Filmovi sa prestižnih evropskih festivala na tvrđavi Forte Mare

0
Filmovi sa prestižnih evropskih festivala na tvrđavi Forte Mare
FORTE MARE

Tvrđava Forte Mare biće i ovog avgusta mjesto za susrete sa najuspješnijim filmovima u protekloj sezoni prestižnih evropskih festivala, koji će biti prikazani na 35. Filmskom festivalu Herceg Novi – Montenegro film festivalu, u okviru selekcija Adriatic Audience Award i Kino Evropa.

Uz to, selekcija Kino Evropa nam ove godine donosi nacionalnu premijeru novog filma Rubena Ostlunda Trougao tuge, dobitnika Zlatne palme na festivalu u Kanu, koja je rezervisana za poslednje veče festivala, 27. avgusta na Kanli Kuli.

Već drugu godinu za redom, nastavlja se uspješna saradnja u okviru Mreže festivala Jadranske regije, pa će ove godine, odmah nakon festivala u Sarajevu, novska publika imati priliku da u selekciji Adriatic Audience Award pogleda četiri ekskluzivna naslova.

U pitanju su portugalski Alma Viva premijerno prikazan na ovogodišnjem festivalu u Kanu, rumunski Intregalde sa prošlogodišnjeg festivala u Kanu, holandski Rozi mjesec koji je premijeru imao prije par mjeseci na festivalu Tribeca, te gruzijski Mokri pijesak premijerno prikazan na prošlogodišnjem festivalu u Lokarnu.

Fokus selektora udruženih festivala iz Sarajeva, Herceg Novog, Beograda i Zagreba opet su bile zemlje manjih produkcija, filmovi specifičnih filmskih izraza i emotivnih priča koje pozivaju prije svega na razumijevanje posebnih pojedinaca, ali i na međusobno razumijevanje među ljudima i pomirenje, ističe koselektor programa Mreže festivala Jadranske regije, reditelj Ivan Bakrač.

Publika na tvrđavi Forte Mare, kao i online, širom čitave Crne Gore, imaće priliku da ocijeni ova ostvarenja i učestvuje u odluci o dobitniku nagrade Adriatic Audience Award. Odluka o nagradi biće donijeta sabiranjem glasova publike iz sve četiri zemlje čiji festivali su članovi Mreže festivala Jadranske regije: Sarajevo film festival, Zagreb film festival i Festival autorskog filma u Beogradu i Filmski festival Herceg Novi – Montenegro film festival. Ova selekcija nastavak je saradnje najvećih regionalnih festivala filma, koja je započeta 2021. godine, a podržana kroz program Kreativna Evropa.

Kino Evropa je prepoznatljiv kao izuzetno posjećen revijalni program najuspješnijih filmova u protekloj sezoni prestižnih evropskih festivala.

Osim dobitnika Zlatne palme, Trougao tuge, koji će biti prikazan na Kanli kuli, ostali kanski naslovi očekuju nas u ljetnjem kinu tvrđave Forte Mare. Biće prikazani Zvijezde u podne Kler Deni, koji je dobitnik Gran Prija, kao i južnokorejski Odluka o odlasku, Parka Čan-Vuka, nagrađenog za režiju. Pored kanskih nagrada, u ovoj selekciji je i Alkaras Karle Simon, špansko-italijanska koprodukcija nagrađena Zlatnim medvjedom na Berlinaleu.

Selektorka, producentkinja Jelena Mišeljić je u program uvrstila i nove filmove nekih od vodećih evropskih autora današnjice, i to: Nemiri na ostrvima katalonskog reditelja Alberta Sere, austrijski Rimini Urliha Zajdla i rumunski Magnetna rezonanca Kristijana Munđiua.

35. Filmski festival Herceg Novi – Montenegro film festival biće održan od 22. do 28. avgusta 2022. godine, pod sloganom „Mi smo djeca filma“. Pokrovitelji su Ministarstvo kulture i medija Crne Gore i Opština Herceg Novi, a izvršni producent Javna ustanova kulture „Herceg-fest“.

Od posljedica korone preminule četiri osobe, 344 nova slučaja, H. Novi 15, Kotor 9, Tivat 9

0
Od posljedica korone preminule četiri osobe, 344 nova slučaja, H. Novi 15, Kotor 9, Tivat 9
kovid – korona virus

U posljednja 24 sata od posljedica koronavirusa preminule su četiri osobe, a registrovana su 344 nova slučaja korone, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje IJZ.

Oporavilo se još 465 pacijenata, dok je 4458 trenutno oboljelih.

Za vikend 51 nezgoda, uhapšena 21 osoba zbog vožnje pod dejstvom alkohola

0
Za vikend 51 nezgoda, uhapšena 21 osoba zbog vožnje pod dejstvom alkohola
Tunel Kotor – gužve

Tokom prethodnog vikenda na crnogorskim putevima evidentirana je 51 saobraćajna nezgoda, u kojima nije bilo stradalih. Pet osoba je zadobilo teške, a 22 lake tjelesne povrede.

U istom periodu pripadnici saobraćajne policije su u okviru represivnih aktivnosti podnijeli 89 prekršajnih prijava, izdali 755 prekršajnih naloga, oduzeli devet pari registarskih oznaka i isto toliko vozila isključili iz saobraćaja.

Uhapšen je 21 vozač zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola.

– Uprava policije još jednom apeluje na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajne propise i na taj način doprinesu, kako ličnoj, tako i bezbjednosti drugih učesnika u saobraćaju – poručuju u UP.

Moric: Izostaje sistemska podrška crnogorskom maslinarstvu

0
Dr Ilija Moric – foto Total Montenegro

Lokalna akciona grupa Luštica (LAG), koja je formirana u aprilu, ne odustaje od afirmisanja, kako posebno ističu, LEADER pristupa u sferi ruralnog razvoja poluostrva na ulazu u Boku, ali i njenom održivom bitisanju.

Dr Ilija Moric, potpredsjednik Lokalne akcione grupe Luštica, ističe da je to prvi LAG osnovan u Crnoj Gori, te dse radi o LEADER pristupu, koji je dio politike ruralnog razvoja EU i sa osnivanjem ovog LAG-a mi počinjemo priču, koja predstavlja jedan dug i složen proces.

Potpisali su i Deklaraciju o održivom razvoju Luštice kojom članovi LAG-a iskazuju zabrinutost za trenutnu situaciju u smislu očuvanja prirodnih i kulturnih resursa.

Suština djelovanja LAG Luštica je izanalaženje mjere između očuvanja prirode, agraranih potencijala i agrarnog turizma, naspram sve većeg zamaha urbanizacije poluostrva.

Dr Moric smatra da razvoj ruralnih područja koja u sebi nose raznovrsne potencijale uz agroturizam, predstavljaju jedan od preduslova valorizacije poluostrva Luštica.

Luštica – Maslinjak-Morica

– Prije petnaestak godina pokrenuli smo porodični biznis i odlučili da kvalitetnije radimo u smislu razvoja agroturizma i organske proizvodnje.

Obnovili smo maslinjak, zasadili nove masline, organski se sertifikovali, nabavili mlin za preradu i drugu opremu-objašnjava Moric.

Ipak, konstatuje da potencijali agroturizma nisu iskorišteni u dovoljnom kapacitetu, te da se sve svodi na individualni napor čovjeka.

 – Imamo ogroman potencijal kroz oleo i druge grane turizma na Luštici.

Kao zajednica nedovoljno smo učinili da ruralni turizam bude na višem nivou, u smislu kvantiteta i kvaliteta-smatra Moric.

On smatra da se organska proizvodnja sira, vina, maslinovog ulja i drugih poljoprivrednih kultura, može pokrenuti bez većih investicija, koje su dugo najavljivane na Luštici.

Domaćinstva, koja se bave poljoprivrednom proizvodnjom i turističkom ponudom kraja, idu ispred cjelokupnog plana razvoja.

Moric: Izostaje sistemska podrška crnogorskom maslinarstvu
Luštica

– Suština je da postoji radna kultura. Moramo iskreno reći da na Luštici postoje i druge familije, koje rade kvalitetno i to je pokazatelj da potencijal na Luštici ne treba prepustiti ljudima sa strane.

Osnovna maksima je da niko drugi nam neće riješiti egzistenciju, naše probleme.

Luštica je uvijek imala i imaće dovoljno dobrih primjera, a bilo bi bolje da se svi aktiviramo, posebno u dijelu zapuštenih maslinjaka, ili nekih drugih privrednih kultura, kako bi obezbijedili bolji život.

Ipak, na Luštici ukupna situacija je bolja, nego što je bila prije deceniju-ocijenio je dr Moric.

Poluostrvo Luštica broji 300 do 350 žitelja i nešto ispod 100 domaćinstava.

Riječ je o stalno nastanjenom stanovništvu, a postoji i značajan broj stranaca, koji su vezali život i posao za Lušticu.

Riječ je o porodicama iz različitih dijelova Istočne i Zapadne Evrope. Moric je i aktivni član Maslinarskog društva Boka, pa ga raduje što broj maslinjaka raste.

Obnova starih maslinovih stabala i maslinika

Napušteni stari maslinjaci

– Maslinarsko društvo nabavlja sadnice za svoje članove, promovišići ovu tradicionalnu djelatnost.

Po mojoj procjeni u maslinjacima na području Boke godišnje je za oko 4.000 sadnica više. U Crnoj Gori ima 2.000 registrovanih maslinara, preko pola miliona stabala maslina.

U prošlosti na području Boke je bilo preko 300.000 stabala maslina, i sada postoji veliki broj ali se od tog broja koristi nešto više od jedne trećine.

Prisutan je i trend nove sadnja i novih maslinjaka. Dosta je i zapuštenih imanja, posebno pored saobraćajnica. Negativno je što su napušteni stari maslinjaci na Luštici i drugim dijelovima Boke i zato nema opravdanja da se taj dio ne može privesti namjeni, ocijenjuje dr Ilija Moric.Ono što nedostaje crnogorskom maslinarstvu jeste investicioni bum, odnosno, kako ističe, moglo bi da bude zasađeno još pola pa i više miliona stabala maslina, koje bi bile namijenjene za ekonomski održiv biznis, industriju.

/K.Matović/

Dijalozi\Dialogues umjetnice Cvetke Hojnik

0
Dijalozi\Dialogues umjetnice Cvetke Hojnik
Tamna strana, kombinovana tehnika,

U utorak, 16. avgusta 2022. godine, u 21 sat u Spomen-domu „Crvena komuna” u Petrovcu biti otvorena izložba Dijalozi\Dialogues umjetnice Cvetke Hojnik. Izložbu će otvoriti mr Dušan Medin, arheolog i menadžer kulture. Kustoskinja izložbe je Jasmina Lazović.

„Permanentno i od pamtivijeka osnova za lično ekspresivno stvaranje je materija, različiti materijali i strukture, povezivanje i integracija u nove međusobne odnose u kontekstu ambijentalnog korporativnog identiteta.

U vremenima kada doživljavamo prezasićenost prostora koji nas okružuje i često se osjećamo skučeno, minimalistička rješenja djeluju kao protivteža, kao dragocjena prilika da usmjerimo pažnju, dobijemo vrijeme za kontemplaciju i znamo da zavirimo u dubinu. Duboko u sebi, Cvetka Hojnik nosi svoj svijet i lično iskustvo života, koju preko svojih umjetničkih radova hrabro dijeli s nama već decenijama, pronalazeći nove izazove i likovne platforme. S najnovijim likovnim opusom iz razdoblja posljednjih godina, Cvetka Hojnik povezuje i sistematično gradi drugačiju priču drugačijeg izraza, kao „lajtmotiv”, pa ekstrahuje odnos između osnovnih geometrijskih oblika kruga i kvadrata, koji se nakon slikarkinog ličnog iskustva, znanja i svjesnosti, metaforično transformišu u zagonetne odnose, prelaze u traženje paralela između brojnih raznolikih međusobnih odnosa na cesti života od rođenja do smrti. Kao povezujući moment, na crnom polju se pojavljuje crvena boja, kao protivelement crnoj i istodobno kao interpretacija simbola ljubavi i erotike…, koja se kao nova dimenzija slobodno nastavlja u iduću sliku, priču i sudbinu, te glatko teče svoj put naprijed…, preko svih okvira, postojećih pravila i zapisanih zakona. Umjetnički radovi Cvetke Hojnik su minimalističke forme, ali su iznenađujuće složeni i višestruki u smislu izraza i poruke. Pažljiviji pogled na platna kvadratnog ili pravougaonog oblika otkriva gledaocu bogatu strukturu slikovnog polja, koju čine plastični slojevi boje. Slojevi boje se razlikuju od slike do slike, ali i na samim slikama. Tako su slike povezane različitim nijansama crne boje kao procesom tkanja površine. Iza takve odluke interpretacije stoji duboko lično iskustvo, intimna spoznaja kobne razdvojenosti koja je temeljni pokret našeg postojanja, takođe shvaćena u pesimističkoj verziji kao putovanje niotkuda u nigdje.

Na pojedinim umjetničkim radovima pojavljaju se dva slikarska platna. Jedno je stijena, koja crne radove dopunjuje svojom bjelinom, a drugo je slikarsko platno sa različitim teksturama i kolažirano materijalima. Mnogo puta materijali su ponovo upotrijebljeni i umjetnica ih nalazi na raznim otpadima. Preovlađujućoj racionalnoj zamisli materijalni površinski zahvati utiskuju organski dah i bitno obogaćuju izražajnost slika. Umjetnica stvaralački istražuje prostornu raširenost, svaka slika živi iznova svoju specifičnu dimenziju. Uprkos oskudnom broju prikazanih likovnih elemenata, umjetnica zna utisnuti žar razodijevanja duhovnog, pa bismo tako mogli gledati slike i u tišini strasti. Svjetlost i tama, red i nered, vidljivo i nevidljivo, i još neprobojnije mnoštvo drugih suprotnosti su parovi sa kojima se suočavamo na ovom putu, pokušavamo da ih prevaziđemo ili bar uravnotežimo, kako u svakodnevnom životu, tako i u umjetničkim formulacijama.

Cvetka Hojnik u gradnji svojih slika pristupa krajnje minimalnim sredstvima, i primitivnim geometrijskim formama i samo ovim elementima pokušava da izrazi svoje razumijevanje dilema kojima se čovjek iznova vraća. Slikarikin analitički način rada sa ovim redukcionizmom dosljedno sprovodi princip „manje je više” i dokazuje koliko je realnost svake slike zapravo trostruka, pored predmeta kao takvog, formira se i procesom slikanja i stavom onoga ko ga posmatra. Posmatrač je uvijek taj koji to tumači, pita se šta to znači, šta saopštava. Odgovor nikada nije konačan, mjerljiv, svaki pojedinac ga nalazi samo za sebe” – navodi se u tekstu za katalog Cvetke Hojnik.

Cvetka Hojnik je rođena u Murskoj Soboti, Slovenija. Nakon završene gimnazije u Murskoj Soboti, diplomirala je na Prirodno-tehnološkom fakultetu Univerziteta u Ljubljani, odsjek tekstil, studijski program dizajn tekstila i odjeće. Studira i na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani. Zadatkom En Soph – Sklopovi i teksturiranje kroz fraktale Kabale stekla je zvanje magistra likovnih umjetnosti u Školi za slikanje i crtanje.

Svoje radove predstavlja na samostalnim i grupnim izložbama u Sloveniji i inostranstvu. Za svoj rad dobila je više nagrada i priznanja. Članica je Udruženja likovnih umjetnika Maribor, Saveza udruženja slovenačkih likovnih umjetnika, Austrijskog udruženja likovnih umjetnika i Udruženja međunarodnih slobodnih umjetnika. Aktivno sarađuje sa Eine art galerie iz Bad Emsa, Njemačka i kustosom Peterom Hofmanom. Godine 2013. imala je sveobuhvatnu izložbu svojih radova u Galeriji – Muzej Lendava. Ovom prilikom objavljena je njena monografija i dobija priznanje od gradonačelnika za kulturna dostignuća u zemlji i inostranstvu. Članica je Udruženja likovnih umjetnika Maribor, Saveza udruženja slovenačkih likovnih umjetnika, Austrijskog udruženja likovnih umjetnika i Udruženja međunarodnih slobodnih umjetnika. Živi i stvara u Lendavi, Slovenija.

Izložba će biti otvorena do 28. avgusta 2022. godine.

Čekajući propise mladi stradaju

0
Čekajući propise mladi stradaju
Električnim trotinetom i po cesti i po trotoaru

Zbog nepažnje prilikom vožnje električnih trotineta ove godine su četiri osobe zadobile teške tjelesne povrede, a jedno trinaestogodišnje dijete je poginulo. Iz NVO Alfa centar na roditelje apeluju da ne dozvoljavaju djeci mlađoj od 16 godina da voze električne trotinete, a na nadležne da ovo pitanje što prije regulišu zakonom.

I iz Uprave policije su saglasni da je važno da se ovo pitanje uredi, pa su inicirali izmjene Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima kako bi se ova oblast zakonski regulisala i time stvorili uslovi da službenici saobraćajne policije pored kontrole imaju mogućnost i sankcionisanja onih koji voze električne trotinete, kada se ne pridržavaju saobraćajnih propisa.

Zakon

– Na ovaj način će se u značajnoj mjeri poboljšati bezbjednost kako ove kategorije učesnika u saobraćaju tako i svih ostalih. Dok se ova oblast zakonski ne reguliše službenici saobraćajne policije će nastaviti da ih svakodnevno upozoravaju na opasnosti na koje mogu naići kao učesnici u saobraćaju – poručuju iz Uprave policije za Pobjedu.

Evidentno je, kako navode, da raste broj djece koja upravljaju električnim trotinetima u javnom saobraćaju, pa ih njihovi službenici svakodnevno upozoravaju, ali i skreću pažnju roditeljima da ne omogućavaju svojoj djeci da učestvuju u javnom saobraćaju na električnim trotinetima.

Nažalost, Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima, električni trotineti nijesu određeni kao vozila, tako da za njih nijesu propisani uslovi koji se moraju ispunjavati da bi mogli učestvovati u saobraćaju.

– Te samim tim nijesu propisani ni uslovi koje moraju ispunjavati vozači električnih trotineta kada učestvuju u javnom saobraćaju – navode iz Uprave policije.

Zbog svega toga službenici saobraćajne policije nemaju zakonski osnov za sankcionisanje ove kategorije učesnika u saobraćaju, ali ih upozoravaju na opasnosti.

– Apelujemo na ove učesnike u saobraćaju da se ne kreću po kolovozu gdje se odvija saobraćaj za motorna vozila – ističu iz Uprave policije.

Sara Đoković iz Alfa centra je upozorila one koji su stariji od 16 godina da, ukoliko voze trotinete, obavezno nose zaštitnu opremu – kacige i štitnike.

Uprkos apelima ali i preporukama proizvođača, gotovo da ne možemo na ulicama vidjeti nekoga ko prilikom vožnje električnog trotineta koristi zaštitnu opremu.

Đoković je u izjavi za medije rekla da u Crnoj Gori nemamo pravilo koje će da nam kaže koji je to uzrast koji smije da koristi elektične trotinete i na kojim površinama.

– Države EU su regulisale ovo pitanje na različite načine u zavisnosti o kojoj državi je riječ pa je tako Velika Britanija zabranila, izmjenama zakona, licima ispod 18 godina da koriste ovo prevozno sredstvo, dok su Holandija i Belgija zabranile korišćenje električnog trotineta licima mlađim od 16 godina – rekla je Đoković.

To pitanje pravno je riješila i Hrvatska i to kao prva zemlja u regionu.

Iz Alfa centra zato pozivaju nadležne da se ovaj problem što prije riješi.

Do tada apeluju na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajna pravila i propise i da budu posebno oprezni u ovim ljetnjim uslovima kada su povećane gužve na putevima.

elektricni-trotinet

Struka

Sudski vještak saobraćajno-mašinske struke Igor Radojević za Pobjedu je prije nekoliko mjeseci ukazao da električne trotinete što prije treba uvesti u zakonske okvire.

– Na ulicama ih je sve više, a još uvijek nemaju obavezu registracije, bez obzira na to što su različitih snaga i što mogu da naprave ozbiljnu štetu, kako materijalnu tako i nematerijalnu, što zapravo predstavlja i najveći problem, jer mogu ugroziti zdravlje ljudi – istakao je Radojević.

Povećanjem snage i brzine, a bez zakonske regulative, električni trotineti su sve opasniji po ostale učesnike u saobraćaju, naročito pješake.

– Ima onih koji mogu da razviju brzinu i do 90 kilometara na sat, a prevozno sredstvo koje može da razvije toliku brzinu može biti ozbiljna opasnost za ostale učesnike u saobraćaju, naročito kada imamo situaciju da nije striktno regulisano kuda se mogu kretati. Svjedoci smo da se kod nas kreću trotoarima, biciklističkim stazama i kolovozom. Predstavljaju opasnost za ostale učesnike u saobraćaju, a naravno i za sebe jer su najslabije zaštićeni u slučaju bilo kakve opasnosti – upozorava Radojević.

Smatra da je najprihvatljivije da se trotineti voze biciklističkim stazama, naročito onima na kolovozu (kakvih ima na nekoliko lokacija širom grada).

Na taj način su fizički odvojeni od kolovoza kuda se kreću motorna vozila, ali i od pješačkih staza sa druge strane.

Radojević kaže da je u Francuskoj brzina vožnje električnih trotineta na trotoaru zakonom ograničena na 10 kilometara na sat.

– Uobičajena brzina kretanja pješaka je između šest i osam kilometara na sat, pa su oni dozvolili kretanje električnih trotineta po trotoaru brzinom do 10 kilometara na sat. U pitanju je tzv. pješački mod na koji mora biti podešen trotinet dok se kreće po pješačkoj stazi. Kada su u tom modu, imaju posebnu svjetlosnu signalizaciju, trepćuća svjetla na prednjoj i zadnjoj strani trotineta, koja saobraćajnim službama jasno daju do znanja da se vozač trotineta kreće dozvoljenom brzinom – objašnjava Radojević.

On je skrenuo pažnju da se kod nas često dešava da se vozači trotineta velikom brzinom kreću upravo trotoarom ili pješačkim prelazom, čime dovode u opasnost i pješake i vozače.

/K.Janković/

Petnaestodnevna vatrena stihija opustošila Hercegovinu

0
Petnaestodnevna vatrena stihija opustošila Hercegovinu
požar foto čitalac

Petnaestodnevna vatrena stihija u Bjeloj gori i Lastvi u okolini Trebinja ostavila je pustoš i pepeo na ogromnom području. Nemjerljive štete su pričinjene za biljni i životinjski svijet, čija su staništa uništena. Prema prvim procjenama, izgorjelo je oko 1.000 hektara šume.

Pustoš i čađ je sve što je ostalo na zgarištu velikog požara, a 25 godina truda pčelara Boška Pikule nestalo je u vatri koja je za manje od pola sata odnijela 65 pčelinjih društava. Šteta je ogroma, ali Boško se ne predaje. Nada se da će nakon procjene štete i pomoći lokalnih vlasti obnoviti društva i košnice. Pikula procjenjuje da je šteta u pčelinjaku oko 30.000 maraka.

Na području Bjele Gore nalazi se park prirode Orjen – pluća ove regije u kojem su izgorjele šume crnog bora, bukovine i pašnjaci. Štete od najvećeg šumskog požara na ovom području će se sagledavati narednih par godina.

– Iskreno se bojim šta će biti sa režimom voda ispod Bijele gore jer bi moglo doći do prolaznih zamućenja ili promjene u nekim izvorima na području Lastve – ističe tehnički direktor Centar za gazdovanje kršom Drago Petković.

Raskoš i bogatsvo biljnog i životinjskog svijeta bio je je utočište za zaljubljenike u prirodu, lovce, ali i sve one željne čistog planinskog vazduha. Međutim, mnoge životinje su izgubile stanište.

Nadljudskim naporima vatrogasaca, Helikopterskog servisa Srpske, MUP-a Srbije, svih raspoloživih spasilačkih službi, mještana izbjegnute su ljudske žrtve.

– Radim 17 godina kao vatrogasac i ovako nešto još nisam doživio. Ovo je bilo apokaliptično stanje. Kući nismo išli po 72 sata – priča Bojan Lozo.

Olakšavajuća okolnost je što požar nije svuda bio istog inteziteta, pa su i posljedice negdje manje. Koliko će trebati vremena da se šuma obnovi, teško je procijeniti jer to najviše zavisi od vremenskih prilika. Da bi se obnovio životinjski fond i sloj zemljišta sigurno će biti potrebno i više stotina godina.

/www.padrino.ba/

Macron potpisao ratifikaciju pristupanja Finske i Švedske NATO-u

0
Macron

Francuski predsjednik Emmanuel Macron potpisao je u ime Francuske protokol o ratifikaciji pristupanja Finske i Švedske NATO-u koji je francuska Narodna skupština prihvatila 2. kolovoza.

– Ova suverena odluka Finske i Švedske, dvaju europskih partnera, omogućit će jačanje njihove sigurnosti u prilikama sadašnje prijetnje u njihovu neposrednom susjedstvu i svojim će kapacitetima znatno doprinijeti kolektivnoj snazi i našoj europskoj sigurnosti, ističe Elizejska palača.

Švedska i Finska su se odrekle tradicionalne neutralnosti zbog ruske invazije na Ukrajinu.

– Dvadeset zemalja saveznica već su ratificirale protokol, rekla je ministrica vanjskih poslova Catherine Colonna tijekom njegova prihvaćanja u Narodnoj skupštini.

Da bi dvije zemlje u slučaju agresije imale zaštitu po članku 5 NATO-ove Povelje, protokol treba potpisati trideset zemalja članica organizacije.

No Turska, članica Sjevernoatlantskog saveza, prijeti da će “zaustaviti” taj proces, optužujući dvije skandinavske zemlje da pružaju utočište Kurdistanskoj radničkoj stranci (PKK) i njezinim saveznicima koje Ankara smatra terorističkim organizacijama.

Dječaci dva mjeseca mahali trajektu na Olibu, kapetan napravio nešto što će pamtiti

0
Dječaci dva mjeseca mahali trajektu na Olibu, kapetan napravio nešto što će pamtiti
Instalacija od drveta – ostrvo Olib – foto M. Marušić

Četverogodišnji Hrvoje i njegovih pet prijatelja dva mjeseca su dočekivali Jadrolinijin trajekt Lastovo na otoku Olibu, a onda im je kapetan dao uspomenu za cijeli život – pozvao ih je na zapovjedni most i dao da uključe brodsku sirenu.

“Gotovo puna dva mjeseca, četverogodišnji Hrvoje te malo stariji Marin, Karli, Tessa, Tomas i Vito svakoga su dana dočekivali naše ‘Lastovo’ na Olibu. A onda se jednoga dana zapovjednik broda Igor Bačić spustio među veselo društvo i pozvao ih na zapovjedni most”, napisali su iz Jadrolinije na Instagramu, uz fotografije veselog susreta.

Dječaci nisu krili fascinaciju komandnim mostom, a kapetan im je čak dao da uključe brodsku sirenu. Osim toga, ostavio im je i kratku poruku kako bi imali uspomenu na svoju avanturu.

“Dragi Hrvoje! Neka ti svako sljedeće ljeto bude veselo i sritno kao ovo!!! Žele ti kapetan Igor Bačić i kapo Dean Koludrović”, stoji u poruci koja je i pečatirana službenim brodskim pečatom.

Mališanima će ovo ljeto zasigurno ostati u dugom sjećanju, a svoju će avanturu svima još dugo prepričavati.

„Petrovačka noć” 3. septembra

0
„Petrovačka noć”  3. septembra
Petrovac – Foto Boka News

Sportske igre, lokalni specijaliteti i zanimljiv muzički program obilježiće i ove godine tradicionalnu manifestaciju „Petrovačka noć” koja će se u ovom malom, šarmantnom turističkom mjestu održati u subotu 3. septembra.

„Radujemo se ovom događaju iz više razloga. Jedan je svakako taj što tokom protekle dvije godine nismo bili u mogućnosti da organizujemo događaj koji, na najljepši način, ovom dijelu budvanske rivijere daje završni pečat u glavnoj turističkoj sezoni i što ponovo želimo da Petrovcu vratimo ovu tradicionalnu, primorsku manifestaciju koju sa nestrpljenjem tokom čitave godine iščekuju kako Petrovčani, tako i njihovi brojni gosti” – ističu u Turističkoj organizaciji opštine Budva.

Događaji u Petrovcu će početi već od 16 sati organizacijom sportskih igara u petrovačkom pristaništu, gdje će se najspretniji oprobati u vuči konopa i u plivačkim disciplinama. Dječiji program će biti organizovan od 17 do 19 sati na platou ispred Crvene komune.

Priprema i podjela tradicionalne lokalne hrane u organizaciji sportskog ribolovnog društva „Širun”, Organizacije žena Budve, Udruženja kuvara Budve i učenika srednje mješovite škole „Danilo Kiš” u Budvi, počeće od 18 sati na pristaništu i platou ispred restorana „Katič”.

Muzički program ovogodišnje „Petrovačke noći”, nakon defilea i koncerta Gradske muzike Budve koji su predviđeni od 19 sati, obilježiće rok zvuk.

Od 21 sat na glavnoj bini na šetalištu ispred hotela „Palas” nastupiće budvanski sastav „Jack Lupino“, predstavnici nove srpske scene – grupa „Artan Lili” iz Beograda i regionalno poznati rok bend „Van Gogh”.

„Ponoćni vatromet će na najatraktivniji način zaokružiti lijepo cjelodnevno druženje u Petrovcu i najaviti početak postsezone u kojoj će, sigurni smo, uživati brojni gosti na budvanskoj rivijeri” – saopštavaju iz TO Budve i pozivaju sve turiste u Crnoj Gori da 3. septembra budu dio ovog izuzetnog događaja.