima 15. i 35-godišnjici Radio Tivta, svjedočio sam raznim političkim turbulencjama i zakonskim formulacijama medijskog stvaralaštva u kojima je Radio Tivat svih tih godina prednjačio. Uvijek je bio najbolji lokalni javni emiter u Crnoj Gori od koga su svi učili, i o načinu izvještavanja i o načinu rukovođenja. Čast mi je što sam dvije i po decenije bio dio njegove redakcije, dosta sam iz toga naučio što me prati i u mom drugom dijelu karijere”- podvukao je on dodajući da je lokalni javni servis grada Tivta i tada i sada bio možda i najbolji lokalni radio u Crnoj Gori i uzor ostalim medijima tog tipa.
Naglasio je da aktuelo uredništvo Radija Tivat nastavlja smjer koji su davno zacrtali bivši glavni i odgovorni urednici Mašo Čekić, Neven Staničić i Dragan Popadić i da to uspješno radi u aktuelnim vremenima kada je medijska scena sve komplikovanija i izazovnija.
Radio Tivat koktel 40 godina
“Čestitam redakciji i što su u najdelikatnijem političkom trenutku u Crnoj Gori u zadnje vrijeme, kada je izborna kampanja u Tivtu trajala i više od godinu dana, pokazali da su na visini zadatka, nisu poklekli, nisu dobili ni jednu primjedbu od učesnika političke trke, što je za svaku pohvalu. Ono što je sigurno je da će se kontinuitet pomoći Radiju od strane Opštine kao osnivača i dalje nastaviti, već se razmišlja o stavci u budžetu za opremanje novog digitalnog studija kako bi naš lokalni javni servis išao u korak sa vremenom i nastavio da kvalitetno informiše sve građane Tivta. Imaće uvijek podršku bilo ko da bude rukovodio Opštinom, ne zbog ličnih interesa ili relacija već zbog načina na koji Radio to radi. Ono što je potrebno ovom kolektivu je postepeno obnavljanje redakcije novim kadrovima koje je teško naći, ali se nadam da Radio ima dovoljno atraktivnosti da privuče nove kadrove za novi milenijum”- poručio je gradonačelnik Komnenović.
Direktorica lokalnog javnog servisa Tamara Vučinović zahvalila se svima onima koji su u proteklih 40 godina stvarali i razvijali taj medij, istakavši da je profesionalnost Radio Tivta od njegovog osnivanja do danas, upravo ono na što su zaposleni u toj medijskoj kući najponosniji.
“Iza nas je dug period rada ljudi od kojih većina sjedi u Redakciji. To su : Zora Krstović, Dragan Popadić, Marijana Mišić Škanata, Sonja Štilet, Siniša Sanader, Tanja Pokuševski, Biljana Noković, Dragan Redžo, kasnije su im se pridružile Antonela Stjepčević i Marta Pasković, a tek par godina nakon njih Hrvoje Sindik, Nemanja Perović, Jovo Ševaljević, Andrijana Karadžić i ja. O 40 radijskih godina moramo govoriti sa poštovanjem. Ljudi su se mijenjali ali su principi ostajali isti, a to je da budemo radio svih građana”- podvukia je Vučinović, dodajućii da je cilj redakcije Radio Tivta da i sada, u vremenu kada su informacije postale mnogo brže i najšire dostupne preko interneta i modernih komunikacijskih tehnologija, taj medij ide u korak sa vremenom.
U sklopu Programa obilježavanja 70 godina postojanja i rada Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor, u petak je u palati Grgurina promovisana monografija o dosadašnjem radu te institucije.
Monografija Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor, prvi je cjeloviti prikaz razvoja muzeja i muzejske djelatnosti u Kotoru, ali i svjedočanstvo ogromnog doprinosa Muzeja kulturnom i pomorskom nasljeđu Kotora, Boke Kotorske i Crne Gore.
Autorka monografije je Radojka Abramović, rukovodilac muzejskog sektora, istoričarka umjetnosti, u uvodnom dijelu piše o istorijatu Muzeja, njegovoj vezi sa Bokeljskom mornaricom, o porodici Grgurina- prvobitnim vlasnicama i arhitekturi same palače u kojoj je smješten Muzej.
Predstavljajući Monografiju ona se osvrnula se na formiranje prvih zbirki, prvih izložbi, razvoj muzeja u respektabilnu i naučnono -istraživačku ustanovu sa sve većom ulogom u kulturi i promociji kulturnog nasljeđa Kotora.
Monografija sadrži pregled svih realizovanih aktivnosti od 1952. godine do danas, ali i popis knjiga čiji izdavač je Pomorski muzej.
U osvit XX vijeka nestajanjem brodova na jedra javila se potreba za većim proučavanjem pomorske prošlosti, bogate pomorske baštine koja je ostala kao nasljeđe velike pomorske aktivnosti tokom prethodnih stoljeća. Već tada u krugovima Bokeljske mornarice rodile su se ideje za prikupljanjem predmeta vezanih za to ogromno pomorsko nasljeđe nastalo kroz vjekove. To je bio povod za početak realizacije ustanovljenja jednog Muzeja u Kotoru.
„Osnivanju muzeja 1949. godine u Kotoru dat je veliki značaj na nivou tadašnje države FNR Jugoslavije. Angažovana je Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti (JAZU) iz Zagreba da preko svog Jadranskog instituta formira četiri muzeja u Rijeci, Splitu, Dubrovniku i Kotoru, što je bilo od posebnog značaja za očuvanje pomorske i kulturne baštine većeg dijela istočne obale Jadranskog mora, koji je pripadao tadašnjoj državi Jugoslaviji.
Odmah se pristupilo izradi projekata i elaborata za restauraciju i adaptaciju Palate Grgurina te je ovako preuređen i proširen Muzej svečano otvoren 10. rujna 1952. godine“ – kazao je ravnatelj Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor Andro Radulović.
Namjera publikovanja ove Monografije je da osnivačima, rukovodiocima, zaposlenima, članovima redakcionog odbora i autorima tekstova Godišnjaka Pomorskog muzeja, donatorima, podržavaocima i prijateljima Muzeja, odamo poštovanje i iskrenu zahvalnost na sve do sada učinjeno, sa neskrivenom nadom da će i buduće generacije i naraštaji znati da cijene i čuvaju ono što im je ostavljeno, poručio je Radulović.
Monografiju je predstavila je Ljiljana Zeković, recenzentkinja
U muzičkom djelu programa nastupila je Dušica Kordić, violinistkinja i Nikola Vučković, klavir.
Stečajni upravnik produžio je rad Bolnice Meljine do kraja novembra kako bi se u tom periodu pronašlo određeno rješenje, kazao je RTHN predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić. I na nedavnom sastanku u Vladi potvrđeno mu je da nadležni intezivno rade na pronalaženju modela kojim bi se riješio status Bolnice. Dodaje da će na eventualno pristizanje tužbe advokata Duška Kneževića, odgovoriti kontratužbom.
Period do kraja mjeseca je presudno važan, posebno sa aspekta rada Višeg suda i Specijalnog državnog tužilaštva. Prioritet je bolnica, dok za stečajni postupak Meljine kompleksa ima više vremena, kazao je predsjednik Katić.
– Ministri su nam na sastanku u Vladi potvrdili da se intezivno radi. Veliki značaj je sada na radu Višeg suda, Specijalnog državnog tužilaštvu i kako i na koji način da se odblokira imovina, nastavi stečajni postupak u dijelu bolnice Meljine i na taj način vrati vlasništvo bolnici, što treba hitno riješiti. Kada bude vraćena u sistem javnog zdravstva, onda možemo govoriti o ulaganju u opremu, u kadar.. Tada ćemo znati da je konačno status riješen i da Herceg Novi ima bolnicu.
Podsjetio je da je i u drugoj kompaniji – Kompleksu Meljine stečajni postupak u toku, ali nije prioritetno važno kao bolnica, kazao je predsjednik Katić.
– Za taj dio imaju vremena da vide kako će riješiti problem, da li kroz raskid ugovora ili po nekom drugom planu – kazao je Katić.
Pojašnjava da je za tužbu advokatskog tima Duška Kneževića protiv njega i medicinske direktorke Bolnice dr Olivere Elez, čuo iz medija, ali ona zvanično nije stigla.
– Ako bude tako, odgovorićemo kontratužbom za uvredu časti jer to što sam čuo da iznose je neosnovano i u našem pravnom poretku i sistemu ne postoji da se neko za to može prijavljivati. Koliko sam upoznat, oni me tuže što sam na sastanku Savjeta za kontrolu privatizacije rekao da je dr Elez bila u pravu kada je zatražila stečaj za bolnicu Meljine. Nebitno je ko je zatražio stečaj, Opština, EPCG ili neko drugi, to je bila jedina opcija da bolnica preživi, što vlasniku vjerovatno nije bio interes. Firma je bankrotirala, a u drugoj kompaniji – Meljine komples, bio je samo jedan zaposleni koji je svoja potraživanja prijavio sada, u stečajnom postupku za pet godina. On pet godina nije primio nijednu zaradu. To bi se isto desilo i sa Bolnicom da stečaj nije uveden, a možda je to njima i bio cilj i možda ih je zato sve ovo pogodilo – kazao je predsjednik Katić.
Da su mnogi gradovi u Crnoj Gori trajno devastirani neplanskom gradnjom, odavno je poznato. A, da li je naša država spremna za održivi način uređenja prostora? Na to pitanje pokušali su da odgovore stručnjaci, u okviru Dana arhitekture otvorenih u Podgorici.
Ne trebaju nam specijalne naočare da bi zaključili šta smo uradili s prostorom u Crnoj Gori. Čak i golim okom je vidljivo da je dio nepovratno uništen, kaže Novica Mitrović, predsjednik Strukovne komore arhitekata.
– Imamo prostore Budve, Petrovca, Ulcinja, čak i dijelove zaliva koji su trajno devastirani. I to je ono na čemu mi moramo da radimo – navodi Mitrović.
A, za to su potrebni pravi ljudi na pravom mjestu.
– Dugo vremena smo kao struka ćutali i dozvolili smo da našom scenom preovladajui nestručni planeri i nekompetentni ljudi i da nam se investitori sve višepitaju. Vrijeme je da se prekine sa takvom praksom. Preduslov je promjena svijesti građana, a posebno arhitekata. A krajnji cilj su pametni gradovi – u kojima bi bio unaprijeđen život građana, ali bez narušavanja okruženja – kazao je Mitrović.
A, kako do cilja, pokušali su da objasne strani stručnjaci na Danima arhitektureu Podgorici.
– Ambijent koji će sve više biti u stanju daodgovori na naše životne potrebe, posebno u segmentu kvalitetnijeg života.Tehnološki napredak je očigledan i sve to zajedno se na inteligentan način stavljau funkciju sistema pametnog grada, a bez uništavanja onoga što se više ne može obnoviti – kazao je profesor Alberto Bertanja sa Univerziteta Đenova – Odsjek za Arhitekturu i dizajn.
Za pametniju budućnost potrebnasu nam dakle iskustva i znanja. Za početak, stasavaju nove genarcije studenata arhitekture iz Podgorice koji već uveliko sarađuju s kolegama iz Đenove naizradi održivih idejnih projekata.
– Uzeli smo za primjer jedan specifičandio Podgorice – trg koji se nalazi ispred Arhitektonskog fakulteta. Riječ je o prilično zapuštenom mjestu na kojem se nalazi samo fontana. Studenti su imali zadatak daosmisle projekte s elementima urbane održivosti. U projekat su uključene italijanske kompanije koje se bave tom problematikom – kazao je Antonio Ventreska, direktor Italijanske agencije za spoljnu trgovinu u Beogradu i Podgorici.
Dani arhitekture trajaće do 20. novembra. U organizaciji Strukovne komore arhitekata – Inženjerske komore Crne Gore pripremljen je program sa brojnim predavačima, među kojima supredstavnici nekih od najvećih svjetskih arhitektonskih biroa.
Povodom Dana opštine Kotor na Velikoj sceni kotorskog Kulturnog centra, u subotu 19. novembra od 19 sati, nastupiće Gradski hor Bijelo Polje.
Gosti su Gradski hor Kulturnog centra Kotor.
Ulaz je slobodan.
Gradski hor iz Bijelog Polja njeguje i izvodi više vrsta umjetničke muzike, a bavi se i obradom popularnih pjesama iz naših krajeva Bavi se koncertnim aktivnostima i iza sebe ima brojne solističke nastupe. Hor je po strukturi mješovito višegeneracijsko pjevačko društvo i broji 50 članova. Osnovan je 2016.g. sa ciljem razvijanja kretivnog odnosa prema kulturnom naslijeđu i stvaralaštvu, a za podsticanje aktivnog učestvovanja u procesima razvijanja kulture i kulturne razmjene u oblasti muzike, realizacije koncerata i koncertnih gostovanja hora i solista. Hor je do sada imao veliki broj nastupa u zemlji i inostranstvu, od kojih su mnogi bili takmičarskog karaktera, gdje je hor osvojio brojne nagrade i priznanja.
Članovi hora su posebno ponosni na osvojenu srebrnu medalju na Beogradskim horskim svečanostima BEHOS 2018, gdje je predsjednica žirija bila uvažena dirigentica Darinka Matić Marović.
Obnovljeni Gradski hor djeluje u okviru Kulturnog centra „Nikola Đurković“. Članove hora povezuje ljubav prema muzici i druženju. Hor vode profesorice Dušica Ćetković i Ljiljana Dončić.
Austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner u intervjuu za austrijski Kurier – rekao je da nije vrijeme za glasanje o proširenju Schengena. Smatra da sustav zaštite vanjskih granica ne funkcionira jer se – kaže – bujica izbjeglica preko Balkana slijeva u srednju Europu.
A slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon ponovila je da Slovenija podupire ulazak Hrvatske u Schengen.
Pojasnila je da najava kontrole na granici i nakon ulaska Hrvatske – nije nikakva prijetnja. Ističe da sve države unutar šengenskog područja u slučaju rizika – odlučuju o uvođenju unutarnjeg nadzora na granici.
– To nije ništa posebno. Odluči li se država za to, ima pravnu osnovu. Za sada ne vidim nijednu naznaku da bi Slovenija tako odlučila. Još jednom, veselim se što će Hrvatska ući u Schengen. U Sloveniji će o tome odlučivati parlament, vjerojatno početkom prosinca, rekla je Fajon
Građani Herceg Novog spremni su da prijave sva ekološka zagađenja, istakli su komunalni policajci, ali i mještani koji su juče u Omladinskom parku u Igalu prisustvovali Info danu koji je organizovala NVO “EkoKulmedia” u okviru projekta Ecoscree.
“Kroz naš projekat mi informišemo, ali i upozoravamo na brojna zagađenja u opštini – od Njivica, do Kamenara I Luštice. Osim zagađenja na kopnu bilježimo I zagađenja vodotoka : rijeke Sutorine, Ljutog potoka, Babinog potoka, Nemile,Manitovca,… a u podmorju našeg dijela Zaliva sve je više otpada o čemu svjedoče ribari, ronioci, ali I stručnjaci kotorskog Instituta za biologiju mora. Prijeti nestanak mnogih morskih živih organizama.”, navela je koordinatorka projekta Slavica Kosić.
Ona je kazala da od zagađenja nisu pošteđena ni zakonom zaštićena prirodna područja kao što su Orjen I Savinska dubrava, a da je buka , posebno u ljetnim mjesecima. problem na koji se turisti I građani najviše žale. “ Cilj nam je da podstaknemo građane da se aktivnije uključe u rješavanje ekoloških problema u gradu, ali i da izvrše pritisak na nadležne institucije da reaguju na upozorenja građana kako bi grad, rivijera i zaleđe bili čistiji i tako primjerniji za život.
Službenici Komunalne policije i inspekcije prisutnim su pojasnili način na koji mogu da prijave nelegalne deponije otpada, ali i svako drugo ekološko zagađenje.
“Građani se najviše žale na nelegalno odlaganje otpada i buku. Od 1. Juna do 31. avgusta imali smo 139 prijava na buku, od čega 84 iz ugostiteljskih objekata, a 53 iz stanova. ”, kazao je komunalni policajac Zoran Buik. On je naveo da su kazne za nelegalno odlaganje otpada od 500 do 2.000 eura za fizička lica i od 1.500 do 7.500 za pravna lica.
EkoKulmedia
“Osim na nelegalne deponije otpada, građani i turisti se žale na smeće na ulicama, parkovima I kupalištima. Sve ekološke probleme građani mogu prijaviti putem Sistema 48 – telefon 19 800, na naš mail, ali i u našim kancelarijama”, naglasila je komunalna inspektorka Ariana Furulija. Ona je kazala da i komunalni policajci u njihovim svakodnevnim aktivnostima reaguju na sva ekološka zagađenja na koja naiđu.
Građani koji su prisustvovali Info danu uglavnom su navodili primjere zagađenja iz njihove okoline.
NVO Eko KulMedia implementira projekat Ekoscreen u sklopu „Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu 2 – ReLOaD2. Program finansira Evropska unija, a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj. U Crnoj Gori se ReLOaD2 realizuje u partnerstvu sa 15 lokalnih samouprava među kojima su Herceg Novi, Tivat, Kotor i Budva, koje čine klaster „Coast Mates”.
Aktivisti NVO EkoKulMedia dijelili su građanima flajere i upućivali ih kako da što efikasnije djeluju u slučaju narušavanja životne sredine, posebno uklanjanju divljih deponija.
Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju izdao je vanrednu meteorološku informaciju, odnosno upozorenje za Crnu Goru zbog najavljene jake kiše obilnih padavina, jakog juga i mogućih nepogoda.
“Zbog očekivane meteorološke situacije i rizika od obilne kiše – vode, jakog južnog vjetra, rizika od olujno vremenske nepogode, podizanja mora i velikih talasi ZHMS je izdao vanrednu meteorološku informaciju – upozorenje. Takođe u koordinaciji sa evropskim autoritetima za prognozu ZHMS u skladu sa procedurom izvršio je imenovanje ovog ciklona kao “Fobos” i obavijestio putem koordinacione fome sjediste EUMETNET-a evropska mreža nacionalnih meteo službi u Briselu”, saopštio je ZHMS.
Imajući vidu najave Zavoda za hidrometeorogiju i seizmologiju o nepovoljnim vremenskim uslovima, koji će narednih dana zahvatiti Crnu Goru, iz Odsjeka za bezbjednost drumskog saobraćaja skreću pažnju vozačima da nepovoljni meteo uslovi, usljed jake kiše, obilnih padavina, olujnog vjetra i nepogoda, mogu dovesti do otežanog odvijanja saobraćaja, ali i zastoja, odrona i vanrednih prekida u saobraćaju, pa i povećanog broja saobraćajnih nezgoda, saopšteno je iz Uprave policije.
“Policijski službenici će i narednih dana, kroz pojačano prisustvo na putnim pravcima, prvenstveno preventivnim aktivnostima, nastojati da obezbijede nesmetano i sigurno odvijanje drumskog saobraćaja”, ističu iz UP-
Još jednom apeluju na vozače, da strpljivom i opreznom vožnjom, prilagođenom meteo i ostalim uslovima na putu, kao i trenutnoj frekvenciji saobraćaja, koristeći zimsku opremu predviđenu za vozila, doprinesu svojoj i bezbjednosti ostalih učesnika u saobraćaju.
