Opština Herceg-Novi učestvovala je protekle sedmice na URBACT City Festivalu u poljskom Vroclavu, jednom od najznačajnijih evropskih događaja posvećenih urbanom razvoju i saradnji među gradovima.
Festival je okupio više od 600 predstavnika lokalnih samouprava iz cijele Evrope, pružajući platformu za razmjenu 116 dobrih praksi u oblastima održivog urbanog razvoja, uključujući teme poput upravljanja otpadom, zelene infrastrukture i participativnog planiranja. Herceg-Novi su predstavljale Marina Vukalović Bosnić i Aleksandra Pejović iz Sekretarijata za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju.
Opština Herceg-Novi je poziv da učestvuje na festivalu dobila kao dobitnik „URBACT Urban Accelerator“ projekta, kroz koji je obezbijeđeno 35.000 eura za implementaciju pilot projekta na temu unapređenja sistema upravljanja otpadom.
Foto OHN
URBACT City Festival omogućio je predstavnicama Opštine Herceg-Novi da se upoznaju sa inovativnim pristupima drugih evropskih gradova, uspostave kontakte sa potencijalnim partnerima za buduće projekte i istraže mogućnosti za uključivanje u URBACT Transfer mreže.
Učešće na događaju koji je održan u Dvorani stoljetnice (Hala Stulecia), UNESCO zaštićenom objektu, na liniji je nastojanja Opštine Herceg Novi da prati evropske trendove u urbanom razvoju i teži ka implementaciji najboljih praksi u cilju unapređenja kvaliteta života građana.
Inicijativu protiv uvođenja vjeronauke u obrazovni sistem Crne Gore potpisalo je 114 nevladinih organizacija (NVO) i devet građanskih aktivista, saopšteno je iz Akcije za ljudska prava (HRA).
Iz te NVO su kazali da je skupštinskom Odboru za prosvjetu, nauku, kulturu i sport danas upućen dopunjeni spisak potpisnika inicijative protiv uvođenja vjeronauke u obrazovni sistem.
Kako se navodi, 114 NVO i devet građanskih aktivista/kinja stalo je u odbranu sekularnog javnog obrazovanja u Crnoj Gori.
Iz HRA su podsjetili da se organizacije civilnog društva, koje su stale iza inicijative, oštro protive uvođenju vjeronauke u javne vaspitno-obrazovne ustanove.
“Smatrajući takav predlog suprotnim temeljnim ustavnim vrijednostima građanske, sekularne države Crne Gore, kao i najboljim interesima djece i mladih”, dodaje se u saopštenju.
Potpisnici inicijative pručuju da obrazovni sistem mora ostati prostor zajedništva, učenja i razvoja zasnovanog na nauci, umjesto podjela zasnovanih na dogmatskoj vjerskoj osnovi.
“Vjerska nastava je zabranjena članom 5 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, a pokušaji da se ona ukine predstavljaju ozbiljno ugrožavanje sekularnog karaktera države”, podsjeća se u saopštenju.
Navodi se da u crnogorskom obrazovnom sistemu postoji predmet Istorija religije, koji učenicima omogućava da uče o svim religijama i njihovim običajima.
Time se, kako su naveli potpisnici inicijative, podstiče interkulturalizam i zajedništvo.
“Dok bi vjeronauka odvojila djecu vjernika od djece ateista, a i djecu vjernika dodatno razdvojila na različite vjeroispovijesti, i dodatno naglasila podjele zasnovane na etničkoj i vjerskoj distanci u crnogorskom društvu, koje su već izražene”, ukazuje se u saopštenju.
Potpisnici inicijative smatraju da posebno zabrinjava činjenica da je Skupština peticiji za uvođenje vjeronauke dala status prioriteta, iako je prikupljanje potpisa za tu inicijativu i dalje u toku, sve do 10. maja.
Oni su ocijenili da to predstavlja presedan i nepoštovanje principa ravnopravnog tretmana svih građanskih inicijativa, budući da su ranije peticije sa dovoljnim brojem potpisa čekale mjesece na razmatranje, ili nikada nijesu ušle u skupštinsku proceduru.
NVO i građanski aktivisti pozvalli su Skupštinu da postupi odgovorno i u skladu sa Ustavom, zakonima i najboljim interesima djece i mladih.
“Državne škole ne smiju postati prostor za vjerske podjele – obrazovanje mora ostati zasnovano na nauci i kritičkom razmišljanju, kao i vrijednostima zajedničkog života u građanskom društvu”, zaključuje se u saopštenju.
Inicijativu protiv uvođenja vjeronauke, osim HRA, potpisali su i NVO Centar za građansko obrazovanje, Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, Prosvjetna zajednica Crne Gore, Agora Femina, Asocijacija SPEKTRA, Centar za istraživačko novinarstvo, Crnogorski PEN centar i Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro.
Među potpisnicima su i Fakultet za crnogorski jezik i književnost, KOD, Žuta kornjača – Normalizuj.me, Opštinsko udruženje multiple skleroze Bijelo Polje, Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, Prima, Juventas, Agencija za lokalnu demokratiju, Ipso Facto i Centar za demokratiju i ljudska prava.
Protiv uvođenja vjeronauke u obrazovni sistem su i Društvo crnogorskih izdavača, Ekološki pokret Ecopatriotizam, Centar za monitoring i istraživanje, Centar za afirmaciju RE populacije, Crnogorski ženski lobi, Centar za demokratsku tranziciju, Centar za građanske slobode i Udruženje pravnika Crne Gore.
Potpisnici su i Centar za razvoj nevladinih organizacija, Sociološki centar Crne Gore, LINK – Crnogorska mreža za smanjenje štete, Centar za kulturu Bihor, Udruženje „Štrpci – Protiv zaborava“, Gradionica, Expeditio, Prazan proctor, Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava i Centar za ženska prava.
Među potpisnicima su i Korifej teatar, Kalem, Monte Lingva, Društvo profesionalnih novinara Crne Gore, Udruženje profesora istorije Crne Gore, Sigurna ženska kuća, Institut za medije Crne Gore, Pravozastupnik, Antifašisti Cetinja, Institut za rodnu ravnopravnost “Dulcinea”, Ulcinj Info, Novi Horizont, Husein Paša, Centar za multimedijalnu produkciju.
Protiv uvođenja vjeronauke su i Udruženje psihologa Crne Gore, Poligon za žensku izuzetnost – Sofija, Aktivna zona, Dr Martin Schneider-Jacoby Association –MSJA, Eduko Plus, Balkanski sektor, Bona Fide Pljevlja, Savez za djecu i mlade – Kuća, Forum MNE, Forum Bošnjaka Crne Gore.
Među potpisnicima su i Centar za ekonomske i evropske studije, ERA – Savez za jednaka prava LGBTI osoba na Zapadnom Balkanu i u Turskoj, SOS Rožaje, Centar za obuku i obrazovanje, Centar za romske inicijative, Monitoring Group Ulcinj – MogUL, ALFA Centar, Udruženje LBTQ žena „Stana“ i udruženje Djeca Crne Gore.
Protiv uvođenja vjeronauke u obrazovni sistem su i Crnogorsko udruženje studenata političkih nauka – MAPSS, Romska organizacija mladih “Koračajte sa nama – Phiren Amenca“, Alumni akademija Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Fondacija za promovisanje nauke – Prona, Crnogorski kulturni krug, Naša akcija.
Inicijativu su potpisali i NOVA Centar za feminističku kulturu, Most Kulture, SOS telefon za žene i djecu Nikšić, Moja šansa je i tvoja šansa, Srce, MULTIMEDIAL Montenegro, Socijalna pravda – Social justice, Udruženje roditelja djece i omladine sa smetnjama u razvoju “OAZA”, 35 milimetara.
Među potpisnicima su i Potreba – Need, Građanska inicijativa “21. maj“, Plan B, Internacionalna policijska organizacija Crne Gore, Sistem, ŠkArt, Kompas – Centar za informisanje i savjetovanje mladih Kotor, Radio Bruškin, Futura, Sport Agon, Pedagoški centar Crne Gore LGBT Forum Progress i Fondacija Volonteri Crne Gore.
Potpisnici inicijative su i NVO IKRE – Rožaje, SPES, Srećne mame, Udruženje Roditelji, TNT, Od bašte do trpeze, Punctum, Građanska alijansa, Nijesi sama, Centar za razvoj socijalne ekonomije, Izvor života Nikšić, Inicijativa mladih za ljudska prava, Društvo mladih ekologa Nikšić, Zero Waste Montenegro, Naša akcija i SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja – Podgorica.
Uvođenju vjeronauke u obrazovni sistema protive se i građanski aktivinisti Dina Bajramspahić, Jovana Marović, Goran Đurović, Tamara Milaš, Dušan Pajović, Aleksandar Dragićević i Velibor Ivanović.
Među potpisnicima su i novinari i građanski aktivisti Dragoljub Vuković i Tanja Pavićević.
Mještani vlasnici zemlje u Mrčevom polju i Jazu, okupljeni oko dvije nevladine organizacije NVO “Jaz – Mrčevo polje” i NVO “Jaz Plaža”, blokiraće sjutra ulaz na Jaz, u znak protesta što nadležni i dalje su nijemi za probleme sa kojima se suočavaju Grbljani.
U pismu, koje potpisuju predsjednici ovih NVO Ilija Bućin i Branka Marović, upućenom ministru prostornog planiranja, urbanizma i dravne imovine Slavenu Raduloviću najavili da će automobilima sutra, četvrtak 17. april u 16 časova blokirati ulaz očekujući da će biti pozvani na sastanak.
“Obraćamo Vam se kao mještani Jaza i kao nevladine organizacije koje okupljaju vlasnike zemljišta na području Mrčevog polja i Jaza, i kao vlasnici nepokretnosti i objekata uz plažu Jaz, kako bi Vas informisali o problemima koje godinama unazad pogađaju prije svega nas kao korisnike plaža, a onda i zakupce plaže, a dalje i sve posjetioce plaže Jaz. O ovim problemima smo Vas već obaviještavali u decembru 2023. godine međutim još uvijek nije došlo do njihovog rješavanja”, navodi se u dopisu.
Ističu da je neophodno da se razgovora o načinu komunalnog uređenja zaleđa plaže Jaz.
“Potrebno je razgovarati o opremanju javnih toaleta i lokaciji istih, boljem održavanju higijene u smislu pražnjenja kontejnera, naročito u udarnim sezonskim danima, kao i kanalizacionoj infrastrukturi.
S obzirom na činjenicu da ne postoje javni putevi na Jazu smatramo da je neophodno razgovarati sa vlasnicima zemijišta i kuća kako bi se pronašla najbolja rješenja u smislu prilazaplaži, koja ne ugrožavaju njih i njihova svojinska prava, a služe, odnosno koriste opštem dobru. Sva infrastruktura (struja, voda i kanalizacija) prolazi preko privatnih katastarskih parcela i zbog toga Vam moramo ukazati na činjenicu da se plaže ne mogu izdavati u zakup bez naše saglasnosti. Kako bi Vam to pokazali u četvrtak 17. aprila ćemo zagraditi ulaz na Jaz svojim automobilima, odnosno parkiraćemo iste na svojem zemijištu. Ukoliko bude potrebno, svoje zemljiste na Jazu možemo i ograditi. Prvi korak ka rješavanju problema održavanje inicijalnog sastanka sa svim predloženim licima i institucijama čije učešće je neophodno za poboljšanje situcije na Jazu”, zaključuje se u dopisu.
Talijanska financijska policija (Guardia di Finanza) i Ministarstvo unutarnjih poslova objavili su veliku zapljenu dvije tone kokaina na kontejnerskom brodu Mersin Express. Iako se operacija dogodila početkom ožujka, vijest je službeno potvrđena tek nakon što je prošlog tjedna dospjela u talijanske medije.
Brod Mersin Express, nosivosti 37.000 dwt i kapaciteta 2.586 TEU, plovi pod malteškom zastavom, a u vlasništvu je turske brodarske kompanije. Na liniji između Južne Amerike i Europe, ovaj put je prevozio teret kakaa iz luke Guayaquil u Ekvadoru, gdje se pretpostavlja da je kokain ukrcan, piše The Maritime Executive.
Tijekom puta brod je pristajao u Colonu (Panama), Cartageni (Kolumbija), te španjolskim lukama Vigo, Malaga i Valencia, kao i u Genovi. Droga je cijelim putem ostala neotkrivena sve do iskrcaja u Livornu. Tamo je pronađeno oko 1.800 paketa kokaina, vješto sakrivenih među vrećama kakaa, ukupne težine dvije tone. Procijenjena ulična vrijednost premašuje 500 milijuna eura.
Zanimljivo, teret nije bio u rashladnim kontejnerima – koji su obično najčešće korišteni za šverc kokaina skrivenog među voćem poput banana i ananasa. Talijanski mediji ističu da je brod u luci Vigo iskrcao čak 1.400 tona banana i ananasa, što dodatno ukazuje na sofisticiranost krijumčarskih metoda.
Ova kompanija već je bila povezana s krijumčarskim slučajevima. U studenom 2024., na brodu Izmit Express, istog vlasnika i kapaciteta, španjolske su vlasti u luci pronašle više od 500 kilograma kokaina skrivenih među kontejnerima s bananama.
Europske luke poput Rotterdama, Antwerpena, Genove i Livorna već dulje vrijeme predstavljaju važne točke ulaska droge iz Južne Amerike, često skrivene upravo u kontejnerskom teretu redovnih trgovačkih linija.
Studenti stigli u Strasbourg Foto: Igor Pavicevic / Reuters
Osamdesetak srpskih studenata stiglo je u utorak u Strasbourg, nakon 13-dnevnog puta kojim europske dužnosnike žele upozoriti na višemjesečnu društvenu i političku krizu u Srbiji koja pregovara o članstvu u Europskoj uniji.
Studentski pokret nastao je na valu protuuvladnih prosvjeda potaknutih pogibijom 16 ljudi u padu nadstrešnice na novosadskom željezničkom kolodvoru 1. novembra prošle godine. Od vlasti traže kaznenu i političku odgovornost za tu tragediju i zahtijevaju borbu protiv korupcije i neovisno djelovanje institucija.
Vlast prosvjede koji imaju potporu brojnih društvenih skupina naziva “obojenom revolucijom”.
Studenti su od 3. travnja na biciklima prešli više od 1400 kilometara preko Budimpešte, Bratislave, Beča, Münchena, Stuttgarta i Karlsruhea do Strasbourga.
Uz brojne pristaše, u Strasbourgu ih je dočekalo dvoje europarlamentaraca, Slovenka Irena Joveva i Hrvat Gordan Bosanac koji će im biti domaćini na sastancima u srijedu u Vijeću Europe i u Europskom parlamentu.
Državni dužnosnici i provladini mediji pokušavali su proteklih dana omalovažiti studentsku akciju “Tura do Strasbourga”, tvrdeći kako bicikliste prevoze kobijima, a bicikliraju samo po par kilometara prije dolaska na krajnje odredište rute određene za taj dan.
– Ne želim to ni komentirati, ti ljudi su već relikti prošlosti, rekao je u Strasbourgu jedan student.
Vaskršnji praznici, su još jedan od razloga za boravak na obali – Luštica Bay tim je pripremio sadržaje za uživanje u toploj, prazničnoj atmosferi sa porodicom i prijateljima od 18. do 20. aprila.
Kao i uvijek,Tematske aktivnosti za djecu, tokom cijelog vikenda su organizovane u Dječjim klubovima u naseljima Marina Village i Centrale.
Vaskršnji bazar od podne do 16:00 časova okupiće još jednom proizvođače organskih proizvoda, umjetnike koji kreiraju posebne poklone za ovaj praznik, ali i suvenire sa destinacije.
Radionice za izradu umjetnina i rukotvorina, su zakazane u subotu 19. aprila, od podne do 14:00h. Zabava sa maskotom zeke zakazana je u 13:00 časova u Marina Village-u, a nakon toga slijedi potraga za ukršnjim jajima – sa posebnim zonama za različite uzraste, punim skrivenih igračaka, slatkiša i iznenađenja.
Svečano otvaranje trattoria Bokeria i okupljanje zajednice zakazano je istog dana, u 19:00h, na Piazza Centrale. Bokeria je restoran koji već i po samom imenu asocira na Italiju ali i daje omaž lokalnom identitetu Boke Kotorske – od živopisnog enterijera do karte jela i pića. Jela su mediteranska u širem smislu – od pripreme pizza i pasta na jedan poseban tradicionalan način, do salata i aperitiva. Kao Mediteran u malom, i onakav kakav je nekad bio, trattoria Bokeria će okupljati goste koji vole atmosferu Jadrana.
Tematske aktivnosti za djecu se nastavljaju i u nedelju tokom cijelog dana, a Oslikavanja lica i zabava sa maskotom zeke su neka od omiljenih za mališane – počinju u 14:00 časova na Piazzi Centrale.
Hotel The Chedi Luštica Bay je pripremio sadržaje za odmor dizajnirane za cijelu porodicu – minimalno 2 noći ostvaruju 25% popusta, uz vaskršnji ručak i aktivnosti za djecu, stvarajući nezaboravne uspomene. Šefovi kuhinje su pripremili sezonsku gozbu koja ističe najbolje od proljeća – šparoge, mladi grašak, mirisno bilje i svježe salate. Uživajte u jelima poput piletine sa limunom i biljem, svježe ribe i proljećnih voćnih tartova, posluženih u toplom, porodičnom ambijentu.
Srpski studenti i dalje blokiraju Radio-televiziju Srbije (RTS) u Beogradu, a radnici te medijske kuće jutros su u zgradu ušli uz pomoć policije.
Studenti su se vratili ispred ulaza u RTS, u Aberdarevoj ulici nakon što ih je policija u više intervencija od jutros potisnula, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Ispred studenata su bili postavljeni kordoni policije i žandarmerije, dok su ulice oko RTS-a blokirane.
Prema izjavama jednog od redara, radnici RTS-a su danas, uz pratnju policije, ušli u zgradu televizije oko pet sati ujutru. Zbog toga su studenti odlučili da stoje ispred kordona. Ispred svih ulaza nalazi se nekoliko studenata redara.
Osim povremenog guranja studenata u blokadi i prisustva manjeg broja građana, nije bilo incidenata.
Studenti u blokadi od ponedjeljka uveče blokiraju ulaze u zgrade RTS-a u Beogradu, dok su pripadnici policije i Žandarmerije u ranim jutarnjim satima u utorak prekinuli blokadu Radio-televizije Vojvodine (RTV) u Novom Sadu.
Blokada RTS-a traje više od 24 sata, a studenti su ispred zgrade javnog medijskog servisa postavili video-bim na kom je emitovan doček studenata biciklista koji su u utorak uveče stigli u Strazbur. Bukom i aplauzom je dočekan njihov dolazak.
Na skupu je bilo prisutno više hiljada građana i studenata.
Studenti u blokadi visokoškolskih ustanova u Beogradu zatražili su od Odbora za kulturu i informisanje Skupštine Srbije ponavljanje procesa izbora članova Savjeta Regulatornog tijela za elektronske medije.
Oni su naveli da traže poništavanje prethodnog javnog poziva i objavljivanje novog, uz transparentno odvijanje procesa.
“Protest ispred RTS-a trajaće dok ne objavite Javni poziv za izbor članova Saveta REM-a”, naveli su studenti u blokadi u saopštenju.
Beogradski i novosadski studenti su u koordinisanoj akciji blokirali zgrade RTS-a i RTV-a tvrdeći da javni medijski servisi ne izvještavaju objektivno o njihovim protestima.
Studenti u blokadi mjesecima protestuju zahtjevajući odgovornost zbog stradanja 16 ljudi u padu betonske nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu.
U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 25 saobraćajnih nezgoda u kojima su tri osobe lakše povrijeđene.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se u Podgorici dogodilo 15, Bijelom Polju tri, Kotoru i Budvi po dvije saobraćajne nezgode.
U Danilovgradu, Nikšiću i Tivtu dogodila se po jedna saobraćajna nezgoda.
Izdata su 447 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete su 63 prekršajne prijave.
Policija je oduzela četiri para registarskih tablica.
Projekat rekonstrukcije Šetališta od hotela Plaža do Meljina, rezultat je uspješne saradnje Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, lokalne samouprave i Vlade Crne Gore.
Odrađen je veći dio posla, što znači da će ovaj dio Šetališta spremno dočekati turističku sezonu, ocijenio je za RTHN direktor JP Morsko dobro Mladen Mikijelj:
– Najteži dio je urađen, preko 60 odsto kompletnih radova je završeno. Predstoji lakši dio posla, postavljanje behaton ploča. Uvjeren sam da ćemo u narednih 20 dana, gotovo završiti sve radove i da ćemo prije početka ljetnje turističke sezone, moći svi zajedno, da saopštimo građanima Herceg Novog, da je realizovana kompletna rekonstrukcija ovog dijela Šetališta.
Šetalište-Savina – foto RTHN
Mikijelj je dodao da se do kraja godine može očekivati i početak izgradnje šetališta od Zmijica do Kumbora:
– Potpisan je ugovor i sa revidentom. Uvjeren sam da ćemo tokom ljetnje turističke sezone raditi na projektnoj dokumentaciji. Očekujem da će kompletna dokumentacija biti spremna do septembra. Mi smo u kapitalnom budžetu Morskog dobra, ostavili sredstva za taj projekat. Plan nam je da u septembru raspišemo tender za izvođača radova i definitivno prije kraja ove godine početi izgradnju šetališta od Zmijica do Kumbora. Siguran sam da će do početka ljetnje sezone naredne godine biti završen i taj projekat, očekuje Mikijelj.
Mikijelj je kazao da je primarni cilj Morskog dobra, kada je riječ o Herceg Novom, da u narednih tri do četiri godine šetalištem povežu hercegnovski dio obale od Igala do Kamenara.
