Pogledajte kako teku radovi na izgradnji hotelskog kompleksa sa pet zvjezdica, koji kompanija Carine gradi u Baošićima. Vrijednost objekta, koji će se sastojati od pet lamela, je oko 100 miliona eura, a otvaranje hotela planirano je za 2027. godinu.
Hotelski kompleks gradi se na lokaciji od oko 28.000 kvadrata, dok je maksimalna bruto građevinska površina objekata blizu 54.000 m2.
Iako će imati pet lamela, kompleks je koncipiran na način da sve lamele djeluju kao jedna cjelina ovog kompleksa, dok se između lamela formira ozelenjeni park koji podiže kvalitet ovog prostora. Lamele su različite spratnosti, a smještajni kapaciteti su projektovani u nadzemnim etažama.
Objekat je koncipiran na način da sve lamele djeluju kao jedna cjelina ovog kompleksa, dok se između lamela formira ozelenjeni park koji podiže kvalitet ovog prostora.
U podrumskoj etaži su projektovane garaže sa 358 parking
Novi Carine hotel – Baošići
mjesta, uz dodatnih 75 parking mjesta na parcelama, kao i 11 parking mjesta za autobuse.
Smještajni kapaciteti su projektovani u nadzemnim etažama. Imaće ukupno 632 smještajne jedinice – soba i apartmana, sa 710 ležajeva. Takođe, u sklopu hotela projektovani su dodatni sadržaji poput sala za sastanke, teretane, spa i wellness zona…
Novi Carine hotel – Baošići
Vanjske površine su popločane i ozelenjene, a na jugu je vanjski bazen sa uređenim plažama, čija forma svojim raz ruđenošću podsjeća na Bokokotorski zaliv. Kako je pojašnjeno, na jugu lokacije su smješteni javni ugostiteljski sadržaji sa velikom restoranskom terasom koji su dostupni ne samo gostima hotela, nego i ostalim posjetiocima, turistima i mještanima.
Kao glavni kolski prilaz koristiće se novoprojektovana bočna saobraćajnica što je planirano UT uslovima. Privremeni saobračajni priključak planiran je sa glavne magistralne saobraćajnice. Ovaj ulaz doprinio bi izgledu samog prilaza objektu, više kao pješačka zona koja otvara vrata prema hotelu i stvara bolju vizuru sa ulice.
Politička blokada koja je paralizovala rad lokalne samouprave u Kotoru ozbiljno je ugrozila brojne aspekte svakodnevnog života građana, a među najpogođenijima su studenti.
Zbog nepostojanja izvršne vlasti i neizglasavanja budžeta, čak 215 studenata sa područja opštine Kotor ostalo je bez zasluženih stipendija, koje su im odobrene za akademsku 2024/25. godinu. Ovaj oblik podrške, koji značajno doprinosi finansijskoj stabilnosti studenata i njihovih porodica, sada je doveden u pitanje.
Odsustvo stipendija posebno je otežavajuće za studente koji studiraju van Crne Gore, u zemljama poput Sjedinjenih Američkih Država (4), Italije (3), Slovenije (3) te Austrije, Španije i Turske, gdje je po jedan student iz Kotora upisan na studije. U ovim državama troškovi života su daleko viši, a stipendije su im bile važna podrška u pokrivanju osnovnih potreba.
Problema nisu pošteđeni ni studenti u Crnoj Gori, a njihovi roditelji, koji već podnose veliki finansijski teret, primorani su da zbog političke blokade izdvajaju dodatna sredstva kako bi im omogućili pristojne uslove za studiranje.
Planiranu reviziju odluke o stipendiranju, kojom bi se obezbijedilo značajno uvećanje stipendija u narednom periodu, usljed političke blokade takođe nije moguće realizovati.
U okviru 56. Praznika mimoze biće održano dvadesetak tradicionalnih, sportskih programa od sutra, 30. januara do 23. marta, u organizaciji hercegnovskih klubova i podršku Sekretarijata za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju.
Sportski program otvara 11. Memorijalni međunarodni šahovski turnir „Đorđe Konjević”, u organizaciji Šah kluba „Herceg Novi 1949“ koji je na program sutra, 30. januara, u hotelu „Play““, sa početkom u 10.30 časova.
Na stadionu Solila od 7. do 14. februara FK „Igalo 1929“ organizuje 47. Fudbalski turnir „Mimoza kup“.
Slijedi 40. Bućarski turnir „Kup mimoze 2025“ od 14. do 16. februara na zogovima na Toploj, u organizaciji BK „Val“, a svečano otvaranje planirano je 15. februara u 9 časova.
JK „Jugole Grakalić“ prirediće 51. Kup mimoze u jedrenju u akvatorijumu hercegnovskog zaliva, 15. i 16. februara, a svečano otvaranje planirano je u prostorijama kluba na Škveru, 15. februara u 11 časova.
Triatlon klub „Herceg Novi“ organizuje atraktivnu i zanimljivu trku od Škvera do Španjole – 11. Novsku skalinadu, u nedelju 16. februara sa početkom u 9.30 časova. Proglašenje pobjednika planirano je u 12.30 časova na Škveru. Po tradiciji, dan ranije, u subotu 15. februara, biće održana „Mala skalinada“ za koju je start na Škveru planiran u 15 časova.
Sportski program
Od četvrtka (20.2.) do nedelje (23.2.) Savez za sportski ribolov na moru CG organizuje 26. Kup mimoze u sportskom ribolovu, svečano otvaranje planirano je u hotelu „Talia“.
Planinarski klub „Subra“ domaćin je još jedne manifestacije „Noć punog mjeseca” od 14. do 16. februara u planinarskom domu „Za Vratlom”. Centralni događaj je u izlazak na Subru u noći subota na nedelju, sa dočekom svitanja na vrhu.
Jedan od najmasovnijih turnira 42. Međunarodni džudo „Kup mimoze 2025“ biće održan u Sportskom centru Igalo u subotu, 22. februara, a domaćin je Džudo klub „Igalo“.
Novost u sportskom mimozinom kalendaru je program „Herceg Novi Car meet“ koji će biti održan u nedelju, 23. februara, na platou ispred HDL-a u Igalu.
ŽKK „Herceg Novi 87“ domaćin je takmičenja „Mimoza Balkan kup“, koji je na programu 26. i 27. februara u Sportskom centru Igalo.
Međunarodni teniski turnir „Zlatna mimoza 2025“ biće održan na teniskim terenima na Toploj u organizaciji TK „Herceg Novi“, od 28. februara do 2. marta, a otvaranje je planirano prvog dana u 12 časova. U slučaju kiše, takmičenje će se održati u Polino areni.
GK „Adriatic kids“ organizuje 7. Kup mimoze u gimnastici 2025, u sali OŠ „Milan Vuković“, u subotu, 1. marta.
Susret sa veteranima KK „Partizan“, drugu godinu za redom, biće organizovan u subotu, 1. marta u Sportskom centru Igalo, a utakmica sa veteranima KK „Karača“ zakazana je u 12 časova.
Auto trka Kameno – Borići „Mimoza kup“, u organizaciji AMSK „Herceg Novi“ planirana je 1. i 2. marta. Prvog dana učesnici će imati trening od 11 časova, dok će trka zvanično biti vožena u nedelju od 12 časova.
Opština Herceg Novi će tradicionalno dodijeliti nagrade i priznanja najboljim sportistima, sportskim radnicima i kolektivima za 2024 u srijedu, 5. marta na „Večeri šampiona“ koja će biti održana u Dvorani Park u 19 časova.
ŽKK „Primorje“ biće domaćin 8. Ženskog međunarodnog košarkaškog turnira „Mimoza 2025“ 14. i 15. marta u Sportskom centru Igalo.
U nedelju, 16. marta KK „Shotokan tim“ organizuje 22. Međunarodni karate turnir „Mimosa Open Herceg Novi“ u Sportskom centru Igalo.
Niz sportskih programa 56. Praznika mimoze zatvoriće „Mimoza kup u streličarstvu 2025“ koji Streličarski klub „Savina“ organizuje 23. marta u Sportskom centru Igalo, od 8 do 16 časova.
Organizatori 56. Praznika mimoze su Opština Herceg Novi, Turistička organizacija Herceg Novi i Javna ustanova kulture „Herceg fest“, uz podršku brojnih sponzora i prijatelja festivala.
Kompletan program dostupan je na www.praznikmimoze.me, facebook i instagram stranicama Praznika mimoze i organizatora manifestacije.
Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) saopšteno je da ne podržavaju bilo koju vrstu bojkota njihovih članica bez obzira na sektor u kojem posluju i smatraju ga neopravdanim, jer direktno pogađa privredu koja nije odgovorna za izazove koji se na ovaj način pokušavaju riješiti.
“Prije svega, moramo imati u vidu specifičnost crnogorske ekonomije, koja je uvozno zavisna i kao takva u velikoj mjeri podložna uticaju gobalnih i regionalnih ekonomskih kretanja. Pokrivenost uvoza izvozom na nivou je od svega 14 odsto što dodatno usložnjava situaciju i povećava osjetljivost naše privrede. Stoga pri upoređivanju našeg tržišta i tržišta zemalja u regionu i šire, treba sagledati cjelokupni ekonomski ambijent”, naveli su u saopštenju.
Kako su istakli iz PKCG, sektor trgovine na veliko i malo predstavlja jedan od najznačajnijih sektora crnogorske privrede, jer ima najveće pojedinačno učešće u bruto dodatnoj vrijednost od 13,7 odsto u 2023. godini, a zapošljava više od 1/3 svih zaposlenih u privatnom sektoru.
“Stoga, ne treba iznositi paušalne ocjene o poslovanju kompanija iz ovog sektora. Naime, sve kompanije predaju finansijske iskaze Poreskoj upravi i iz njih se lako može utvrditi, između ostalog, da je bruto marža u Crnoj Gori manja nego u Sloveniji, Srbiji i Hrvatskoj”, kazali su oni.
Iz PKCG su podsjetili da je “Analiza cijena i poslovanja trgovinskih preduzeća u Crnoj Gori – sektor prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića” koju je uradio tim profesora sa Ekonomskog fakulteta pokazala da se rast cijena u prethodnom periodu nije desio kao posljedica neracionalnog ponašanja trgovaca, već faktora na koje privreda ne utiče.
“Analiza je pokazala i da sektor trgovine nije generator inflacije, te da je rast cijena neminovan kada zarade rastu brže od produktivnosti, na što je Komora i ranije ukazivala. Zato je generatore inflacije potrebno dodatno analizirati uključujući i uticaj pojedinih mjera ekonomske politike”, tvrde iz Privredne komore.
Takođe, dodali su, administrativni aparat je znatno uvećan, i uz rast zarada koji se desio u prethodnom periodu, a koji nije praćen povećanjem produktivnosti rada, došli smo do paradoksalne situacije da su lična primanja u javnom veća od primanja u realnom sektoru tj. privredi, koja puni budžet i finansira javni sektor.
“Naša ukazivanja da se dugoročni održivi rast ne može temeljiti isključivo na podsticanju lične potrošnje, potvrđuje stopa rasta od 2,6 odsto u trećem kvartalu 2024. godine koja je najniža kvartalna stopa u proteklih nekoliko godina. Sa druge strane, razumijemo namjeru Vlade da poboljša životni standard građana, poveća budžetske prihode kako bi se moglo više ulagati u infrastrukturu, što privrednici okupljeni u Komori apsolutno podržavaju”, istakli su u saopštenju.
Ipak, kako su zaključili iz PKCG, smatraju da dijalog po ovim pitanjima mora da bude intenzivan kako bi izbjegli donošenje odluka koje mogu smanjiti privrednu aktivnost i usporiti privredu kroz otežavanje poslovanja.
Dok se čekaju razmirice i rješenje problema unutar upravnih organa Komunalnog preduzeća, slike na ulicama Budve nisu ni malo prijatne. Smeće se preliva iz kontejnera, dok je okončanje ove neprijatne situacije neizvjesno.
Zaposleni u radnoj jedinici Čistoća nakon jučerašnjeg protesta u naselju Vještica u Bečićima i danas su nastavili sa neobavljenjem svojih radnih zadataka, na taj način negodujući zbog neisplaćenih zarada.
Pedesetak okupljenih radnika u Čistoći juče je iskazalo je nezadovoljstvo zbog nepovoljne situacije u kojoj se nalaze. Kako su kazali za Polis očekuju reakciju menadžmenta, a do daljnjeg, kako poručuju, nezadovoljstvo raste.
Oni su poručili da neće nastaviti sa radom dok ne dobiju svoje zarade.
Brod – luka – Ilustracija (Foto: stockphoto mania/shutterstock.com)
Složena krijumčarska mreža koristila je krivotvorene pečate i logističke manipulacije za krijumčarenje robe iz Kine
Federalne vlasti razotkrile su sofisticiranu krijumčarsku operaciju u lukama Los Angelesa i Long Beacha, što je rezultiralo uhićenjem osam osumnjičenih povezanih s uvozom krivotvorene robe iz Kine.
Operacija, koja je trajala od kolovoza 2023. do juna 2024. uključivala je vlasnike logističkih tvrtki, skladišta i vozače kamiona koji su navodno zaobilazili carinske preglede mijenjanjem sigurnosnih pečata na kontejnerima i zamjenom krijumčarene robe punilima.
Tijekom istrage zaplijenjeno je više od 130 miliona dolara krijumčarene robe, dok se ukupna vrijednost krijumčarene robe procjenjuje na najmanje 200 miliona dolara. U pretrazi skladišta u junu 2024. otkriveno je 20 milijuna dolara krivotvorene robe, uključujući luksuzne torbe, satove, obuću, parfeme i odjeću, piše gCaptain.
Prema Ministarstvu pravosuđa, ukupno je zaplijenjeno 1,3 milijarde dolara vrijedne krivotvorene robe povezane s ovim i sličnim operacijama.
Shema je prvi put otkrivena 2023. godine tijekom rutinskog pregleda kontejnera od strane CBP poljoprivrednih stručnjaka. Prema optužnici, osumnjičeni su upravljali skladištima u gradu Industry, gdje su uklanjali sigurnosne pečate s kontejnera označenih za pregled, uklanjali krijumčarenu robu i postavljali krivotvorene pečate prije nego što bi kontejnere poslali na odobrene lokacije za inspekciju.
Osam osumnjičenih je u pritvoru, dok je jedna osoba u bijegu. Svi se suočavaju s višestrukim optužbama, uključujući zavjeru, krijumčarenje i kršenje carinskih pečata. Ako budu proglašeni krivima, mogli bi se suočiti s kaznama do 20 godina zatvora za krijumčarenje, 10 godina za kršenje pečata i 5 godina za svaku točku zavjere.
Dvostranačka skupina američkih senatora izrazila je u utorak zabrinutost zbog utjecaja Kine u Panamskom kanalu, za koji je predsjednik Donald Trump najavio da će ga Sjedinjene Države ponovno preuzeti.
– Kineske tvrtke grade most preko kanala sporim tempom tako da im je potrebno gotovo desetljeće i kontroliraju kontejnerske luke na oba kraja, rekao je predsjednik Senatskog odbora za trgovinu Ted Cruz na saslušanju o ulozi kanala u američkoj trgovini i nacionalnoj sigurnosti.
Djelomično dovršeni most daje Kini mogućnost blokiranja kanala bez upozorenja, a luke Kini daju spremne osmatračnice za mjerenje vremena te akcije.
– Ova situacija predstavlja akutni rizik za nacionalnu sigurnost SAD-a, upozorio je.
Više od 40 posto kontejnerskog prometa SAD-a, procijenjenog na približno 270 milijardi dolara godišnje, prolazi kroz Panamski kanal, što čini više od dvije trećine brodova koji svakoga dana prolaze drugim najprometnijim međuoceanskim plovnim putem na svijetu.
Predsjednik Federalne pomorske komisije Louis Sola rekao je da će se “nastaviti pratiti praksa određivanja cijena kanala i razmotriti opsežne preglede panamskog pomorskog sektora”, te se mogu nametnuti novčane kazne i ograničenja brodovima pod panamskom zastavom koji uplovljavaju u američke luke.
Panama ima jedan od najvećih svjetskih registara za plovila, dajući svoju zastavu na više od 8000 brodova.
Senatorica Maria Cantwell, demokratkinja u odboru, rekla je da bi SAD i Panama trebale raditi “zajedno na jačanju infrastrukture luka i kanala kako bi se smanjili troškovi i osigurala pouzdanost kanala”.
– Zabrinuta sam zbog luka u Panami u vlasništvu Kineza i njihove blizine kanalu, rekla je Cantwell.
Trump je više puta prijetio preuzimanjem kontrole nad ovim ključnim pomorskim trgovačkim pravcem koji je SAD predao Panami 1977. godine nazivajući ga “vitalnim” za američke interese i ne isključujući mogućnost korištenja vojne sile kako bi postigao svoj cilj.
Profesor prava na Sveučilištu George Mason, Eugene Kontorovich, rekao je da je ugovor o neutralnosti, potpisan kada je SAD prenio kanal Panami, dao objema stranama “pravo pribjegavanja oružanoj sili” kako bi provele odredbe. Međutim, “oružana sila nikada ne bi trebala biti prvo utočište za bilo kakav međunarodni spor”, dodao je.
Panamski predsjednik, Jose Raul Mulino, rekao je prošli tjedan da je kanal panamski, te da će njegova uprava ostati pod panamskom kontrolom uz poštivanje trajne neutralnosti.
Firma Fina tehno led iz Beograda postavljaće arhitektonsku rasvjetu na tvrđavi Forte Mare. I ovim projektom tvrđavu između ostalog pripremaju i za nominaciju za Nacionalni komitet UNESKO.
Prema riječima predsjednika Opštine Stevana Katića prvi put će takva vrsta rasvjete biti postavljena na kulturno istorijskom spomeniku u Herceg Novom.
-Riječ je o projektu koji je bio zahtjevan i procedura je dugo trajala. Kada se bude završio kompletan projekat, za oko tri mjeseca, biće promijenjen vizuelni izgled tvrđave posebno noću. Tvrđava će biti osvjetljena tako da bude vidljiva sa svih pozicija i to će biti jedna lijepa slika i atrakcija, kazao je Katić.
Postavljanje arhitektonske rasvjete, kako je kazao Katić, uklapa se u ponovnu nominaciju tvrđave na UNESKO listu.
-Dopunu dokumentacije za upis na UNESKO listu trebalo bi poslati do kraja mjeseca. Ja se nadam da će se tokom 2025. godine to verifikovati i od 2026. godine da ćemo imati zvanično upisanu tvrđavu Forte Mare na listu UNESKO kao venecijansko utvrđenje. To je nešto što će dati jedan dodatan značaj za turističku valorizaciju, rekao je Katić.
Poslednje dvije godine radi se i uklanjanje zelenila sa tvrđave, a sada je u toku mašinsko pranje.
-Vidi se ogromna razlikla jer je to bilo zapušteno. Kada se doda i rasvjeta tvrđava će potpuno promijeniti izgled, a što naše kulturno dobro i zaslužuje, navodi Katić.
Vrijednost radova za postavljanje arhitektonske rasvjete je oko 240 000 eura sa PDV-om, a kako je istakao Katić, u planu je postavljanje ovakve rasvjete i na Kanli kulu i Potkovičastu kulu.
Politička blokada koja parališe rad Opštine Kotor ugrožava pružanje osnovnih usluga iz oblasti socijalne i zdravstvene zaštite građanima, naročito onima u stanju socijalne potrebe i najugroženijim kategorijama društva.
Od dana raspisivanja lokalnih izbora 10. jula 2024. godine, zbog zakonskih ograničenja u isplati socijalnih davanja, mnogi građani ostali su bez neophodne finansijske pomoći. Jednokratne novčane pomoći, koje su bile ključna podrška najugroženijima, obustavljene su, a pravo na njih se može ostvariti tek mjesec nakon objavljivanja izbornih rezultata. To znači da su građani već šest mjeseci bez ove vrste podrške.
Posebno zabrinjava položaj djece s teškim i rijetkim dijagnozama, kojima je zbog blokade onemogućeno finansiranje odlazaka na terapije van Crne Gore. Ova situacija ozbiljno ugrožava njihovo zdravlje i dodatno opterećuje njihove porodice.
Budžetom Opštine Kotor za 2024. godinu za jednokratne socijalne pomoći predviđeno je 50 hiljada eura. Do 10. jula obrađeno je 36 zahtjeva i utrošeno 18 hiljada eura, dok je preostalih 32 hiljade blokirano zbog zakonskih ograničenja. Istovremeno, do kraja 2024. godine ostalo je neriješenih 56 zahtjeva, a uz pristigle zahtjeve u novoj godini, taj broj iznosi gotovo stotinu. Rješavanje svih ovih zahtjeva isključivo zavisi od deblokade Opštine.
Redovni izvještaji o socijalnim davanjima, koje Sekretarijat za kulturu, sport i društvene djelatnosti, kao i javne ustanove dostavljaju na sedmičnom nivou, jasno ukazuju na razmjere problema. Međutim, nedostatak funkcionalne lokalne uprave dodatno otežava ionako kompleksnu situaciju za one kojima je pomoć najpotrebnija.
Ova situacija zahtijeva hitnu reakciju i prevazilaženje političke blokade kako bi se obezbijedila osnovna podrška građanima. Kategorije društva koje se nalaze na margini ostaju najviše pogođene, a njihova prava i dostojanstvo ne smiju biti žrtva političkih blokada.
Za nekoliko mjeseci pred vratima će biti još jedna turistička sezona. Velike hotelske kuće, već su krenule u potragu za sezonskim radnicima – nikad ranije. Trenutačno je na jugu Istre otvoreno tek nekoliko hotela, no, u njima radi i domaća i strana radna snaga.
Nova godina, stara tema i stara boljka hrvatskog turizma – radna snaga.
– Postotak stranih radnika u odnosu na lokalno stanovništvo je nekih 18 posto, rekla je Isabella Frančula, direktorica Odjela ljudskih potencijala AHG.
Davno su prošli dani kada se potraga za radnom snagom mogla popuniti lokalno ili u susjednim državama. Od 2019. ovdje se regrutiraju Filipinci. Ovdje su i u siječnju.
– Na Filipinima imamo tvrtke i agencije koje organiziraju rad Filipinaca u europskim zemljama. Raditi ovdje je dobro, dobra je plaća kao i ovo mjesto, kao i vrijeme, zadovoljan je Joshua, konobar, Filipini.
Već godinama svi govore o stranoj radnoj snazi. No, ima ovdje i domaćih, stalno zaposlenih radnika.
A kad smo kod potrage za domaćom radnom snagom, ne bi bilo loše da poslodavci ostvare još bolju suradnju s obrazovnim sustavom. Pulski centar KLIK obrazuje upravo onaj kadar koji kronično nedostaje našem turizmu.
– U pravilu oni koji nastave, redovito se bez ikakvih problema zapošljavaju, kaže Igor Ciceran, strukovni učitelj kuharstva.
Mladi jesu motivirani, ali umjesto da rade za nekog, sami žele iskušati svoju sreću.
– Odlučio sam otvoriti neki budući kinesko hrvatski restoran. Mama mi je iz Kine, a tata Bosanac Hrvat, kaže Vito Franić, 2. razred, kuharstvo.
I Ilaria Ukotić, maturantica ŠTUT-a sanja o restoranu i nastavila bi očevim putem.
Ne kaže se bez razloga da su ljudi ključ uspjeha u turizmu. Stoga će ulaganje u obrazovanje kadrova i radnu snagu imati dalekosežne učinke na našu turističku konkurentnost.
