Kako iz relativno neugledne ribe pripremiti super ukusan obrok. Ovo je jednostavan način pripreme svake ribe pa i ovog smznutog oslića. Oni koji žive na moru se obično groze kad čuju da netko jede smrznutu ribu, ali nema svatko mogućnosti kupnje svježe ribe pa je nekad i ta smrznuta riba puno kvalitetnija i svježija od one koju se dovozi hladnjačama. Smrznuta se riba smrzava u najsvježijem stanju – odmah po ulovu.
*Poslužiti uz prilog po želji. Odlično pristaju krumpir pire ili kuhana palenta ili svježi kruh.
Sastojci
800 g oslića
700 g rajčica (pelati ili passata umak)
2 žlice crnih maslina, po mogućnosti bez koštica
1 žlica kapara
1 ljubičasti luk
2-3 slana inćuna
origano ili peršin
maslinovo ulje
sol, papar
po želji:
1 režanj češnjaka
nekoliko svježih cherry rajčica
Koraci
Korak 1
Zagrijati pećnicu na 180 C.
U tavi ugrijati ulje i zažutiti sitno narezani ljubičasti luk. Dodati filete inćuna, nekoliko prepolovljenih cherry rajčica i narezan češnjak. Pirjati uz miješanje pa dodati pelate, narezane masline i usitnjene kapare. Prokuhati nekoliko minuta. Posoliti oprezno jer su inćuni slani, dodati svježe mljeveni papar i origano ili sitno narezani peršin, ovisno što koristite.
Korak 2
U posudu za pećnicu staviti malo maslinovog ulja i dobro ga razmazati silikonskim kistom za kuhanje ili prstima. Dodati umak. Ako želite, filete oslića odmah poslažite u umak te ih dobro njime prekrijte. Oslić, ili drugu ribu, je moguće dobro odmrznuti, posušiti kuhinjskim papirom, i lagano prepržiti na ulju, prije nego ih dodate u umak.
Korak 3
Peći oko 40-tak minuta i poslužiti uz *prilog po želji.
Petar Hranuelli, skulptura Čekala je, brački kamen
Izložba „U dijalogu“, zajednički projekat beogradske slikarke Ivane Živić i hrvatskog skulptora Petra Hranuelija, biće otvorena 14. decembra u 18h u ARTRO galeriji, koja djeluje u sklopu Feel Alive Hub-a u Luštici Bay, saopštava Kristina Kestner, kreativna direktorica galerije Artro.
U jedinstvenom ambijentu koji spaja kamen, vodu i mediteransku svjetlost, ova izložba donosi snažan vizuelni razgovor između dva umjetnička jezika. Ivanina platna prikazuju ženska tijela u meditativnom plutajućem stanju, viđena iz podvodne perspektive koja otkriva unutrašnji mir, fluidnost i ritam podsvijesti. Nasuprot tome, Hranuelijeve skulpture izrađene u kamenu prikazuju figure uhvaćene u trenutku pokreta, iznenađujuće lagane i dinamične, kao da materija gubi težinu i pretvara se u energiju.
„U dijalogu“ spaja ova dva univerzuma u zajednički prostor — prostor tišine, pokreta i kontemplacije. Izložba poziva posmatrača da zastane, oslušne i uđe u sopstveni dijalog sa umjetnošću i ambijentom Luštice Bay.
Slikarka Ivana Živić je rođena u Sarajevu 1979. godine. Diplomirala je slikarstvo 2004. godine na Fakultetu likovne umetnosti u Beogradu, odsek za slikarstvo, gdje je i magistrirala dvije godine kasnije. Od 2006.g. je stalna članica ULUS-a. Prisutna je na 30 samostalnih i preko 65 grupnih izložbi u zemlji i inostranstvu.
Skulptor Petar Hranueli je rođen u Supetru 1975. godine, a do 1994. godine živi u Postirama na otoku Braču. Izlaže od 1994. godine na 57 samostalnih i 108 skupnih izložba u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja. Član je HDLU-a od 2006. godine. Živi i stvara u Zagrebu.
Iz kataloga
Izložba „U dijalogu“ spaja dva umjetnička univerzuma koji, iako nastaju iz različitih medija, ulaze u tihu, ali snažnu međusobnu komunikaciju. U prostoru koji zajedno formiraju, vrijeme se ne posmatra linearno, već kao niz zaustavljenih trenutaka u kojima se otkrivaju tišina, lakoća i unutrašnji ritam tijela. Dijalog Ivane Živić i Petra Hranuellija ne odvija se riječima, već energijama — između daha i pokreta, fluidnosti i čvrstine, svijesti i sna.
Ivanina platna otvaraju pogled iz neočekivane „underwater“ perspektive: prema površini koja treperi i priziva podsvjesno. U tom vodenom prostranstvu ženska tijela plutaju bez težine, uronjena u stanje meditativnog smirenja. Voda postaje metafora unutrašnjeg pejzaža — mjesta gdje misli utihnu, a figura se pretvara u osjećaj, refleksiju, senzaciju. To je prvi glas ovog vizuelnog dijaloga, onaj koji govori tiho, kroz svjetlost i usporeno vrijeme.
Nasuprot toj fluidnosti, Hranuelijeve kamene skulpture donose drugi glas dijaloga — čvrst, ali neočekivano pokretan. Njegove figure uhvaćene su u kratkoj milisekundi kretanja, u prijelazu između zamaha i smiraja. Kao da materijal gubi svoju težinu I pretvara se u energiju, ritam, zamah. Kamen prestaje biti statika i postaje zapis pokreta, „screenshot“ trenutka u kojem materija nakratko diše.
Kada se susretnu, ova dva medija uspostavljaju treći, zajednički prostor — prostor dijaloga tijela, materije i vremena. Kod Živićeve, voda ukida gravitaciju i pretvara tijelo u čistu senzaciju. Kod Hranuelija, čvrsta materija prerasta u lakoću koja prkosi svojoj prirodi. Svako djelo nosi sopstveni ritam, ali tek zajedno otkrivaju suštinu: trenutak kada se fizičko razgrađuje, a figura postaje simbol, tišina, trag postojanja. U tom međuprostoru, u dijalogu slike i skulpture, prolazno dobija dimenziju trajnog, a materijalno postaje metafizičko. Izložba „U dijalogu“ tako ne prikazuje samo dva umjetnička svijeta — ona ih spaja u jedinstven razgovor u kojem pokret i tišina, voda i kamen, unutrašnje i spoljašnje postaju harmoničan, zajednički jezik.
Porto Montenegro najavljuje Festive Theatre program
Porto Montenegro sa zadovoljstvom najavljuje Festive Theatre, seriju prazničnih predstava namijenjenih djeci i porodicama, koje će tokom decembra i januara obogatiti prazničnu atmosferu u Tivtu. Sve predstave će biti izvođene na crnogorskom jeziku i besplatne su za posjetioce.
PROGRAM:
ČAROBNO ZVONCE
13. decembar 2025, 13:00–14:00 h, Strada Navale
Provedite zabavan porodični dan uz jedinstvenu prazničnu predstavu koja će mališanima pružiti čaroliju i radost.
NOVOGODIŠNJI IZAZOV: UHVATI DJEDA MRAZA
20. decembar 2025., 13:00–14:00 h, Park Garden
Interaktivna i humoristična predstava koja mališane uvodi u zabavnu misiju hvatanja Djeda Mraza!
Porto Montenegro
NOVOGODIŠNJI MUZiČKI ŠOU: STARA VS. NOVA GODINA
6. januar 2026, 13:00–14:00 h, Park Garden
Muzički show pun humora i šarma, idealan za početak Nove godine uz pozitivnu energiju i zabavu
Pored Festive Theatre programa, Porto Montenegro je pripremio bogat praznični kalendar sa brojnim aktivnostima za djecu i odrasle, uključujući kreativne radionice, koncerte na otvorenom, praznični market, časove kuvanja i mnogo više. Kompletan program možete pronaći u Prazničnom kalendaru dostupnom na linku:
Festive Theatre i cjelokupan praznični program dio su kontinuiranog nastojanja Porto Montenegra da kroz kulturne sadržaje, zabavu i kreativne aktivnosti doprinese razvoju zajednice Tivta i pruži nezaboravno praznično iskustvo svim generacijama.
JP Morsko dobro nastavlja aktivnosti na sanaciji obalne infrastrukture. U opštini Tivat započeti su radovi na sanaciji parapetnih zidova uz saobraćajnicu, a prva faza obuhvata dionicu dužine oko 150 metara.
Vrijednost ove faze radova iznosi oko 100.000 eura.
Sanacija oarapeta – foto Morsko dobro
Radovi su danas otpočeli na području Lepetana, čime se nastavlja realizacija planiranih aktivnosti na unapređenju obalne zone.
Tvrđava Španjola, nekada čuvar grada, danas je prostor koji dobija novu ulogu.
Zahvaljujući projektu CREATIVITY (Interreg IPA South Adriatic 2021–2027), ovaj istorijski kompleks pretvara se u savremeni kulturni centar, namijenjen umjetnicima, istraživačima, kreativnim zajednicama i turistima.
Podignuta sredinom 16. vijeka, građena i prepravljana kroz razne epohe, Španjola nosi tragove španske, osmanske i lokalne graditeljske tradicije. Njeni masivni bedemi, kule i puškarnice svjedoče o vremenima odbrane, ali i o bogatom životu unutar zidina. Ipak, izlaganje kiši, vjetru i vremenskim promjenama ostavilo je duboke pukotine u kamenu, a unutrašnjost tvrđave je godinama bila obrasla rastinjem.
Španjola- Herceg Novi- vizuelizacija Enforma
Danas, umjesto tišine i zapuštenih prolaza, na Španjoli se čuju zvuci obnove. Bedemi bivaju pažljivo učvršćivani, krovnim konstrukcijama biće vraćen autentičan oblik, otkriveni stari infrastrukturni sistemi. Posebno se vodi računa o očuvanju tradicionalnog kamenog popločanja i originalnih graditeljskih rješenja, koja predstavljaju rijetkost na Jadranu.
Prva faza radova – povratak izgubljene arhitekture
Od marta 2025. godine intenzivno se radi na sanaciji najugroženijih dijelova. Uklonjeni su urušeni segmenti kasarne, očišćene su unutrašnje prostorije, a rastinje koje je godinama prekrivalo zidove sklonjeno je kako bi kamen ponovo mogao da diše.
Španjola – rekonstrukcija foto OHN
Prvi obnovljeni dijelovi – sjeverna kula, šetnica i zapadni bedem – sada su sigurni za posjetioce. Tokom radova pronađena je i mreža starih kanala za odvod atmosferskih i sanitarnih voda, što svjedoči da je život unutar tvrđave nekada bio organizovan i iznenađujuće moderan.
Radovi se izvode u skladu sa međunarodnim konzervatorskim standardima, a revitalizacija se odvija uz pažljivo kombinovanje tradicionalnih tehnika i savremenih materijala koji štite originalnu strukturu.
Nova uloga za tvrđavu – kulturno srce grada
Namjera projekta nije samo da sačuva kamene zidove, već da tvrđavi udahne novi život i funkciju. Nakon završetka radova, Španjola će biti prostor za kreativne industrije: koncerte, izložbe, performanse, festivale, edukativne programe i umjetničke rezidencije.
Španjola – rekonstrukcija foto OHN
Ovaj pristup pokazuje da kulturna baština nije samo nešto što se čuva – to je resurs koji stvara nove mogućnosti, pokreće kreativne inicijative i donosi novu turističku vrijednost gradu.
Vrijednost radova u prvoj fazi iznosi 2,5 miliona eura, od čega je 1,6 miliona obezbijeđeno kroz IPA fondove Evropske unije. Ministarstvo kulture i medija Crne Gore učestvuje kao glavni nosilac projekta, uz podršku Opštine Herceg Novi kao ključnog partnera.
Evropska unija već duže vrijeme podržava projekte očuvanja crnogorskih kulturnih dobara, a revitalizacija Španjole je jedan od najznačajnijih primjera te saradnje. Kroz realizaciju projekta CREATIVITY, zemlje Jadrana udružuju znanje, iskustva i resurse kako bi zajedničko nasljeđe dobilo novu snagu.
Španjola- Herceg Novi- vizuelizacija Enforma
Kulturne i kreativne industrije za južnojadranski identitet – CREATIVITY dio je Programa prekogranične saradnje Interreg Italija-Albanija-Crna Gora (South Adriatic 2021-2027) i fokusira se na unapređenje turizma kao ključnog pokretača razvoja i saradnje između ove tri zemlje.
Organizacioni odbor Tradicionalnog zimskog kotorskog karnevala 2026.g. poziva sve zainteresovane karnevalske grupe i pojedince da se prijave i podnesu zahtjev za novčanu nadoknadu za izradu maski.
U zahtjevu je potrebno navesti:
– naziv karnevalske grupe (pojedinca)
– naziv maske
– broj članova grupe
– opis maske
– broj žiro računa i kontakt telefon odgovornog lica.
Za grupne maske JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor obezbjediće pomoć u iznosu do 400,00 eura (pod grupnom maskom podrazumjeva se 6+ članova) a za pojedinačne maske biće izdvojeno 40 eura po osobi.
Zahtjevi se mogu predati u prostorijama Kulturnog centra svakog radnog dana od 9 do 14 sati ili na mail kult.c.kotor@hotmail.com, nakasnije do 26.decembra tekuće godine.
Organizator je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizator Turistička organizacija, uz pokroviteljstvo Opštine Kotor.
Opština Tivat i ove je godine podržala preduzetnice iz Tivta na osnovu Javnog konkursa za raspodjelu sredstava za podršku ženskom preduzetništvu za 2025. godinu , sprovedenog od strane opštinskog Sekretarijata za privredu. Ukupan budžet za ovu namjenu u 2025. godini iznosio je 50.000€ i konkursom je raspodijeljen za 11 biznis planova.
Na osnovu utvrđenih kriterijuma, vrjednovanja i ocjene biznis planova, Komisija za raspodjelu sredstava je odlučila da sredstva dodijeli sljedećim podnosiocima zahtjeva:
Predsjednik opštine Željko Komnenović danas je potpisao ugovore sa dobitnicama sredstava. Čestitajući im na uspjehu, istakao je da je “dobro da tivatski preduzetnici, a posebno žene imaju sve više privrednih inicijativa koje se poklapaju sa razvojnim putem grada. Ono što posebno raduje je raznovrsnost biznis ideja, kao i broj dobitnica sredstava koji iz godine u godinu raste, potvrđujući značaj ovog vida podrške.”
Predsjednica komisije i menadžerka opštine Ivona Petrović pohvalila je kvalitet pristiglih biznis planova i podsjetila da je budžetom za 2026. godinu, predviđeno značajno uvećanje ove linije sa trenutnih 50.000€ na 70.000€. Ona je pozvala sve preduzetnice da nastavljaju da konkurišu, ističući da su im vrata Opštine, ali i tivatskog Biznis info centra uvijek otvorena. “U narednoj godini pokrećemo i novu uslugu mentorstva koju smo, osluškujući potrebe privrede, uvrstili u plan za 2026. Tivatski privrednici, pored finansijske, sada mogu računati i na stručnu, savjetodavnu podršku Sekretarijata za privredu, gdje će uz vođstvo sertifikovanih mentora moći da prođu kroz sve faze razvoja preduzeća i sprovođenja kvalitetnih biznis planova.”
Aparati za vaganje koji će biti postavljeni, kako je najavljeno, na deset mjesta uz obalu neće biti od koristi za komercijalni ribolov, kazao je Marko Kise, predstavnik Nacionalnog udruženja proizvođača ribe.
Kako je objasnio, vage, koje će biti postavljene u Herceg Novom, Kotoru, Tivtu, Budvi, Baru i Ulcinju, nisu za ribolov koji se obavlja kočama (plivarice, potezači, parangali, zalov tuna), već za obalni ulov.
Očekuje se da će vage, za koje je izdvojeno 586.850 eura, do kraja godine biti povezane na elektro i vodovodnu mrežu, a treba da posluže za elektronsku evidenciju ulova ribe.
– Ko će mjeriti tu ribu kad mi sa kočama i brodovima za izlov nemamo vezove u većini gradskih luka, prije svega u Boki kotorskoj? – pita se Kise, uz napomenu da to nije jedini problem koji ribari imaju.
Kako je istakao, za upotrebu vaga neophodne su, prije svega, ribarske luke i vezovi, kao uslov da, pored aparata za mjerenje, imamo i ostale kapacitete logistike za ribarstvo – hladnjače, magacine, mašine za led.
Kise podsjeća da još uvijek nije osnovana međuresorna radna grupa, čije formiranje je dogovoreno sa ministrom poljoprivrede u septembru, sa zadatkom da se ribari i predstavnici nekoliko ministarstava dogovore kako riješiti nagomilane probleme riberske ekonomije u Crnoj Gori.
Kako je kazao, Ministarstvo finansija još nije delegiralo svog predstavnika za tu radnu grupu, što je bio razlog za zastoj u formiranju tog međuresornog tijela i prošlog mjeseca, kako je “Danu” tada saopšteno iz Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i vodoprivrede.
– Ribari nisu bili ni dio prezentacije poglavlja 13 – ribarstvo u Baru, na šta je ukazao i predstavnik Ministarstva evropskih poslova. I pored toga, do danas niko od predstavnika Ministarstva evropskih poslova nije kontaktirao naše legitimne predstavnike da se problemi pokušaju riješiti na nivou Crne Gore – rekao je Kise.
Koča – foto pomorac.net
Upitan kako komentariše to da se očekuje da Crna Gora uskoro zatvori pet poglavlja, među kojima i poglavlje 13, on je kazao da je država možda ispunila sve preduslove koje zahtijeva EU, ali nije riješila nijedan problem koji bi olakšao poslovanje ribara.
– Svrha obavještavanja ambasadora Evropske unije u Crnoj Gori Johana Satlera o našim problemima je da EU prije zatvaranja poglavlja 13 upozori državu Crnu Goru da probleme u ribarstvu mora riješiti u skladu sa evropskim pravilima. Očekujemo da će Evropski parlament prepoznati naše probleme i da će zahtijevati da država Crna Gora prvo riješi probleme ribara, pa da tek onda zatvori poglavlje 13 – rekao je Kise.
On smatra da su svi – i ribari i nadležni resori – na zajedničkom zadatku: da se svi problemi riješe da bismo se što spremniji suočili sa većom konkurencijom i pravilima koje će nam nametnuti tržište EU.
EU obaviještena o propustima
Ribari od države ne traže ništa više od onoga što imaju ribari u zemljama EU. Problemi koje mi imamo odavno su riješeni u zemljama EU, ističe Kise.
– Mi smo o propustima obavijestili i Delegaciju EU u Crnoj Gori i komesarku EU za proširenje Martu Kos, Evropski parlamen, evropskog ombudsmana i evropskog komesara za ribarstvo Kostasa Kadisa, a na kraju i evroposlanika Tonina Piculu – rekao je Kise.
Nada se da Crna Gora za EU nije bitna samo zbog obale i morske teritorije koju posjeduje, već kao zemlja u kojoj se prije svega rješavaju problemi, poštuju interesi građana i zakonski propisi usklađeni sa normama EU.
Prednost pri dodjeli sredstava iz opštinskog budžeta da se da djeci sa smetnjama u razvoju i porodicama sa OSI, a da se prethodno “pretresu” sva dosadašnja rješenja o invaliditetu, naglasak je učesnika žive diskusije u hotelu “Vardar”.
Kako bi olakšale donošenje Lokalnog akcionog plana za unapređenje položaja osoba sa invaliditetom (LAPU) za period od 2026. do 2028. godine, poslenice Inicijative mladih s invaliditetom Boke (I MI Boke) su organizovale javnu tribinu o položaju OSI u Kotoru, koja je održana na Međunarodni dan ljudskih prava, u srijedu, 10. decembra u hotelu “Vardar”.
Lokalni plan se odnosi na podizanje svijesti javnosti o ovoj temi, pristupačnost fizičkog okruženja i informisanje, socijalnu i dječiju zaštitu, zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, zapošljavanje, kulturu i sport, te međusektorsku saradnju i institucionalnu koordinaciju, o čemu se detaljno razgovaralo. ispred I MI Boke, u ime izvršne direktorke Miroslave Ivanovi,ć predlog LAPI predstavile su Tamara Vuković i Mihaela Moškov.
Pored članova Udruženja paraplegičara u diskusiji su učestvovali i predstavnici Udruženja osoba sa smetnjama u sluhu i govoru, zainteresovani pojedinci- lično osobe sa invaliditetom i članovi njihovih porodica, koji su svojim komentarima dali posebnu dinamiku tribini, kao i predstavnice Doma zdravlja, Komunalne policije, Luke Kotor, Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti, Savjeta za unapređenje prava OSI. Izostalo je učešće poslenika Centra za socijalni rad, Zaštitnika ljudskih prava, predstavnika Ministarstva rada i socijalnog staranja, koji su uredno pozvani.
Sa tribine o položaju OSI
Pravni vodič, informisanje, nerazumijevanje
Kako to i biva kad su živi susreti ljudi u pitanju, mnogi su iznijeli svoja lična iskustva, poteškoće u ostvarivanju potreba kao OSI ili kao njihovi staratelji, te su se na tribini ukrstila različita viđenja korisnika i donosioca odluka. Na vidjelo je izašla i nedovoljna informisanost OSI u vezi usluga koje im zajednica nudi u domenu mogućnosti za artikulisanje i ostvarivanje njihovih prava, te je predložena izrada “pravnog vodiča” u vezi s tim. Neki od ovih osoba ne koriste internet i društvene mreže. Iznešen je zahtjev da se način informisanja prilagodi poimanju stvarnosti gluvih i nagluvih osoba, s obzirom da mnogo njih ne razumije titlovani tekst. Surdoaudiološkinja Olivera Gluščević objašnjava da ove osobe razumiju rečeno kada to prikažete gestom, ali napisanu riječ – teško, jer se često koriste njima nepoznate pozajmice i pojmovi.
Pretresanje validne dokumentacije, personalna podrška, pomoć u kući
Posebnu pažnju skrenuli su na potrebu formiranja registra osoba sa invaliditetom, kao i na uspostavljanje aktivnosti personalne asistencije, koju sa nestrpljenjem očekuje niz korisnika socijalne zaštite. Kao usluga podrške za život u zajednici, nju odobrava CSR, a sufinansira je lokalna samouprava preko ustanova/organizacija koje su za tu uslugu licencirane. Jedna od takvih je i Inicijativa mladih sa invaliditetom Boke (I MI Boke).
Kroz razgovor se došlo do zaključka da je potrebno napraviti reviziju dokumentacije svih dosadašnjih korisnika socijalnih primanja po osnovu invaliditeta, s obzirom da, kako je ocijenjeno, ima mnogo “zdravih” koji ih koriste na uštrb onih kojima je to zaista potrebno. Rečeno je da djeca i mladi kao najosjetljivija grupa, treba da imaju prednost u svim aktivnostima vezanim za izdvajanja iz opštinskog budžeta, iz koga se zvanično za potrebe OSI izdvaja 0,01 odsto novca. Među učesnicima se mogla čuti i opaska da ta sredstva “ne dolaze na pravo mjesto, jer se zbog silne papirologije rasprše na razne strane”.
Sa tribine o položaju OSI
Više novca za porodice OSI
-Mnogo se više novca izdvaja za neke manje važne stvari, zakon se izigrava, ali to se može prevenirati. Mi smo samo višak u ovom vremenu neoliberalnog kapitalizma. Ne treba sa našim problemima da se bave nevladine organizacije, time treba da se bavi Država, Vlada. Neka Opština donese odluku kojim bi se iz poreza izdvajao dio novca za najosjetljivije – djecu i mlade sa invaliditetom i za njihove porodice, čulo se u diskusiji.
Potreba za osnivanjem centra za boravak odraslih osoba sa smetnjama u razvoju odavno postoji, te je Opština Kotor prije tri godine obezbijedila plac i krenula sa izradom dokumentacije, ali realizacija ide sporo. Članovi porodica tih osoba su zabrinuti, jer su njihovi bližnji ”pušteni niz vodu”.
Zloupotreba parking mjesta za OSI
Učesnici tribine “pretresli su” i pojavu neregularnog parkiranja građana na parking-mjestima rezervisanim za OSI, uz predlog da Komunalna policija uvede obavezu obilaska tih mjesta i sankcionisanja prekršilaca; potreba za pojednostavljenjem nabavke “naljepnica” za OSI, kako za vozače, tako i za one koji to nisu; zvučna i svjetlosna signalizacija saobraćaja.
I MI Boke je u prethodnom periodu prikupila i analizirala podatke o (ne)poštovanju prava OSI u Kotoru, na osnovu čega je u izradi Nacrt Lokalnog akcionog plana u oblasti invaliditeta, koji će nakon Javne tribine biti upućen Sekretarijatu za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor na dalje postupanje.
-Nadamo se da će ovaj dokument postati osnova za sistemsko unapređenje standarda i prava osoba s invaliditetom u Kotoru, poručila je Tamara Vuković.
Planirano je da se kroz fokus grupe uz učešće OSI i predstavnika nadležnih ustanova/institucija, kroz besplatnu pravnu pomoć, prikupljanje i analizu podataka o nepoštovanju prava OSI, kroz javno zastupanje za unapređenje poštovanja njihovog prava i kampanje informisanja i podizanja svijesti o njihovim pravima, utiče na poboljšanje položaja OSI u Kotoru.
Prema najnovijem godišnjem izvješću UNCTAD-a, globalna trgovina je na putu da u ovoj godini dosegne povijesnih 35 bilijuna američkih dolara. Unatoč snažnim geopolitičkim napetostima i fragmentaciji svjetskog gospodarstva, rast ne jenjava, ali se jasno vidi da se trgovački i pomorski tokovi sve snažnije preusmjeravaju prema Istočnoj Aziji, Africi i takozvanim South-South rutama, piše Splash247.
UNCTAD procjenjuje da će svjetska trgovina u 2025. godini rasti oko 7 posto, što predstavlja dodatnih 2,2 bilijuna dolara novostvorene vrijednosti. Za pomorsku industriju posebno je važno da se rast u završnici godine temelji ponajprije na većem obujmu prijevoza, a ne na višim cijenama, što označava zaokret u odnosu na raniji inflacijski potaknuti rast.
Podaci pokazuju da je trgovina robom u trećem tromjesečju porasla gotovo 2 posto, dok su usluge ojačale za oko 4 posto. Iako se zamah u posljednjem tromjesečju usporava, trend ostaje pozitivan, uz očekivani pad cijena trgovane robe. To je signal koji brodari već osjećaju kroz stabilnije vozarine, ali i jaču konkurenciju među pravcima.
Istočna Azija potvrđuje status glavnog motora rasta, s povećanjem izvoza od 9 posto u odnosu na prethodnu godinu. Posebno se ističe rast unutarregionalne trgovine, koja je skočila čak 10 posto, dodatno puneći azijske linije i feedere. Afrika također bilježi snažan zamah, s rastom uvoza od 10 posto i izvoza od 6 posto, dok South-South trgovina raste oko 8 posto, potvrđujući sve važniju ulogu tržišta u razvoju.
Industrijska proizvodnja i dalje nosi najveći teret rasta, predvođena elektronikom, koja je porasla 14 posto uslijed potražnje povezane s razvojem umjetne inteligencije. S druge strane, energetski i automobilski sektor bilježe pad, uz smanjenje tokova sirove nafte, LNG-a i ukupne globalne trgovine vozilima.
UNCTAD upozorava da se procesi friendshoringa i nearshoringa dodatno ubrzavaju, što mijenja prometne obrasce i učvršćuje lance opskrbe među politički usklađenim partnerima. U tom kontekstu, Kina sve izraženije preusmjerava izvoz s američkog tržišta prema Europi, Africi i regionalnim azijskim rutama, što potvrđuju i podaci o snažnom rastu kontejnerskih tokova na tim pravcima.
Iz perspektive pomorstva, brojke jasno govore da globalna trgovina nije samo oporavljena, već i temeljito preusmjerena. Kako industrija ulazi u 2026. godinu, nove rute, duža putovanja i rastuća uloga tržišta u nastajanju postaju ključni faktori koji će oblikovati buduću potražnju za brodovima i posadama.
