Policija je ispalila suzavac Foto: Benoit Tessier / REUTERS
Francuska policija ispalila je suzavac na pariškim Elizejskim poljanama gdje su hiljade ljudi slavile pobjede Maroka i Francuske u četvrtfinalu Svjetskog nogometnog prvenstva.
Hiljade navijača ispunile su najpoznatiju parišku aveniju nedugo nakon završetka utakmice Maroka i Portugala, pjevali, mahali zastavama i trubili. Još ih se više ondje slilo nakon pobjede Francuske nad Engleskom.
Reuters i Le Figaro pišu da su neki počeli razbijati izloge i sukobljavati se s policijom koja je potom ispalila suzavac.
Po francuskom informativnom kanalu BFMTV, na Elizejskim poljanama je u subotu navečer bilo 20.000 ljudi, a uhićeno ih je 74. Na sigurnost je pazilo više od hiljadu policajaca.
Golema većina navijača, međutim, nije se sukobljavala nego burno slavila uspjehe svojih momčadi.
Francuska i Maroko igrat će međusobno u polufinalu SP-a u Kataru.
– Ta utakmica će biti kao da moj tata igra protiv mame, našalila se Lilia, 36-godišnja francuska Marokanka koja je na Elizejske poljane došla proslaviti uspjehe “svojih dviju reprezentacija”.
Luksuzna jahta u vlasništvu ruskog oligarha koja je navodno zaplijenjena pod sankcijama Europske unije ovoga ljeta misteriozno je nestala iz luke na Sardiniji, tvrdi talijanska policija.
Jahta Aldabra od 22 metra u vlasništvu je Dmitrija Mazepina, milijardera, vlasnika tvrtke za mineralna gnojiva i oca bivšeg vozača Formule 1 Nikite Mazepina.
Brod, čija se vrijednost procjenjuje između 700 hiljada i milion eura, nalazio se u luci Olbia gdje je zaplijenjen u maru kada je Mazepin stavljen na listu sankcija nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, javlja The Guardian, a prenosi Slobodna Dalmacija.
Jahta je u toj luci je ostala do juna, kada je samo nekoliko sati prije nego je službeno potvrđeno da pripada Mazepinu – jednostavno nestala.
“Mazepin je znao da se nalazi na popisu sankcioniranih, ali je maksimalno iskoristio vrijeme koje nam je bilo potrebno da utvrdimo da brod pripada njemu, budući da smo morali istražiti lanac vlasništva. Bili smo u procesu utvrđivanja vlasništva kada je jahta nestala”, rekao je izvor u odjelu financijske policije Sardinije.
Policija je otkrila da je Mazepin unajmio stranu tvrtku, koja je angažirala kapetana sa Sardinije da premjesti jahtu iz Italije. Istraga je otkrila da se jahta zaustavila u luci Biserta u Tunisu, ali njezina trenutna lokacija nije poznata.
Kako je izvijestila policija, kapetan je rekao kako nije znao da brod pripada oligarhu. Međutim, kapetanu, kompaniji koja je organizirala premještaj jahte te samom Mazepinu prijeti novčana kazna od 500 hiljada eura zbog ilegalnog premještanja plovila iz Italije. Policija tvrdi kako jahta nikad dosad nije napustila Sardiniju.
Nakon sinoćnjih obilnih padavina i zbog uticaja plime jutros je ponovo poplavljen ulaz u Stari grad Kotor, pa se za prolaz koriste pontoni.
Takođe, voda je i na dijelu magistrale preko rive, a saobraćaj se odvija usporeno.
“Oprema postavljena za današnji Bokeški polumaraton je položena kako ne bi došlo do oštećenja”, kazao je radnik obezbjeđenja.
Inače polumaraton, kao i štafetni polumaraton, startuje u danas u 11 sati na Pinama, trči se kroz Kalimanj, na magistralu ka Župi gdje je okret, zatim nazad magistralom kroz Veliki gradski park, Porto Montenegro, Seljanovo prema Donjoj Lastvi, Lepetanima, preko Veriga, Stoliva, Prčanja, Mula do cilja u Kotoru, Starom gradu.
Dužina polumaratona je 21,1 kilometar i staza je atestirana od strane Međunarodne atletske federacije.
Na teritoriji Opštine Tivat i teritoriji Opštine Kotor, u nedjelju tokom trajanja 2. Bokeškog polumaratona, saobraćaj će za sva motorna vozila, izuzev vozila pod pratnjom i vozila hitnih službi, biti zatvoren od 10.45-14.00 časova, i to:
SEKTOR 1 u vremenu 10.45 – 11.20;
a) START, Pine
b) Maršala Tita – Njegoševa,
c) 21. Novembra – II Dalmatinske,
d) 21. Novembra – Pakovo – Sremsko Karlovačka,
e) 21. Novembra – Karpoška – Ribarski put,
f) Kalimanjska – Kalimanjska I,II,III,IV,
a) Kalimanjska – Belani – Brijeg Gverovića,
b) Jadranska magistrala kod pekare,
c) Jadranska magistrala – 21.Novembra,
d) Jadranska magistrala – Palih boraca,
SEKTOR 2 u vremenu 11.00 – 11.30;
a) Jadranska magistrala – II Dalmatinske,
b) Jadranska magistrala – Tripovići/Mažina,
c) Jadranska magistrala – Istarska,
d) Jadranska magistrala – Podkuk,
e) Jadranska magistrala na raskršću kod Omladinskih brigada,
f) Istarska – Njegoševa,
g) Istarska – Arsenalska, izlaz s parkinga,
h) Porto Montenegro,
SEKTOR 3 u vremenu 11:10 – 11.45;
a) Šetalište Seljanovo – Blaža Jovanovića,
b) Šetalište Seljanovo – Nikole Tesle,
c) Ponta Seljanovo,
d) Jadranska magistrala kod Radio Dux-a, izlaz iz Donje Lastve,
SEKTOR 4 u vremenu 11.00 – 12.10;
a) Jadranska magistrala od Donje Lastve do trajekta, Lepetane,
SEKTOR 5 u vremenu 11:10-13:50;
a) Jadranska magistrala od trajekta ( Lepetane ) do Veriga, 12.10 – 13.30
b) Jadranska magistrala od Veriga do Prčnja, 12.10 – 14.00
c) Jadranska magistrala od Prčnja do Odjeljenja bezbjednosti Kotor, 12.10 – 14.50
SEKTOR 6 u vremenu 11.55 – 14.00h. ;
a) Njegoševa kod OB Kotor,
b) Kružni tok Kotor – samo desna traka zatvorena, selektivno propuštanje vozila,
c) Jadranska magistrala u Kotoru – samo desna traka zatvorena, selektivno propuštanje vozila,
Ulazak Hrvatske u šengenski prostor snažan je impuls za hrvatski turizam, koji će dati dodatan poticaj rastu turističkog prometa i konkurentnosti sektora jer će sigurno osnažiti interes za hrvatskom turističkom ponudom, ocijenili su u četvrtak iz Hrvatske udruge turizma (HUT).
“Još jača integracija Hrvatske u Evropsku uniju koju donosi ulazak u šengenski prostor izrazito je optimistična vijest za turistički sektor i cijelo gospodarstvo. Jačanje razine sigurnosti zemlje koje donosi ulazak u šengenski prostor, kao i ulazak u eurozonu od 1. januara i usvajanje valute koju koriste naši gosti iz ključnih emitivnih zemalja, dodatno će olakšati dolazak i ojačati interes za Hrvatskom u članicama EU-a, ali i na potražnju iz trećih zemalja”, poručio je direktor HUT-a Veljko Ostojić u izjavi koja se prenosi u saopštenju.
Ključne emitivne zemlje za hrvatski turizam članice su šengenskog prostora, što znači da će ulazak Hrvatske u taj prostor i ukidanje graničnih kontrola na granici sa Slovenijom i Mađarskom turistima iz tih zemalja značiti još brži i jednostavniji dolazak u Hrvatsku, istaknuto je.
Zbog jednostavnijeg dolaska, zajedničke valute i jačanja percepcije sigurnosti u Hrvatsku će sigurno doći i gosti koji do sada nisu birali Hrvatsku kao destinaciju svog odmora, dodali su iz HUT-a u kratkom saopštenju.
Jednoglasnom odlukom na sastanku ministara unutarnjih poslova država članica u četvrtak u Bruxellesu Hrvatska postaje 27. članica šengenskog prostora i za manje od mjesec dana, od 1. januara 2023., ukidaju se granične kontrole na kopnenim i pomorskim graničnim prijelazima, a na proljeće, 26. marta 2023., u zračnim lukama.
“Kad znaš đe zalazi sunce, možeš lako da se orijentišeš”. “I kad znaš đe je Lovćen.” – napisala je u svojoj knjizi “Dijalozi u Crnoj Gori” književnica Tijana Živaljević. Upravo je Lovćen bio njen orijentir u životu, velika ljubav i inspiracija. A iz te ljubavi rodila se i ideja o pokretanju jedinstvene kolekcije nakita – Cvijet Lovćena.
Bilo da ste iz Crne Gore, često je posjećujete ili ste samo kroz nju prošli, niste mogli ostati imuni na njenu ljepotu. Ako ste nogom kročili na bilo koju crnogorsku planinu, nemoguće je da niste ostali fascinirani činjenicom šta sve može da iznikne iz krša. Tako na Lovćenu, kao kontrast stijenama, uspijevaju najljepši cvjetovi živih boja. Snaga tog cvijeta koji kao da niče iz kamena bila je i inspiracija Tijani za izradu najljepših komada nakita.
Kako kaže u razgovoru za eKapiju, upravo je taj, širom svijeta poznat crnogorski krš, okruženje u kojem cvijet posebno dolazi do izražaja.
– Probija se između stijena i ide ka suncu, tako lijep, nježan i istrajan u isto vrijeme. Tu iskru života, tako vedru i elegantnu, u takvom okruženju, sam željela da pretočim u predmet koji će trajati.
Ova rođena Cetinjanka, školovala se u Podgorici, Sloveniji i Nici, živjela u Parizu. Iako po struci magistar makroekonomije, umjetnost joj je u krvi, pa je objavila i dvije knjige.
Cvijet Lovćena
– Ranije sam poeziju arhivirala u vidu kratkih priča i objavila knjige “Dijalozi u Parizu” (2016.) i “Dijalozi u Crnoj Gori” (2020.). Danas se trudim da poeziju činim više vidljivom kroz izradu nakita – kaže nam Tijana.
Ova jedinstvena kolekcija nakita, ističe, nastala je iz ljubavi prema Lovćenu, Mediteranu i fascinantnom dizajnu same prirode.
– Rodila se ideja da bih baš taj cvijet voljela da nosim kao komad nakita. Radost kad sam probala prvi cvijet je bila dovoljna da nastavim sa kolekcijom. Radila sam na njoj polako i pažljivo, fotografisala, birala cvjetove, određivala dimenzije i slično. Nakon godinu i po dana došla sam do kolekcije koju danas imamo. Ti izrađeni komadi primijenjene umjetnosti su mi dali ideju da registrujem preduzeće i polako krenem sa objavljivanjem – navodi.
U kolekciji Cvijet Lovćena u ponudi su lančići i narukvice sa privjecima, minđuše, kao i broševi od srebra, a postoji i mogućnost pozlate. Od cvjetova zastupljeni su kaćun, poljska ljubičica, zvončić, grisebahova lala, nezaboravak, žukva, visibaba, divlji mak i lipa.
– Prije nekoliko dana smo dodali i ružu. To su cvjetovi koji kad se pretoče u srebro sačuvaju svoju ljepotu, svjetlucavost i umjetnički eho. Drugi cvjetovi koje sam pokušala izraditi, kao npr. divlja ciklama, u srebru gube svoju nježnost, pa sam od nje, odnosno njih odustajala – kaže Tijana.
Cvijet Lovćena
Ipak, kako ističe, ovo je samo početak.
– Širiće se polako kolekcija. Nakon ruže, koju smo dodali kao deseti cvijet u kolekciji, izradićemo po prvi put jednu draču. Znam da zvuči grubo, ali drača je važna u pejzažu lovćenskog krasa i mislim da ćemo vas prijatno iznenaditi kako njen oblik u vidu nakita može biti lijep – dodaje.
Izbor srebra kao materijala od kog izrađuju nakit nije slučajan, kaže naša sagovornica, pa će mu ostati vjerni i ubuduće.
– Za sada ćemo raditi samo sa srebrom 925 i pozlatu srebra 925. Srebro ima dugu tradiciju u Crnoj Gori, kako pri izradi ćemera, tako pri izradi zavjetnih pločica na primorju. Danas srebrni Cvijet Lovćena je moderni eho ženske prirodnosti, elegancije i snage – kaže nam Tijana.
Prosto je nevjerovatno to da svaki komad nakita u kolekciji izgleda identično kao cvijet po kome je napravljen. Na pitanje kako je uspjela u tome, Tijana odgovara:
Cvijet Lovćena
– Kad sam fotografisala cvijet na Lovćenu, tražila sam da na fotografiji dobijem baš taj oblik koji ću kasnije pretočiti u nakit. Divlji mak, na primjer, namjerno je fotografisan na vjetru, pa se danas taj vjetar i ležernost prenosi i na nakit.
Interesovanje za kolekciju Cvijet Lovćena je veliko, pa su komadi ovog unikatnog nakita već stigli do mnogih zemalja svijeta.
– Ogromno interesovanje govori nam da je već postojala potreba za estetikom koja je drugačija od masovne proizvodnje. Takođe, simbolika Cvijeta Lovćena u samom imenu je toliko snažna, da je rijetko objašnjenje potrebno – kaže naša sagovornica i ističe da su cvijet Nezaboravka i cvijet Lipe trenutno najtraženiji.
Odluka o pokretanju sopstvenog biznisa sa sobom nosi brojne izazove, pa se sa njima suočila i Tijana.
– Najteže je bilo preći iz ideje u realizaciju. Ne zato što je falilo motivacije, već zato što su prvi odgovori bili “ne može”. Međutim, kako imam iskustva sa stvaralaštvom, znala sam da je jedino važno da u to ne povjerujem i da budem istrajna, baš kao Cvijet Lovćena – zaključuje Tijana u razgovoru za eKapiju.
Kako do nakita Cvijet Lovćena
Nakit iz kolekcije Cvijet Lovćena može se poručiti preko web sajta www.ti-creation.com ili preko instagram stranice Cvijet Lovćena. Nakit se šalje u sve evropske zemlje.
– Takođe, do 15. novembra izlažemo nakit u tržnom centru BIG Fashion (bivša Delta city), zahvaljujući nagradi za inovativnost i kreativno preduzetništvo koju sam dobila od Glavnog grada Podgorice, TC Delta City i marketinške agencije Strategist – kaže Tijana.
Lazure Marina & Hotel u saradnji sa Humanitarnom Omladinskom Organizacijom (H.O.O.) The Faces, tokom decembra – dva puta nedeljno, organizuje kreativne Novogodišnje radionice.
Kompletno ostvareni prihod od radionica biće usmjeren u humanitarne svrhe, odnosno dječijem domu Mladost u Bijeloj, kako bi tamošnji mališani na što ljepši način dočekali Novu godinu.
Na radionici koja traje 90 minuta učesnicima će biti omogućen rad u grupi kao i individualno izražavanje kroz scenski i medijski nastup.
Kreativne radionice su osmišljene tako, da na zabavan način kroz igru, djeca i roditelji iskažu svoje umijeće u izradi novogodišnjih čestitki, ukrasa, kolačića i poklona, ali i da se oprobaju u glumi, plesu i pjevanju.
Osim što će se dobro zabaviti, djeca će na neposredan način razvijati maštu, retoričke i motoričke vještine, kao i iskazivanje emocija.
Cijena ulaznice po radionici iznosi 10€, a svako ima slobodu da donira i za jedan smiješak više. Finalna radionica će biti održana 28.12, a osmišljena je kao izložba radova svih učesnika na radionici i scenskom nastupu.
Ulaznica za tu manifestaciju je jedan slatkiš. Prikupljeni slatkiši i kreativni radovi će biti isporučeni Dječijem domu Mladost u Bijeloj.
Ispred Humanitarne Omladinske Organizacije, radionice vode Milijana Tomašević, grafički dizajner i Bojana Ignjatović Šoć, instruktor za scenski i medijski nastup.
Termini radionica: 12. / 16. / 19. / 23. / 26. / 28. decembra
Vrijeme: 17:00h prva radionica / 19:00h druga radionica
Lokacija: Lazure Hotel & Marina – Meljine – H.Novi
Zimska sezona u Tivtu posljednjih godina postaje sve više interesantna za posjetioce. Praznične radosti na Gradskoj rivi Pine su nešto što nikoga ne ostavlja ravnodušnim, a glavni Novogodišnji program rezervisan je za koncerte poznatih domaćih i regionalnih izvođača.
Tako će 30. decembra biti organizovan dječiji novogodišnji program, od 11 do 14 sati.
Unovogodišnjoj noći program počinje u 21 sat nastupom Perpetum Mobile benda, dok će u 23 sata nastupiti Indira (ex Colonia).
Tačno u podne 1. januara nastupiće violinistkinja Verica Čuljković – Electric Violin i DJ Danilo Radusinović. Prvi januarski dan rezervisan je i za nastup Željka Bebeka, koji počinje u 23 sata, a prije njega natupiće tamburaški sastav La Banda.
Danijel Alibabić nastupiće 2. januara u 21 sat, a nakon njega goste i građana Tivta zabaviće DJ Buba.
Veliki broj posjetilaca privući će i manifestacije koje se organizuju u gradu.
Luštica Bay Winter Dome trajaće do 15. januara. Svojevrstan zimski festival na promenadi Marina Village-a, uz novogodišnju dekoraciju, štandove i dekorativni iglo, kreiraće zvukom, prizorom, ukusom i mirisom, pravu energiju božićne prijestonice na obali. Tokom svih dana trajanja festivala uživaćete u svojevrsnoj zimskoj bajci, s posebnim akcentom na dječji program, kreativne radionice, edukativne sadržaje, predstave, itd.
Lustica Bay
The Chedi Luštica Bay nudi bogat program dešavanja, poput romantičnih večera, filmskih večeri i svečane novogodišnje večere uz raznovrsnu muziku i šampanjac u ponoć.
Božićni Bazar hotela Regent Porto Montenegro održaće se dva vikenda u decembru i to 17. i 18. decembra kao i 24. i 25. decembra i donosi delicije, božićne i novogodišnje dekoracije lokalnih proizvođača i kreativaca uz mirisno- ukusnu ponudu hotela Regent.
Tradicionalno, božićni ručak biće organizovan 25. decembra i 7. januara.
Božićni bazar 2018.
Sadržajna praznična sezona hotela Regent Porto Montenegro za svoju okosnicu ima u dočeku Nove godine uz Džejlu Ramović u banket sali Teodo. Regionalna zvijezda u usponu će repertoarom svojih, regionalnih i inostranih hitova, uz elegantno posluženje hotela Regent goste uvesti u prvi dan Nove 2023. godine.
Murano restoran je adresa za goste koji su vjerni elegantnoj verziji dočeka uz fine dining večeru i izvođenje muzike uživo na klavijaturama.
Četrdesetogodišnji muškarac, kojega se sumnjiči da je ubio svoju majku prije nego što je uzeo taoce u gradu Dresdenu na istoku Njemačke, umro je od ozljeda zadobivenih u policijskoj operaciji, priopćile su vlasti.
Policija je rekla da je 40-godišnji muškarac ubio 62-godišnju majku u subotu rano ujutro u stambenoj zgradi u četvrti Prohlis u Dresdenu.
Policija je pronašla truplo žene u subotu ujutro.
Policija je objavila da je kasnije u subotu uzeo zaposlenika i dijete kao taoce u trgovačkom centru Altmarkt-Galerie u centru Dresdena. Vlasti su evakuirale trgovački centar i okolna područja. Taoci su oslobođeni i nisu pretrpjeli ozljede.
Prije talačke krize, 40-godišnjak je pucao u urede Radija Dresden i pokušao provaliti kroz vrata.
– Osumnjičenik je pokušao provaliti u urede oko 8,30 u subotu ujutro, ali nije uspio proći kroz vrata, rekao je izvršni direktor Tino Utassy za dpa.
Nakon što nije uspio ući u prostorije radija, osumnjičeni je pucao u vrata. Tamo su bile ekipe jutarnjih emisija Hitradija RTL-a i Radija Dresden.
– Srećom, osoblje je bilo prisebno, istrčalo je kroz drugi izlaz i pobjeglo, rekao je Utassy.
Crnogorski filmski festival o ljudskim pravima UBRZAJ 2022 u Kotoru počinje u nedjelju 11. decembra u 18 sati kada će se u kinu “Boka” održati projekcija filma KORSET (Corsage), austrijske rediteljke Marie Kreutzer.
Ovo je priča o austrijskoj carici Elizabeti koju su voljeli zbog ljepote i koja shvata da nakon 40. rođendana uveliko stara. Zato se bori da zadrži svoj imidž u javnosti tako što sve čvršće steže svoj korset.
Drugog dana, 12. decembra na repertoaru su dva filma i to u 18 sati “Do daske”, autora Aleksandra Reljića, a u 20 sati “Za*ebi ovaj posao (F@ck this job)”.
Aleksandar Reljić je novinar i autor brojnih televizijskih dokumentarnih filmova, koji su se uglavnom bavili temama kulture sjećanja, ratnih zločina, zaštite ljudskih prava, ksenofobije i sl. U filmu DO DASKE govori o vremenu kada su se u medijima najavljivala hapšenja pedofila, političara i drugih javnih ličnosti. Umjesto njih, policija je 28. januara 2020. godine, uhapsila modnog fotografa, stilistu i DJ-a iz Novog Sada, Srđana Švelja. Ovom nevinom čovjeku je uništen život i ugled, a najavljena hapšenja političara pedofila se do danas nisu dogodila.
Poslijednji film festivala UBRZAJ u Kotoru “F@ck this job” govori o tridesetpetogodišnjoj Nataši, bogatašici koja traži slavu, ugled i ostvarenje svojih snova. Ona odlučuje da pokrene nezavisnu TV stanicu u Putinovoj Rusiji i angažuje opozicione novinare.
Ulaz za sve projekcije je slobodan.
Ovogodišnji moto XIII Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima je „Jače od tišine“, a podržalo je Ministarstvo ekonomskog razvoja Crne Gore, Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava, Opština Kotor, Opština Berane, Kulturni centar „Nikola Đurković“ i Kulturni centar Berane. Partneri su BELDOCS, Sarajevo Film Festival, Human Rights Film Network i Crnogorska kinoteka.
Priča počinje i završava se u Baošiću, na stalnoj adresi Saveza za sportski ribolov na moru Crne Gore. Kruna izuzetno uspješne godine članova Saveza i klubova je nedavno iz štampe izašle Monografije „50 godina Saveza za sportski ribolov na moru Crne Gore“ (1971 – 2021), u kojoj su sabrani vrijedni sadržaji i istorijat klubova sportskih ribolovaca kroz ilustracije i dokumenta. Promocija Monografije planirana je u utorak, 13. decembra, u foajeu Dvorane Park, sa početkom u 19 sati.
Zahvaljujući aktivnostima Saveza za sportski ribolov na moru Crne Gore, Herceg Novi je bio domaćin i 14. Svjetskog klupskog prvenstva u ribolovu iz broda, gdje je nastavljen kontinuitet vrhunskih rezultata koje klub Igalo postiže posljednjih decenija.
Savez broji 26 klubova od Igala do Ulcinja. Predstavnici klubova u okviru Saveza sportskih ribolovaca na moru, organizuju brojna klupska i druga takmičenja, kupove, događaje kao što je Big game fishing, udičarenje, podvodni ribolov, u kojima ribari iz Herceg Novog i Boke ostvaruju značajne rezultate. Tradicionalan je i Kup Mimoze koji će biti posebno organizovan za Praznik mimoze. Uskoro će se useliti u renovirane prostorije Saveza u Baošiću u čemu im je Opština Herceg Novi dala podršku.
Savez-za-sportski-ribolov-na-morua
Gostujući u emisiji Novsko jutro predsjednik Saveza za sportski ribolov na moru Crne Gore Mladen Rostović i potpredsjednik Saveza Željko Kosić, osvrnuli su se i na potrebu očuvanja Bolnice Meljine, u kojoj su hitnim intervencijama spašeni životi ljudi, koji su se našli u nesretnim okolnostima na moru.
