Talijanska financijska policija (Guardia di Finanza) i Ministarstvo unutarnjih poslova objavili su veliku zapljenu dvije tone kokaina na kontejnerskom brodu Mersin Express. Iako se operacija dogodila početkom ožujka, vijest je službeno potvrđena tek nakon što je prošlog tjedna dospjela u talijanske medije.
Brod Mersin Express, nosivosti 37.000 dwt i kapaciteta 2.586 TEU, plovi pod malteškom zastavom, a u vlasništvu je turske brodarske kompanije. Na liniji između Južne Amerike i Europe, ovaj put je prevozio teret kakaa iz luke Guayaquil u Ekvadoru, gdje se pretpostavlja da je kokain ukrcan, piše The Maritime Executive.
Tijekom puta brod je pristajao u Colonu (Panama), Cartageni (Kolumbija), te španjolskim lukama Vigo, Malaga i Valencia, kao i u Genovi. Droga je cijelim putem ostala neotkrivena sve do iskrcaja u Livornu. Tamo je pronađeno oko 1.800 paketa kokaina, vješto sakrivenih među vrećama kakaa, ukupne težine dvije tone. Procijenjena ulična vrijednost premašuje 500 milijuna eura.
Zanimljivo, teret nije bio u rashladnim kontejnerima – koji su obično najčešće korišteni za šverc kokaina skrivenog među voćem poput banana i ananasa. Talijanski mediji ističu da je brod u luci Vigo iskrcao čak 1.400 tona banana i ananasa, što dodatno ukazuje na sofisticiranost krijumčarskih metoda.
Ova kompanija već je bila povezana s krijumčarskim slučajevima. U studenom 2024., na brodu Izmit Express, istog vlasnika i kapaciteta, španjolske su vlasti u luci pronašle više od 500 kilograma kokaina skrivenih među kontejnerima s bananama.
Europske luke poput Rotterdama, Antwerpena, Genove i Livorna već dulje vrijeme predstavljaju važne točke ulaska droge iz Južne Amerike, često skrivene upravo u kontejnerskom teretu redovnih trgovačkih linija.
Studenti stigli u Strasbourg Foto: Igor Pavicevic / Reuters
Osamdesetak srpskih studenata stiglo je u utorak u Strasbourg, nakon 13-dnevnog puta kojim europske dužnosnike žele upozoriti na višemjesečnu društvenu i političku krizu u Srbiji koja pregovara o članstvu u Europskoj uniji.
Studentski pokret nastao je na valu protuuvladnih prosvjeda potaknutih pogibijom 16 ljudi u padu nadstrešnice na novosadskom željezničkom kolodvoru 1. novembra prošle godine. Od vlasti traže kaznenu i političku odgovornost za tu tragediju i zahtijevaju borbu protiv korupcije i neovisno djelovanje institucija.
Vlast prosvjede koji imaju potporu brojnih društvenih skupina naziva “obojenom revolucijom”.
Studenti su od 3. travnja na biciklima prešli više od 1400 kilometara preko Budimpešte, Bratislave, Beča, Münchena, Stuttgarta i Karlsruhea do Strasbourga.
Uz brojne pristaše, u Strasbourgu ih je dočekalo dvoje europarlamentaraca, Slovenka Irena Joveva i Hrvat Gordan Bosanac koji će im biti domaćini na sastancima u srijedu u Vijeću Europe i u Europskom parlamentu.
Državni dužnosnici i provladini mediji pokušavali su proteklih dana omalovažiti studentsku akciju “Tura do Strasbourga”, tvrdeći kako bicikliste prevoze kobijima, a bicikliraju samo po par kilometara prije dolaska na krajnje odredište rute određene za taj dan.
– Ne želim to ni komentirati, ti ljudi su već relikti prošlosti, rekao je u Strasbourgu jedan student.
Vaskršnji praznici, su još jedan od razloga za boravak na obali – Luštica Bay tim je pripremio sadržaje za uživanje u toploj, prazničnoj atmosferi sa porodicom i prijateljima od 18. do 20. aprila.
Kao i uvijek,Tematske aktivnosti za djecu, tokom cijelog vikenda su organizovane u Dječjim klubovima u naseljima Marina Village i Centrale.
Vaskršnji bazar od podne do 16:00 časova okupiće još jednom proizvođače organskih proizvoda, umjetnike koji kreiraju posebne poklone za ovaj praznik, ali i suvenire sa destinacije.
Radionice za izradu umjetnina i rukotvorina, su zakazane u subotu 19. aprila, od podne do 14:00h. Zabava sa maskotom zeke zakazana je u 13:00 časova u Marina Village-u, a nakon toga slijedi potraga za ukršnjim jajima – sa posebnim zonama za različite uzraste, punim skrivenih igračaka, slatkiša i iznenađenja.
Svečano otvaranje trattoria Bokeria i okupljanje zajednice zakazano je istog dana, u 19:00h, na Piazza Centrale. Bokeria je restoran koji već i po samom imenu asocira na Italiju ali i daje omaž lokalnom identitetu Boke Kotorske – od živopisnog enterijera do karte jela i pića. Jela su mediteranska u širem smislu – od pripreme pizza i pasta na jedan poseban tradicionalan način, do salata i aperitiva. Kao Mediteran u malom, i onakav kakav je nekad bio, trattoria Bokeria će okupljati goste koji vole atmosferu Jadrana.
Tematske aktivnosti za djecu se nastavljaju i u nedelju tokom cijelog dana, a Oslikavanja lica i zabava sa maskotom zeke su neka od omiljenih za mališane – počinju u 14:00 časova na Piazzi Centrale.
Hotel The Chedi Luštica Bay je pripremio sadržaje za odmor dizajnirane za cijelu porodicu – minimalno 2 noći ostvaruju 25% popusta, uz vaskršnji ručak i aktivnosti za djecu, stvarajući nezaboravne uspomene. Šefovi kuhinje su pripremili sezonsku gozbu koja ističe najbolje od proljeća – šparoge, mladi grašak, mirisno bilje i svježe salate. Uživajte u jelima poput piletine sa limunom i biljem, svježe ribe i proljećnih voćnih tartova, posluženih u toplom, porodičnom ambijentu.
Srpski studenti i dalje blokiraju Radio-televiziju Srbije (RTS) u Beogradu, a radnici te medijske kuće jutros su u zgradu ušli uz pomoć policije.
Studenti su se vratili ispred ulaza u RTS, u Aberdarevoj ulici nakon što ih je policija u više intervencija od jutros potisnula, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Ispred studenata su bili postavljeni kordoni policije i žandarmerije, dok su ulice oko RTS-a blokirane.
Prema izjavama jednog od redara, radnici RTS-a su danas, uz pratnju policije, ušli u zgradu televizije oko pet sati ujutru. Zbog toga su studenti odlučili da stoje ispred kordona. Ispred svih ulaza nalazi se nekoliko studenata redara.
Osim povremenog guranja studenata u blokadi i prisustva manjeg broja građana, nije bilo incidenata.
Studenti u blokadi od ponedjeljka uveče blokiraju ulaze u zgrade RTS-a u Beogradu, dok su pripadnici policije i Žandarmerije u ranim jutarnjim satima u utorak prekinuli blokadu Radio-televizije Vojvodine (RTV) u Novom Sadu.
Blokada RTS-a traje više od 24 sata, a studenti su ispred zgrade javnog medijskog servisa postavili video-bim na kom je emitovan doček studenata biciklista koji su u utorak uveče stigli u Strazbur. Bukom i aplauzom je dočekan njihov dolazak.
Na skupu je bilo prisutno više hiljada građana i studenata.
Studenti u blokadi visokoškolskih ustanova u Beogradu zatražili su od Odbora za kulturu i informisanje Skupštine Srbije ponavljanje procesa izbora članova Savjeta Regulatornog tijela za elektronske medije.
Oni su naveli da traže poništavanje prethodnog javnog poziva i objavljivanje novog, uz transparentno odvijanje procesa.
“Protest ispred RTS-a trajaće dok ne objavite Javni poziv za izbor članova Saveta REM-a”, naveli su studenti u blokadi u saopštenju.
Beogradski i novosadski studenti su u koordinisanoj akciji blokirali zgrade RTS-a i RTV-a tvrdeći da javni medijski servisi ne izvještavaju objektivno o njihovim protestima.
Studenti u blokadi mjesecima protestuju zahtjevajući odgovornost zbog stradanja 16 ljudi u padu betonske nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu.
U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 25 saobraćajnih nezgoda u kojima su tri osobe lakše povrijeđene.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se u Podgorici dogodilo 15, Bijelom Polju tri, Kotoru i Budvi po dvije saobraćajne nezgode.
U Danilovgradu, Nikšiću i Tivtu dogodila se po jedna saobraćajna nezgoda.
Izdata su 447 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete su 63 prekršajne prijave.
Policija je oduzela četiri para registarskih tablica.
Projekat rekonstrukcije Šetališta od hotela Plaža do Meljina, rezultat je uspješne saradnje Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, lokalne samouprave i Vlade Crne Gore.
Odrađen je veći dio posla, što znači da će ovaj dio Šetališta spremno dočekati turističku sezonu, ocijenio je za RTHN direktor JP Morsko dobro Mladen Mikijelj:
– Najteži dio je urađen, preko 60 odsto kompletnih radova je završeno. Predstoji lakši dio posla, postavljanje behaton ploča. Uvjeren sam da ćemo u narednih 20 dana, gotovo završiti sve radove i da ćemo prije početka ljetnje turističke sezone, moći svi zajedno, da saopštimo građanima Herceg Novog, da je realizovana kompletna rekonstrukcija ovog dijela Šetališta.
Šetalište-Savina – foto RTHN
Mikijelj je dodao da se do kraja godine može očekivati i početak izgradnje šetališta od Zmijica do Kumbora:
– Potpisan je ugovor i sa revidentom. Uvjeren sam da ćemo tokom ljetnje turističke sezone raditi na projektnoj dokumentaciji. Očekujem da će kompletna dokumentacija biti spremna do septembra. Mi smo u kapitalnom budžetu Morskog dobra, ostavili sredstva za taj projekat. Plan nam je da u septembru raspišemo tender za izvođača radova i definitivno prije kraja ove godine početi izgradnju šetališta od Zmijica do Kumbora. Siguran sam da će do početka ljetnje sezone naredne godine biti završen i taj projekat, očekuje Mikijelj.
Mikijelj je kazao da je primarni cilj Morskog dobra, kada je riječ o Herceg Novom, da u narednih tri do četiri godine šetalištem povežu hercegnovski dio obale od Igala do Kamenara.
Predstavnici Elektroprivrede Crne Gore uzeli su aktivno učešće i na jubilarnom, 40. Međunarodnom savjetovanju ENERGETIKA 2025, koje je juče otvoreno na Zlatiboru.
U okviru uvodnog panela zapaženo izlaganje imao je izvršni rukovodilac FC Snabdijevanje EPCG Jovan Kasalica, koji je ukazao na izazove, ali i značajne rezultate koje Crna Gora postiže na planu energetske tranzicije.
Savjetovanje, u organizaciji Saveza energetičara, okupilo je oko 600 eminentnih eksperata u oblasti energetike, koji će u naredna dva dana pokušati da sagledaju i daju odgovore na otvorena pitanja koja tište energetski sektor regiona.
„Crna Gora se oslanja na jedan ključni proizvodni pogon – TE „Pljevlja“ koja učestvuje sa oko 40 odsto u godišnjem energetskom bilansu. Ukoliko bi taj kapacitet bio izuzet iz sistema, suočili bismo se sa ozbiljnim izazovima“, poručio je Kasalica.
Kasalica je istakao da je Crna Gora zabilježila, u posljednje četiri godine, rast potrošenje električne energije od preko 25 odsto, što objašnjava kao posljedicu niske cijene električne energije, ali i sve većeg učešća solarnih elektrana.
„Najveći dio tog rasta odnosi se na sektor grijanja, naročito u srednjem i sjevernom dijelu Crne Gore. Time smo dali konkretan doprinos dekarbonizaciji u regionu, što ćemo i dokumentovati sa preciznim podacima“, rekao je Kasalica.
Naglasio je da je razvoj solarnih elektrana dao konkretne rezultate, trenutno u Crnoj Gori funkcioniše blizu 80 MW izgrađenih kapaciteta. Podsjetio je da je uspješno realizovan projekat „Solari 3000+ i 500+“ u okviru kojega je instalirano 30 MW snage solarnih panela, dok je drugi projekat, „Solari 5000+“, koji podrazumijeva instalaciju dodatnih 70 MW, u poodmakloj fazi, tako da je realno očekivati, kako je kazao Kasalica, da do kraja godine ukupna snaga solarnih elektrana u Crnoj Gori premaši planiranih 100 MW.
„Ono što posebno izdvajamo jeste projekat „Solari 3000 +“, u kojem Elektroprivreda Crne Gore nije imala dodatnih troškova – krediti su prebačeni na fondove i korisnike, koji sada imaju niže račune i veću energetsku efikasnost“, kazao je Kasalica.
Istakao da je u toku i izgradnja vjetroelektrane „Gvozd I“ snage 54 MW na Krnovskoj visorani, koja bi takođe trebalo da uđe u sistem do kraja godine.
„Sigurno je da ćemo do kraja godine imati priključenje ovog kapaciteta, čime Crna Gora nastavlja da širi svoj portfelj obnovljivih izvora“, zaključio je Kasalica.
Na savjetovanju, na čijem otvaranju su govorili: prof. dr Nikola Rajaković, prof. dr Milun Babić, predstavnici elektroprivreda iz regiona, kao i Dušan Živković, generalni direktor Elektroprivrede Srbije, najavljena su četiri panela, tri predavanja po pozivu, kao i šest paralelnih sesija.
Niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana je da otvori bazu na aerodromu Podgorica, saopštio je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić.
„Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgoricu, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć“, rekao je Tolić na konferneciji za novinare.
On je kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.
Tolić je naveo da su razgovori došli do nivoa da kada bi ACG mogao potvrditi ono što se od njih traži, već bi bile pružene ruke i došlo bi do potpisivanja.
„Ne znam hoćemo li uspjeti, jer je zadatak izuzetno složen. On se ogleda u proširenju radnog vremena od šest ujutro do ponoći. Morali bi stvoriti operativno osoblje i povećati kapacitete terminala. Svako zna da to nije moguće napraviti za godinu“, rekao je Tolić.
On je kazao da će Wizz Air ove godine imati 100 rotacija više nego prošle i da cijene ACG kao partnera.
„Ovo je šansa i prilika da skrenemo pažnju i da kažemo da imamo mogućnsoti da budemo efikasniji u okvirima u kojima možemo biti“, naveo je Tolić.
On je poručio da nove linije ne idu preko noći.
„Nama su važni svi prevoznici. Našli smo mogućnosti da prema niskotarifnim korisnicima snizimo cijenu prema putniku“, rekao je Tolić.
wizz plane
On je kazao da su i dalje u komunikaciji sa Ryanairom, koji im je vrlo važan.
„Mi smo svojim promjenama snizili cijenu prema putniku pet do šest EUR, a kada je Ryanair pošao, cijela je bila 1,5 EUR viša. Vjerujem da će prepoznati potencijal i da ćemo imati o čemu razgovarati“, saopštio je Tolić.
On je dodao da desetine miliona EUR svake godine daju na avio-dostupnost.
„Moramo isfinansirati sami svoj razvoj i da imamo dovoljno snage uz određene finansijske aranžmane da radimo sami svoj razvoj“, poručio je Tolić.
On je naveo da su naišli na razumijevanje Ministarstva saobaćaja za njihove aktivnosti, kao i da im je Ministarstvo finansija značajan faktor.
Tolić je podsjetio da je na nedavnoj konferenciji održanoj u Španiji održao niz sastanaka sa respektabilnim avio-prevoznicima i da je jako optimističan povodom mogućih otvaranja novih linija.
Tokom dana dogodila su se dva saobraćajna incidenta na putu Kotor – Tivat u kojima na sreću nije bilo povrijeđenih i stradalih.
Prvo se jutros na kružnom toku budućeg bulevara Kotor – Tivat – Budva, na kome su u toku veliki građevinski radovi i pripreme za asfaltiranje, prevrnuo kamion JP Komunalnog preduzeća Kotor koji je bio pun željeznog otpada, koji je nakon incidenta prekrcan a kasnije teškim mašinama kamion uspravljen i sklonjen sa dionice koja je u izgradnji.
Nešto kasnije, poslije 12 sati u tunelu Vrmac je došlo do samozapaljenja jednog vozila.
Nakon intervencije vatrogasaca saobraćaj se prvo naizmjenično odvijao jednom trakom, da bi nešto kasnije saobraćaj bio u potpunosti normalizovan.
Učesnici u saobraćaju, posebno na ovoj dionici se upozoravaju na opreznu vožnju, posebno u večernjim satima zbog loše saobraćajne signaliazacije i radova koji su u toku.