Hiljade prosvjednika okupile su se u utorak ispred crnogorskog parlamenta zahtjevajući povlačenje, kako tvrde, neustavnoga zakona o predsjedniku Crne Gore i raspisivanje izvanrednih parlamentarnih izbora.

Okupljeni, kojih je prema procjeni organizatora bilo oko 15 tisuća, nosili su transparente s natpisima “Stop sijanju mržnje”, “Ima nas, ne damo Ustav, hoćemo izbore”, “Ima nas za Crnu Goru! Za EU!”, “Nemamo više izbora – Idemo na izbore!”

Prosvjednici su uzvikivali uvredljive parole koje su se odnosile na crnogorskog premijera Dritana Abazovića i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

Okupljenima su se obratili i predstavnici Đukanovićeve Demokratske partije socijalista (DPS) i njenih koalicijskih partnera koji su ranije pozvali na okupljanje.

“Moramo vratiti red i institucionalnu snagu, vratiti se na europski put. Ovo je borba za pravo na pristojan život. Idemo na izbore, da građani daju svoj sud, da nakon izbora vratimo Crnu Goru na europski put. Tek smo počeli i nećemo stati dok se ostvari svaki od ciljeva”, rekao je Danijel Živković, zastupnik DPS-a.

Prosvjed je ranije podržao crnogorski predsjednik Milo Đukanović istaknuvši na Twitteru da je njegov “cilj vraćanje kredibiliteta i legitimiteta institucijama i zaštita Crne Gore”.

Izmjene zakona o predsjedniku Crne Gore inicirao je prosrpski Demokratski front, a podržali su zastupnici Demokrata bivšeg predsjednika parlamenta Alekse Bečića i građanski orijentirane Abazovićeve koalicije “Crno na bijelo”, pokušavajući tako da prisile Đukanovića da povjeri mandat za formiranje nove vlade nekadašnjem diplomatu iz vremena Slobodana Miloševića, Miodragu Lekiću.

Đukanović je to ranije odbio učiniti ustvrdivši da Lekića nije podržala većina zastupnika u parlamentu, jer je potpise za Lekićevu kandidaturu predalo 37 zastupnika, dok su njih četvoro iz koalicije „Crno na bijelo“ premijera Abazovića dali samo verbalnu podršku.

Predsjednik Crne Gore u ponedjeljak je odbio potpisati sporne izmjene zakona i vratio ih je parlamentu na ponovno odlučivanje, no ako ih zastupnici ponovo usvoje, Đukanović će ih morati potpisati.

Pravni vakuum također je nastao zbog nefunkcioniranja crnogorskog Ustavnog suda, koji trenutno ima samo tri od sedam sudaca i ne može donositi odluke o ustavnosti pravnih akata. Ostalih četvoro otišli su po sili zakona u mirovinu, a zastupnici u parlamentu nisu se uspjeli dogovoriti i osigurati dvotrećinsku većinu za izbor novih.

U međuvremenu, predsjednica crnogorske Skupštine Danijela Đurović pozvala je ponedjeljak predsjednike svih parlamentarnih stranaka da počnu dijalog kojim bi pokušali riješiti trenutnu političku krizu. Đurović je sastanak čelnika stranaka zakazala za srijedu, podsjećajući da Ustavni sud ne funkcionira te da je neophodno političkim dijalogom doći do rješenja trenutne komplicirane političke i društvene situacije.

EU pozvala na dijalog

Europska unija duboko je zabrinuta izglasavanjem izmjena zakona o predsjedniku kojim se zapravo mijenjaju prerogativi predsjednika države usvajanjem zakona po hitnom postupku, priopćeno je u utorak iz ureda visokog predstavnika EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku.

Kako naglašavaju u priopćenju, svi zakonodavni akti trebaju biti u skladu s ustavom, a svi politički akteri trebaju se suzdržati od bilo kakvih akcija koje bi mogle dodatno produbiti institucionalnu krizu i potkopati demokratske institucije zemlje.

“Kako bi okončala trenutačni zastoj, EU poziva sve aktere da daju prioritet izgradnji konsenzusa i hitnom imenovanju članova Ustavnog suda na sljedećem glasanju u parlamentu 22. studenoga”, navodi se u priopćenju i naglašava da je puna funkcionalnost Ustavnog suda ključna za osiguranje legitimiteta demokratskih izbora.