Povodom jubileja, 70 godina od osnivanja Nacionalnih parkova Crne Gore ulaz u svih pet pakova biće besplatan u nedjelju 25. septembra.
Crna Gora ima pet nacionalnih parkova: Lovćen, Skadarsko jezero, Biogradska gora, Durmitor i Prokletije.
– Ulaz je besplatan svim posjetiocima nacionalnih parkova.
Nacionalni parkovi su bogatstvo i dragulj svih građana i naš zajednički zadatak je da postanu simbol prepoznatljivosti Crne Gore-istakao je direktor Javnog preduzeća za Nacionalne parkove Crne Gore (NPCG) Aleksandar Bulatović.
Kao što je javnosti već upoznata, grupa građana u Orahovcu se od 4. avgusta bori protiv pokušaja uzurpacije obale i po svemu sudeći veoma sumnjivog tendera, kaže se u sopštenju građana MZ Orahovac.
Kako navode u saopštenju, Morsko dobro na čelu sa direktorom Mladenom Mikijeljom se brani ćutanjem na sva postavljena pitanja.
“Još 4.avgusta je predat zahtijev za uvid u tendersku dokumentaciju od tenders BROJ: 0207-2273 da bi na dan isticanja zakonskog roka Morsko dobro poslalo dokumentaciju pogrešne lokacije.
Posle pogrešne tenderske dokumemtacije grupa građana je tražila ispravak i uregntnu dostavu novih, a Morsko dobro se pozivalo na ponovni zakonski rok od 15 dana i opet poslali nepotpunu dokumentaciju, tačnije samo jedan papir.
Nakon ovakvih poteza koji su očigledno kupovanje vremena postoji osnovana sumnja da je u ovom predmetu na snazi korupcija pa ovim putem pozivamo nadležne službe da ispitaju ovaj predmet.
Pored toga što kriju tendersku dokumentaciju, ispostavilo se da se ne poklapa ni plan privremenih objekata sa realnim stanjem u prostoru pa je javnost bila očigledno obmanuta, u nadi da ce biti kasno kada zakupac vec pribavi sve dozvole i krene sa radovima.
Uz očiglednu zaleđinu iz Morskog dobra, zakupac je svojevoljno označio dodatni dio obale uz komentar “ne zanima me đe je šank ucrtan, ja ću ga stavit đe ja hoću”.
Sva dokumentacija koja osporava ovaj planirani objekat u akvatorijumu namjenjenom za mari kulturu je poznata redakciji ali nije objavljena zbog mogućeg sudskog spora i istrage od strane nadležnih službi.
Kako je ucrtan privremeni objekat 50m2 + 20m2 u pojasu namjenjenom za mari-kulturu, na mjestu dje nema potrebne infrastrukture, bez saglasnosti MZ Orahovac, u sred vode na mjestu gdje je sami pijesak, visina obale 0m i dje se ne mogu ispoštivati konzervatorski uslovi pri gradnji, će ostati samo enigma ako odgovore budemo čekali od Morskog dobro i ovog kadra koji ugađa njihovim pojedincima”, kaže se u saopštenju grupe građana MZ Orahovac.
Talentovana mlada karatistkinja, Sofija Mikulić (14) članica Karate kluba “Bijela“ nastavlja sa serijom odličnih rezultata na takmičenjima. Njen nastup na sedmom prvenstvu Evrope malih zemalja u karateu u gradu Vaduzu (Lihtenštajn) u konkurenciji kadetkinja bio je vrlo uspješan.
Sofija Mikulić u konkurenciji deset takmičara osvojila je drugo mjesto i titulu vice prvaka. Ona je u prvom kolu bila slobodna u drugom kolu pobjedila je Argiri Ariadni sa Kipra rezultatom 5:0. U polufinalnom meču je bila bolja od Maje Pizolato rezultatom 1:0. U finalnom meču za zlato poražena je 2:1 od Antonele Tis sa Malte.
Takmičenje je organizovala Svjetska karte federacija. Takmičari su iz evropskih zemalja ispod milion stanovnika a na šampionatu učestvuje 390 takmičara sa Malte, Islanda, iz San Marina, Luksemburga, Monaka, Kipra, Crne Gore i domaćina Lihteštajna. Reprezentacija Crne Gore broji 14 članova u konkurenciji kadeta, juniora, mlađih seniora i seniora. Selektor je Slađan Mikulić otac mlade takmičarke iz Bijele.
Crnogorskim karatistima osam medalja
Karate-PMZE
Karate reprezentacija Crne Gore prvi takmičarski dan Prvenstva malih zemalja Evrope u Vaduzu završila je sa osam medalja – jednom zlatnom, četiri srebrne i tri bronzane.
Zlatnu medalju osvojio je u katama kadet Saša Petrić.
Srebrni su bili Neda Beljkaš (U14) i Luka Klačar (U 14) u katama i kadeti Sofija Mikulić (preko 54) i Simon Simonović (do 70) u borbama.
Kao trećeplasirani, sa bronzanuim odličjima, takmičenje su završili Teodora Medojević (U14) i Uroš Stevović (U14) u katama i Sava Popović (U 14, do 55) u borbama.
Sjutra će na tatami juniori i seniori, dok su u nedjelju na programu nadmetanja timova u katama i borbama.
Ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović pozvao je predstavnike lokalnih samouprava da u susret predstojećoj zimskoj turističkoj sezoni osmisle programe kojima će privući goste, sa fokusom na period van glavne turističke sezone.
Kako je saopšteno iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma (MERT), Đurović je na sjednici Koordinacionog tijela za pripremu i praćenje turističkih sezona, kazao da su prema podacima Centralne banke Crne Gore prihodi od ino turizma u prva dva kvartala ove godine iznosili su oko 238 miliona EUR.
„Što je za 106 odsto više u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine, odnosno na nivou 93,3 odsto od ostvarenog prihoda u istom periodu 2019.”, istakao je Đurović.
Đurović je podsjetio da je, prema podacima Monstata, turistički promet za prvih sedam mjeseci ove godine bio za 78,8 veći u odnosu na odgovarajući period prošle godine, a na nivou od 90 odsto u odnosu na sedam mjeseci 2019. godine.
“Posebno mi zadovoljstvo čini da smo ostvarili dobre rezultate u opštinama na sjeveru. Žabljak i Kolašin, kao nosioci turizma sjevernog dijela Crne Gore, za sobom imaju veoma uspješnu sezonu“, rekao je Đurović.
Kako je kazao, Crna Gora postepeno postaje turistička destinacija koja nije samo prepoznatljiva po suncu i moru, već i po drugim segmentima turističke ponude prostorno vezane za sjeverni region.
On je rekao da je uspješnosti sezone na sjeveru doprinijela i kampanja “Osjeti Crnu Goru – Feel Montenegro”, projekat kroz koji je Vlada Crne Gore podržala brojne manifestacije širom zemlje sa 80 hiljada EUR.
„Đurović je pozvao predstavnike lokalnih samouprava da u susret predstojećoj zimskoj tuirstičkoj sezoni osmisle programe kojima će privući goste, sa fokusom na period van glavne turističke sezone, a sve u pravcu ostvarenja glavnog cilja, a to je da Crna Gora postane odgovorna, zelena i inovativna cjelogodišnja destinacija“, navodi se u saopštenju.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen upozorila je Italiju na posljedice ako odstupi od demokratskih načela, uputivši time jedva prikrivenu prijetnju uoči nedjeljnih izbora na kojima se očekuje pobjeda desnog bloka predvođenog Giorgiom Meloni.
Komentari ukazuju na zabrinutost u nekim europskim prijestolnicama zbog predstojećih izbora te sugeriraju da bi odnosi između Bruxellesa i Rima mogli postati turbulentni ako Meloni i njeni partneri pobjede.
– Moj pristup je da koja god je demokratska vlada voljna raditi s nama, mi radimo zajedno, rekla je von der Leyen na Sveučilištu Princeton u Sjedinjenim Državama u četvrtak, odgovarajući na pitanje postoje li zabrinutosti zbog predstojećih izbora u Italiji. Ako stvari krenu u teškom smjeru… Govorila sam o Mađarskoj i Poljskoj, imamo alate, dodala je.
Matteo Salvini, čelnik Lige koja je dio desne koalicije, osudio je njezine komentare kao “sramotnu aroganciju”.
– Što je ovo, prijetnja?, napisao je na Twitteru. Poštujte slobodan, demokratski i suveren glas talijanskog naroda!, dodao je.
Von der Leyen je očito aludirala na preporuku Europske komisije od prošle nedjelje da se Mađarskoj onemogući korištenje oko 7,5 milijardi europskih sredstava zbog korupcije, što je prvi takav slučaj u sklopu mehanizma za zaštitu vladavine prava.
Eric Mamer, glasnogovornik Europske komisije, rekao je novinarima u Bruxellesu da se von der Leyen nije željela miješati u talijansku politiku.
– Isticala je ulogu Komisije kao čuvara (europskih) ugovora u pogledu vladavine prava, rekao je u petak.
Stari Grad: 4. međunarodni festival brodova, mora i mornara “Dani u Vali” Foto HINA
Mimohodom svih sudionika na rivi i promotivnim jedrenjem u luci u Starome Gradu na Hvaru u petak je počeo 4. međunarodni festival brodova, mora i mornara “Dani u Vali”.
Festival su organizirali Udruga za promicanje hrvatske maritimne baštine Cronaves iz Splita, Grad Stari Grad i Turistička zajednica Staroga Grada, a otvorili su ga direktorica te turističke zajednice Žaneta Roić i predsjednik Koordinacije udruga za očuvanje i revitalizaciju pomorske, ribarske i brodograđevne baštine Kvarnera i Istre Robert Mohović.
“Svi koji smo se okupili, od Istre do juga Dalmacije, članovi smo jednog zajedničkog pokreta kojemu je cilj očuvanje hrvatske maritimne baštine. Puno se toga napravilo, neki su počeli prije, neki kasnije, ali ništa se ne bi moglo bez vas, posada i vlasnika brodova” istaknuo je na otvorenju Robert Mohović.
Kako je rekao, nakon tri godine uspjeli su umijeće gradnje i plovidbe tradicijskim barkama Kvarnera staviti na popis nematerijalne baštine Republike Hrvatske.
“Sada želimo zaštiti umijeće plovidbe latinskim i oglavnim jedrom duž hrvatske obale Jadrana. Želimo i da se to proširi na cijeli Mediteran, a potom da uđe i na listu svjetske nematerijalne baštine”, istaknuo je Mohović.
Sudionike je pozdravio i počasni konzul Kraljevine Nizozemske u Splitu Hrvoje Šimac. Za dvije godine Nizozemska će biti zemlja partner na festivalu “Dani u Vali”.
Stari Grad: 4. međunarodni festival brodova, mora i mornara “Dani u Vali” foto HINA
Na trodnevni festival u Starome Gradu stiglo je 60-ak brodova iz Hrvatske – iz Rovinja, Pule, Mošćeničke Drage, Opatije, Selca, Malinske, Krka, Malog Lošinja, Pašmana, Drvenika, Prvića Šepurina, Betine, Murtera, Jezera, Korčule, Vele Luke, Lovrana, Opuzena, Komiže, Splita, Vrboske i Hvara, a većina ih je iz udruga koje se bave očuvanjem hrvatske pomorske baštine.
Zemlja partner i počasni gost je Republika Slovenija, a u organizaciji nautičke revije i portala E Morje, Republiku Sloveniju predstavljaju posade pet tradicijskih brodova uz potporu Pomorskog muzeja Sergej Mašera i Fakulteta za pomorstvo i promet te Društvo ljubitelja starih barki iz Pirana, Društvo starih barki iz Izole i turističke zajednice Izole i Portoroža.
Osim svakodnevnih promotivnih plovidaba svih sudionika, održat će se i veslačka regata komiških gundula u kojoj će se u veslanju okušati najmlađi Starograđani, a jedna od atrakcija na moru bit će i promotivno tradicijsko veslanje u kojemu će sudjelovati ženske posade neretvanske lađe i slovenskog topa „Folega“ uz bok muškoj posadi kutera Hrvatske ratne mornarice.
Galatea Gallery Podgorica i JU „Gradski muzej Mirko Komnenović i galerija Josip Bepo Benković” Herceg Novi priredili su izložbu slika akademskog slikara Đorđa Rašovića pod nazivom „Iluzija života” u Galeriji „Josip Bepo Benković” u Herceg Novom. Izložbu je otvorila predsjednica Skupštine Crne Gore, Danijela Đurović.
Na otvaranju izložbe naglašeno je da Đorđe oslanjajući se na likovno obrazovanje koje je stekao na Akademiji likovnih umjetnosti na Cetinju, slobodno, hrabro i vrijedno kreće na put gradeći sopstvemi likovni jezik i osvajajući svoje mjesto na savremenoj crnogorskoj likovnoj sceni, imun na savremene trendove i eksperimente u oblasti novih medija i raznovrsnih umjetničkih praksi, opredjeljuje se za tradicionalan način izražavanja, koristeći tehnike ulja i akril na platnu, ostajući vjeran sebi i svojim porivima, inspiraciju za svoje radove crpi iz snova.
Iz predgovora istoričarke umjetnosti Maje Dedić značajno je zapažanje da Đorđe slika bajkoviti ezopovski životinjski svijet lisica i vukova, transponovane ljudsko – životinjske figure, susret ljudskog i životinjskog tijela, autoportrete prekrivene sjenama i maskama i priča o realnosti sa drugim likom samo su neke od tema koje su predmet istraživanja u ovoj seriji radova kojima predstavlja svoje višegodišnje istraživanje i sazrijevanje.
U okviru projekta Ecoscreen u centru Herceg Novog održan Info dan
Hercegnovska NVO “EkoKulmedia” u okviru projekta Ecoscreen organizovala je u petak Info dan kako bi podstakla građane da se aktivnije uključe u rješavanje ekoloških problema u gradu. Službenici Komunalne policije i inspekcije prisutnim su pojasnili način na koji mogu da prijave nelegalne deponije otpada, ali i svako drugo remećenje komunalnog reda.
“Ovakvo djelovanje je i jedan od načina da se izvrši pritisak na nadležne institucije da reaguju na upozorenja građana kako bi grad, rivijera i zaleđe bili čistiji i tako primjerniji za život. Mislimo da je dobra informisanost preduslov za to”, rekla je koordinatorka projekta “Ecoscreen” Slavica Kosić.
Ona je navela da kroz projekat Ecoscreen upozoravaju na neke od tkz crnih ekoloških tačaka – kao što su nelegalne deponije otpada, zagađenje od buke, nečisti vodotoci i more.
“Mi smo, vrlo namjerno, odabrali da naš Info dan bude ovdje ispred nekadašnjeg Mliječnog restorana u čijem dvorištu su ruševine Ljetne bašte i nelegalna deponija.Slično je i u bivšim hotelima Rudnik, kao i Topola, Igalo i motel Savina- koji su u vlasništvu kompanije Vektra Boka koja u našem gradu ne radi iako ima veliki broj turističkih i ugostiteljskih objekata”, istakla je Kosić.
Komunalni policajac Slobodan Vukašinović i komunalni inspektor Gavrilo Vico su upoznali građane sa nadležnostima i procedurama u prijavi narušavanja životne sredine. Napomenuli su i da je samo osam komunalnih policajaca angažovano u kontrolama, što im otežava djelovanje.
“U posljednje dvije godine podneseno je oko 100 prijava iz ove oblasti, a ukupno je bilo oko 180 predmeta. Građani su se najviše žalili na buku. Kada je riječ o deponijama otpada mi možemo da reagujemo ako se ono nalazi na javnoj površini, a ako je na privatnoj parceli proslijeđujemo komunalnoj inspekciji”, istakao je Vukašinović.
EkoKulmedia
“Možemo ispisati prekšaj, pa je za pravna lica prilično visoka kazna 500 I 500 eura za odgovorno lice. Za fizička lica zavisi, po opštinskoj odluci kazna je 30 eura, a po zakonu o komunalnim djelatnostima kazne su oko 500 eura, a za pravna po nekoliko hiljada eura” rekao je komunalni inspektor Vico.
Sve nepravilnosti se mogu prijaviti na 19800.
NVO Eko KulMedia implementira projekat Ekoscreen u sklopu „Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu 2 – ReLOaD2. Program finansira Evropska unija, a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj. U Crnoj Gori se ReLOaD2 realizuje u partnerstvu sa 15 lokalnih samouprava među kojima su Herceg Novi, Tivat, Kotor i Budva, koje čine klaster „Coast Mates”.
Olga Pejović iz opštinskog Sekretarijata za kulturu i obrazovanje istakla je da je opšti cilj ReLOaD2 jačanje participativnih demokratija i procesa integracija u EU na Zapadnom Balkanu i to osnaživanjem nevladinog sektora i mladih kroz aktivno učešće u donošenju odluka i stimulisanjem pravnog i finansijskog okruženja za nevladine organizacije.
Među građanima koji su prisustvovali Info danu bio je i Jusuf Strujić iz Baošića ispred čije kuće se godinama formira nelegalna deponija otpada.
Anita Šimić koja stanuje u neposrednoj blizini bivšeg Mliječnog restorana istakla je da nelegalna deponija osim neprijatnih mirisa predstavlja često i sklonište za skitnice koji tu nerijetko prespavaju.
Aktivisti NVO EkoKulMedia dijelili su građanima flajere i upućivali ih kako da što efikasnije djeluju u slučaju narušavanja životne sredine, posebno uklanjanju divljih deponija.
U toku noći, oko 3:00 sata, izgorio je automobil u Ulici Partizanski put, preko puta parkinga na Škveru, a samo brzom reakcijom vatrogasaca, spriječeno je da i porodični stambeni objekat zahvati požar. U tom trenutku, u objektu je bila petočlana porodica Niković.
– Probudila me je eksplozija oko 3:00 sata. Pozvao sam vatrogasce i uspio sam da izvedem porodicu iz kuće. Osjetio se miris benzina. Sva sreća da su vatrogasci brzo reagovali i ugasili požar jer je plamen već bio zahvatio fasadu kuće. Spasilo nas je to što fasada nije imala izolaciju od stiropora, kazao je dr Savo Niković čiji automobil je izgorio, javlja RTHN.
Prema nezvaničnim informacijama, postoji sumnja da je požar podmetnut. Kako nam je Niković kazao, ne može da pretpostavi ko je to mogao uraditi, a istraga će utvrditi kako je došlo do požara. Na licu mjesta su službenici Centra bezbjednosti, a očekuje se i dolazak pripadnika Kriminalističke policije.
Pomorski fakultet Kotor, u okviru Centra za istraživanje, inovacije i preduzetništvo, osnovao je Laboratorija za arheologiju pomorstva kako bi ojačao i poboljšao resurse za sistematska multidisciplinarna podvodnoarheološka istraživanja, interpretaciju arheoloških podataka u Crnoj Gori i implementaciju sistema zaštite i valorizacije pomorskog kulturnog nasljeđa.
Laboratorija za arheologiju pomorstva posvećena je digitalizaciji podvodne kulturne baštine Crne Gore.
U prilogu je video koji prikazuje tehničke kapacitete laboratorije i metodologiju.
