Pulsko brodogradilište Uljanik potpisalo je pismo namjere sa španjolskom grupacijom Navantia, čime je otvorena mogućnost dugoročnije suradnje u brodogradnji, uključujući i potencijalnu gradnju vojne korvete za Hrvatsku ratnu mornaricu.
Riječ je o kompaniji koja je u europskoj brodogradnji poznata po gradnji ratnih brodova, podmornica i drugih specijaliziranih pomorskih platformi. Bazni projekt je korveta za Hrvatsku ratnu mornaricu, rekao je za HRT Samir Hadžić, direktor Uljanik brodogradnje 1856., ističući da konačnu riječ ima Vlada Republike Hrvatske.
U Uljaniku pritom naglašavaju kako eventualna suradnja ne znači da bi pulsko brodogradilište postalo tvornica oružja. Hadžić ističe da bi Uljanik sudjelovao u gradnji osnovne brodske platforme, dok segment naoružanja nije ni dio djelatnosti brodogradilišta niti nešto što bi se ondje proizvodilo.
Model suradnje, kako je najavljeno, bio bi postavljen tako da Navantia nastupa kao ugovaratelj, a Uljanik kao izvođač radova. Takav aranžman za pulski škver mogao bi značiti ulazak u zahtjevniji i tehnološki složeniji segment brodogradnje, u trenutku kada Europa ubrzano jača obrambene kapacitete.
U brodogradilištu se u međuvremenu nastavlja redovan posao. Trenutačno se radi na brodu za prijevoz stoke koji se priprema za porinuće, nakon čega bi ga trebao preuzeti turski kupac. U halama i pogonima, zajedno s kooperantima i ostalim tvrtkama, radi oko 500 ljudi.
Među radnicima se osjeća oprezan optimizam. Dio njih poručuje da bi ovakav projekt bio zahtjevan i izazovan, ali i važan signal da brodogradilište i dalje ima znanje, ljude i kapacitet za ozbiljne poslove.
Uljanik je prije 170 godina i nastao kao Arsenal za gradnju austrougarskih ratnih brodova. Hoće li se dio te povijesne priče ponovno vratiti u Pulu, zasad je još prerano reći, ali potpisano pismo namjere pokazuje da interes postoji i da bi se u idućem razdoblju mogla otvoriti nova stranica za pulsku brodogradnju.
U ruskim napadima ubijene su dvije osobe u sjeveroistočnom ukrajinskom gradu Harkivu i okolici, a napad na dunavsku luku Izmail oštetio je lučke objekte i energetsku infrastrukturu, rekli su dužnosnici.
Tužitelji u Harkivskoj regiji, u izjavi na Telegramu rano u četvrtak, rekli su da je žena ozlijeđena u napadu na grad Harkiv umrla u bolnici od zadobivenih ozljeda.
Rekli su da je devet osoba ozlijeđeno u napadima na dva gradska okruga, čestu metu ruskih snaga, 30 kilometara od granice.
Tužitelji su također rekli da je ruski dron ubio muškarca u njegovom automobilu u okrugu bližem granici.
Lokalni dužnosnici u dunavskoj luci Izmail na jugozapadu Ukrajine rekli su da je grad napadnut te da je došlo do štete na luci i energetskim objektima.
Na ruskoj strani granice, regionalni guverner Belgorodske oblasti, Vjačeslav Gladkov, rekao je da su ukrajinski dronovi ubile 18-godišnjeg mladića na motociklu u selu blizu granice i ženu u automobilu u gradu Graivoronu.
Belgorod je često bio meta napada ukrajinskih snaga u četverogodišnjem ratu između Kijeva i Moskve.
Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin rekao da je 17 ukrajinskih dronova presretnuto i uništeno na putu prema glavnom gradu tijekom srijede.
Rušenje ruskih dronova koji ciljaju glavni grad događa se prilično često, a broj napadača uvelike varira.
Vučković ispred ulaza u kuću gdje je rođen Maurović
Omaž pod nazivom „Mačkov dan“ u čast jubilarnog 125. rođendana Andrije Maurovića, jednog od najvećih likovnih umjetnika Zapadnog Balkana, biće održan u Multimedijalnoj sali kotorskog Kulturnog centra u nedjelju 29. marta u 19 sati.
U okruženju radova slikara Neđeljka Simanića – motivi Mula i portreti Andrije Maurovića, koji će biti predstavljeni ovom prilikom, o Mauroviću će govoriti strip autor i ilustrator Simon Vučković, hroničari ribarskog naselja Muo Ilko Marović i Bruno Janković, gosti „Konferencije Mačkovi dani: Veljko Krulčić (Zagreb), Alija Balta (Sarajevo), Zoran Stefanović (Beograd), Jovan Gvero (Novi Sad), Sabahudin Muranović (Prijepolje), Goran Duplančić (Zagreb) i Zoran Đukanović (Amsterdam).
PLAKAT Maurović
Naziv događaja „Mačkov dan“ je izveden od Maurovićevog kultnog strip junaka „Stari Mačak“ koji je bio njegov nadimak i svojevrsni alter-ego. Prema njegovim riječima u kasnim godinama svoga života počeo i fizički da liči da ovog lika.
Andrija Maurović je bio jedan od najznačajnijih umjetnika modernih likovnih medija dvadesetog vijeka na ovim prostorima. Bavio se slikarstvom, dizajnom, ilustracijom i crtanjem stripova, a posebno je opstao upamćen po svojim upečatljivim iI uzbudljivim stripovima.
Detalji iz Maurovićevog stvaralaštva
Rođen je 29. marta 1901g. u malom ribarskom mjestu Muo kraj Kotora. god. a preminuo 2. septembra 1981. godine u Zagrebu.
U branši vizuelnih umjetnika smatraju da “stripovi koje je Maurović objavio u svojoj plodnoj i bogatoj stvaralačkoj karijeri ne predstavljaju samo uzorne primjere ovog medija već i značajna djela jednog od vrhunskih majstora devete umjetnosti”.
Program organizuje JU Kulturni centar Kotor u saradnji sa Mjesnom zajednicom Muo i likovnim umjetnikom Simonom Vučkovićem.
/M.D.P./
Legenda: Simon Vučković ispred kuće na Mulu u kojoj je rođen Maurović
U trofejnoj sali Vaterpolo i plivačkog saveza Crne Gore juče je svečano potpisan ugovor o sponzorstvu između Jugopetrola i Vaterpolo i plivačkog saveza Crne Gore, čime je ozvaničena saradnja koja predstavlja prirodnu sinergiju dva sistema sa višedecenijskim kontinuitetom uspješnog rada i posvećenosti u svojim oblastima.
Ovo partnerstvo zasniva se na zajedničkim vrijednostima, sa ciljem daljeg razvoja vaterpola i plivanja, kao i promocije sporta i zdravih stilova života u Crnoj Gori.
Izvršni direktor Jugopetrola, Vasilis Panagopulos, istakao je da ova saradnja prevazilazi podršku vrhunskim sportskim rezultatima:
„Naša podrška nije usmjerena samo ka vrhunskim rezultatima. Plivanje i vaterpolo su sportovi koji grade disciplinu, karakter i samopouzdanje mladih ljudi i mi, kao kompanija koja posluje širom Crne Gore, smatramo da je ulaganje u sport istovremeno ulaganje u zajednicu i njenu budućnost. U Jugopetrolu želimo da doprinesemo razvoju talenata, unapređenju uslova za rad i jačanju sportskog sistema u cjelini, svjesni da su kvalitetno postavljene osnove i posvećen rad garant uspjeha kako u sportu tako i u privredi.
Sigurni smo da će ovo partnerstvo dodatno osnažiti put ka novim postignućima i pružiti podstrek mladim talentima koji tek dolaze. Radujemo se da budemo svjedoci vaših budućih uspjeha“, kazao je Panagopulos.
Predsjednik Vaterpolo i plivačkog saveza Crne Gore, Nikola Milić, zahvalio je Jugopetrolu na ukazanom povjerenju i podršci:
„Izuzetno nam je zadovoljstvo što je Jugopetrol prepoznao značaj našeg sporta i odlučio da bude dio naše priče. Ovakva partnerstva su od ključnog značaja za dalji razvoj vaterpola i plivanja u Crnoj Gori. Sa ponosom možemo istaći da su rezultati ostvareni u prethodnom periodu, kao i naši planovi i ambicije, snažan podstrek da u našem krugu partnera imamo najkvalitetnije kompanije, kakva je i Jugopetrol. Uvjeren sam da ćemo uz njihovu podršku nastaviti da ostvarujemo zapažene rezultate na međunarodnoj sceni i dodatno jačamo naš sportski sistem. U ime Saveza, zahvaljujem na povjerenju i radujem se zajedničkim uspjesima koji su pred nama“, kazao je Milić
Potpisivanjem ovog ugovora, Jugopetrol i Vaterpolo i plivački savez Crne Gore započinju saradnju koja će doprinijeti daljem unapređenju sporta i stvaranju još boljih uslova za razvoj budućih šampiona.
Jedan od Costamareovih brodova koji plovui u najmu kineske kompanije COSCO
Kineski brodar COSCO SHIPPING Lines obavijestio je u srijedu klijente da ponovno prima rezervacije za prijevoz kontejnera s teretom s Dalekog na Bliski istok.
COSCO-ovi kontejnerski brodovi ponovno će zaploviti iz zemalja Dalekog istoka prema Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Saudijskoj Arabiji, Bahreinu, Kataru, Kuvajtu i Iraku, stoji u obavijesti.
Kompanija ne spominje rezervacije za plovidbu u obrnutom smjeru, a ne navodi ni mogućnost isporuka iz drugih dijelova svijeta na Bliski istok.
Zaprimanje rezervacija za prijevoz tereta na relacijama koje uključuju tu skupinu bliskoistočnih zemalja kineski brodar bio je obustavio 4. ožujka, pozivajući se na procjenu rizika proizašlih iz eskalacije sukoba na Bliskom istoku i iz ograničenja pomorskog prometa kroz Hormuški tjesnac.
U najnovijoj obavijesti naglasili su da će i dalje pratiti situaciju na Bliskom istoku i obavijestiti klijente o eventualnim novostima.
Prolazak moguć uz registraciju i sigurnosne uvjete
Prema analizi Lloyd’s Lista, nekoliko država izravno pregovara s Teheranom o planovima za tranzit brodova, uključujući Kinu, Indiju, Pakistan, Irak i Maleziju, a dužnosnici iranske Revolucionarne garde uspostavili su okvirni sustav registracije brodova za izdavanje jamstva o sigurnom prolazu.
Iran je kontrolu nad Hormuškim tjesnacem preuzeo nakon američko-izraelskog napada 28. veljače, zabranivši tranzit brodovima povezanima sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom i njihovim saveznicima.
Iranske vlasti višekratno su naglašavale da tjesnac nije zatvoren te da je tranzit, sukladno međunarodnom pravu, zabranjen samo “neprijateljskim” brodovima.
Brodovi i dalje plove kroz Hormuški tjesnac, uz nužne mjere i uvjete koji proizlaze iz ratnog stanja, prenijela je u ponedjeljak iranska novinska agencija Mehr priopćenje iranskog ministarstva vanjskih poslova, objavljeno u nedjelju.
Plovila koja nisu neprijateljska te ona koja pripadaju ili su povezana s drugim zemljama mogu proći kroz Hormuški tjesnac u koordinaciji s nadležnim iranskim vlastima, pod uvjetom da nisu upletena i ne sudjeluju u agresiji protiv Irana, istaknuli su u ministarstvu, ali moraju se pridržavati najavljenih propisa i mjera sigurnosti.
Obvezna koordinacija
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči ponovio je i na X-u da je Hormuz i dalje otvoren, pripisavši poremećaje u prometu potezima SAD-a, prema izvješću Mehra od ponedjeljka.
– Brodovi oklijevaju jer se osiguravateljske kuće boje “rata iz hira” koji ste započeli vi, a ne Iran, citira Mehr ministrovu objavu.
– Nijedan osiguravatelj – i nijedan Iranac – neće promijeniti mišljenje uz nove prijetnje. Pokušajte s poštovanjem, poručio je ponovno šef iranske diplomacije.
– Sloboda plovidbe nije moguća bez slobode trgovine. Pridržavajte se obaju načela ili ne očekujte nijedno, dodao je Arakči u objavi.
Zapovjednik iranske mornarice kontraadmiral Alireza Tangsiri istaknuo je pak u utorak u objavi na X-u da je za prolazak brodova kroz Hormuški tjesnac nužna koordinacija s iranskim pomorskim vlastima, prenosi Mehr.
Kontejnerskom brodu SELEN-u naređeno je da se povuče jer se nije pridržavao zakonskih protokola i nije imao dozvolu za prolazak, naveo je iranski časnik u objavi na X-u.
SELEN je putovao iz luke Sharjah u Ujedinjenim Arapskim Emiratima prema Pakistanu, pokazuju podaci MarineTraffica.
Potpuna normalizacija sigurnosti i trajna stabilnost u Hormuškom tjesnacu zahtijeva kraj vojne agresije i prijetnji, obustavu destabilizacijskih poteza SAD-a i Izraela te potpuno poštovanje legitimnih interesa Irana, istaknuo je Teheran u nedjeljnom priopćenju.
Predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore Milutin Đukanović učestvovao je na Samitu energetike, SET 2026, jednom od vodećih regionalnih događaja posvećenih budućnosti energetskog sektora, koji se održava od 25. do 27. marta u Trebinju.
Skup je okupio vodeće stručnjake, predstavnike institucija i kompanija iz zemalja regiona— Srbije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Albanije, ali i iz Sjedinjenih Američkih Država, Austrije, Kine, Njemačke, Mađarske, Francuske i Turske., sa fokusom na energetsku tranziciju, dekarbonizaciju, digitalizaciju i jačanje energetske bezbjednosti.
Govoreći na prvom panelu na temu: “Energetska tranzicija Zapadnog Balkana: izazovi, realnost i put do 2030/2050”, Đukanović je istakao da EPCG danas prerasta okvire tradicionalne elektroenergetske kompanije i sve više se pozicionira kao razvojna platforma sa jasno definisanim ciljevima i konkretnim rezultatima.
Istakao je da je EPCG u prethodne tri godine realizovala projekte vrijedne oko 220 miliona eura.
“Suštinske su odluke donijete i mi moramo da se ponašamo u skladu sa tim. Baterijski sistemi su jedina investicija u energetici koju možete realizovati za 12 mjeseci”, kazao je Đukanović dodavši da je EPCG prošle godine pokrenula tender za nabavku baterijskih sistema, ali da je došlo do nesporazuma, pa je tender poništen, te da sada na račun toga svaki mjesec gubimo preko milion i dvije stotine hiljada evra.
Ponovio je da je poslovna politika: “Proizvodi gdje trošiš” siguran pobjednik energetske tranzicije. Podsjetio je da je EPCG posljednjih godina realizovala projekte Solari koji su donijeli značajne megavate iz solarne energije te da uskoro na mrežu treba da priključimo i novosagrađeni vjetropark “Gvozd I” koji raspolaže sa oko 55 MW instalisane snage.
Istakao je da Kompanija trenutno razvija sopstveni portfelj oko 600 megavata kroz 29 projekata, uz plan da do kraja 2026. godine realizuje više od 300 megavata novih kapaciteta.
“Istovremeno, EPCG raspolaže projektima spremnim za partnerstva ukupne snage 628 megavata, dok dodatni razvojni potencijal vidi u saradnji sa privatnim sektorom kroz projekte čija ukupna snaga prelazi tri gigavata, naveo je Đukanović.
Naglasio je da EPCG na ovogodišnjem Samitu ne nastupa sa idejama, već sa projektima koji su u različitim fazama realizacije i sa jasno definisanim investicionim ciklusom.
“Već sada je više od 160 megavata projekata u fazi realizacije, što dodatno potvrđuje kredibilitet kompanije kao pouzdanog razvojnog partnera, kazao je predsjednik OD EPCG.
Posebno je ukazao na značaj diverzifikacije proizvodnog portfelja, koji obuhvata solarne i vjetroelektrane, hidroenergetske projekte, ali i sisteme za skladištenje energije, kao važan segment stabilnosti elektroenergetskog sistema.
Govoreći o izazovima energetske tranzicije, Đukanović je poručio da energetska stabilnost ostaje ključni prioritet i da proces tranzicije mora biti pažljivo planiran kako bi se obezbijedio balans između ekoloških ciljeva i sigurnog snabdijevanja.
Dodatno je istakao odličnu saradnju sa predsjednikom Vlade i predsjednikom Skupštine Crne Gore ali i značaj regionalne saradnje, naglašavajući da EPCG partnerstva gradi sa pozicije vlasnika i integratora razvoja, uz uvjerenje da se kroz zajedničke projekte može ubrzati realizacija investicija i dodatno ojačati energetska stabilnost regiona.
Na prvom panelu govorili su i Luka Petrović, generalni direktor Elektroprivrede Republike Srpske, Dušan Živković, generalni direktor EPS-a, Sanel Buljubašić, generalni direktor Elektroprivrede BiH-a, Drago Bago, generalni direktor Elektroprivrede HZ HB, kao i Petar Šainović, direktor Siemens Energy-a. Moderator panela bio je prof. Nenad Novaković.
Učešće EPCG na ovogodišnjem Samitu u Trebinju potvrđuje opredijeljenost kompanije da aktivno učestvuje u oblikovanju održive i dugoročno stabilne energetske budućnosti Crne Gore i regiona.
Savremeni objekat, čije je otvaranje planirano do kraja godine, nudiće smještaj s pogledom na more za 52 starija korisnika, što predstavlja primjer posvećenosti Crne Gore socijalnoj zaštiti i održivoj javnoj infrastrukturi
Ministar energetike i rudarstva gospodin Admir Šahmanović i ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiju gospodin Damir Gutić, posjetili su gradilište novog objekat Doma starih Grabovac. Radovi na izgradnji novog objekta vrijednog 6.5 miliona eura počeli su u februaru 2025. godine, nakon rušenja starog i zastarjelog objekta iz 1973. godine. Završetak radova planiran je u do kraja ove godine. Dom starih Grabovac će tada imati kapacitet za 52 korisnika u novoj, modernoj i energetski efikasnoj zgradi površine 3.500 kvadratnih metara, sa 40 jednokrevetnih soba i šest apartmana sa po dva kreveta i pogledom na more.Projekat izgradnje realizuje se u okviru inicijative „Unapređenje energetske efikasnosti u javnim zgradama u Crnoj Gori“, koju finansiraju Njemačka razvojna banka (KfW) i Evropska unija putem kredita i bespovratnih sredstava, uz doprinos države.
“Dom starih Grabovac simbol je naše predanosti – predanosti prema našim najstarijim sugrađanima, prema zaštiti životne sredine, prema evropskim standardima i prema budućnosti koju gradimo zajedno. Ovo je Crna Gora koja brigu o ljudima spaja sa brigom o prirodi. Crna Gora koja pokazuje da energetska tranzicija nije trošak – već investicija u kvalitetniji život svih nas.” – izjavio je minister energetike i rudarstva Admir Šahmanović.
Izgradnja novog objekta doprinijeće i zaštiti životne sredine budući da će zgrada biti energetski efikasna. Predviđene godišnje uštede energije iznose 50% u odnosu na referentne vrijednosti, dok se smanjenje emisije CO2 procjenjuje na 80%. Izgradnja novog objekta Doma starih u Grabovcu dodatno potvrđuje I posvećenost Vlade Crne Gore podršci najugroženijim članovima društva, sa posebnim akcentom na stariju populaciju.
Dom starih Risan
Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiju Damir Gutić rekao je da “Crna Gora pokazuje da briga o starijim građanima može ići ruku pod ruku sa zaštitom životne sredine i evropskim standardima. Novi objekat JU Doma starih Grabovac-Risan vrijedan 6,5 miliona eura prostiraće se na 3.500 kvadratnih metara i pružaće savremen i dostojanstven smještaj za 52 korisnika – 40 jednokrevetnih soba i šest dvokrevetnih apartmana.
Izgradnja se realizuje kroz projekat energetske efikasnosti u javnim zgradama, uz podršku Evropske unije, njemačke razvojne banke i Vlade Crne Gore. Radovi su počeli u februaru 2025. godine, a završetak se očekuje do kraja godine.
Ovaj projekat nije samo građevinski izazov – on je i konkretna realizacija Strategije razvoja socijalne i dječije zaštite za period 2025–2028. godine, koja predviđa modernizaciju ustanova, razvoj usluga u zajednici i smanjenje socijalne isključenosti. Na ovaj način Crna Gora pokazuje da socijalna politika i zelena tranzicija ne samo da mogu ići zajedno, već da zajedno donose konkretne rezultate: toplinu, sigurnost i dostojanstvo za starije, ali i bolju i održivu budućnost za sve.”.
Srđan Dragomanović, direktor Doma starih Grabovac izjavio je: “Po završetku radova, Dom starih Grabovac biće jedan od vodećih ustanova za brigu o starijima u Evropi. To nije samo naš cilj – to je naša obaveza prema svim korisnicima koji su nam povjerili brigu o sebi, i prema svim građanima Crne Gore koji jednog dana možda i sami potraže naše usluge.”
Dom starih Risan
Projekat „Unapređenje energetske efikasnosti u javnim zgradama u Crnoj Gori“ fokusiran je na objekte izgrađene između 1930-ih i 1980-ih godina, koji su potpuno zastarjeli. Hronični problemi uključuju neefikasne sisteme grijanja, lošu toplotnu izolaciju, dotrajale krovove koji prokišnjavaju, stare prozore, i izražene termičke mostove, što sve doprinosi pojavi vlage i drugih oštećenja. Projekat obuhvata energetsku sanaciju i modernizaciju 20 odabranih javnih zgrada, ukupne površine 80.000 kvadratnih metara.
Potpredsjednik Opštine Kotor, Stojan Milović je izrazio “Zadovoljstvo mi je što danas, u ime Opštine Kotor, imam priliku da obiđem radove na izgradnji nove zgrade u sklopu Doma starih „Grabovac“, projekta veoma značajnog za našu opštinu. Ovo je investicija koja na najbolji način pokazuje kako se zajedničkim djelovanjem Vlade Crne Gore i međunarodnih partnera mogu realizovati projekti od suštinskog društvenog značaja. Opština Kotor snažno podržava ovakve inicijative, a posebno nas raduje što se ovaj projekat realizuje u skladu sa savremenimstandardima energetske efikasnosti, što dodatno potvrđuje našu opredijeljenost ka održivom razvoju i odgovornom upravljanju resursima.
Kao što smo danas vidjeli, radovi, na naše zadovoljstvo, teku planiranom dinamikom, tako da će ovaj objekat uskoro bitistavljen u funkciju.U ime Opštine Kotor zahvaljujem se KFW-u, Evropskoj delegaciji i Vladi CG koji učestvuju u realizaciji ovog projekta.”
“Crna Gora je u procesu evropskih integracija i, kao takva, partner kome Njemačka posvećuje posebnu pažnju. Podrška reformama, vladavini prava i usklađivanju sa zakonodavstvom EU sastavni su dio naše zajedničke agende. Energetska efikasnost i zelena tranzicija nijesu samo ekološko pitanje – one su i uslov za punopravno članstvo u EU, i u tome KfW vidi svoju misiju: da bude pouzdan pratilac Crne Gore na tom putu. “ istakao je Željko Uljarević iz Nemačke razvojne banke.
Projekat „Unapređenje energetske efikasnosti u javnim zgradama u Crnoj Gori“ dio je Regionalnog programa energetske efikasnosti, koji predstavlja ključni instrument Evropske unije za zelene investicije u regionu. Vrijednost projekata u okviru ovog programa već je dostigla milijardu eura, uz dodatna odobrena sredstva od 88 miliona eura za naredni period – uključujući i ulaganja u obnovljive izvore energije.
M.P. (24) iz Herceg Novog, operativno interesantno lice je uhapšen, a tom prilikom je oduzeto oko kilogram i po droge, pištolj, municija, dva vozila, mobilni telefoni, digitalne vage i novac, saopšteno je danas iz Uprave policije (UP).
U saopštenju se dodaje da su policajci uhapsili M.P. zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Foto Uprava policije
“Prilikom pregleda kod ovog lica pronađeni su i oduzeti: pakovanje praškaste materije nalik na kokain, tri veća pakovanja biljne materije nalik na marihuanu, tri mobilna telefona marke iPhone kao i novac u iznosu od 465 eura. U nastavku aktivnosti izvršen je pretres vozila marke ‘Mercedes’ koje koristi ovo lice, kojom prilikom su pronađeni i oduzeti: pištolj marke ‘Beretta’, kalibra 22, sa 10 komada municije u ilegalnom posjedu, pet pakovanja marihuane mase oko jednog kilograma i 53 grama, 27 pakovanja sa oko 362 grama kokaina, kao i tri digitalne vage za precizno mjerenje. Od ovog lica su, radi daljih provjera, oduzeta dva vozila marke ‘Mercedes’ i ‘Audi'”, ističe se u saopštenju.
Foto Uprava policije
Iz UP su dodali da će osumnjičeni u zakonskom roku biti priveden Višem državnom tužilaštvu u Podgorici na dalju nadležnost.
Knjiga “Analogni mostovi svjetlosti – hrvatski i crnogorski fotografi (1845–1975)“ autorice dr Maje Đurić, povjesničarke umjetnosti sa Cetinja, objavljena je u izdanju Matice crnogorske, Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske i zagrebačkog Skaner studija.
Ova bogato ilustrovana knjiga prati i dokumentuje 130 godina vizuelne razmjene između Hrvatske i Crne Gore.
Umjesto da fotografije dijeli po nacionalnim ili školskim linijama, ona istražuje i bilježi kretanja: tokove ljudi, ideja, tehnika i motiva koji su se kretali Jadranom povezujući Dubrovnik, Zadar, Split, Rijeku i Zagreb s Bokom kotorskom, Budvom, Barom, Cetinjem i Podgoricom, kazala je autorka Đurić.
– U središtu je praksa – studio i putujuća radnja, revers i pečat, narudžbina i namjena, distribucija razglednica i ulazak muzejsku zbirku iz tih radnih procedura oblikuje se zajednička vizuelna gramatika regiona – napisala je Đurić u uvodu.
Fotografija kao tehnološki kulturni fenomen u Crnu Goru ulazi posredno preko dubrovačkih i dalmatinskih fotografa, vojnih i civilnih kanala, Austrougarske te apotekarsko-zanatskih mreža, navodi autorka.
– Od početka se oslanja na znanja i infrastrukturu sa strane, ali se ne gubi autentičnost. Naprotiv, formira se specifičan način gledanja – spoj tehničkog transfera, kulturnog posredovanja i lokalnog usvajanja vizuelnih kodova. Na tom razmeđu djeluju posrednici i pioniri – od ranih ateljea i veduta do dokumentarnih i eksperimentalnih praksi 20. vijeka. Riječ je o trajnoj cirkulaciji pogleda između dviju obala.
Knjiga, prema tome, obuhvata i hrvatske autore aktivne u crnogorskom sredinama i crnogorske fotografe čiji su radovi sazrijevali u hrvatskom kontekstu – objasnila je autorka knjige „Analogni mostovi svjetlosti – hrvatski i crnogorski fotografi (1845–1975)“., Maja Đurić.
Dr Maja Đurić – photo wikipedia.org
Đurić je istoričarka umjetnosti, kustoskinja i umjetnička fotografkinja. Magistrirala je u Pragu iz oblasti istorije umjetnosti, a doktorirala u Beogradu temom o ulozi fotografije u oblikovanju crnogorskog vizuelnog identiteta.
Redovna je profesorica na Univerzitetu Donja Gorica u Podgorici, gdje predaje povjest umjetnosti, povjest fotografije, muzeologiju i izložbeni dizajn. Kao kustoskinja i autorka realizovala je izložbe u zemlji i inostranstvu; bila je član tima nacionalne prezentacije na EXPO Šangaj, te osnivačica i dugogodišnja predsjednica Instituta za fotografiju Crne Gore
Urednik izdanja je Marko Špadijer, a u ime izdavača knjigu potpisuju Ivan Jovović, Petar Popović i Maja Savićević. Za grafičko oblikovanje bila je zadužena Sandra Đurović, saradnica u nastavi na Fakultetu likovnih umjetnosti UCG.
Uprava za zaštitu kulturnih dobara donijela je hitno rješenje o privremenoj obustavi radova na katastarskoj parceli 2432 K.O. Budva, nakon što su tokom iskopavanja za temelje budućeg objekta isplivali značajni arheološki nalazi koji ukazuju na bogatstvo antičkih slojeva u ovom dijelu grada.
Odluka o stopiranju mehanizacije uslijedila je nakon usmene prijave o nalazima arheološkog karaktera. Na teren je odmah upućen stručni tim koji su činili arheolozi dr PetarZdravković i magistar MilošŽivanović. Oni su, nakon detaljnog uviđaja, konstatovali da se radovi moraju odmah prekinuti kako bi se omogućilo sprovođenje sistematskih istraživanja i zaštitila baština od neprocjenjive vrijednosti.
Tokom obilaska lokacije, stručnjaci su dokumentovali da se u okviru iskopnog dijela naišlo na veće elemente obrađenih kamenih struktura. Prema prvim procjenama, riječ je o djelovima velike arhitravne grede.
“U dijelu parcele, u iskopanom sloju, identifikovan je sloj zemlje sa gareži i visokom koncentracijom ulomaka antičke keramike. Na samom licu mjesta identifikovani su fragmenti tegula i jedna drška amfore”, navodi se u obrazloženju rješenja koje je potpisala direktorica Uprave dr. MajaĆetković.
Predmetna parcela nalazi se u neposrednoj blizini Starog grada, koji uživa status nepokretnog kulturnog dobra od nacionalnog značaja. Ovaj prostor pripada strogo zaštićenoj okolini, u čijoj se blizini nalaze prostor između hotela “Avala” i gradskih bedema, ostaci ville urbane u recepciji bivšeg hotela “Avala”, lokalitet sa prezentovanim antičkim grobnicama.
Stručnjaci upozoravaju da zbog intenzivne urbanizacije u prošlosti, arheološki slojevi budvanske nekropole i arhitektonskih sklopova nikada nijesu do kraja definisani niti istraženi. Opravdano se pretpostavlja da su novootkrivene strukture u direktnoj kulturnoj i hronološkoj vezi sa helenističkim i antičkim periodom, slično nalazima koji su u neposrednom okruženju otkriveni tokom prošlog vijeka.
U skladu sa članom 88 stav 5 Zakona o zaštiti kulturnih dobara, radovi su obustavljeni do sprovođenja istraživanja koja će obaviti javna ustanova koju je osnovala Vlada Crne Gore. Zakon jasno precizira da se, zavisno od prirode nalaza, radovi mogu nastaviti isključivo uz stručni nadzor ili ostati trajno obustavljeni radi konzervacije i prezentacije nalazišta.
S obzirom na to da se radi o prostoru od izuzetnog značaja za arheologiju i kulturnu baštinu Crne Gore, javnost sa nestrpljenjem očekuje rezultate detaljnih iskopavanja koja će baciti novo svijetlo na antičku prošlost Budve.
