Zadar: U 2024. očekujemo više od 200 dolazaka brodova na kružnim putovanjima

0
Zadar: U 2024. očekujemo više od 200 dolazaka brodova na kružnim putovanjima
Zadar – Luka Gaženica – foto EPA

Lučka uprava Zadar 2022. godinu pamtit će kao godinu odličnih rezultata i sjajnih projekata. U Zadar je ove godine uplovilo rekordnih 146 kruzera, dovršena je ribarska luka u Gaženici koja će biti ‘točka na i‘ najribarskije županije nakon prošlogodišnje izgradnje ribarske luke u Kalima, a projekt obnove zadarske rive napreduje i brže od predviđenih rokova. Sve to ukazuje na činjenicu da Zadar i Zadarska županija imaju niz razloga za optimizam.

-Ponosni smo na ostvarena postignuća Lučke uprave Zadar. Svi projekti koji se provode rezultat su ozbiljnog i predanog rada uprave i djelatnika, a ujedno i konkretan pokazatelj odlične suradnje Grada, Županije i resornog ministarstva, kao i uspješnog povlačenja EU sredstava. Naši ribari će izgradnjom ribarskih luka u Veloj Lamjani i Gaženici imati najbolje uvjete za rad, jer ovakvu infrastrukturu nema nitko na obje strane Jadrana, kaže župan Zadarske županije Božidar Longin, ujedno i predsjednik Upravnog vijeća Lučke uprave Zadar ponosan na sve ostvareno u proteklom razdoblju, piše Zadarski.

-Luka Gaženica iz godine u godinu ostvaruje dodatne iskorake, kruzerski promet vratio nam se s rekordnim brojkama nakon dvogodišnje stanke zbog pandemije. Posebno sam ponosan na kvalitetu i brzinu radova na obnovi zadarske rive koja će do idućeg ljeta opet zablistati u punom sjaju, dodaje župan.

Projekti ribarskih luka i obnove zadarske rive odlični su primjeri kako se u Zadru i Zadarskoj županiji koriste europski fondovi za izgradnju infrastukture.

Ravnatelj Željko Knežević nadodaje da je Lučka uprava Zadar pokrenula niz projekata u svrhu stvaranja ¨zelene luke¨. U partnerstvu sa AGRROM kroz Projekt ECOWAVES iz Programa INTERREG ADRION nabavljeni su eko otoci, senzorika za praćenje kvalitete zraka i meteo stanica dok će se kroz Program INTERREG IT- HR i Projekt SUSPORT izgraditi nadstrešnica sa fotopanelima, baterijom i punjačima kojima će se proizvoditi električna energija za javnu rasvjetu unutar luke i punjenje električnog vozila koje je također nabavljeno iz predmetnog Projekta.

¨Uz vrlo dinamično tekuće poslovanje Lučka uprava Zadar provodi i cijeli niz projekata na koje smo vrlo ponosni – iskrcajno-ukrcajno mjesto, odnosno ribarski dio luke Gaženica je dovršen, a necdavno smo dobili i uporabnu dozvolu. Treća etapa istog područja, odnosno obalni zid, mjesto za prihvat ribarskih brodova je u fazi čekanja građevinske dozvole.

U ribarskoj luci Lamjana krenuli su radovi na zadnjoj fazi koja podrazumijeva poslovnu zgradu i halu za skladištenje. Projekt sanacije i rekonstrukcije Zadarske rive ide prema planu te se do kraja ljeta očekuje završetak radova. Već u prvom kvartalu 2023. godine očekujemo konačnu implementaciju projekta nadstrešnica sa fotopanelima… Također krećemo u razradu poslovnih modela u svrhu koncesioniranja budućeg višenamjenskog terminala u Gaženici. Dodatno, planiramo i početak aktivnosti na produbljenju akvatorija teretne luke. Ono što nas posebno raduje su najave cruisera za naredna razdoblja. U 2024. godini, prema pristiglim najavama, možemo očekivati više od 200 dolazaka brodova na kružnim putovanjima koji će nam donijeti više od 200.000 putnika i novi apsolutni rekord naše luke. Vjerujem da ćemo i u ostalim prometnim pokazateljima napraviti korak naprijed te zadarsku luku učvrstiti na listi najznačajnijih Jadranskih luka i šire – zaključio je ravnatelj Željko Knežević.

Italija dopustila brodu sa 113 migranta da pristane u luci udaljenoj 1700 km

0
Italija dopustila brodu sa 113 migranta da pristane u luci udaljenoj 1700 km
Spasilački brod ‘Geo Barents’
Foto: Maurizio Debanne / Doctors Without Borders / Reuters

Humanitarni brod Ocean Viking sa 113 migranta spašenih u Sredozemnom moru dobio je dopuštenje da pristane u talijanskoj luci Ravenni, udaljenoj 1700 kilometara od trenutne lokacije, javlja novinska agencija ANSA.

Humanitarna organizacija SOS Méditerranée, koja upravlja brodom Ocean Viking, procjenjuje da će brodu trebati oko četiri duga dana da stigne do luke na sjeveroistoku Italije, oko 1700 kilometara udaljene od trenutne lokacije, navodi se u tvitu u utorak navečer.

Posada Ocean Vikinga spasila je migrante iz pretrpanoga gumenog čamca u mrklom mraku noć prije, objavila je organizacija u zasebnom tvitu.

Među spašenima su 23 žene, od kojih su neke trudne, oko 30 maloljetnika bez pratnje i tri bebe, navodi se.

– Osjećamo olakšanje zbog preživjelih na brodu, ali smo i zabrinuti za druge potencijalne brodove u nevolji u središnjem Mediteranu, rekao je SOS Méditerranée, dodajući da je trenutno jedina nevladina organizacija koja upravlja spasilačkim brodom u tom području.

– Dok idemo prema sjeveru, bojimo se da su životi na moru još uvijek ugroženi, dodali su.

Italija se dugo žalila da mora prihvatiti lavovski udio ljudi koji bježe iz Afrike u Europu preko Sredozemnog mora, jer mnogi od njih prvi stignu do Italije. Nova desničarska vlada u zemlji posebno se protivi imigraciji.

Godine 2022. više od 98.700 migranata stiglo je do Italije brodom, što je značajan porast u usporedbi s godinom prije kad je došlo oko 63.400 ljudi, prema podacima ministarstva unutarnjih poslova.

U međuvremenu, UN procjenjuje da je oko 1360 ljudi umrlo ili nestalo u središnjem Mediteranu ove godine dok su pokušavali prijeći.

Prema medijskim izvješćima, talijanska krajnje desna koalicija premijerke Giorgie Meloni planira usvojiti novi skup pravila u vezi s civilnim spasilačkim brodovima koji djeluju u Sredozemnom moru.

U studenom je Italija zabranila Ocean Vikingu da pristane u jednoj od njezinih luka, prisiljavajući brod da nastavi prema Francuskoj.

Od tada su diplomatski odnosi između Rima i Pariza zategnuti.

Micev najavio: Kakvo nas vrijeme očekuje u novogodišnjoj noći

0
Micev najavio: Kakvo nas vrijeme očekuje u novogodišnjoj noći
Kotor

U novogodišnjoj noć očekuju nas stabilne vremenske prilike, a do 5. januara možemo očekivati sunce sa dnevnim temperaturama i do 20 stepeni, kazao je meteorolog Branko Micev. Snijega, kako ističe, nema u trenutnim meteorološkim najavama.

Današnja kiša je, kako kaže, prolaznog karaktera, pa nas već popodne očekuje razvedravanje uz porast temperature.

“Narednih dana u četvrtak, petak do subote očekuje nas ovakva situacija, promjenljive vremenske prilike sa povremenom kišom. Ne očekuju se značajne padavine i ne očekuje se snijeg. Tako će biti do subote ujutru”, kazao je Micev, u Jutarnjem programu TVCG.

I od subote, navodi Micev, očekuje nas stabilno vrijeme bez padavina, bez olujnih vjetrova.

“Znači u novogodišnjoj noći i tokom 1. januara očekuju se uglavnom stabilne vremenske prilike, tokom dana sunčano, tokom noći vedro. Temperatura vazduha će biti iznad prosjeka za ovo doba godine i dalje ćemo biti pod uticajem tople vazdušne mase”, naveo je Micev.

Od prvog januara, kako kaže, se očekuje nagli priliv toplog vazduha.

“Za prvi i drugi januar očekuju se izuzetno visoke temperature. Temperatura vazduha biće na nivou od 15 do 20 stepeni u najtoplijim oblastima. Do 5. januara očekuju nas stabilne vremenske prilike i toplo za ovo doba godine”, kazao je Micev.

On je poručio je i da će ski-centri biti uskraćeni za snijeg.

Godišnjak Pomorskog muzeja – svetionik bogate bokeljske pomorske prošlosti

Godišnjak Pomorskog muzeja – svetionik bogate bokeljske pomorske prošlosti
Sa promocije

U Pomorskom muzeju u Kotoru promovisano najnovije izdanje jedne od najčuvenijih naučno-istorijskih publikacija na prostoru bivše Jugoslavije


Jubilarno izdanje „Godišnjaka Pomorskog muzeja u Kotoru“ (dvobroj 69 -70) promovisano je u utorak na prigodnoj ceremoniji u toj naučnoj i ustanovi kulture u Kotoru.

Publikacija kojom se po tradiciji, na kraju godine završavaju bogati raznovrsni programi koje priređuje Pomorksi muzej Crne Gore u Kotoru, i u ovom jubilarnom izdanju koje prati 70-godišnjicu samog muzeja, donosi veliki broj naučno-istraživačkih radova iz istorije pomorstva, ali i opšte kulturne baštine Kotora i Boke. Na preko 370 stranica, „Godišnjak“ donosi 11 naučnih radova eminentnih autora iz Crne Gore, Hrvatske i Srbije, dva prikaza i tri kraća osvrta.

Brojnu publiku koja se okupila u baroknjoj palati Grgurina u Kotoru, na promociji „Godišnjaka“ pozdavio je odlazeći direktor Pomorskog muzeja Kotor Andro Radulović za vrijeme čijeg mandata je ova ustanova inače, napravila brojne iskorake i svstala se u najbolje muzeološke institucije u Crnoj Gori.

„Pomorski muzej Kotor je prepoznat  po mnogo čemu: po neprocjenljivoj postavci, prelijepoj palati Grgurina i po brojnim kvalitetnim izložbama i promocijama, međunarodnoj saradnji i kvalitetnim manifestacijama. Međutim, u odnosu na druge sličnje institucije, izdavaja ga „Godišnjak Pomorskog muzeja“ – periodična publikacija koja je u proteklih sedam decenija sa svojim izvornim naučnim radovima bila značajan promoter nadaleko slavne pomorske prošlosti Boke Kotorske. Sve ove edicijie svojim sadržajem predstavljaju svojevrstan spomenik pomorske i kulturne baštine ovog kraja.“- kazao je Radulović dodajući da „na žlaost mora konstatovati da je sve manje  izvornih radova iz istorije pomrstva jer je sve manje istraživača pomorske prošlosti kojih je ostalo vrlo malo.“

Podsjetio je na pregalaštvo brojnih ranijih ljudi od pera i naukie – vrsnih istraživača, koji su u lokalnim i arhivima u Dubrovniku, Splitu, Zadru, Trstu i Veneciji proučavali brojne dokumente i svjedočanstva o značajnim ljudima, brodovima, događšajima i tendencijama iz istorije bokeškog pomorstva i to onda objavljivali u „Godišnjaku“ poput  Antoma Miloševića, don Iva Stjepčevića, Pava Butorca, don Nika Lukovića, Antona Dabinovića, Milivoja Miloševića, Rista Kovijanića, Ignjatija Zlokovića, Slavka Mijuškovića, Miloša Miloševića, Antuna Tomića, Jovana Martinovića, Petra Palavšića i Anite Mažibradić. Oni su, kako je rekao, „provodili dane, mjesece i godine kako bi dopli do važnih pisanih podataka o pomoskoj prošlosti ovog kraja.”

Godišnjak PM

„Od pokretanja ove edicije 1952. pa sve  do 1962. kada je pokrenut „Zbornik društva za proučavanje pomorstva Jugoslavije“, „Godišnjak Pomorskog muzeja Kotor“ je bio jedina publikacija sa tematikom istorije pomorstva na prostoru tadašnje države Jugoslavije.“- istakao je Radulović dodajući da je Godišnjak stekao ugled stručne i raznovrsne publikacije o istoriji ne samoo pomorstva, već i niza sa njim povezanih djelatnosti i kulturnog nasljeđa u Boki.

On se zahvalio na saradnji Redakcionom odbou Godišnjaka, ali i svim svojim saradnicima u Pomroskom muzeju Kotor i poželio uspjeh novoj direktorici te ustanove, Maji Uskoković.

O radovima objavljenim u najnovijem izdanju „Godišnjaka Pomorskog muzeja“ govorili su bibliotekar muzeja u penziji Slavko Dabinović i viša bibliotekarka Danijela Nikčević. Kao posebno značajan, Dabinović je izdvojio rad „Brodovlje Boke Kotorske iz Hrvatskih pomorskih regesta 18.stokljeća“, autorke dr Zrinke Podhraški Čizmek sa Odsjeka za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru. Naglasio je da ovaj rad veliki doprinos proučavanju bokeljske pomorske istorije u 18.vijeku jer se Boka Kotorska u Hrvatskim regestima iz tog stoljeća, pominje u čak više od 5 hiljada dokumenata.

„Nakon više godina stagnacije u  istraživanjima pomorsko-trgovačke istorije Boke Kotorske, ovim radom učinjen je veliki iskorak dokumentiranim i kvalificiranim proučavanjima pomorske ostavštine naših prethodnikia koje Pomorksi muzej Kotor sa pažnjom čuva i komunicira.“- istakao je Dabinović.

Podsjećajući na genezu i osnovnu misiju „Godišnjaka“ nastalog prije sedam decenija zajedno sa Muzejem u Kotoru, Dabinović je naglasio da je ta publikacija bila mjesto na kojem su objavljivani radovi najeminetnijih naučnih imena i stručnih istraživača sa prostora bivše Jugoslavije.

„Zadatak muzejske periodične publikacije „Godišnjak“ bio je tada kao i sada, da pruži vjerodostojnost viševjekovnom kontinuitetu pomorskih aktivnosti bokeljskih pomorskih trgovaca, ratnika i mecena. Kroz 70 godina prisutnosti ove serijske publikacije teme koje su se proučavale su bile uglavnom iz problematike pomorske istorije, ali je bilo i drugih tema koje su  ipak na neki način vezane sa naslijeđenom kulturnom i pomorskom prošlosti Boke Kotorske.“- istakao je Dabinović.

Njegova koleginica Danijela Nikčević kazala je da će Pomorski muzej Kotor nastaviti svoju izdavačku djelatnost.

„Tako i ovim dvobrojem 69-70 „Godišnjaka“, naš muzej uspješno nastavljamo tradiciju prethodnih brojeva, ispunjavajući svoj zadatak da doprinese razvoju pomorskih znanja, njegujući pomorsku misao u borbi za aktivniju i svestraniju jadransku orijentaciju građana države Crne Gore.“- zaključila je Nikčević.

Jednoglasno usvojen najveći budžet Opštine Herceg Novi u poslednjih deset godina

0
Jednoglasno usvojen najveći budžet Opštine Herceg Novi u poslednjih deset godina
SO HN

Na 11. redovnoj sjednici Skupštine opštine Herceg Novi, odbornici su jednoglasno  usvojili budžet Opštine Herceg Novi za 2023. godinu, kojim su utvrđena ukupno planirana primanja u visini od  21.881.000,00 eura.

Najznačajnije učešće u ukupnim primanjima čini prihod od poreza na imovinu planiran na iznos od 8.200.000,00 eura ili 37,48% ukupno planiranog Budžeta, a odmah za njim su ustupljeni prihodi iz Države odnosno centralnog trezora u iznosu od 6.310.000,00 eura ili 28,84% ukupnog Budžeta.

“Sredstva po osnovu ustupljenih prihoda iz Budžeta države planirana su, u odnosu na ostvarenje tekuće godine  i značajno su povećana u skladu sa zakonskom regulativom. U ukupnom iznosu ovi prihodi iznose 6.310.000,00  eura i to: prihod od poreza na dohodak fizičkih lica 3.550.000,00eura i prihod od poreza na promet nepokretnosti 2.700.000,00 eura kao i ustupljeni prihod od koncesionih naknada za korišćenja prirodnih dobara koji  ukupno planiran na 60.000,00. Sledeći prihod po veličini je naknada za izgradnju gradskog građevinskog zemljišta tzv. građevinska dozvola koja je planirana na iznos od 2.600.000,00 eura što iznosi 11,88 % ukupno planiranih prihoda Budžeta. Rashodi operativnog Budžeta planirani su u iznosu od  15.951.000,00 eura, pri čemu značajan dio pripada obavezama iz ranijeg perioda“, navodi se u obrazloženju Odluke o Budžetu Opštine Herceg Novi za 2023. godinu.

Kao što je istakao predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić, budžet je realan i razvojni, te jedan od najvećih u poslednjih desetak godina, a planiran je na nivou ostvarenog tokom 2022. godine, na osnovu Zakona o budžetu i Zakona o lokalnoj samoupravi.

Preporuke za čitanje iz Knjižare So

0
Preporuke za čitanje iz Knjižare So
Knjižara SO – Herceg Novi

U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, istorije, istorije ekonomije, stripa, enologije i knjiga za djecu.

Buka autorke Dijane Kondić nam daje odgovor na pitanje da li je iza svakog paravana laži istina uvijek dobrodošla. Milica se useljava u staru zgradu u centru grada. Bojažljivo čuva svoju tajnu dok stanari pokazuju neobične sklonosti. Ona počinje da zazire od susjeda jer ne čuju buku koja dolazi svake večeri iz zaključanog stana iznad njenog. Pokušavajući da otkrije izvor buke, Milica nailazi na traume svakog stanara, ali se usput i suočava sa sopstvenim strahovima. Buka je uznemirujuća psihološka drama sa šokantnim obrtom koja pokazuje da naši životi mogu da budu samo iluzije i oklop naših slabosti. Izdavač je Laguna.

Enigma Dante Matea Strukula roman je koji otkriva tajne i misterije velikog pjesnika. Firenca je 1288. turoban i mračan  grad u rukama Korsa Donatija, vođe gvelfa, žednog neprijateljske krvi gibelina. U ovom teatru apokalipse nalazi se i Dante Aligijeri. On je hrabar i zaljubljen u Beatriče, ali prinuđen da živi sa drugom ženom. To je vrijeme kada se Firenca sprema za posljednji okršaj i Dante mora da se lati oružja. Noćne more koje će početi da ga muče zbog užasa rata i iskrene ljubavi koju osjeća prema Beatriče biće temelji na kojima će početi da gradi svoj magnum opus, Božansku komediju. Izdavač je Vulkan.

Apis i Aleksandar Nenada Novaka Stefanovića roman je o ljubavi, kazni i noći koja je promijenila istoriju Srbije. U avgustu 1876. godine u Beogradu se rađaju dva dječaka u razmaku od tri dana. Jedan će postati kralj, drugi oficir. Zahvaljujući mnoštvu novih podataka o Dragutinu Dimitrijeviću Apisu i Aleksandru Obrenoviću, autor nam otkriva zašto se mogu nazvati Kainom i Aveljem srpske politike. Ovaj roman ne samo da je pouzdani vodič kroz splet zavjera koje su dovele do kobne noći 29. maja 1903. već  razbija ustaljene predstave o epohi Obrenovića i prevratu koji je odredio sudbinu Srbije do današnjih dana. Izdavač je Laguna.

Divovi – Globalna elita vlasti knjiga je u kojoj autor Piter Filips  popisuje članove globalne elite. On nam pokazuje kako se globalna ekonomija promijenila u 21, vijeku i u čiju korist, i šta treba da uradimo da bismo povratili zajednička dobra. Naša budućnost  u velikoj mjeri počiva na valjanom razimijevanju mreže i ambicija globalne elite. Izdavač je Clio.

Popaj E. K. Sigara po ocjeni kritike predstavlja savršenstvo od stripa. Kada je 17. jula 1929. stupio na scenu mornar po imenu Popaj, bio je zamišljen tek kao sporedni lik. No, već poslije pet urnebesnih replika Popaj zauzima samo središte pozornice, zauvijek promijenivši istoriju stripa, i samog humora 20 vijeka. Ova edicija sabranih epizoda Popaja po prvi put na srpskom jeziku, hronološki, predstavlja kompletan autorski rad E. K. Sigara, od 1928. do njegove smrti deceniju kasnije. Izdavač je Komiko.

Vinska škola – Od početnika do profesionalca knjiga je Jensa Privea koja za svakog ljubitelja vina predstavlja vrhunsko djelo. Od prvih stranica ona pretvara početnika u poznavaoca vina i to čini na jedan lak i pristupačan način. Vinska škola nam pruža podatke o zemljama i regionima u kojima se proizvodi vino, o raznim vrstama vinove loze, o nijansama pravljenja i posluživanja vina. Autor, inače jedan od najpoznatijih i nauglednijih poznavalaca kada je ova tema u pitanju, tumači i najvažnije pojmove iz oblasti vinarstva i opisuje način na koji se treba odnositi prema vinu. Izdavač je Begen komerc.

Bajke – Prvih sedam nova je knjiga Uroša Petrovića. Čitanje bajki unapređuje koncentraciju i pamćenje, podstiče razvoj uma, mašte i kritičkog razmišljanja, uspostavlja empatiju i samosvijest, razvija jezične vještine, a sve se to značajno odražava na postignuća u školovanju i životu. U vrijeme kada je obrazovanje bilo usmeno i u okviru uže zajednice, bajke su i nastajale iz tih razloga. One su oduvijek bile neizostavni dio dječjeg obrazovanja i odrastanja, a svako novo vrijeme donosilo je nove bajke. Ovo je vrijeme za upoznavanje sa prvih sedam Bajki Uroša Petrovića. Izdavač je Laguna.

* Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.

Krivokapiću “Ulov mjeseca” za tunu tešku 62 kg

0
UlovMjesecaNovembar2022_resize

Prvo mjesto u nagradnoj igri “Ulov mjeseca” koju organizuje kompanije “Una Montenegro” i vaučer u iznosu od 50 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru osvojio je Marko Krivokapić sa ulovljenom tunom od 62 kg.

Tuna je ulovljena podvodnom puškom SeaBeast 105 paranak sistem, na dubini od 14 metara. Poslije pogotka, tuna je nakon 20 minuta borbe izvađena u čamac.

UlovMjesecaNovembar2022_resize

Drugo mjesto i vaučer u iznosu od 30 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru osvojio je Nikša Miljanić sa gofom od 23 kg.Nikša je gofa ulovio “na čeku”, na 35 metara dubine u jednoj olupini u blizini Budve.

UlovMjesecaNovembar2022

Treće mjesto i vaučer u iznosu od 20 eura za potrošnju u SIPA prodavnicama ili Marine Centru osvojio je Dalibor Lečić sa brancinom od 6,9kg. Brancin je ulovljen na rijeci Bojani, tehnikom spinning. Dalibor je za ovaj ulov koristio mašinicu Okuma Expiror 3000, štap Xzoga Black Mamba Venom 1030, upredenicu Sakura 12lb i varalicu silikonca ručne izrade.

Treće mjesto – Ulov mjeseca

Zbog sjajnog ulova, žiri je odlučio da još jedno Treće mjesto i vaučer u iznosu od 20 eura za potrošnju u SIPA prodavnicama ili Marine Centru dodijeli Bobanu Radoševiću za kernju od 16,2kg.Boban je kernju ulovlio podvodnom puškom u blizi Čanja, na dubini od 32 metra.

Prijem za mlade fudbalere FK Arsenal koji su na turniru Balkan Alpe Adria u Beču osvojili prvo mjesto

0
Prijem za mlade fudbalere FK Arsenal koji su na turniru Balkan Alpe Adria u Beču osvojili prvo mjesto
Foto CG News

Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović  upriličio prijem za fudbalere FK Arsenal koji su na turniru Balkan Alpe Adria u Beču osvojili prvo mjesto.

“Veliko mi je zadovoljstvo da smo danas ugostili mlade fudbalere FK Arsenal i moram reći da imamo sjajan podmladak kluba koji ima sedam selekcija i 330 članova. To je pravi dragulj fudbalskog kluba koji se takmiče u prvoj fudbalskoj ligi i  polufinalista je kupa prvi put u istoriji kluba koji postoji preko 100 godina I jedan je od najstarijih u Crnoj Gori pored FK Lovćen”, kazao je Komnenović.

On je istakao da omladinci Arsenala u kontinuitetu postižu dobre rezultate I to je bio razlog što je organizovan prijem za njih u susret Novoj godini.

“Sa rukovodstvom kluba razgovarali smo I o realizaciji planiova za razvoj FK Arsenal prije svega o radovima na rekonstrukciji glavnog terena koji su u toku , a u koje FSCG i Opština ulažu preko 700.000 eura. Na pomoćnom terenu nakon dobijenih urbanističko-tehničkih uslova izgradiće se nove svlačionice. Nadamo se da ćemo infrastrukturu Arsenala dovedemo do toga nivoa da se na njemu igraju sve utakmice”, poručio je Komnenović.

Foto CG News

Dejan Kandić predsjednik FK Arsenal istakao je da 2022. godina bila je jako uspješna i neočekivano dobra za FK Arsenal.

“Prvi tim je nakon 108 godina uspio da izbori plasman u prvu ligu, mlađe kategorije takođe bilježe odlične rezultate a posebno bih istakao generaciju 2010/11 koji nižu uspjehe koji nam daju nadu da ćemo kroz 5 do 6 godina imati prvotimce u najvećem broju iz Tivta. Naporno radimo da sva naša djeca u najvećoj mjeri budu članovi Arsenala dugo godina. Trenutno preko 300 mališana iz Tivta trenira u FK Arsenal i to je situacija koju po prvi put imamo u klubu”, kazao je Kandić.

On je izrazio nadu da će 2023. godina biti godina iskušenja po svim pitanjima a primarni cilj biće opstanak u ligi.

Muzički pozdrav i čestitka Herceg Novog u prvim danima Nove godine

0
Muzički pozdrav i čestitka Herceg Novog u prvim danima Nove godine
NG – HN

Herceg Novi će početak 2023. godine svojim građanima i gostima čestitati pjesmom – 01. i 02. januara će na Škveru i u Igalu nastupiti lokalni bendovi koji će muzikom poželjeti da nastupajuća godina bude srećna i vesela.

Opština Herceg Novi je odlučila da će ovogodišnji praznični dani biti u znaku solidarnosti, tačnije dodjele paketa pomoći za socijalno ugrožene porodice, kao i paketića za oko 2.600 mališana. Ipak, kako bi slavlje na gradskim ulicama u prvim danima 2023. godine bilo uljepšano, organizovani su nastupi lokalnih muzičkih snaga.

Na najfrekventnijim lokacijama, na Škveru i u Igalu, 01. i 02. januara od 11 časova nastupiće Low voltage acoustic duo i sastav Trio Mare.

Pored muzičkih, posjetoci će biti počašćeni i gastro poslasticama jer će NVO „Fešta“ pripremiti tradicionalne delicije poput priganica, roštula i domaćih kolača.

„Nastupi lokalnih bendova, uz lokalne delicije, biće svojevrsan pozdrav i čestitka za sve građane i goste, uz koji ide želja da im 2023. godina bude raspjevana i slatka. Nastupi će doprinijeti prazničnoj atmosferi u gradu, a Škver i Igalo smo odabrali kao lokacije na kojima se Novljani tradicionalno okupljaju i susreću u prvim danima Nove godine, pozdravljaju se i čestitaju jedni drugima“, kaže potpredsjednik Opštine, Miloš Konjević.

On posebno ističe činjenicu da je Opština Herceg Novi ove godine odlučila da sredstva planirana za organizaciju koncerta za doček usmjeri u pomoć socijalno ugroženim porodicama, zajedno sa lokalnim privrednicima koji su se uključili svojim donacijama.

Uz to, grad je posebnu pažnju posvetio djeci, pa će do kraja ove sedmice biti podijeljeno 2.600 paketićamlađim osnovcima i predškolcima, kao i organizovana Dječija Nova godina, 30. decembra od 11 časova na platou ispred zgrade Opštine.

„Dječija Nova godina biće sjajan program, najveća novogodišnja žurka za najmlađe u našem gradu. Uz dodjelu paketića, ovaj događaj će još jednom da pokaže da Herceg Novi jeste grad koji brine za svoje najmlađe građane i nastoji da svake godine sve više bude po njihovoj mjeri“, ističe Konjević i poziva građane i goste svih uzrasta da prisustvuju planiranim programima.

Kotor – Novogodišnja trka srednjoškolaca

0
Kotor – Novogodišnja trka srednjoškolaca
Novogodišnja trka

TO Kotor u saradnji sa NVU Karampana, The Chedi hotel & Luštica bay i Multisport Akademijom Majer organizuju novogodišnju trku sa srednjoškolce u srijedu (28.decembra) sa početkom u 11.00 sati.

Odobrena je totalna obustava saobraćaja kako slijedi:

*glavna magistrala

Obustava saobraćaja ne duže od 10 minuta za sve vrste vozila u vremenskom intervalu od 10.55 h do 12.20 h na magistralnom putu M-1 dionica Kotor-Krtoljska raskrsnica, naizmjenično puštanje na 10 minuta ( od otvorenog bazena do skretanja za Stari grad kod Glavnih gradskih vrata)

*lokalni -donji put

Obustava puta I Bokeljske brigade ( donji put) u Dobroti od marketa “ Aroma” u Dobroti do otvorenog bazena u period od 10:45 h do 12:30 h.