Blagdan Velike Gospe, Uznesenja Blažene Djevice Marije, tradicionalno se obilježava Svetim misama 15. avgusta u Boki Kotorskoj na otoku Gospa od Škrpjela.
Jutarnje svete Mise biće služene u šest, osam i deset sati. Centralna Sveta misa je u 18 sati.
„Na taj dan podjednako i pravoslavni i katolici dolaze na Gospu zajednički slaveći Bogorodicu, jer svi smo mi božija djeca da bi se zajedno družili i osjetili kao braća Kristova. Gospa od Škrpjela je najznačajnije svetište istočnog dijela Jadrana koje slavi Veliku Gospu”, – kazao nam je Peraški župnik don Srećko Majić.
Velika Gospa 15.avgust 2020.
Sažalnica u povodu tragedije na Cetinju
Duboko ražalošćeni i potreseni tragičnim događajima u Prijestolnici Cetinju, u kojima je život izgubilo 11 osoba, među kojima dvoje djece, mi biskupi, svećenstvo, redovništvo, te vjernici Katoličke Crkve izražavamo svoju iskrenu kršćansku sućut i ljudsku blizinu obiteljima stradalih, predsjedniku Crne Gore g. Đukanoviću, premijeru g. Abazoviću, gradonačelniku g. Đuraškoviću i svim građanima Cetinja kao i svim stanovnicima Crne Gore.
Molimo Gospodina da preminulima podari vječnu svjetlost, ranjenima oporavak, a obiteljima preminulih snagu i utjehu. Molimo za pokoj, sućut i zacjeljenje rana.
Najmanje 41 osoba je poginulo, a 55 ozlijeđeno u požaru unutar crkve u egipatskom gradu Gizi u nedjelju, rekla su Reutersu dva sigurnosna izvora.
Požar vjerojatno na električnim instalacijama izbio je kad se 5000 vjernika okupilo na misi u crkvi Abu Sifin u četvrti Imbaba, uzrokujući stampedo, rekli su izvori.
Ozlijeđeni su hospitalizirani, priopćilo je egipatsko ministarstvo zdravstva.
Požar, prema vlastima, još uvijek nije ugašen u crkvi nazvanoj po svetom Merkuriju iz Cezareje, kojeg štuju Kopti, najveća kršćanska zajednica na Bliskom istoku s 10 do 15 od 103 milijuna Egipćana.
“Mobilizirao sam sve državne službe kako bih osigurao poduzimanje svih mjera”, objavio je predsjednik Abdel Fatah al-Sisi na Facebooku.
U ožujku 2021. najmanje 20 ljudi poginulo je u požaru u tvornici tekstila u istočnom predgrađu Kaira.
U 2020. dva požara u bolnicama odnijela su živote četrnaest pacijenata s covidom-19.
Iako brojni, Kopti smatraju da su potisnuti u društvu i osuđuju vrlo restriktivne zakone za izgradnju crkava i mnogo liberalnije za džamije.
Tema je osjetljiva i koptski aktivist za ljudska prava Patrick Zaki nedavno je proveo 22 mjeseca u pritvoru zbog “širenja lažnih informacija” zbog članka koji razotkriva kršenja kršćanskih prava u Egiptu.
Kopti su pretrpjeli odmazdu islamista posebno nakon što je Sisi svrgnuo islamističkog predsjednika Mohameda Morsija 2013. paljenjem crkava, škola i domova.
Sisi, prvi predsjednik Egipta koji svake godine prisustvuje koptskoj božićnoj misi, nedavno je po prvi put u povijesti imenovao koptskog suca na čelo Ustavnog suda.
Zaposleni u preduzeću Čistoća iz Herceg Novoga, tokom prvih deset dana avgusta, svakodnevno odvoze oko 101 tonu komunalnog otpada. što je oko 3,5 tone dnevno više u odnosu na isti period prošle godine.
Hercegnovska Čistoća je tokom predsezone odvezla 20 odsto više komunalnog otpada u odnosu na isti period prošle godine, a taj trend je nastavljen i u avgustu, informiše direktor preduzeća Milovan Benderać.
– Tokom prvih deset dana avgusta prosjek je 101 tona otpada. To su zaista značajne količine. Velike su gužve u saobraćaju, sa nekih lokacija moramo nositi otpad više puta dnevno, zato molimo građane da nam ne zamjeraju što izađemo na teren u 10:00 sati ujutro. Na primjer kod Solemara u Igalu, da bi bilo čisto, moramo prazniti kontejnere četiri puta dnevno, kazao je Benderać.
Pritužbe građana u prethodnom periodu odnose se uglavnom na pranje ulica, za šta su potrebne cistjerne sa vodom koje su proteklih dana korišćene za gašenje požara.
– Uspjeli smo da angažujemo jednu privatnu cistjernu i da, uslovno kažem, pozajmimo jednu cistjernu iz Kotora koju smo dobili sa požarišta. Sa te dvije cistjerne i šest punjenja, prešli smo dobar dio Igala – šetalište od početka na Igalu do tunela, kao i glavnom ulicom kroz grad, od magistrale kod benzinske u Igalu do kružnog toka u Meljinama. Oprali smo i dio puta od Kanli kule, pored manastira, do kružnog toka.
Benderać ističe da radnici Čistoće ne posustaju ni u teškim ljetnjim uslovima.
– Naši radnici na javnim površinama kao i u zoni odvoza otpada, rade u dvije smjene, teški su uslovi i rad po ovakvim vrućinama je ogroman napor. Imamo slučajeva i sunčanice i premora, međutim zahvaljujući njihovim izuzetnim naporima, uspjevamo da održimo čistoću na visokom nivou, kazao je Benderać.
Kako najavljuje Benderać, u planu je i pranje graničnog prelaza Debeli brijeg, gdje su se pojavile mrlje od izlivanja ulja.
Prema posljednjim istraživanjima, birdwatching turizam je rastuća tržišna niša i Evropljani postaju sve više zainteresovani za njega. Velika Britanija je najveće tržište za ovu vrstu turizma, a slijede Holandija, Njemačka i Skandinavija – kazala je Pobjedi direktorica Turističke organizacije Ulcinj Danica Banjević.
Turističke organizacije Bara, Podgorice i Tivta, uz podršku Nacionalne turističke organizacije i Morskog dobra, a u saradnji sa turističkom agencijom Monticola, koju je osnovao Centar za zaštitu i proučavanje ptica, predstavili su prvi put ovu vrstu ponude Crne Gore na sajmu Global Bird Fair u Oakhamu, najvećem sajmu ove vrste turizma na svijetu.
Korisno i lijepo
– Birdwatching nije samo posmatranje ptica, to je spoj ljubavi prema životinjama, prirodi i okruženju, koji stavlja akcenat na održivi turizam, u čemu vidimo veliki potencijal za razvoj. Imajući u vidu da su ti gosti relativno imućni i u destinaciji se zadržavaju duže od ostalih, promocija destinacije za ovaj i slične vidove turizma koje se realizuju i u vansezonskom periodu pozitivno bi uticala na dalji razvoj crnogorskog turizma – kazala je Banjević i istakla da je na sajmu u Londonu u julu pokazano veliko interesovanje i mnogi su već bukirali aranžmane za ovu postsezonu.
– Sezona ove vrste turizma vezana je za sezonske migracije ptica, koje se odvijaju tokom jeseni i proljeća, što je važno za produženje turističke sezone – tvrdi Banjević i naglašava da je ovoj ciljnoj grupi važna sigurnost, pristupačnost lokaliteta i destinacije, stručni vodiči, kao i održivost destinacije. Odlučujući faktori pri odabiru destinacije za posmatranje ptica su dostupnost i raznolikost ptičjeg svijeta, kao i prisutnost određenih grupa ptica ili endemskih vrsta.
Pored Ulcinjske solane i Skadarskog jezera, dva lokaliteta koja imaju i najveći broj ptičijih vrsta, tu su i Tivatska solila, kao i nacionalni parkovi.
Direktorica TO Tivat Danica Banjević – foto Boka News
– Tivatska solila su posebno privlačna ornitolozima i posmatračima ptica i svakako su mjesto koje treba posjetiti jer je riječ o jedinstvenoj oazi netaknute prirode sa preko 115 vrsta ptica. Zapravo, Solila su prvi specijalni rezervat prirode u Crnoj Gori. Za primjer dobre prakse u razvoju i upravljanju ovim lokalitetom Tivat i JP Morsko dobro su 2020. g. nagrađeni prvim mjestom u okviru kategorije ,,priroda i ekoturizam“ Green Destinations Story Award – kazala je Banjević.
Ona se nada da će ovaj lokalitet brzo dobiti centar za posjetioce i da će upravljač, JP Morsko dobro, raditi na unapređenju infrastrukture za birdwatchera na ovom području jer je to jedan od preduslova za dalji razvoj ove vrste turističke ponude.
Hobi i turizam
Zoran Popović iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica kaže da je posmatranje i identifikacija ptica u njihovim staništima prepoznato kao jedan od najbrže rastućih hobija na svijetu.
– Vid turizma zasnovan na posmatranju ptica kao aktivnosti naziva se i „aviturizam“ ili „ptičji turizam“ i važan je dio svjetskog rasta ekoturizma. Značaj aviturizma je u tome što povećava nivo svijesti učesnika o vrijednostima biodiverziteta i očuvanju prirodnih resursa. Aviturizam nastoji da promoviše odgovorna putovanja, sa edukacijom kao osnovom, a za cilj ima i da aktivno uključi turiste kao i lokalnu zajednicu – tvrdi Popović i naglašava da
Solana predstavlja jednu od najbogatijih, ali i najpogodnijih destinacija u Crnoj Gori za posmatranje ptica.
Solila
– Poznato je da je Ulcinjska solana izuzetno važna za ptice kako na migraciji, tako i za gnjezdarice. Solana je lako pristupačna, ne zahtijeva veliki fizički napor za obilazak i samim tim, uz nevjerovatnu raznovrsnost ptica koje je moguće vidjeti, izuzetno je pogodna za razvoj ovog vida turizma – tvrdi Popović.
Osim solane i Skadarskog jezera, nacionalnih parkova, navodi, iznenadili bi se koliko je vrsta ptica moguće vidjeti šetnjom Ćemovskim poljem, na liticama kanjona ili pak na visokim planinskim pašnjacima.
– Potrebno je samo malo zastati, gledati i slušati. Pri kreiranju ponude, poželjno je uključiti što više lokacija, neke već poznate, koje su nezaobilazne, ali i one koje su manje poznate. Na taj način je moguće kreirati nezaboravno iskustvo, ali i posjetiti neke kutke naše zemlje koji su u smislu turizma zapostavljeni, a itekako su vrijedni posjete – kazao je Popović.
Posmatranje ptica je sve popularnije, a prednjači Velika Britanija.
– Brojne zemlje u našem okruženju već imaju razvijenu ponudu i bilježe odlične rezultate u ovom vidu turizma, a svake godine sve više ulažu u njegov razvoj. Specifičnost je da ovu vrstu turističke ponude prati i obavezna zaštita samih resursa na kojima se ona razvija. Možemo mnogo naučiti od Italije, Slovenije, Mađarske, Bugarske, ali i Hrvatske i Srbije, koje već dugo razvijaju ovu ponudu – tvrdi Popović i objašnjava da ovaj vid turizma predstavlja veliku šansu, pogotovo za nerazvijena područja, koja su kao po pravilu uglavnom tamo gdje postoji izuzetno prirodno bogatstvo.
Solila – Flamngos_
Na jugu najpopularniji flamingosi i pelikani, na sjeveru šumske koke i djetlići
Prema navodima Popovića, na Ulcinjskoj solani su najpopularniji za posmatranje flamingosi i vrste močvarnih zaslanjenih staništa, a na Skadarskom jezeru je najpopularniji pelikan, dok su na sjeveru to razne šumske koke, djetlići ili pak grabljivice.
– U zavisnosti od toga odakle turisti dolaze, da li su određene vrste prisutne u njihovoj zemlji i šta ih najviše zanima, moguće je prilagoditi i program posjete. S obzirom da je u Crnoj Gori zabilježeno preko 350 vrsta ptica, na raspolaganju zaista imamo mnogo za ponuditi i ko god dođe u našu zemlju da posmatra ptice, odavde neće otići razočaran – tvrdi Popović.
Slike i skulpture Novljanina Đura Belog Prijića od sinoć dostupne i građanima i gostima Tivta u JU Muzej i galerija. Svečanog otvaranja izložbe simboličnog naziva „2/3“ neće biti, shodno odluci Vlade o proglašenju trodevne žalosti na teritoriji cijele države Crne Gore, povodom nezabilježenog tragičnog događaja na Cetinju.
– Posjetioci od danas mogu pogledati postavku, a o datumu svečanog zatvaranja izložbe ćemo Vas naknadno obavijestiti, saopštio je autor.
Vajarski radovi Belog Prijića, nastali u posljednje tri godine, predstavljaju umjetnika mediteranske poetike koji ličnim inovativnim aspiracijama, tananim oblikovani senzibilitetom i izražajnim mogućnostima materijala realizuje skulpturu posebne osjetljivosti i taktilnosti, zapisala je u katalogu istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković.
U gradu Biarritzu na jugozapadu Francuske počeo je s radom brod za skupljanje smeća nazvan The Collector.
To ne bi bila neka vijest da nije u pitanju zanimljiva inicijativa za navođenje do nakupina plutajuće plastike.
Naime, katamaran je navođen lokacijama koje su odredili građani korisnici mobilne aplikacije za praćenje smeća.
Dovoljno je mobitelom fotografirati onečišćenu lokaciju i posada broda će odraditi prljavi dio posla. Naravno, nadajući se da im morske struje u međuvremenu neće previše otežati posao.
Aplikacija se zove I clean my sea i dio je projekta pod financiranjem fundacije Race for water. Nema razloga zašto se slično rješenje ne bi provelo i u Jadranu.
Takmičarska selekcija dokumentarnog filma donosi publici na 35. Filmskom festivalu Herceg Novi – Montenegro film festivalu uzbudljiv, nepredvidiv i slobodan program.
Dvadeset pet filmova različitih formi, ujedinjenih u želji za novim i drugačijim, koje je selektovao reditelj Sead Šabotić, biće prikazani u dvorištu Kuće nobelovca Iva Andrića, od 23. do 27. avgusta. Program počinje u 21:00 sat, a nakon filmova će biti upriličen razgovor sa autorima.
-Nakon kratke pauze Filmski festival Herceg Novi – Montenegro film festival će ponovo prikazivati dokumentarne filmove i ponovo zovemo publiku da prisustvom projekcijama izgradimo povjerenje. Program nam donosi filmove iz različitih krajeva svijeta, pozivajući publiku da aktivno učestvuje i promišlja teme koje opsjedaju autore. Život je jedan, ma gdje bili!, poručuje selektor Sead Šabotić.
Prilikom odabira filmova, Šabotić se vodio idejom da kreativni autorski pristup ima prednost nad temom, ličnostima, događajima, mjestima, pojavama ili idejama tretiranim u filmu. Kako ističe, na Festivalu nas očekuju dokumentarni filmovi koji su stvarniji od stvarnosti, a kada ih pogledate sebi ćete reći: ovo je nešto čemu vjerujem, ovo zaista jeste život pročišćen od laži.
-Dokumentarizam nije samo puko bilježenje već promišljanje stvarnosti koja se katkada oblikuje. Dokumentarni filmovi mijenjaju žanrove, oblike i estetike i postaju beskrajna kinematografska igra u kojoj često ne vidimo granicu između dokumentarne i igrane forme… Nameće nam se pitanje da li uopšte i treba da vidimo liniju razdvajanja. Dokumentarista teži da nam otvori prozor u tuđe dvorište. Otvarajući prozor on potpisuje nepisani ugovor sa gledaocem o povjerenju. On zna da ne smije da naruši to povjerenje i njegovo jedino oružje su istina i estetika, navodi Šabotić.
Program takmičarske selekcije dokumentarnog filma:
Prvog dana programa, 23. avgusta publika će imati priliku da u dvorištu Kuće nobelovca pogleda filmove: „81 metar“ koji potpisuje Janis Abele (Letonija; 2022), „Baba Janja“ Anta Zlatka Stolice (Hrvatska; 2022), „Kopno koje se uzdiže i spušta“ čiji je autor Mona Penanen (Finska; 2021), „U ritmu riječi“ autorke Eliane Ester Bots (Holandija, 2021) i ostvarenje Olge Kosanović „Druže Tito, nasljeđujem“ (Njemačka, Austrija; 2021).
Na programu za 24. avgust su: „Haulout“ autorskog dua Maxim Arbugaev i Evgenia Arbugaeva (Velika Britanija; 2022), „Arlakum“ Daniela Asadi Faezija i Mile Zluktenko (Uzbekistan, Njemačka; 2022), „Agrilogistika“ koji potpisuje Džerard Ortin Kastelvi (Velika Britanija, Španija; 2022), „Bjelko“ Almira Zoletića (Bosna i Hercegovina; 2021) i „Noć“ autora Cai Ming-Lianga (Tajvan; 2021).
Trećeg dana, 25. avgusta biće prikazan dokumentarni film crnogorskog reditelja Vladimira Perovića „Mir naše Gospe“ (Crna Gora; 2021), ostvarenje „Sjutra je vodena palata“ Huanite Onzage (Kolumbija, Belgija; 2022), „Gnijezdo“ čiji autor je Hlynur Palmason (Danska; 2022), „Priručnik“ Pavela Mozhara (Njemačka, Bjelorusija; 2021) i „Neka vrsta intimosti“ koji potpisuje Tobi Bul (Velika Britanija; 2021).
Naredne večeri, 26. avgusta biće prikazana ostvarenja „Prilagođeni“ Dejana Petrovića (Srbija; 2021), „Glasno da nas nebo čuje“ autorke Lavinije Xausa (Holandija; 2022), „Moje šake u tvojima“ koji potpisuje Florent Remi (Belgija; 2021), „Duga loza dama“ autorskog dua Rajka Zehtabči i Šejdin Tome (SAD; 2022) i film Mahdi Zamanpor Kiasari „Voda, vjetar, prašina, hljeb“ (Iran; 2021).
Poslednjeg dana, 27. avgusta na programu je još pet ostvarenja: „Spirala2 autorke Marie Silvie Esteve (Argentina; 2022), „Bakin seksualni život“ Urške Đukić i Emili Pigard (Slovenija, Francuska; 2021), „Sreća je putovanje“ autorskog dua Ivete Lukas i Patrika Bresnana (Estonija, SAD; 2021), „Pismo“ San Zo Hthveu Petera Loma (Mjanmar, 2021) i „Bez struje“ koji potpisuje Teodora Barat (Francuska; 2021).
Odluku o nagradama u selekciji dokumentarnog filma donijeće žiri u sastavu: reditelj Samir Karahoda, reditelj Marko Grba Singh i producentkinja Bojana Radulović.
Hrvatsko ratno zrakoplovstvo preuzelo je u subotu kanader na kojem je u ZTC-u završen remont, izvijestili su iz Ministarstva obrane te dodali da zračne protupožarne snage raspolažu s pet kanadera i četiri Air Tractora.
Ministar obrane Mario Banožić izrazio je zadovoljstvo dolaskom petog kanadera u Zemunik te zahvalio svim pilotima i tehničarima na vrhunskom angažmanu u ovoj protupožarnoj sezoni i poželio im da imaju što manje posla.
“Veliko hvala svim pilotima i tehničarima na profesionalno odrađenom poslu u ovoj izazovnoj protupožarnoj sezoni u kojoj ste sve zahtjevne zadaće izvršili vrlo odgovorno i uspješno. Nadam se da će vam broj zrakoplova koji sada imate na raspolaganju barem malo olakšati posao“, poručio je ministar.
Najmanje osam ljudi ranjeno je, od kojih dvoje teško, u napadu na autobus u Jeruzalemu, objavila je spasilačka služba Magen David Adom (MDA) na Twitteru rano u nedjelju.
Osumnjičenik, Palestinac, uhićen je nakon što se predao nekoliko sati nakon napada, objavila je policija.
Gađan je autobus u Starom gradu, kao i parkiralište u blizini Davidova groba na Sionu, javljaju izraelski mediji.
Napad je prijavljen u 1,24 sati u nedjelju, rekao je MDA, izraelski ekvivalent Crvenog križa.
Prema bolničkim izvorima autobus je prevozio vjernike u grad sa Zapadnog zida, svetog židovskog mjesta za molitvu.
“Prema prolazniku, terorist je počeo neselektivno pucati prema autobusu”, rekao je bolničar MDA-a Shimi Grossman dnevniku Jerusalem Post.
“Vraćao sam se sa Zida plača. Autobus je bio pun putnika. Stao sam na stanici Davidov grob. U tom trenutku je počela pucnjava”, posvjedočio je vozač autobusa Daniel Kanievsky maloj skupini novinara na licu mjesta, uključujući AFP-u.
“Vidio sam dvoje ljudi u autobusu kako krvare. Svi su bili u panici”, dodao je, stojeći ispred svog autobusa izrešetanog mecima u podnožju Starog grada.
Jedna od ranjenih bila je trudna žena koja je podvrgnuta hitnom carskom rezu, izvijestile su novine. Ona je intubirana i u teškom stanju, a beba je stabilno, dodaje se.
“Svi oni koji nam žele naštetiti trebaju znati da će platiti cijenu za bilo kakva stradanja naših civila”, rekao je premijer Jair Lapid nakon napada.
Glasnogovornik Hamasa Fawzi Barhoum nazvao je napad “prirodnom reakcijom na aroganciju okupacijskih vojnika i cionističkih doseljenika i njihove svakodnevne zločine protiv našeg naroda, naše zemlje i naših islamskih i kršćanskih svetih mjesta, te njihove stalne upade u blagoslovljenu džamiju Al-Aksa.”
Svetište ili al-Haram al-Šarif, s Kupolom na stijeni i džamijom al-Aksa, treće je najsvetije mjesto u islamu. Židovima je poznat kao Brdo hrama, gdje su do uništenja stajala dva drevna jeruzalemska hrama.
To je mjesto stalnih napetosti između dviju strana.
Izrael je okupirao Zapadnu obalu i istočni Jeruzalem, između ostalih teritorija, nakon rata 1967. Za Palestinci to je dio buduće vlastite države.
