Nakon još jedne iznimno uspješne turističke sezone, Neum nastavlja s procesima koji za cilj imaju daljnje obogaćivanje i podizanje kvalitete ponude.
Lokalna vlast i turistički radnici spremni su iskoristiti sve ono dobro iz prethodnih sezona, ali i unaprijediti stanje kako bi 2023. godina prestigla onu rekordnu, 2019.
Načelnik općine Neum Dragan Jurković nedavno je za Večernji list potvrdio kako su već otvorili i neka nova tržišta, a što im dodatno pomaže u cijeloj situaciji.
Ilustrativno je i da su u 2022. imali sezonu praktički do 1. novembra, a pritom treba uputiti i na činjenicu da im je želja imati od 150 do 170 dana aktivnog boravka, odnosno sezone.
– Ono što je vrlo bitno u cijeloj priči je da se Neum povećanjem kvalitete usluge, smještaja i svega onoga što je gostu važno pozicionirao na višu razinu, a mi aktivno radimo na tomu da po kvaliteti konkuriramo ostalim gradovima koji se nalaze na jadranskoj obali. Za sada nam to dobro ide i nadamo se, ako Bog da, kako ćemo iduće godine dostići i 2019. godinu po broju noćenja – naglasio je Jurković govoreći o očekivanjima od iduće godine.
Brza prometnica do Stoca jedan je od elemenata koji su već u ovoj godini, a iduće se očekuje i još više, podignuli razinu turističke ponude, ali i donijeli nove perspektive razvoja zaleđa Neuma.
Želja općinskih vlasti je udvostručiti proizvodnju poljoprivrednih proizvoda, nasade maslina, i stvoriti novi brend Neuma, odnosno spojiti poljoprivredu i turizam u zajedničku priču koja će donijeti niz pogodnosti za sve one koji su usmjereni na razvoj OPG-a, prenosi caportal.net.
Izvanredni i opunomoćeni Ambasador Kraljevine Holandije, sa sjedištem u Beogradu, Theodorus Antonius Reintjes boravio je u petak u prvoj zvaničnoj Opštini Herceg-Novi, gdje je sa predsjednikom Stevanom Katićem, predsjednikom Skupštine opštine Ivanom Otovićem i potpredsjednikom Opštine, Mirkom Musturom razgovarao o unapređenju turističke saradnje, mogućnosti uvođenja avionskih linija između dvije zemlje, kao i brodskih ekoloških linija koja bi povezivale gradove Boke kotorske i crnogorskog primorja.
Katić je ovom prilikom podsjetio na trend rasta dolaska holandskih turista u Herceg Novi u periodu od 2017. do 2019. godine.
„Tokom 2019. godine u Herceg-Novom je bilo oko 7 hiljada turista iz Holandije, sa ostvarenih 30 hiljada noćenja. Nakon pandemije ove godine kreće trend povratka holandskih turista, sa ostvarenih 12 hiljada noćenja. Ukazano je na potrebu za dodatnim uvođenjem avio linija u odnosu na interesovanje holandskih turista. Ambasador je već preduzeo prve korake i mi kao grad dali smo dodatnu podršku kako olakšati saobraćaj i ubrzati prelaz granica, na kojima se tokom sezone i nekoliko sati čeka na ulazak u Crnu Goru. Moramo bolje iskoristiti drugi granični prelaz, tj. da se dio turista koji koriste aerodrom u Dubrovniku i za izlete, upućuju na granični prelaz Kobila, istakao je Katić i napomenuo da će i holandska ambsada djelovati prema Vladi Crne Gore kako bi se ovo pitanje detaljnije razmotrilo.
Broj holandskih turista koji dolaze u Herceg-Novi i u Boku kotorsku značajan je, ali bi mogao biti znatno veći, saglasili su se učesnici sastanka.
Katić je podsjetio i da je prije godinu održan zajednički sastanak u Tivtu sa predsjednikom te Opštine, Željkom Komnenovićem, gdje je bilo riječi o mogućnosti da holandska kompanija Damen uvede ekološku brodsku liniju, da se ubrza saobraćaj, pogotovo, kada su velike gužve tokom sezone.
„Jedna od tema sastanka bila je i vodeni transport, naročito u ljetnjim mjesecima, kao i o tome kako omogućiti turistima, ali i državljanima Crne Gore da brže putuju do Tivta, Kotora, tivatskog aerodroma, Herceg-Novog, Perasta. Razgovarali smo o mogućnostima uvođenja vodenih taksija, kao i o trajektu u Boki koji prevozi vozila, ali i o turizmu generalno, kazao je ambasador Reintjes.
Kao značajan infrastrukturni projekat pomenuta je i obilaznica oko našeg grada, koja bi značajno ubrzala tranzit ljudi i robe kroz Boku kotorsku, naročito tokom ljetnjih mjeseci.
Kako je sastanak održan u Kući nobelovca Iva Andrića, Reintjes je iskoristio priliku da naglasi da je „Na Drini ćuprija“ jedno od njegovih omiljenih književnih djela.
U župnoj crkvi Pomoćnice Kršćana na Mulu kraj Kotora, u subotu 3. decembra 2022. na održat će se prezentacija konzervatorsko-restauratorskih radova na vrijednim i rijetkim drvenim skulpturama anđela oltara bl. Gracije.
Barokni kipovi anđela bili su procesu obnove 8 mjeseci i nakon zavšretka obnove, nedavno su vraćeni na njihovo izvorno mjestu.
O anđelima i izvedenim radovima govorit će don Robert Tonsati, župnik, i Jasminka Grgurević, slikarica-restauratorica.
Blaženi Gracija Muo
U glazbenom dijelu programa nastupit će Bruna Matijević i Anđela Homen.
Turistička organizacija Budve (TOB) predstavila je ponudu budvanske rivijere na specijalizovanom sajmu kongresne industrije IBTM u Barseloni.
TOB je ponudu budvanske rivijere predstavio u saradnji sa Crnogorskim kongresnim biroom u okviru Nacionalne turističke organizacije (NTO) i turističkom privredom Crne Gore.
IBTM, koji je završen u četvrtak, predstavlja jedan od dva najznačajnija sajma iz oblasti kongresnog turizma u Evropi.
“Predstavnici TOB-a održali su sastanke i prezentacije na kojima su predstavljene mogućnosti za organizaciju događaja u Budvi, kao i sama destinacija, avio-povezanost i smještajni kapaciteti”, navodi se u saopštenju.
Najveće interesovanje pokazano je od profesionalaca iz oblasti MICE industrije sa tržišta centralne i zapadne Evrope, kao i Dalekog istoka.
Zapažen je utisak da su Budva i Crna Gora prepoznate kao rastuća destinacija na listi popularnih destinacija za poslovna putovanja, posebno iz razloga sve većeg broja hotela sa četiri i pet zvjezdica.
„Prema riječima stručnjaka, kompanije teže da kroz organizaciju raznih događaja, seminara i kongresa, poboljšaju svoje poslovne rezultate i efektnije komuniciraju sa zaposlenima, kupcima i poslovnim partnerima. S tim u vezi, učešće Budve na ovom sajmu je od izuzetnog značaja za dalji razvoj i unapređenje poslovnog turizma, posebno iz ugla produžetka turističke sezone“, dodaje se u saopštenju.
Na štandu Crnogorskog kongresnog biroa NTO-a, pored TOB-a, ponudu su predstavile lokalne turističke organizacije Kotora i Bara, hotelska grupa Montenegro Stars, hoteli Lazure Hotel & Marina, Azul Beach Resort Montenegro by Karisma, Blue Kotor Bay Premium Spa Resort, The Chedi Luštica Bay, rizort Portonovi, kao i turističke agencije Gold Travel, Explorer DMC, Montenegro in Style, Luminalis i Montenegro Tourist Service
Pozorišna predstava “Lutka sa kreveta broj 21” rađena u koprodukciji Srpskog narodno pozorišta Novi Sad, Kulturnog centra Pančeva, BeoArt2015 Beograd i Saveza dramskih umetnika Vojvodine, biće odigrana u nedelju 04.decembra sa početkom u 20 sati u Velikoj sali Centra za kulture Tivat.
Tekst koji je pisan prije skoro pet decenija, majstorski je rukopis Đorđa Lebovića, a adaptaciju „Lutke sa kreveta broj 21“ je uradila Ana Đorđević, režirao je Slobodan Brankovića, dramaturškinja predstave je Nikolina Đukanović, a scenografkinja i kostimografkinja Minja Poljak.
Uloge tumače: Jasmina Večanski Kujundžić, Branislav Jerković, Jugoslav Krajnov i Marko Marković.
Predstava donosi priču o Vilmi, bivšoj logorašici „Kuće lutaka“, njenom životu, izborima i dilemi da li progovoriti ili ćutati o zločinu… Bilo je to davno, u logoru smrti, u „Kući lutaka“ kojom je komandovao esesovac… Dug put od pakla do života prešla je „lutka“ Vilma, danas sredovečna žena. Otkrije li danas duboko intimnu tajnu, neće presuditi samo bivšem esesovcu nego i sebi…
Donacija Južne Koreje crnogorskoj državnoj hidrometeorološkoj službi
U Tivtu predata vrijedna donacija Južne Koreje crnogorskoj državnoj hidrometeorološkoj službi
Ambasador Republik Koreje u Srbiji i Crnoj Gori Deung Li, svečano je danas u Tivtu, Zavodu za hidrometeorologiju Crne Gore (ZHMS), predao novu donaciju južnokorejske Vlade toj institiciji.
Riječ je o novom brodu koji će se koristiti za hidrografska i druga istraživanja na moru, jer ZHMS u svom sastavu ima i Sektor za hidrografiju koji se bavi kartiranjem i hidrografskim premjerima mora, rijeka i jezera.
Novi brod je motorna jahta tipa „Jeanneau Merry Fisher 1095“, dužine 10,45 metra i širine 3,37 metara, a pogone je dva vanbrodska mtora „mercury“ snage po 300 konja. Zajedno sa posebnom dodatnom opremom koja je na njega instalirana, novi brod koji je javnosti juče predstavljen na ceremoniji na gradskoj rivi Pine u Tivtu, vrijedan je preko 250.000 eura, a isporučlila ga je tivatska kompanija „Una“.
Ambasador Republike Koreje Deung Li istakao je da ta država sa Crnom Gorom u domenu hidrigrafije odlilčno sarađuje već pet godina.
Donacija Južne Koreje crnogorskoj državnoj hidrometeorološkoj službi
„Ambasada Republike Koreje je 2017.godine ZHM-u donirala elektronske i papirne navigacione karte. Štoviše, 2018. i 2019. godine nekoliko zvaničnika ZHMS Crne Gore su pozvani u Koreju kao dio „Programa obuke za kreiranje politike okeana“ i posjetili su prelijepi korejski lučki grad, Busan..“-podsjetio je ambasador Li dodajučli da se saradnja nastavlja donacijom novog plovila za potrebe ZHMS-a. Izgradnja i opremanje broda prilagođenog specifičnim potrebama hidrografske službe, trajala je dvije godine, a novo plovilo dobilo je ime „Sejong“, po kralju Sejongu Velikom, vladaru korejske dinastije Đoson u 15.vijeku. Ambasador Li je pojasnio da je kralj Sejong Veliki za Koreance značajan jer je pred ostaoga, svorio i proglasio korejsko pismo Hangul, podstakao napredak nauke i tehnologije i uveo mjere za podsticanje ekonomskog rasta.
“Poput onoga što je kralj Sejong uradio za jačenje svih oblasti dinastije Đoson u to vrijeme, nadam se da će naše dvije zemlje moći da prošire i ojačaju našu saradnju u različitim oblastima, uključujući hidrografiju, informaciono-komunikacione tehnologije, infrastrukturu itd. Uvjerevam vas da će Koreja i korejska ambasada biti posvećene podršci Crnoj Gori na njenom putu ka ekonomnskom prosperitetu.“- zaključio je ambasador Li.
Na vrijednoj donaciji se zahvalila direktorica ZHMS Crne Gore Dušica Brnović, podsječajući da je Sektor za hudrigrafiju koji je nekada funkcionisao u sklopu Ratne Mornarice Jugoslavije, od 2009. posta dio tog zavoda.
„Od samih početaka rad naših hidrografa je bio usmjeren na sticanje novih znanja i stručnosti, kao i dobijanje savremene i specijalizovane opreme za obavljenje svojih istraživanja. Nedostatak savtemenog plovila, bila je jedna od prepreka u obavljanju određnih istraživanja , a ovom donacijom – brodom „Sejong“ to će biti moguće i što je najvažnije, naše kolege će biti sigurni na moru i u mogućnosti da proizvedu pouzdane i potrebne hidrografske podatke.“- istakla je direktorica ZHMS-a.
Donacija Južne Koreje crnogorskoj državnoj hidrometeorološkoj službi
Brnović se posebno osvrnula na veliku ulogu koju je u uspostavljanju prisnih odnosa i saradnje ZHMS u hidrografiji sa Južnom Korejom imao sada već bivši vodeći hidrografski tručnjak ZHMS za tu oblast- mr hidrografije Branislav Gloginja.
Gloginja koji je inače, najškolovanji crnogorski hidrograf koji je završio vodeće škole iz te oblasti na na Univerzitetu Southern Mississippi (USM), koji se nalazi u okviru NASA Stennis svemirskog centra gradu Galfport u SAD-u te se usavrašavao u Koreji, prije oko plola godine je napustio ZHMS jer mu aktuelni menadžžment te ustanove nije ponudio ni izbliza adekvatno namještenje koje bi odgovaralo njegovim sposobnostima, stručnosti i međunarodnoj diplomi hidrogafa „A“kategorije. Stoga je Gloginja, umjesto da nastavi sa naporima koje je orije rtoga godinama ulagao da Crna Gora uprkos skromnim resurima, nastavi da ima ažurnu i pouzdanu hirdrografsku službu koja je od strateške vađnosti za državu i u domenu odbrane, bio primnuđen da napiustiu ZHMS i da svoju profesionalnun karijeru nastavi graditi u insotranstvu, radeći za jednu renomiranu njemačku hiudrografsko-istraživačku firmu.
Novi brod „Sekjong“ koji je juće predat ZHMS-u Gloginjin je posljednji veliki doprinos toj državnoj ustanovi koja nije imala trazmijevanja i osjećaja da zadrži tog vrsnog stručnjaka.
Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju registrovao je večeras u 21 sat i pet minuta zemljotres manje jačine sa epicentrom na 14 kilometara istočno od Stoca u Bosni i Hercegovini, a osjetio se i u Crnoj Gori.
Na sajtu Zavoda hidrometeorologiju i seizmologiju objavljeno je da je jačina zemljotresa u hipocentru iznosila 4.2 jedinice Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od pet stepeni Merkalijeve skale.
Žarište zemljotresa locirano je na dubini od 18 kilometara.
Navodi se da zemljotres nije mogao izazvati manje materijalne štete u epicentralnom području.
Izgradnja kanalizacionog kolektora u Herceg Novom trajala je duže od deceniju, a ni nakon zvaničnog završetka radova problemi sa kanalizacijom nijesu riješeni. Duž rivijere često se dešavaju havarije, a na nekim mjestima izlivanje kanalizacije je gotovo svakodnevno.
Kanalizacioni ispust na Milašinovića plaži, gdje se kanalizacija naočigled mještana i turista izliva direktno u more- veliki je ekološki problem.
Građani često prijavljuju zagadjenje komunalnoj inspekciji i komunalnoj policiji, ali je taj dio, kako su nam kratko odgovorili iz tih službi , u nadležnosti preduzeća “Vodovod i kanalizacija” i “Morskog dobra” koje gazduje priobaljem.
Zašto se kanalizacija povremeno izliva na tom dijelu obale – pitali smo odgovorne u hercegnovskom “Vodovodu i kanalizaciji “.
Šef održavanja kanalizacione mreže Đorđe Pješivac objasnio je da na Toploj, u blizini Milašinovića plaže pumpna stanica ima ugradjen havarijski kanalizacioni ispust, koji nije do kraja završen. To znači da se višak vode iz kanalizacionih cijevi ispušta u more , u slučajevima kada pumpa ne radi i kada sistem ne može da prihvati velike količine atmosferskih voda. “Suštinski problem je u tome što su odvodi za atmosferske vode spojeni na kanalizaciju “- kaže Pješivac.
Ispust Topla
On ističe da je dodatni problem i Ljuti potok koji se takodje uliva u more u blizini plaže, a duž njegovog toka su privatne kuće sa septičkim jamama. Mnoge od tih jama ne prazne se redovno, pa se dešava da prelivaju u potok.
Pješivac objašnjava i da bi rješenje problema moglo biti u razdvajanju kanalizacionih i atmosferskih voda. Havarijski ispust treba završiti i odvesti otpadne vode na propisanu dubinu mora, ali to je za sada samo u planovima.
On ističe da se tokom ljetne sezone ne dešavaju prelivanja i zastoji u radu pumpi, već isključivo u vrijeme velikih kiša.” Ukoliko ne bismo aktivirali havarijski ispust, plutalo bi šetalište” – kaže Pješivac.
Izlivanje kanalizacije ili prljave atmosferske vode vidljivo je na vise mjesta na betonskim i pješčanim plažama od Igala do Tople.
Milašinovića plaža
Kako riješiti taj problem pitali smo i direktora “Društva za izgradnju vodovodne i kanalizacione mreže” Milana Zarića. On kaže da to preuzeće priprema Plan rada koji će predstaviti krajem godine .U tom dokumentu biće obuhvaćeni i problemi Igala i Tople, odnosno rješavanje sekundarne kanalizacione mreže.
Dobra vijest je da će rekonstrukcija šetališta , koja bi uskoro trebala da počene , obuhvatiti i kompletnu kanalizacionu mrežu na tom dijelu. Zarić kaže da će se razdvojiti odvodi za žatmosferske vode i kanalizaciona mreža, čime će takozvani havarijski ispusti biti riješeni. U budzetu Opštine Herceg Novi za rekonstrukciju šetališta opredijeljeno je oko tri ipo miliona eura. Ta suma, prema riječima Zarića dovoljna je za rješavanje akutnih problema na kanalizacionoj mreži u ovom dijelu grada.
Prema podacima sistema za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku je u novembru 2022. ostvareno 26.445 dolazaka i 61.053 noćenja, odnosno 185 posto više u dolascima te 110 posto više u noćenjima u odnosu na novembar prošle godine.
Tokom novembra, strani turisti ostvarili su 20.936 dolazaka i 49.575 noćenja, dok su domaći turisti ostvarili 5.509 dolazaka i 11.478 noćenja. U odnosu na rekordnu 2019. godinu, u novembru je ostvareno 73 posto turističkog prometa u noćenjima te 57 posto u dolascima.
Najviše gostiju koji su u Dubrovniku boravili tokom novembra bilo je iz Hrvatske, Njemačke, SAD-a, Koreje, BiH, Ujedinjenog Kraljevstva, Albanije, Francuske, Slovenije i Kanade. Prema vrsti smještaja u novembru je u hotelima ostvareno 21.869 dolazaka i 43.052 noćenja te u privatnom smještaju 2.474 dolaska i 11.255 noćenja.
Prema posljednjim podacima sistema za prijavu i odjavu turista eVisitor na datum 30. novembra, u Dubrovniku je boravilo 799 turista, a najviše ih je iz Njemačke, Hrvatske, SAD-a, BiH, Francuske,Rumunjske, Ujedinjenog Kraljevstva, Crne Gore, Kanade i Rusije.
Prema podacima sistema za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku je od početka godine do 30. novembra 2022. godine ostvareno 3.518.999 noćenja, što je u usporedbi s 2021. godinom porast od 85 posto. U istom razdoblju ostvareno je 1.020.014 dolazaka, što je porast od 99 posto u odnosu na isto razdoblje 2021. godine. Od 1. januara do 30. novembra 2022. najbrojniji turisti u Dubrovniku bili su iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Francuske, Njemačke, Hrvatske, Irske, Španjolske, Poljske, Italije i Nizozemske. U odnosu na rekordnu 2019. godinu, od početka 2022. godine do kraja novembra, riječ je o 81 posto ostvarenog turističkog prometa.
Predsjednik Vladimir Putin otvoren je za pregovore o mogućem rješenju u Ukrajini, ali odbijanje Sjedinjenih Država da priznaju anektirane teritorije kao ruske koči potragu za bilo kakvim potencijalnim kompromisom, priopćio je Kremlj u petak.
Predsjednik SAD-a Joe Biden rekao je u četvrtak da je spreman razgovarati s Putinom ako čelnik Kremlja traži način da se rat završi, ali da Putin to još nije nagovijestio.
“Predsjednik Ruske Federacije uvijek je bio, jest i ostaje otvoren za pregovore kako bi osigurao naše interese”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov novinarima na pitanje o Bidenovim izjavama.
“Najpoželjniji način za postizanje naših interesa je mirnim, diplomatskim sredstvima”, rekao je Peskov. “Putin je bio, jest i ostaje otvoren za kontakte i pregovore”, dodao je.
Putin je rekao da nimalo ne žali što je pokrenuo ono što naziva ruskom “specijalnom vojnom operacijom” protiv Ukrajine i smatra rat prijelomnim trenutkom kada se Rusija konačno suprotstavila arogantnoj zapadnoj hegemoniji nakon desetljeća poniženja u godinama nakon pada Sovjetskog Saveza 1991.
Ukrajina i Zapad kažu da Putin nema opravdanja za ono što nazivaju okupacijskim ratom u imperijalnom stilu. Ukrajina kaže da će se boriti dok posljednji ruski vojnik ne bude izbačen s njezina teritorija.
