„Primorska zimska bajka“ naziv je dvodnevnog programa proslave Dječije Nove godine koji će biti održan 29. i 30. decembra u parku Boka i dvorani Park.
Pozivaju se svi mališani da sutra (ponedjeljak, 29. decembar) dođu u park Boka – Park praznične čarolije, na proslavu Dječije Nove godine.
Program „Djeca djeci: Zvjezdana iskra radosti“ počinje u 11 sati
Nastupaju: male mažoretke, hor „Cvrkutići“, hor Muzičke škole
Pripremljen je i bogat prateći program:
Novogodišnji bazar dječijih rukotvorina, igraonica na otvorenom (Mali princ) „Zimski zabavni park“, kreativne radionice „Čarobni kreativni kutak“ – izrada ukrasa, bojenje maski, oslikavanje lica
Rent a Party Montenegro – veliki interaktivni šou na otvorenom, animatori u kostimima, zabavni plesni – pozorišni šou „Ko je ukrao Novu godinu Deda Mrazu“
Dnevna završnica „Puštanje novogodišnjih želja u nebo“ – ispisivanje želja na dekorativnim kartončićima koji će potom biti vezani za biorazgradive helijumske balone i pušteni u nebo
Zabava u parku Boka nastavlja se u popodnevnim časovima:
Avantura Animatori od 17 sati – spektakl LED rasvjetom i vatrenim rekvizitima
Svi programi su besplatni za posjetioce!
U utorak, 30. decembra u dvorani Park u 18 sati:
Interaktivna pozorišna predstava za najmlađe „Spašavanje Nove godine“
U okviru Kotor Winter Festa manifestacija “Od Božića do Božića 2025/26”, traje do 8. januara 2026.
Organizatori, NVU “Karampana” i Turistička organizacija Opštine Kotor, pripremili su raznovrstan sadržaj koji spaja tradiciju, muziku, druženje i prazničnu atmosferu po kojoj je Kotor prepoznatljiv.
Program manifestacije:
30. decembar, 12:00-Dječija Nova godina – Djeda Mraz i vilenjaci, Veliki gradski park
5. januar, 11:00- Tombola, Dom starih “Grabovac” Risan
6. januar, 10:00- Priganice, ispred Starog grada
8. januar, 12:00-Papalada ala maka, Veliki gradski park
Veliki gradski park Kotor – foto TO Kotor
-Kroz čitav period manifestacije posjetioci će imati priliku da uživaju u druženju, prazničnim ukusima i zvucima, te da osjete jedinstveni kotorski štimung koji svake godine privlači sve više gostiju.
Pozivamo sve građane i goste da zajedno obilježimo najljepše dane u godini i započnemo novu 2026. godinu u veselju, zajedništvu i lijepim emocijama-saopšteno je iz Turističke organizacije Kotor.
Hrvatski turizam u 2025. je ostvario blage poraste dolazaka turista i noćenja, očekuje se i porast godišnjeg prihoda od stranih turista, no zbog porasta cijena i troškova koji smanjuju profitabilnost i investicije, u 2026. se ne očekuje veći rast nego više stabilizacija.
Prema ocjenama i očekivanjima iz sektora, turizam u 2026. može dostići pa i premašiti 2025. samo ako se stabiliziraju odnosno ne povećavaju cijene i ako se promet raširi na pred i posezonu, koje su i u 2025. bile najzaslužnije za rast, dok je u udarnim mjesecima – srpnju i kolovozu, nakon dugo godina fizički turistički promet pao.
Neki to smatraju dobrim ističući kako se na taj način smanjuje pritisak u ljetnoj špici, no kako ljetni mjeseci turizmu u Hrvatskoj donose glavinu i fizičkog i financijskog pometa bilo je i komentara da pad u srcu sezone nije dobar, a iznajmljivači i drugi češće su nego prije nudili sniženja ili last minute ponude ne bi li popunili kapacitete.
U tome su najviše uspijevali hoteli, kampovi i druge vrste smještaja visoke kategorije, s premium sadržajima. Oni su imali i najbolju potražnju i popunjenost, jer su više cijene opravdane kvalitetom. S druge strane, oni koji su povećali cijene bez dodatnih usluga i kvalitete imali su manju potražnju i popunjenost, primjerice obiteljski ili privatni smještaj.
Očekivani fizički porasti do dva posto, financijski iznad tri posto
Zadnji kompletni podaci iz sustava eVisitor za 11 mjeseci 2025. pokazuju da je turista u Hrvatsku došlo 21,4 milijuna, koji su ostvarili 109 milijuna noćenja, što je za 2 odnosno 1 posto više nego u istom razdoblju godine prije. Očekuje se da će se takav trend održati i za cijelu godinu s obzirom na dobru turističku posjećenost u prosincu zbog adventskih manifestacija i dočeka Nove godine.
Domaći turisti, pokazalo se u 2025., imaju sve važniju ulogu jer su s 13,4 milijuna noćenja u 11 mjeseci na drugom mjestu među više od 70 zemalja odakle su dolazili turisti, te u porastu za 3,2 posto, što je i najveći porast među prvih deset tržišta, uz još sličan porast noćenja poljskih turista koji su sa 7,3 milijuna noćenja izbili na peto mjesto.
Ispred su još Njemačka, čiji su turisti tradicionalno prvi s 22,2 milijuna noćenja. Na trećem mjestu su Slovenci s više od 11 milijuna noćenja, a četvrti su Austrijanci s 8,1 milijunom, pri čemu su Nijemci i Austrijanci gotovo na razini noćenja iz 11 mjeseci 2024., a Slovenci u malom plusu od 1,4 posto.
Kompletni fizički rezultati (dolasci i noćenja) u 2025. bit će objavljeni u prvih desetak dana siječnja 2026., dok se ukupni financijski, tj. prihodi od stranih turista prema HNB-u objavljuju tek krajem veljače ili u ožujku iduće godine, a prije toga za treće tromjesečje na samom kraju tekuće 2025.
HNB (Hrvatska narodna banka) procijenio je u lipnju 2025. da će prihodi od stranih turista, koji čine više od 90 posto fizičkog turističkog prometa, za cijelu 2025. porasti za oko 3,6 posto u odnosu na 2024., na 15,5 milijardi eura, a koliko će točno biti znat će se u prvom kvartalu 2026., kao i prihodi od potrošnje domaćih turista, za što se još iznose samo procjene.
Dalmacija – Makarska – foto Boka News
MINTS i HTZ: Rekordna 2025., u 2026. u fokusu cijene, novi zakon o ugostiteljskoj djelatnosti i jača promocija
Komentirajući turističku 2025., ministar turizma i sporta Tonči Glavina za Hinu je rekao da je godina “potvrdila smjer kojim sustavno razvijamo hrvatski turizam posljednjih godina” te da su ostvareni kvalitetni rezultati, opet rekordni i fizički i financijski.
“Važnije od samih brojki je činjenica da je rast bio uravnoteženiji i ravnomjernije raspoređen tijekom godine. Snažna predsezona i posezona pokazale su da se Hrvatska sve jasnije pozicionira kao cjelogodišnja destinacija, dok se pritisci u vrhuncu ljetne sezone postupno smanjuju. Upravo takva struktura prometa potvrđuje učinkovitost reformske politike usmjerene na održivost, kvalitetu ponude i aktivno upravljanje razvojem turizma. Ne govorimo više isključivo o rastu, već o rastu koji ima jasnu mjeru, svrhu i dugoročnu održivost”, poručuje Glavina.
Za 2026. najavljuje zadržavanje fokusa na podizanju cjenovne konkurentnosti, ističući da samo destinacije koje ponude realan omjer cijene i kvalitete mogu računati na uspjeh.
“Ostajemo posvećeni provedbi Zakona o turizmu, upravljanju destinacijama temeljenom na podacima i ulaganjima u održive prakse i turizam dodane vrijednosti. Planiramo i donošenje novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, kojim nastavljamo reforme, pogotovo u dijelu uređenja smještajne strukture, podizanja standarda kvalitete i stvaranja pravednijeg i jasnijeg okvira za sve sudionike u sustavu. Cilj nije samo veći broj gostiju, već dugoročno konkurentniji, otporniji i održiviji turizam, poželjan za turiste i stanovništvo”, kaže Glavina.
Direktor HTZ-a (Hrvatska turistička zajednica) Kristjan Staničić na kraju 2025. naglašava da je Hrvatska unatoč brojnim izazovima za turistički sektor i industriju putovanja “uspješno zadržala konkurentnost i stabilnu poziciju na međunarodnom tržištu”. Važnim drži što je turistički rast u 2025. generiran izvan ljetnih mjeseci.
“Putovanja sve više postaju izraz određenog stila života, motivi odabira destinacija sve su raznovrsniji pa turističku ponudu moramo stalno unapređivati i prilagođavati potražnji uz neizostavnu brigu o raznovrsnosti turističkih proizvoda. HTZ će još snažnije nastaviti ulagati u promociju, digitalne kampanje na ključnim tržištima i nove kreativne sadržaja, kao i suradnju s avioprijevoznicima, touroperatorima i travel platformama koje dodatno povećavaju dostupnost i vidljivost Hrvatske cijele godine”, kaže Staničić za Hinu.
“Ključnu ulogu imat će cjenovna konkurentnost, kvaliteta i sigurnost destinacije, pa stoga 2026. za hrvatski turizam znači konsolidaciju dosadašnjih rezultata i trendova, ali i s novim iskoracima”, zaključuje Staničić.
Hoteli, kampovi, agencije i ugostitelji s većim prihodima, ali i jakim pritiskom porasta svih troškova
Predstavnici najvećih strukovnih udruga i udruženja – Hrvatske udruge turizma (HUT), nacionalne hotelijerske udruge UPUHH, Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA) i Udruženja ugostiteljstva pri HGK za 2025. kažu da je bila relativno uspješna, pri čemu predsjednik UHPA-e Tomislav Fain poslovanje agencija ocjenjuje u 2025. dobrim, uz poruku kako bi bilo dobro da se i na lokalnoj razini pokuša utjecati da se cijene ne dižu, jer onda poskupljuju i agencijske usluge.
Smatra da su cijene u trgovini “možda i najveći problem hrvatskog turizma” i da tu treba nešto učiniti, isto kao i predsjednica Udruženja ugostiteljskih djelatnosti HGK-a Jelena Tabak koja kaže da su ugostitelji (restorani, kafići i drugi bez smještaja) u 2025. imali rast prihoda, ali i veliki problem s rashodima i investicijama.
“Investicije u sektoru su pale, a s obzirom da moramo paziti i na kvalitetu i Hrvatsku pozicionirati i kao gastro destinaciju, ne znam kako ćemo bez investicija to postići. Nemamo ni konkurentnu poreznu politiku, ali imamo i dalje izraženu sezonalnost turizma, problem zapošljavanja radnika na nekoliko sati po potrebi posla i visokih cijena nabave namirnica i opreme, što za razliku od naših konkurenata većinom uvozimo. Pazimo i na održavanje visokih higijenskih standarda, što opet traži investicije, a teško će ih biti bez podrške. Amortizirali smo cijene koliko smo mogli u 2025., a kako ćemo 2026. ne znamo, ali neće biti lako”, upozorava Tabak.
Direktor HUT-a i predsjednik UPUHH-a Veljko Ostojić za hotele i kampove kaže da su u 2025. dobro radili i imali veću popunjenost i prihode od obiteljskog smještaja odnosno objekata za kratkoročni turistički najam kojemu pada popunjenost.
Za cijene napominje da ih određuje tržište te svaki poduzetnik za sebe, snoseći pritom rizik uspjeha ili neuspjeha cjenovne politike, dodajući da se cijene ne formiraju kao prije desetak i više godina u rujnu za iduću godinu sa touroperatorima, nego računalno iz dana u dan.
“Treba biti jako precizan kada se priča o tome jesmo li cjenovno konkurentni ili ne. Malo se priča o troškovima, na primjer trošku rada u hotelima, koji su od 2020. do 2025. porasli za za više od 50 posto, a troškovi hrane u zadnjih godinu dana za gotovo 5 posto, dok je prosjek u Europi za oko 2,8 posto. Uz to, marže padaju već godinama i ne ostaje puno od prihoda. Važno je i što je javni sektor učinio za privatni da bude što uspješniji, opet je tu pitanje PDV-a, javnih troškova, struje, vode, pa i rasta plaća u javnom sektoru i drugo. Uvijek je važno i pitanje popunjenosti, jer ako su hoteli i kampovi koji nose i najveću dodanu vrijednost dobro popunjeni, rasprave o cijenama ne vrijede”, smatra Ostojić.
Novo zakonsko reguliranje prostornog uređenja izazov za turizam
Osvrnuo se i na na nove zakone o prostornom uređenju. U njima se nakon pregovora i zbog zadržavanja konkurentnosti kampova kao najboljih u Europi ipak izbjeglo mobilne kućice tretirati građevinama, te je dan rok na pet godina za njihovo zadržavanje u kampovima unutar 25 metara od obalne crte.
“Mobilne kućice u kampovima sada su definirane kao montažno-modularne/pokretne kućice, a preciznije će se definirati pratećim pravilnikom i vidjet ćemo što će to na kraju biti, pa smo, recimo, sada poluzadovoljni s onim što se učinilo”, kaže Ostojić.
Kaže da hotelijeri i kampovi 2026. vide kao izazovnu, posebno u predsezoni zbog ranog Uskrsa i rasporeda drugih blagdana, dok za glavnu sezonu i dalje vjeruju da će biti stabilna.
Izazov ostaje i nedostatak radnika, kao i izmjene zakona o strancima s pojednostavljenim procedurama za povratnike, a kod radnog zakonodavstva smatra da treba još razgovarati o rješenjima za smještaj radnika.
U 2025. se nastavilo i nezadovoljstvo malih iznajmljivača smještaja poreznim izmjenama i novim opterećenjima, te su iz udruga koje ih zastupaju poručivali da ih se “stigmatizira c ciljem pogodovanja stranim investitorima, a na štetu lokalnih ljudi i lokalne zajednice” te da ih se pogrešno optužuje za apartmanizaciju i smanjenje raspoloživih stambenih kapaciteta.
Kongresni i nautički segment hrvatskog turizma, 2025. godinu ocjenjuje onom koja je donijela pozitivne fizičke trendove i kontinuitet stabilnog poslovanja. Ograničenjem i dalje smatra produženje ugovora o koncesijama.
Europski turistički trendovi za 2026.
Za turizam u 2026. će u Europi i Hrvatskoj zbog svih turističkih trendova, ali i klimatskih promjena, ekonomskih i i geopolitičkih napetosti te rasta korištenja umjetne inteligencije (AI) u potražnji i rezervacijama, najvažnija biti vrijednost za novac, a u Hrvatskoj i više zbog sve jače konkurencije na Mediteranu, kao i jačanje ponude za pred i posezonu.
U Europi se za 2026. predviđa porast međunarodnih dolazaka turista iznad 6 posto u odnosu na 2025., što se smatra dobrim i za Hrvatsku, čiji turizam ovisi o europskim tržištima i potrošnji, koja će prema očekivanjima nastaviti rasti jer unatoč višim cijenama ljudi se ne žele odreći putovanja.
Pritom će više tražiti mirnije i tiše destinacije, sporija putovanja, osobni aranžmani, boravak u manjim heritage i premium hotelima i na imanjima, te iskustva vezana uz lokalnu kulturu i životni stil. Hrvatska sve to ima, pa bi njezin turizam u 2026. mogao zadržati dobre rezultate.
– Dugogodišnja praksa sidrenja u Jadranu značajno je oštetila livade posidonije, stoga je potrebno identificirati površine livada i utvrditi status njihove očuvanosti kako bismo mogli pospješiti zaštitu tih područja – kazala je Tonka Dujmović, studentica 2. godine diplomskog studija Morskog ribarstva na Sveučilišnom odjelu za studije mora Split, koja je obavljala stručnu praksu u Udruzi Sunce sudjelujući u monitoringu posidonije na splitskoj plaži Kašuni.
U monitoringu posidonije ronioci broje izdanke, dijelove posidonije iz kojih izrasta snop listova, a svaki od njih zapravo predstavlja jednu „biljku“ u toj velikoj morskoj livadi. Mjeri se i pokrivenost morskog dna livadom. To se radi s pomoću vrlo jednostavnih, ali jako učinkovitih metoda, a to su metoda kvadrata i transekta.
– Roni se u paru, a svatko ima svoj zadatak. Onaj s kvadratom nasumično postavi okvir (40 × 40 cm) u livadu posidonije, legne među travu i polako broji izdanke. To ponovi osam puta na svakoj lokaciji i tako dobijemo podatke o gustoći livade. U međuvremenu, drugi ronioc razvlači traku dugu 10 metara po dnu (transekt). Dok roni iznad nje, bilježi što se nalazi ispod: posidonija, pijesak, stijena, mrtvi splet starih izdanaka i korijenja ili nešto peto. – govori Tonka.
Na kraju, kombinacijom ovih dviju metoda, osam kvadrata i četiri transekta po svakoj poziciji, dobiva se jasna i vrlo dragocjena slika o tome koliko je livada gusta i očuvana.
Iznimno zabavan dio svog procesa je lagana komunikacija pod morem zbog korištenja olovke i pločice na kojoj se bilježe podaci o broju izdanaka, pokrivensoti, dubini i izgledu dna.
U sklopu projekta BIOPRESSADRIA proteklog ljeta organizirala su se dva terenska istraživanja: u Nacionalnom parku Kornati te unutar ekološke mreže HR4000007 Badija i otoci oko Korčule. Upravo se lokalitet Badija istaknuo kao jedna od najlošije očuvanih livada posidonije u južnom Jadranu, što dodatno naglašava važnost monitoringa i kontinuiranog praćenja stanja ovog iznimno osjetljivog staništa.
Osim navedenih lokacija, monitoring se proveo i u Parku prirode Telašćica te u akvatoriju Nacionalnog parka Mljet, kao i na području ekološke mreže POVS HR3000166 Sjeverna obala od rta Pusta u uvali Sobra do rta Stoba kod uvale Okuklje s pripadajućim otocima i akvatorijem.
Rezultati monitoringa sa svih terena jasno ukazuju da je sidrenje jedan od primarnih negativnih pritisaka na livade posidonije te da, bez strože regulacije i konkretnih mjera upravljanja, u nadolazećim godinama može doći do nepovratnog gubitka livada na najopterećenijim lokacijama. Zato je važno stalno nautičarima postavljati pitanje A di se ti sidriš? jer tek kad osvijeste da se sidre u strogo zaštićenu vrstu i da time ugrožavaju živi svijet pod morem, mogu početi mijenjati svoje ponašanje na moru.
Tramp i Zelenski – Foto: (Arhiv) Zelenskiy/Offical Telegram Account
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i američki predsjednik Donald Trump sastat će se poslijepodne na Floridi kako bi dogovorili plan za okončanje rata u Ukrajini. Zelenski je jučer održao videopozive s čelnicima gotovo desetak europskih zemalja i Kanade, uz visoke dužnosnike Europske komisije i NATO-a, i dobio njihovu potporu.
Europski čelnici naglasili su svoju predanost da nastave blisko surađivati sa SAD-om kako bi postigli održiv i pravedan mir u Ukrajini.
– Razgovarat ćemo o sigurnosnim jamstvima koja su mi vrlo važna. Želimo da budu posve jasna, važno je znati kada na njih možemo računati. O tome smo razgovarali i s našim europskim kolegama. Sigurnosna jamstva moraju doći istodobno s pitanjem završetka rata jer moramo biti sigurni da Rusija neće nastaviti agresiju. Ona moraju biti snažna. Razgovarat ćemo o tome i o vremenskim rokovima. Vjerujem da će se velika pozornost posvetiti gospodarstvu jer trenutačno novca ima u ruskoj imovini, ali to nije dovoljno za obnovu Ukrajine. To je velik iznos, ali nije dovoljan, kazao je Zelenski.
Zelenski je najavio kako tijekom sastanka u Trumpovoj rezidenciji na Floridi planira razgovarati o sudbini sporne regije Donbas na istoku Ukrajine, kao i o budućnosti nuklearne elektrane Zaporožje. Moskva je više puta inzistirala da Ukrajina preda cijeli Donbas, čak i područja koja su pod kontrolom Kijeva.
Ukrajinski predsjednik je u petak za Axios rekao da se još uvijek nada ublažiti američki prijedlog o potpunom povlačenju ukrajinskih snaga iz Donbasa. U slučaju neuspjeha, cijeli plan od 20 točaka trebao bi biti stavljen na glasovanje u sklopu referenduma. Kako bi se Ukrajini omogućilo da održi takvo glasovanje, Zelenski je rekao da bi Rusija trebala pristati na 60-dnevno primirje.
Axios je izvijestio da američki dužnosnici smatraju spremnost na održavanje referenduma “velikim korakom naprijed” i znakom da Zelenski više ne isključuje mogućnost teritorijalnih ustupaka.
Kremlj je sinoć objavio snimku ruskog predsjednika Vladimira Putina u vojnoj uniformi kako prima izvješća od visokih vojnih dužnosnika. Načelnik Glavnog stožera ruske vojske general Valerij Gerasimov izvijestio je o napredovanju ruskih snaga na ukrajinskom bojištu.
Predsjednik Putin tom je prigodom ponovio da će Rusija postići sve ciljeve svoje specijalne vojne operacije silom ako Ukrajina ne želi razriješiti sukob na miran način.
– Sada vidimo da i na Zapadu postoje pametni ljudi koji preporučuju vlastima u Kijevu da prihvate pristojne uvjete za završetak sukoba i osiguraju dobre osnovne uvjete za jamčenje sigurnosti Ukrajine u dugoj povijesnoj perspektivi, uvjete za obnovu odnosa s Ruskom Federacijom i obnovu ukrajinskog gospodarstva. Ali vidimo da se čak ni danas, nažalost, čelnici kijevskog režima ne žure riješiti ovaj sukob mirnim putem, rekao je Putin.
Turkish Airlines će privremeno obustaviti letove između Istanbula i Tivta od narednog mjeseca, što je rezultat slabije potražnje nakon odluke crnogorske vlade da ponovo uvede vizni režim za turske državljane poslije incidenta u Podgorici u oktobru.
Kako prenosi Ex-YU Aviation News, avio-kompanija će nastaviti da saobraća na ovoj liniji do 4. januara, uz jednu dodatnu rotaciju zakazanu za 11. januar, nakon čega će letovi biti pauzirani. Turkish Airlines planira da obnovi saobraćaj 1. marta. Prevoznik je prvobitno planirao da tokom prvog kvartala godine obavlja tri sedmična leta između dva grada. Air Montenegro će tokom dvomjesečnog perioda obustave nastaviti da održava liniju Istanbul – Tivat.
Turkish Airlines će takođe smanjiti broj letova za Podgoricu u januaru, smanjujući frekvenciju sa prvobitno planiranih osamnaest sedmičnih letova na četrnaest.
Kako prenosi portal, nekoliko turskih turoperatora preusmjerilo je turiste na alternativna tržišta nakon što je Crna Gora uvela vizni režim za turske državljane, što je negativno uticalo na potražnju. Međutim, ove sedmice Crna Gora je ponovo uvela bezvizni režim za turske državljane, uz smanjenje maksimalnog dozvoljenog boravka sa devedeset na trideset dana. Vlada Crne Gore je saopštila da je saradnja sa turskim vlastima ojačana, uz pojačane bezbjednosne i migracione provjere, dodajući da Crna Gora zadržava mogućnost ponovnog uvođenja viznog režima ukoliko se pojave bezbjednosni rizici.
Iz Aerodroma Crne Gore, potvrđeno je da su u pregovorima o uvođenju redovnih linija ka Antaliji. Njihov izvršni direktor, Roko Tolić, izjavio je:
– U pregovorima smo sa velikom avio-kompanijom koja bi nas mogla povezati sa Antalijom
– destinacijom omiljenom širom svijeta i prepoznatom po svojoj “all-inclusive” ponudi. Istovremeno, vjerujemo da i mi imamo mnogo toga da ponudimo zauzvrat – kazao je izvršni direktor Aerodroma Roko Tolić.
Trenutno Turkish Airlines, Air Montenegro i Pegasus Airlines obavljaju redovne letove između Crne Gore i Turske. Nakon uvođenja viznog režima, Pegasus je ukinuo dvije od tri linije za Podgoricu, obustavljajući letove iz Ankare i Izmira.
Tender za izradu tehničke dokumentacije i izvođenje radova na izgradnji žičare Lovćen – Cetinje, po principu “projektuj i izgradi” za koji su ponude mogle da se dostavljaju do sredine decembra produžen je do posljednjeg dana decembra za kada je planirano i da se otvore ponude.
To je definisano izmjenama tenderske dokumentacije, a svi koji su zainteresovani za ovaj tender imaju pravo da izjavi žalbu protiv ove izmjene Komisiji za zaštitu prava u roku od 10 dana.
Žičara Lovćen – Cetinje, sa međustanicom na Ivanovim koritima, vrijedna oko 50 mil EUR, trebalo bi da bude završena i otvorena tokom 2027. godine, ranije su najavili iz Prijestonice.
Ukupna vrijednost tendera je nepunih 60 mil EUR od čega je 10 miliona porez na dodatu vrijednost.
Tender je raspisalo Ministarstvo javnih radova, a za ovu trasu su urbanističko-tehnički uslovi pribavljeni 2014. godine.
Prema projektnom zadatku projektant treba prvo da uradi nacrt glavnog projekta trase, položaj stubova i međustanica koji će biti predmet usaglašavanja sa Ministarstvom javnih radova, a nakon usaglašavanja osnova za izradu glavnog projekta.
Oprema nove žičare treba da bude takva da može da preveze od 100 do 800 putnika u jednom satu. Projektant je dužan da projektuje svu putnu, elektroenergetsku i drugu infrastrukturu do mjesta priključenja za potrebe gradnje i funkcionisanja objekta.
Žičara – Boka Kotorska – foto Boka News
– Lokacija za izlaznu stanicu na Cetinju nalazi se direktno uz planiranu zaštitnu zonu (Uneskova svjetska kulturna baština) Cetinje. Iz tog razloga kako se ne bi narušila ova lokacija (park, pozorište na otvorenom-ljetnja pozornica) shodno urbanističko-tehničkim uslovima planirano je da se stanica postavi i djelimično ukopa u teren. Na ovaj način i uz nasip prema parku veliki dio bazne stanice se u suštini zaklanja okolnim terenom. Lokacija je odabrana zbog njene blizine do centra grada, odgovarajuće valorizacije istorijskog jezgra i već postojeće saobraćajne infrastrukture, prvenstveno postojećeg parkinga za putničke automobile i autobuse koje se nalazi na 80-ak metara od predmetne lokacije – navodi se u projektnom zadatku.
Projektant i izvođač radova moraće da obezbijede napajanje električnom energijom na najmanje tri tačke, Kuk, Ivanova korita i Cetinje, tako što će kod svake stanice projektovati, nabaviti i izgraditi novu trafo-stanicu 10/0,4 kV (na oko 25 metara od stanice), u skladu sa preporukama Elektroprivrede Crne Gore, pri čemu je napajanje tih novih trafo-stanica obaveza investitora, a trase niskonaponskih kablova treba, koliko je moguće, voditi preko parcela u javnom vlasništvu i uskladiti dokumentaciju sa mašinskim i drugim instalacijama. Uz to, treba predvidjeti kontrolna mjerenja potrošnje po funkcionalnim cjelinama, obezbijediti besprekidno napajanje (UPS sa baterijama i “by-pass” prekidačima) za potrošače kojima je potrebno stalno napajanje, te ugraditi glavni razvodni ormar i u svim razvodnim ormarima zaštitne sklopke koje omogućavaju isključenje cijelog ormara u slučaju havarije ili požarnog alarma.
Projektna dokumentacija treba prvo da bude usaglašena sa projektnim timom naručioca, a nakon toga će u skladu sa Zakonom biti revidovana od strane revidenta. Nakon dostavljanja izvještaja o izvršenoj reviziji, projektant je dužan u roku od 15 dana postupiti po primjedbama revidenta i izmijenjenu dokumentaciju dostaviti na ponovnu reviziju. Nakon dostavljanja pozitivnog izvještaja revidenta i saglasnosti projektnog tima naručioca, projektna dokumentacija će se smatrati prihvaćenom.
– Izvodač je dužan da radove izvodi u svemu prema revidovanom glavnom projektu. lzvođač se obavezuje na izvođenje svih pozicija radova koji će biti predviđeni kroz revidovanu tehničku dokumentaciju, kao i bez posebnih napomena, svih pratećih radova, materijala i opreme neophodnih za gotovost pozicija, kako bi se obezbijedila funkcionalnost i trajnost zičare i ista kompletno pripremila za upotrebu – navodi se u projektnom zadatku.
Prijestonica Cetinje je s firmom Inženjer Gogić 16. jula potpisali ugovor o izradi idejnog rješenja druge faze žičare Kuk (Lovćen) – Ivanova korita – Cetinje i taj posao je završen u skadu sa rokovima.
Konzorcijum koji čine podgorička kompanija Novi Volvoks i italijanski Leitner zainteresovan je za gradnju žičare do Cetinja s međustanicom na Ivanovim koritima, nakon što su 2023. godine otvorili za komercijalnu upotrebu žičaru Kotor (Dub) – Lovćen (Kuk). Konzorcijum je dobio koncesiju od države na 30 godina za tu dionicu.
Prema Vladinom koncesionom aktu, za realizaciju projekta žičare Kotor-Cetinje iz 2015. godine, trasa je podijeljena u tri dijela sa četiri određene lokacije terminala – Dub, Kuk (međustanica), Ivanova korita (međustanica) i Cetinje, ukupne dužine od oko 15 kilometara.
– Dionica Dub – Kuk 4.130 metara dužine, dionica Kuk – Ivanova korita 3.517 metara dužine i dionica Ivanova korita – Cetinje 7.454 metara dužine – piše u ovom dokumentu.
Lokacija za koncesiju određena je prostornim planom posebne namjene za Nacionalni park Lovćen.
Traži se i pisana autorizacija proizvođača za opremu žičare
Prema tenderskoj dokumentaciji ponuđač čija ponuda bude izabrana kao najpovoljnija je dužan da uz potpisan ugovor o javnoj nabavci dostavi naručiocu polisu osiguranja od profesionalne odgovornosti za štetu koja može da nastane naručiocu i trećim licima od vršenja ugovorenih radova na iznos od dva miliona eura. Garancija treba da bude sa rokom važenja od dana početka izvršenja ugovora do dobijanja završnog (konačnog) izveštaja stručnog nadzora i primopredaje objekta.
– Ponuđač je dužan da navede ime proizvođača opreme žičare. Ponuđač je dužan da u ponudi dostavi pisano ovlašćenje (autorizaciju) proizvođača ili ovlašćenog distributera (ovlašćenog zastupnika) proizvođača čiju opremu žičare nudi, u kojem je navedeno da je ponuđač ovlašćen da nudi opremu žičare u predmetnom postupku javne nabavke i da je osposobljen za isporuku i montažu opreme žičare koju nudi – piše u tenderskoj dokumentaciji
Privredni subjekat je dužan da posjeduje minimum iskustva na kvalitetnom i uspješnom izvršavanju istih ili sličnih poslova iz oblasti predmeta nabavke i to minimum potvrda o kvalitetnom i uspješnom izvršavanju istih ili sličnih poslova iz oblasti predmeta nabavke.
– Pod istim poslovima podrazumijeva se izrada glavnog projekta i izvođenje radova na izgradnji panoramske kabinske žičare, po principu “projektuj i izgradi”, minimalne vrijednosti šest miliona bez PDV-a. Pod sličnim poslovima podrzumijeva se izrada glavnog projekta i izgradnja svih vrsta žičara, po principu “projektuj i izgradi”, minimalne vrijednosti šest miliona eura bez PDV-a – navodi se u tenderskoj dokumentaciji.
Tradicionalni, Novogodišnji koncert Glazbeno-prosvjetnog društva Tivat održan je u subotu u velikoj sali CZK Tivat, koja je bila mala da primi sve ljubitelje i poštovaoce najstarije gradske kulturne institucije, koja ove godine slavi 116 godina postojanja.
GPD Tivat svake godine u susret božićnim i novogodišnjim praznicima pripremi poseban koncert, na radost brojne publike, pa je tako bilo i sinoć.
Brojni posjetioci i zvanice bili su u prilici uživati u popularnim melodijama klasične i zabavne muzike, pod dirigentskom palicom kapelnice Nevile Klakor, ređali su se koračnice, marševi…
Predsjednik GPD Tivat, Boris Lanceroti uručio je posebna priznanja kapelnici Nevili Klakor koja je više od deset godina kapelnica ove najstarije kulturne institucije grada.
Predsjednik Lanceroti je podsjetio da je Nevila Klakor ovogodišnjs dobitnica Novembarske nagrade grada Tivta.
“GPD Tivat je tokom svoje 116-godišnje istorije imao nekoliko kapelnika koji su nosili ovu nagradu, među kojima su Krsto Vuksanović i Đani Brandmajer, a Nevila Klakor je treća kapelnica koja je dobila ovo priznanje” – kazao je predsjednik Društva Boris Lanceroti.
Lanceroti podsjetio je na bogatu istoriju Društva, 116 od osnivanja i 81 godina od odlaska u partizane. On je istakao značaj i kontinuitet tivatskih porodica koje sa koljena na koljeno prenose ljubav i čuvaju tradiciju gradske muzike.
GPD Tivat je NVO od posebnog značaja za opštinu Tivat, trenutno okuplja oko 60 muzičara različitih generacija, koji je ove godine u velikoj mjeri podmlađen mladim muzičarima Srednje muzičke škole Tivat.
Kao gost koncerta, nastupila klapa “Jadran” iz Tivta.
Austrougarski rezervoar za vodu, uskoro Pomorski muzej
Ulaz u Rezervoar
Budući izgled - Rezervoari za vodu u Velikom gradskom parku u Tivtu, novoprojektovano stanje: galerijski i multimedijalni prostori – izvod iz projektne dokumentacije, Studio Enforma, maj 2023. godine
Tivatsko pomorsko nasljeđe
Iz Zbirke pomorskog nasljeđa Muzeja i galerije Tivat
Plato ispod koga je ukopan Rezevoar
Plato ispod koga je ukopan Rezevoar
Plato ispod koga je ukopan Rezevoar
Lastovske škrinje
Ulaz u Rezervoar
U kompleksu austrougarskog rezervoara biće izloženi velika jugoslovenska dizel-električna podmornica PO-821 “Heroj”, mala podmornica P-912 “Una” i brod-oldtajmer – motorna barkasa BM-58 “Barbara”
Izdavanje Građevinske dozvole iz Sekretarijata za urbanizam Opštine Tivat značilo bi najavu za početak radova na rekonstrukciji i prilagođavanju objekta starih austrougarskih rezervoara za vodu u Velikom gradskom parku u Tivtu za potrebe budućeg vojno-pomorskog muzeja. Njenu izradu sa nastrpljenjem očekuje kulturna javnost Boke kotorske, a iz menadžmenta Opštine, na pitanje novinara Boka News-a kada će dozvola biti završena, odgovaraju da urbanisti još rade na tome i “da su pri kraju”. Iako smo se tokom novembra i decembra u više navrata obraćali PR-službi Opštine, odgovora još uvijek nema, osim poruke menadžerke Ivone Petrović da Građevinsku dozvolu “očekuju svakog dana”.
U Budžetu Vlade Crne Gore za 2025. godinu Opštini Tivat je izdvojeno 1,4 miliona eura za rekonstrukciju pomenutog objekta, dok je na inicijativu Kulturno-zavičajnog društva “Napredak” konzervatorski projekat još u maju 2023. godine uradio tim Studija Enforma iz Kotora, uz finansijsku podršku Turističke organizacije Tivat. Obnova zapuštenog objekta koji se prostire na površini od oko 500 m2, planirana je u skladu sa konzervatorskim uslovima koje je izdala Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore.
Ulaz u Rezervoar
U najavi projekta prije godinu dana Željko Komnenović, predsjednik Opštine Tivat istakao je namjeru da izgradnjom novog Pomorskog muzeja, zajedno sa Ministarstvom odbrane, kopanijom Porto Montenegro i JU Muzej i galerija Tivat, objedine Zbirku pomorskog nasljeđa, Austrougarski rezervoar, Gradski muzej, kao i Veliki gradski park kao centralno mjesto cijele buduće velike zbirke. Novi Pomorski muzej biće orijentisan prevashodno na maritimnu i bogatu istoriju Tivta kao velike vojno-pomorske baze u vrijeme Austro-Ugarske, Kraljevine i socijalističke Jugoslavije, od kraja 19. do prve decenije 21.vijeka.
Prema projektu čijom je izradom rukovodila mr Marija Novaković, arhitekta-konzervatorka, rezervoari za vodu u Velikom gradskom parku u Tivtu postaće muzejski kompleks sa galerijskim i multimedijalnim prostorima u više cjelina, sa tematskim stazama na otvorenom.
Budući izgled – Rezervoari za vodu u Velikom gradskom parku u Tivtu, novoprojektovano stanje: galerijski i multimedijalni prostori – izvod iz projektne dokumentacije, Studio Enforma, maj 2023. godine
Tri glavne cjeline budućeg Pomorskog muzeja u Tivtu povezivaće Veliki gradski (ranije Mornarički) park u kome se nalaze spomen-obilježja osnivačima parka, predaji austrougarske flote u Boki Jugoslovenima novembra 1918, te narodnim herojima Milanu Spasiću i Sergeju Mašeri koji su kod Tivta 1941. godine potopili razarač “Zagreb”.
Centralna zbirka o istoriji Tivta kao vojno-pomorske baze i centra civilnog pomorstva biće postavljena u objektu rezervoara. Biće izloženi eksponati iz “Arsenala”, koji su sada u postavci Zbirke pomorskog nasljeđa – velika jugoslovenska dizel-električna podmornica PO-821 “Heroj”, mala podmornica P-912 “Una” i brod-oldtajmer, motorna barkasa BM-58 “Barbara”.
Podmornice P-821 HEROJ i P-912 UNA
U ulaznom dijelu nadzemne zgrade i njenoj prizemnoj etaži planiran je info pult, a u podrumu -sanitarni čvor i vertikalna komunikacija u vidu stepeništa. Iz podrumske prostorije predviđena je veza sa šest povezanih ukopanih rezervoara u kojima je osmišljena muzejsko-izložbena postavka vezana za Brodogradilište “Arsenal” i istorijat Velikog gradskog parka.
Uz šetališne staze kroz park planirano je postavljanje masivnijih muzejskih eksponata koji mogu da stoje na otvorenom- stara sidra i drugi dijelovi brodske opreme i mornaričkog naoružanja koje je nekada korišćeno na austrougarskim i jugoslovenskim ratnim brodovima.
Barbara foto M. Marušić
Rekonstrukcija austrougarskih rezervoara za vodu u Velikom gradskom parku Tivat sa ciljem osnivanja Muzeja pomorstva, kao i jačanje i proširenje kapaciteta JU Muzej i galerija Tivat predviđeni su Strateškim planom razvoja Opštine Tivat za period od 2024. do 2029. godine i Nacrtom Programa razvoja kulture Opštine Tivat za period od 5 godina.
Iz mornarskih i ribarskih škrinja
U srednjovjekovnom ljetnjikovcu Buća-Luković, sjedištu Gradskog muzeja, biće izložena postavka na temu ribarstva i tradicionalnih primorskih djelatnosti. Tim Muzeja i galerije Tivat, na čelu sa mr Danijelom Đukić, formirao je Pomorsku zbirku, u kojoj se, pored ostalog, nalaze i uniforma Školskog broda “Jadran” i tri mornarske škrinje, brodska oprema i navigacioni instrumenti. Planiraju da pomorsko nasljeđe dočaraju i kroz kazivanja mještana.
Mornarički park – čuvar istorije
Veliki podzemni rezervoar je izgrađen kao dio vodovodnog sistema za potrebe mornaričke baze osnovane krajem 19. vijeka. U istočnom dijelu kompleksa Velikog gradskog parka koji je podignut 1892. godine po naredbi admirala Maksimilijana Daublebskog fon Šterneka, komandanta Austro-ugarske Ratne mornarice, nalaze se pod zemljom ukopani veliki rezervoari za vodu sa nadzemnom tehničkom zgradom. Šest velikih međusobno povezanih rezervoara i dva manja odvojena od njih, sagrađeni su 1898. godine za potrebe vodosnabdijevanja obližnjih kasarni, vojnog brodogradilišta Arsenala, kao i navodnjavanje Mornaričkog parka, kako se tada zvanično zvala velika botanička bašta.
“Novi Atlas Jadrana“, projekat APSS Instituta iz Podgorice, podržan od strane British Councila i Ministarstva kulture i medija, predstavljen je stručnoj publici.
Projekat, baziran na istraživanju koje traje od 2022. godine, ima za cilj da mapira ljudski uticaj na ekosisteme u prostoru Jadrana – od infrastrukturnih i rekreativnih do ekonomskih i vojno-odbrambenih. Polazna tačka u istraživanju bila je potreba da se rasute informacije o nasljeđu, savremenim intervencijama i ljudskom uticaju uopšte u Jadranu skupe u jednu čitljivu, narativnu bazu.
“Novi atlas Jadrana je suštinski proces istraživanja o strateškim silama koje su oblikovale Jadranski region. Istorijski gledano, voda je povezivala tamo gdje je kopno razdvajalo, a putovanje morem je često bilo lakše od putovanja kopnom. Iako se svijet u međuvremenu promijenio, ova strateška pozornica ostaje aktivna – more i dalje umnogome definiše relacije između država; ono i dalje upravlja, postavlja pravila i piše geopolitiku. Kao čovječanstvo, mi more više nego ikad eksploatišemo, štitimo, ekstrahujemo i branimo. Za čovječanstvo, more je mnogo više od beskrajnog plavetnila, koje nam je prva asocijacija kad mislimo o njemu. „Novi atlas Jadrana“ prikazuje to vrlo jasno i upravo je to najveći doprinos i uticaj cjelokupnog projekta,” ističe autorka projekta i osnivačica APSS Instituta, Dijana Vučinić.
Atlas čini ukupno 30 mapa, koje prikazuju odbačenu municiju, uključujući onu recentnu iz NATO bombardovanja 1999. godine; olupine, ne samo brodova već i potopljenih ratnih aviona; naftne i gasne bušotine na Jadranu; planirane vjetroelektrane; mjesta ispusta kanalizacije i otpadnih voda; mjesta gdje se uzgaja riba, desalinizuje voda, bere so. Samim tim se vjerodostojno i objedinjeno prikazuje veliki ljudski uticaj na morski ekosistem, te značaj mora u političkim, ekonomskim i društvenim odnosima država koje izlaze na Jadran.
Predstavljen „Novi atlas Jadrana“
„Rad na projektu bio je i neka vrsta arheologije trenutnog: kopanje po dubinama digitalnog prostora da bi se pronašli pouzdani tragovi, te njihovo geolociranje i sistematizovanje u zajedničku logiku. Dok su neki podaci bili zvanično dostupni, drugi su bile rupe koje istraživanjem tek treba da osvijetlimo. Karta jeste svjedočanstvo dosadašnjeg rada, ali ostaje otvorena – spremna da primi nove tragove i da iz njih pokrene nova razumijevanja prostora Jadrana,“ rekla je autorka projekta, Ana Dobrašinović.
Mape su prikazane jedinstvenim vizuelnim jezikom, koji prikazuje različitu slojevitost podataka o ljudskom uticaju. Autorka kartografske ilustracije, Snežana Zlatković, ističe da je jezik crtanja višeslojan kako bi sa jedne strane potkrijepio obilje preciznih podataka, dok ih sa druge strane ne apstrahuje u sopstveni složeni sistem izražavanja. „Podaci o uticaju ljudskog faktora na prirodne resurse su širokog spektra, od onih koji se mapiraju pažljivim bilježenjem tačaka, do onih koji prikazuju gustinu i intenzitet tragova na Jadranskom moru. Zavisno od onoga šta bilježe, tačke i tragovi ukazuju na dinamiku uticaja na životnu sredinu koja se prikazuje putem izražajnih kolorita. Komunikativnost crteža je dualna, u izvjesnom smislu i sa namjerom kontrastna, pokušavajući da sve nas sa jedne strane kroz razmjeru mora suoči sa odnosom čovjeka prema prirodi, a potom da taj isti uticaj pretvori u sintezne mape, u gotovo deliričan prikaz koji nas opominje kako treba da živimo u odnosu prema prirodnim resursima,“ ističe Zlatković.
Osim mapa, Novi atlas Jadrana čine i autorski tekstovi renomiranih autora iz Jadranske regije, koji, svako iz svoje perspektive, opisuju šta za njih znači Jadran i kako ga tretiramo. Među autorima su Ida Križaj Leko (Sveučilište u Rijeci), pisci Ana Jeinić i Marko Pogačar, Manuelo Razzi (Univerzitet u Bolonji), Špela Hudnik (DELTALAB) i Marco Varucci.
Nakon zvaničnog predstavljanja, „Novi atlas Jadrana“ nastavlja svoju promociju na crnogorskom Primorju, te kroz promocije u inostranstvu – u Veneciji, Milanu, Bazelu i Londonu – tokom 2026. godine.
O projektu:
New Adriatic Atlas je podržan od strane British Councila kroz projekat Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan (CC4WBs), koji finansira Evropska unija. Cilj CC4WBs projekta je da podstakne dijalog na Zapadnom Balkanu jačanjem kulturnog i kreativnog sektora kako bi se povećao uticaj na društvo i ekonomiju. Tokom perioda od 48 meseci, CC4WBs će raditi na unapređivanju kulturnog i kreativnog sektora kroz razvoj veština, znanja i pristupa finansijskoj podršci, kako bi se povećala konkurentnost i omogućila održiva koprodukcija i cirkulacija dobara i usluga u regionu Zapadnog Balkana.
Ideja projekta New Adriatic Atlas zasniva se na rezultatima projekta Creative Europe – New Temporality, u kojem učestvuje APSS Institut iz Podgorice. U okviru ovog projekta, studenti master studija Fakulteta arhitekture Karlsrue Instituta za tehnologiju (Karlsruhe Institute of Technology), pod mentorstvom Dijane Vučinić, sproveli su istraživanje o antropocenu i uticaju čovjeka na jadranski basen.
Ovo istraživanje, predstavljeno kroz niz mapâ bogatih podacima, ukazalo je na različite aspekte ljudske intervencije u moru, uključujući brodolome, infrastrukturu i zaštićena područja (http://www.discoveradriatic.me/). U kasnijoj fazi, istraživanje je preraslo u izložbu pod nazivom „At the Beach“, održanu u Paviljonu Mies van der Rohe u Barseloni, u februaru 2025. godine.
Instalacija je bila dio kolektivne izložbe Pavilion Cross-Occupancies, organizovane u okviru programa New Temporality, finansiranog od strane programa Creative Europe. Zauzevši veliki bazen Paviljona Mies van der Rohe, izložba „At the Beach“ predstavila je podatke o ljudskom uticaju na Jadran koji se obično ne uočavaju prilikom posmatranja otvorenog mora.
O APSS Institutu:
APSS Institut je osnovan u Crnoj Gori 2012. godine i predstavlja platformu za arhitektonska istraživanja i edukaciju, sa fokusom na arhitektonsko nasljeđe i tranzicione promjene u gradovima. APSS je proistekao iz KotorAPSS Ljetnje škole, kroz projekat revitalizacije masovno napuštene zgrade austrougarskog zatvora u Kotoru, nakon čega su razvijeni projekti i za druge neiskorišćene i napuštene prostore, poput Hotela Fjord, Doma revolucije i Ulcinjske solane. Tokom prvih godina od osnivanja, fokus Škole i Instituta bio je na RE-USE pristupu, iz kojeg su proistekli brojni istraživački projekti, rezultirajući velikim brojem radionica, simpozijuma i debata. Među njima se izdvajaju crnogorski paviljon na XIV Bijenalu arhitekture u Veneciji sa projektom Treasures in Disguise, zatim projekat Solana – izložba nastala u okviru RE-USE simpozijuma i DEBATE u Kotoru, predstavljena u crnogorskom paviljonu na XV Bijenalu arhitekture u Veneciji, izložba “Svetlana Kana Radević: Poslijeratna arhitektura između centra i periferije” prikazana na XVII Bijenalu arhitekture u Veneciji, kao i brojni drugi projekti.Pored toga, APSS predstavlja dugogodišnji međunarodni arhitektonski program sa fokusom na neformalno obrazovanje, jedan od najznačajnijih takvog profila i obima u ovom dijelu Evrope.
