Univerzitet Crne Gore u evropskom konzorcijumu za master studije iz pomorske robotike

Univerzitet Crne Gore u evropskom konzorcijumu za master studije iz pomorske robotike
Foto Pomorski fakultet Kotor

Na sjednici Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore, kojom je predsjedavao prof. dr Milivoje Radović, usvojen je predlog odluke o prihvatanju zahtjeva za akreditaciju zajedničkog međunarodnog master akademskog studijskog programa na engleskom jeziku “Maritime Robotics in Blue Economy (Pomorska robotika u plavoj ekonomiji). Tom prilikom usvojen je i predlog odluke o osnivanju programa cjeloživotnog učenja „Održivi razvoj jahting i kruzing industrije“, koji će se realizovati na Pomorskom fakultetu Kotor, uz podršku Instituta za biologiju mora.

Međunarodni master program „Maritime Robotics in Blue Economy“ razvijen je u okviru projekta Joint Master on Maritime Robotics in Blue Economy (MARBLE), finansiranog kroz program Interreg ADRION. Program će se realizovati u saradnji međunarodnog univerzitetskog konzorcijuma koji čine Univerzitet u Zagrebu – Fakultet elektrotehnike i računarstva (koordinator), Univerzitet Crne Gore, Nacionalni tehnički univerzitet u Atini, Univerzitet u Trstu i Univerzitet u Sarajevu, uz podršku partnerske mreže iz Italije i Hrvatske.

Ciljevi programa usmjereni su na unapređenje znanja i istraživanja u oblasti pomorske robotike i njene primjene u plavoj ekonomiji, kao i na obrazovanje visoko kvalifikovanih stručnjaka sa interdisciplinarnim znanjima i vještinama za projektovanje i primjenu savremenih pomorskih tehnologija. Program će u početnoj fazi biti finansiran iz sredstava projekta, dok će se nakon isteka projektnog perioda dominantno finansirati iz školarina. Zajedničku diplomu izdavaće Univerzitet u Zagrebu – Fakultet elektrotehnike i računarstva.

Pomorski fakultet Kotor – foto UCG

Akreditacija zajedničkog studijskog programa biće sprovedena u skladu sa standardima Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) Republike Hrvatske, koja je upisana u EQAR registar, dok je Senat Univerziteta Crne Gore dao jednoglasno pozitivno mišljenje na podnijeti zahtjev.

Program cjeloživotnog učenja „Održivi razvoj jahting i kruzing industrije“ planiran je da se organizuje svake godine tokom ljetnjeg perioda. Namijenjen je studentima završnih godina osnovnih i master studija, kao i zaposlenima u oblasti plave ekonomije iz Crne Gore i inostranstva. Program se ponovo akredituje uz institucionalnu podršku Instituta za biologiju mora, kroz realizaciju projekta SKILLS, finansiranog iz programa Interreg IPA South Adriatic .

Realizacijom ovog programa Pomorski fakultet Kotor dodatno afirmiše svoju ulogu regionalnog centra znanja i istraživanja u oblasti pomorstva i održivog razvoja, dok će učešće predavača i polaznika iz više zemalja dodatno doprinijeti internacionalizaciji obrazovnog procesa.

Centar za unapređenje kvaliteta Univerziteta Crne Gore sprovešće proceduru akreditacije studijskog programa, podnošenjem zahtjeva sa kompletnom dokumentacijom, u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i Pravilnikom o postupku akreditacije studijskih programa, kao i sadržajem i oblikom sertifikata o akreditaciji.

“Od kadeta do zapovjednika broda” kapetana Branislava N. Kordića u izdanju hercegnovske Knjižare So

0
“Od kadeta do zapovjednika broda” kapetana Branislava N. Kordića u izdanju hercegnovske Knjižare So
Od kadeta do zapovjednika broda

U izdanju hercegnovske Knjižare So, kao 29. knjiga u nagrađenoj ediciji „Bokeljologija“, iz štampe je izašlo jedinstveno svjedočanstvo o životu na moru iz pera kapetana koji je uvijek znao gdje je njegova luka. Fotomonografiju „Od kadeta do zapovjednika broda“ Branislava N. Kordića, Rišnjanina, krasi veliki format, tvrd povez i 490 strana u punom koloru.

Pola vijeka pomorske službe složilo se u mozaik stručnih uvida, živih sjećanja i toplih ljudskih priča. Kapetan Kordić uvjerljivo pripovijeda o svom moreplovačkom životu, detaljno objašnjavajući principe plovidbe, stabilitet broda, sigurnosne procedure, a istovremeno nas vodi kroz malo poznatu svakodnevicu zapovjednika: od rasporeda tereta i održavanja broda do obilazaka kuhinje i razgovora i druženja s posadom iz svih krajeva svijeta.

Uz priče o navigaciji i olujama, plovilima i kompanijama, slijepim putnicima i posadi u nevolji, otkrivamo da pravi zapovjednik mora umjeti koliko s morem i brodom, toliko i s ljudima. Porodica mu je bila orijentir, poput sjevernjače, a supruga Vesna vodilja. Plovio je s mislima na brodu, a srcem u Risnu.

Knjiga je i omaž bokeljskom pomorstvu: sunarodnicima koji su ostavili trag u svjetskoj mornarici i kapetanima čija su imena oblikovala generacije moreplovaca. Zato ovo djelo nadilazi autobiografiju – ono je dragocjeno štivo studentima pomorskih akademija, kadetima i kolegama kapetanima, ali i svim pomorcima i njihovim porodicama: onima koji plove, onima koji čekaju bližnje da doplove, kao i onima koji o moru i plovidbi maštaju.

/S. Guberinić/

Novogodišnji koncert GPD Tivat u subotu 27. decembra

0
Novogodišnji koncert GPD Tivat u subotu 27. decembra
GPD Tivat – foto Boka News

Tradicionalni Novogodišnji koncert Glazbeno prosvjetnog društva Tivat biće održan  subotu, 27. decembra u 19 sati, u Velikoj sali CZK Tivat.

Svečani koncert u susret nastupajućoj godini biće priređen pod vođstvom kapelnice, prof. Nevile Klakor, a publiku, kao i svake godine, očekuje bogat i raznovrstan program. U prazničnoj atmosferi, članovima orkestra, kao gost večeri, pridružiće se klapa Jadran.

GPD, NVO od posebnog značaja za opštinu Tivat, trenutno okuplja oko 50 muzičara različitih generacija.

Predsjednik GPD Tivat, Boris Lanceroti ukratkom razgovoru za naš portal je podsjetio na bogatu istoriju Društva, 116 od osnivanja i 81 godina od odlaska u partizane. Lanceroti je istakao značaj i kontinuitet više tivatskih porodica čije generacije sa koljena na koljeno prenose ljubav  i čuvaju tradiciju gradske muzike, kao i na saradnju sa Muzičkom školom Tivat.

Institut u Igalu najbolja zdravstvena ustanova u Crnoj Gori

0
Institut u Igalu najbolja zdravstvena ustanova u Crnoj Gori
Dobitnici nagrada – Foto: Ljekarska komora

Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju “Dr Simo Milošević” najbolja je javna zdravstvena ustanova u Crnoj Gori u ovoj godini, dok su Vesna Milićević i Darko Radinović najbolji crnogorski ljekari, odlučila je komisija Ljekarske komore Crne Gore.

Iz Ljekarske komore su saopštili da je najbolja studentkinja medicine u Crnoj Gori Ksenija Stevović, a najbolji student medicine van zemlje Aleksije Lazović.

Kako su naveli, nagradu za privatnu kliniku dobila je poliklinika “Natal”.

“Ljekarska komora je napravila i jedan izuzetak i dodijelila je posebnu nagradu za timski rad koja je otišla u ruke Stručnog tima za transplataciju matičnih ćelija hematopoeze Kliničkog centra i Zavoda za transfuziju krvi. Nagradu su, u ime tima, preuzeli Vesko Vujičić i Tamara Šćepanović”, kaže se u saopštenju.

Predsjednica Ljekarske komore Žanka Cerović je, na svečanosti u Podgorici, ukazala na pojedinačne uspjehe laureata, kao i na zajedničko dostignuće strukovne organizacije koja je ove godine obilježila 30 godina od osnivanja.

“U tom jubilejskom okviru, u aprilu je Ljekarska komora Crne Gore primljena u članstvo Evropske unije medicinskih specijalista (UEMS). Time je naš glas postao dio evropskog dijaloga u kome se donose smjernice i politike od ključnog značaja za zdravstvene sisteme širom Evrope”, rekla je Cerović.

Ona je istakla da članstvo u UEMS-u omogućava pristup akreditovanim evropskim edukativnim programima, priznatom širom kontinenta, čime se dodatno jača profesionalni kredibilitet crnogorskih ljekara i zdravstvenih institucija.

“Istovremeno, ovo predstavlja snažan podsticaj mobilnosti, razmjeni znanja i razvoju međunarodne saradnje”, naglasila je Cerović.

Ona je podsjetila da je Ljekarska komora, nakon članstva u UEMS-u, primljena i u Evropsku uniju ljekara opšte prakse i porodične medicine (UEMO), čime je dodatno potvrđena evropska orijentacija crnogorske medicine.

“Tokom naredne godine, stoga, Ljekarska komora je najavila i snažniju podršku članovima u usavršavanju”, kaže se u saopštenju.

Cerović je rekla da planiraju da izdvoje poseban budžet za sufinansiranje kontinuirane medicinske edukacije, uključujući doktorate, supspecijalizacije i druge oblike stručnog napredovanja.

Ona je podsjetila sve kolege ljekare koji se bave politikom na uzvišenost profesije koju su izabrali.

“A, uzvišenost ne proizilazi iz funkcija koje trenutno obavljamo, niti iz položaja koje privremeno zauzimamo – političkih ili bilo kojih drugih”, navela je Cerović.

Ona je istakla da su sve te pozicije prolazne.

Kako je naglasila, ono što je trajno, stalno i istinski vječno jeste zvanje ljekara.

“Mi smo ljekari u svakom trenutku, bez izuzetka. Zato imamo odgovornost da definicija Svjetske zdravstvene organizacije zaživi u našoj svakodnevnoj praksi i u zdravstvenom sistemu u kom djelujemo. Ta definicija glasi: Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti”, navela je Cerović.

Na događaju je, minutom ćutanja, odata počast preminulom ljekaru Aleksandru Raičeviću, specijalisti interne medicine i užem specijalisti pulmologije.

Komisija odbila prigovor na dodjelu koncesije za aerodrome Podgorica i Tivat

0
Aerodromi Crne Gore

Komisija za koncesije Vlade Crne Gore je donijela rješenje kojim je odbila kao neosnovan prigovor kvalifikovanog ponuđača Corporación América Airports S.A. iz Luksemburga, izjavljen protiv Rang liste ponuđača u postupku davanja koncesije za aerodrome Podgorica i Tivat. To je saopšteno iz Komisije.

“Komisija je utvrdila da je Tenderska komisija, u ponovnom postupku, postupila u skladu sa ranijim nalozima, otklonila uočene nepravilnosti i sačinila rang listu sa jasnim i detaljnim obrazloženjem bodovanja po svim unaprijed utvrđenim kriterijumima. Takodje, ocjenjeno je da su kriterijumi primijenjeni jednako na sve ponuđače”, navodi se u saopštenju.

Vrhovni sud Crne Gore je presudom odbio kao neosnovanu žalbu društva Corporacion America Airports S.A. iz Luksemburga, izjavljenu protiv rješenja Upravnog suda Crne Gore od septembra 2025. godine.

Kako je ovog mjeseca saopšteno iz Vrhovnog suda, Upravni sud je prethodno odbacio zahtjev tužioca za odlaganje izvršenja rješenja Komisije za koncesije Vlade Crne Gore od 1. septembra 2025. godine, kojim je usvojen prigovor tužioca na rang listu ponuđača u postupku koncesije za pravo korišćenja aerodroma Podgorica i Tivat i predmet vraćen na ponovni postupak radi otklanjanja utvrđenih nepravilnosti.

Đurišić: Aerodrome je trebalo da razvija domaći menadžment
Aerodrom Tivat – foto Boka News

“Vrhovni sud je potvrdio stav Upravnog suda da rješenje Komisije za koncesije nema svojstvo izvršnog upravnog akta, jer se njime ne priznaje pravo, ne nalaže obaveza niti se odbija zahtjev stranke, već se postupak vraća u fazu prije utvrđivanja rang liste. Iz tog razloga, kako je navedeno u presudi, takvo rješenje ne može biti predmet odlaganja izvršenja u smislu Zakona o upravnom sporu. Ovom presudom potvrđena je zakonitost postupanja Upravnog suda Crne Gore u konkretnom predmetu, dok se sam koncesioni postupak nastavlja u skladu sa rješenjem Komisije za koncesije i važećim propisima”, navode iz Vrhovnog suda.

Luksemburško-američka kompanija Corporación América Airports (CAAP) ranije je podnijela prigovor Komisiji za koncesije Crne Gore jer nijesu zadovoljni posljednjom odlukom Tenderske komisije u ponovljenom postupku, kojom je Incheon ponovo proglašen prvorangiranim ponuđačem.

Tenderska komsija je polovinom godine nakon razmatranja pristiglih ponuda u postupku dodjele koncesije za Aerodrome Crne Gore u Podgorici i Tivtu, na prvo mjesto rangirala južnokorejsku firmu Incheon International Airport Corporation (IIAC) sa 96,18 bodova, dok je luksemburško-američkoj kompaniji Corporación América Airports (CAAP) dala 65,18 bodova.

Morski pas ugrizao ronioca koji ga je pokušao spasiti

0
Morski pas ugrizao ronioca koji ga je pokušao spasiti
a closeup of a blacktip reef shark swimming underwater, with a remora, or slender suckerfish, attached to its side.

Crnovrhi grebenski morski pas ugrizao je ronioca koji ga je pokušavao izbaviti iz odbačene ribarske mreže.

24-godišnji ronilac ronio je s grupom ronilaca na Havajima kad je primijetio crnovrhog grebenskog morskog psa zapetljanog u uže i odbačenu ribarsku mrežu oko 30-40 metara od obale. Dok je grupa ronilaca pokušavala osloboditi morskog psa, životinja se počela bacakati i ugrizla jednog ronioca za unutarnji i vanjski dio lijevog bedra.

Ozlijeđenom roniocu pomogli su ostali članovi ronilačke grupe da se vrati na obalu, a bolničari vatrogasne službe Havaja sanirali su mu ozljede na mjestu događaja prije nego što je helikopterom prevezen u bolnicu Kona Community Hospital. Policija je izjavila da je ozlijeđeni ronilaca u stabilnom stanju.

Nakon incidenta policija je podsjetila javnost da ne pokušavaju sami oslobađati morske pse iz odbačenih mreža ili užadi, već da prijave opažanje zapetljane životinje nadležnim vlastima kako bi obučene službe za intervenciju mogle sigurno obaviti posao. Stručnjaci se slažu s ovim preporukama naglašavajući kako se uznemirene morske životinje mogu ponašati nepredvidivo i predstavljati ozbiljan rizik za svakoga tko pokuša intervenirati bez odgovarajuće obuke ili opreme.

Crna Gora obezbijedila 33 miliona eura od Svjetske banke za jačanje ribarstva, poljoprivrede i otpornosti na klimatske promjene

Crna Gora obezbijedila 33 miliona eura od Svjetske banke za jačanje ribarstva, poljoprivrede i otpornosti na klimatske promjene
Uzgajalište na otvorenom moru u HR / FOTO / Boka News

Ministarstvo finansija Crne Gore u saradnji sa Svjetskom bankom, uspješno je obezbijedilo finansiranje u iznosu od 33 miliona eura za realizaciju Projekta razvoja ribarstva i poljoprivredno-prehrambenog sektora otpornog na klimatske promjene, čime se potvrđuje kredibilitet Crne Gore u vođenju odgovornih i razvojno orijentisanih javnih finansija.

Kreditni aranžman rezultat je intenzivnih pregovora i koordinacije koju je predvodilo Ministarstvo finansija, u saradnji sa resornim ministarstvima i Svjetskom bankom, sa ciljem usmjeravanja sredstava u projekte sa visokim ekonomskim, fiskalnim i društvenim efektima. Projekat predstavlja primjer strateškog ulaganja usmjerenog na jačanje sektora ribarstva i poljoprivredno-prehrambenog sektora, kroz unapređenje pružanja usluga, modernizaciju infrastrukture i usklađivanje sa standardima Evropske unije. Istovremeno, ovaj projekat predstavlja važan instrument za ispunjavanje obaveza iz pregovaračkih poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj), 12 (Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor) i 13 (Ribarstvo), uz sprovođenje značajnih reformi, uključujući uspostavljanje sistema za upravljanje nusproizvodima životinjskog porijekla.

Riba – Peškarija

U okviru projekta biće finansirana izgradnja prve savremene ribarske luke u Crnoj Gori, na rtu Đeran, na Velikoj plaži, u Ulcinju, čime se stvaraju preduslovi za unapređenje konkurentnosti ribarstva, povećanje kvaliteta proizvoda i jačanje lokalne ekonomije.

Muzej i galerija Tivat i Institut za biologiju mora Kotor potpisali Memorandum o saradnji

0
Muzej i galerija Tivat i Institut za biologiju mora Kotor potpisali Memorandum o saradnji
Foto: Muzej i galerija Tivat

Direktori JU Muzej i galerija Tivat i Instituta za biologiju mora Kotor, Dr Mirko Ðurović i Danijela Đukić sa saradnicima održali su radni sastanak na kom su definisali prve korake saradnje koji će se formalizovati potpisivanjem posebnog Memoranduma o saradnji.

„Cilj sastanka bio je da, kroz interdisciplinarni pristup, povežemo naučna saznanja, tradicionalna znanja i savremene prakse, te da doprinese širenju svijesti o važnosti očuvanja morskih resursa i održivog upravljanja“ – istakla je direktorica tivatskog Muzeja.

JU Muzej i galerija Tivat je član Udruženja Mediteranskih Pomorskih Muzeja i Mreže evropskih muzejskih organizacija.

Crnogorskog udruženja za pomorsko pravo o razvoju i izazovima u oblasti pomorskog sektora

0
Crnogorskog udruženja za pomorsko pravo o razvoju i izazovima u oblasti pomorskog sektora
Ministarstvo pomorstva – sastanak

Ministar pomorstva Filip Radulović sastao se sa predstavnicima Crnogorskog udruženja za pomorsko pravo, sa kojima je razgovarao o razvoju pomorskog prava i izazovima u oblasti pomorskog sektora.

Ministar Radulović istakao je značaj sastanka naglasivši da su stručna znanja i iskustva u oblasti pomorskog prava od posebne važnosti za unapređenje zakonodavstva i usklađivanje sa međunarodnim standardima.

„Ministarstvo će u saradnji sa Udruženjem raditi na daljem razvoju i modernizaciji pomorskopravnog sistema“, rekao je Radulović.

Tokom sastanka razmatrane su teme od značaja za unapređenje pravnog okvira u pomorstvu, primjenu domaćih i međunarodnih propisa, kao i jačanje institucionalne saradnje u cilju jačanja pravne sigurnosti u pomorskom sektoru. Predstavnici Udruženja upoznali su ministra sa glavnim problemima primjene međunarodnih propisa iz pomorskog prava, iznijeli predloge za njihovo unapređenje i dali osvrt na međunarodne konvencije kojima država još treba da pristupi.

Ministarstvo je izrazilo posebnu zahvalnost Crnogorskom udruženju za pomorsko pravo na aktivnom učešću u javnoj raspravi o Nacrtu Zakona o sigurnosti pomorske plovidbe i doprinosu njegovom tekstu.

Sagovornici su se usaglasili da je neophodno nastaviti saradnju kroz redovnu komunikaciju i zajedničke inicijative u narednom periodu.

Predstavnici Crnogorskog udruženja za pomorsko pravo, Maja Radunović-Ćulafić i Petar Djurović, izrazili su zadovoljstvo zbog buduće saradnje Ministarstva i Udruženja na unapređenju pomorskopravnog okvira Crne Gore i njegovom usklađivanju sa međunarodnim konvencijama i pravnom tekovinom Evropske unije.

Herceg Novi – Novogodišnji pokloni za štićenike Dnevnog centra i „Nove šanse“

0
Herceg Novi – Novogodišnji pokloni za štićenike Dnevnog centra i „Nove šanse“
Dnevni centarOHNN pokloni

Osmjesi i radost dočekali su danas u Dnevnom centru predstavnike Sekretarijata za lokalnu upravu Opštine Herceg Novi, koji su u susret praznicima tradicionalno gosti ove ustanove. Sekretarka Vesna Samardžić i saradnici uručili su slatke pakete i novogodišnje poklone djeci koja su štićenici Dnevnog centra, kao i korisnicima servisa 27+ u nevladinoj organizaciji „Nova šansa u Novom“.

„Ovo nam je najdraža i najslađa obaveza, odnosno zadovoljstvo, da pred svaku Novu godinu obiđemo korisnike u Dnevnom centru, da im podijelimo novogodišnje pakete i poklone, poželimo srećnu i uspješnu narednu godinu i da se družimo sa njima. Želimo da osjete novogodišnji duh, da znaju da smo i u ovim momentima mi tu, sa njima i za njih, kao i uvijek“, poručila je Samardžić.

Druženje u Dnevnom centru ove godine je bilo veselije i masovnije, jer je uručivanje poklona upriličeno zajedno za djecu koja su štićenici ustanove i za one starije, koji koriste servis u „Novoj šansi“.

„Kao što ste i vidjeli, djeca su veoma srećna, raspoložena, reaguju jako pozitivno. Osim paketića, njih veseli svaki gost, zaista ih obraduje svako ko dođe u posjetu. Pored Opštine, imamo ovih dana još gostiju i želim da se zahvalim svim donatorima, svim ljudima koji svake godine uveseljavaju našu djecu i mlade, koji dolaze da nas posjete i da pokažu da imamo podršku, kako mi koji sa njima radimo, tako i oni i njihovi roditelji“, poručio je direktor Dnevnog centra, Petar Kovačević.

Samardžić i Kovačević su se osvrnuli na uspješan rad Dnevnog centra u protekloj godini i najavili da u januaru očekuju da počne sa radom servis za osobe starije od 27 godina. Time će biti kompletirana transformacija ove ustanove iz centra namijenjenog samo djeci u dnevni boravak djece sa smetnjama i teškoćama u razvoju i odraslih lica sa invaliditetom.
Samardžić je istakla da su tokom ove godine završeni radovi na nadogradnji objekta u Sutorini, izvršeno je opremanje novih prostorija za korisnike starije od 27 godina i završena formalno-pravna transformacija ustanove, a predstoji još dobijanje licence.

Dnevni centarOHNN pokloni

„To je velika stvar jer postoji dosta zahtjeva, veliko je interesovanje, a mi dosad nismo imali nikakvu mogućnost, prostornu prije svega, da organizujemo ovaj servis. Ima dosta korisnika koji su napunili 26 godina, koji su formalno, u skladu sa zakonom, bili obavezni da izađu iz Dnevnog centra i ovo im je zaista potrebno. Predano smo radili kako bismo na kraju uspostavili servis u našem objektu, tako da on već krajem januara počinje da radi“, navela je Samardžić.

Ona je podsjetila da je rad dnevnog boravka 27+ u proteklom periodu organizovan kroz pilot projekat sa NVO „Nova šansa u Novom“, a finansirala ga je lokalna uprava.
Govoreći o servisima koje će lokalna uprava podržavati u narednom periodu, ona je kazala da će biti nastavljen projekat prevoza onkoloških pacijenata na terapije i kućne palijativne njege koji se realizuje sa Crvenim krstom, za šta je nacrtom budžeta planirano 50 hiljada eura. Dodala je da su u toku pregovori o osnivanju dnevnog boravka za stare, kao i da je izvjesna saradnja u cilju osnivanja servisa psihosocijalne podrške za djecu, osobe sa invaliditetom i sve druge ranjive kategorije kojima je potrebna konsultacija kada je u pitanju mentalno zdravlje.

Kovačević je kazao da je u minuloj godini Dnevni centar dobio novu licencu, kojom je broj korisnika povećan sa 15 na 30, a trenutno u prostorjama u Sutorini boravi 23 djece i mladih, starosti do 26 godina.

„Od januara, sa otvaranjem servisa 27+, imaćemo još petnaestak korisnika, tako da će ukupan broj biti oko 40. To će naravno iziskivati mnogo veću angažovanost, trud i rad. Zaposleni se zaista trude, vrijedno rade i nastoje da, pored standardnih planova rada koje izvodimo sa djecom, uvijek imamo i izlete, radionice, učešće u kulturnim događajima i sportskim takmičenjima, kampove. Naš glavni cilj je socijalizacija djece iz našeg centra“, rekao je Kovačević.