Švedsko tužiteljstvo zaplijenilo je brod osumnjičen za oštećenje podvodnog optičkog kabela koji povezuje Latviju i švedski otok Gotland. Incident se dogodio jučer, a riječ je o najnovijem u nizu sabotaža podvodne infrastrukture u Baltičkom moru.
Osumnjičeni brod, malteški bulker Vezhen od 32.200 dwt, plovio je iz Rusije, a u vlasništvu je bugarske tvrtke Navibulgar. Prema prvim procjenama, oštećenja su najvjerojatnije uzrokovana povlačenjem sidra broda preko podvodnog kabela, piše Splash247.
Posljednjih mjeseci Baltičko more suočava se s nizom incidenata koji uključuju oštećenja plinovoda, energetskih i optičkih kablova. Kao odgovor na ove prijetnje, NATO je pokrenuo operaciju Baltic Sentry radi zaštite ključne podvodne infrastrukture u regiji.
U zajedničkoj izjavi ranije ovog mjeseca, čelnici osam baltičkih zemalja, uključujući Švedsku, Latviju i Njemačku, istaknuli su važnost borbe protiv namjernih oštećenja podvodnih kablova i plinovoda. U izjavi se također upozorava na prijetnje povezane s rastom tzv. flote u sjeni.
“Upotreba sjenske flote od strane Rusije predstavlja ozbiljnu prijetnju pomorskoj i ekološkoj sigurnosti u Baltičkom moru i šire. Takva praksa ugrožava integritet podvodne infrastrukture, povećava rizike od morskog otpada s kemijskim streljivom i financijski podržava nezakonitu agresiju Rusije na Ukrajinu,” stoji u izjavi.
Izložba slika i crteža “Duh materije”, akademske slikarke Milene Krivokapić biće otvorena u Gradskoj galeriji Kotor u četvrtak, 30. januara sa početkom u 20 sati.
Milena Krivokapić rođena je 1992. godine u Nikšiću. Diplomirala je na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju u klasi prof. mr Dragana Karadžića, smjer slikarstvo, 2015. godine. Na istom smjeru magistritala je na Akademiji likovnih umjetnosti kod prof. mr. Marka Musovića, 2021. godine. Tokom druge godine osnovnih studija učestvuje na međunarodnoj razmjeni studenata i tokom jednog semestra pohađa Akademiju lijepih umjetnosti u Firenci. Učestvovala je na više međunarodnih projekata i likovnih kolonija. Izlagala je na samostalnim i kolektivnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Jedna je od osnivača Umjetničkog centra. Trenutno živi i stvara u Nikšiću.
Pješačka tura PK Vjeverica - foto Ž. Obradović i M. lazarević
1 od 8
Na gumnu ispred crkve Sv. Ane G. Stoliv Foto Ž. Obradović
Zajedno na vrhu Sv. Vid Foto Ž. Obradović
Vjeverice i volonteri Naše akcije zajedno Foto Ž. Obradović
Vjeverice na putu ka Gornjoj Lastvi -- Foto Ž. Obradović
Uspon ka Vlaki Foto Ž. Obradović
Vjeverice i lovci
Pogled sa stolivske bande Foto M. Lazarević
Susret sa lovcima
S jedne strane brda je seoski ambijentalni kompleks Gorni Stoliv, a sa druge sličan tradicionalna ruralna cjelina Gornja Lastva, a ova tura nudi pogled sa obje bande
Produbljujući prijateljstva nastala prošle godine u zajedničkim volonterskim akcijama, mladi aktivisti/aktiviskinje NVO Naša akcija i članovi/članice PK Vjeverica su, zajedno sa drugim ljubiteljima prirode, u nedjelju 26. januara uživali u divnoj primorskoj turi od Donjeg Stoliva, preko Gornjeg Stoliva do Vlake, a odatle do Gornje Lastve i brda sa crkvom Sveti Vid, da bi se zatim lagano spustili do Plavde i Lepetana.
Ova staza, kategorisana kao srednje teška, duga 8,5km, uz 660m denivelacije, prelazi se za oko 4-5 ura, ali kada se zastane na brojnim vidikovcima sa kojih se pruža prekrasan pogled na Bokokotorski zaliv, onda se to i oduži. Tako je i bilo- guštalo se na gumnu ispod crkve Sv. Ilije i Sv. Ane u ambijentalnom ruralnom kompleksu Gornjeg Stoliva, zastajkivalo se kroz šumarak uzbrdo ka visoravni Vlaka, da bi se upijao pogled na panoramu ka peraškim otocima. Travnjak i drvena klupa na Vrdoli, prevoju poviše Stoliva koji spaja tivatsku i kotorsku stranu, bili su idealno mjesto za kratku pauzu i uživanje u tišini prirode. U blagom spustu ka Gornjoj Lastvi, a potom popevši se na vrh Svetoga Vida na 440 metara nadmorske visine, još jedna pauza i uživanje u pogledu na Tivatski zaliv i ostrva Sveti Marko i Gospu od Milosti, kao i u panorami ka Hercegnovskoj rivijeri.
Zajedno na vrhu Sv. Vid Foto Ž. Obradović
Oni koji su se posljednji spustili sa vrha, ne žureći da stignu ostale učesnike ture, imali su priliku da se upoznaju sa članovima lovačke družine iz Seljanova.
– Kada smo sišli sa uzvišenja Sveti Vid sa istoimenom crkvom, grupa lovaca je bila okupljena na jednoj livadi u podnožju, na putu za G. Lastvu. Pokazali su se kao izuzetni domaćini, podijelili su sa nama hranu koju su spremili, počastili nas pićem i lijepim gestom dobrodošlice. Dali su nam savjet da budemo oprezni pri silasku do Lepetana, jer je teren klizav. Zahvalne smo im za to, kaže Vesna Grgurević, članica PK ”Vjeverica”.
Staza je srednje težine, zahtijeva solidnu fizičku kondiciju zbog uspona i dužine, ali je pristupačna i za iskusnije rekreativce. Preporučuje se nošenje dovoljne količine vode, jer izvora na stazi ima malo, kao i zaštita od sunca tokom ljetnjih mjeseci.
Atraktivan cvijet mimoze, svečana povorka mažoretki, Gradske muzike, trombonjera i maškara, izazvala je izuzetno veliko interesovanje u Bijeljini i Banja Luci gdje je tokom proteklog vikenda promovisan 56. Praznik mimoze.
Na Trgu kralja Petra u Bijeljini, a potom i na Trgu Krajine u Banja Luci, posjetioci su imali priliku da uživaju i u mediteranskim pjesmama klape Castel Nuovo.
Nakon više godina pauze, građani Bijeljine su sa radošću dočekali i pozdravili karavan Praznika mimoze, kazala je Dragana Dimić, iz tamošnje Turističke organizacije.
„Saradnja kako gradova Herceg Novog i Bijeljine, tako i naših turističkih organizacija je na visokom nivou. Herceg Novi je omiljena destinacija naših sugrađana i u periodu kada se održava Praznik mimoze, ali i tokom ljetnih mjeseci“, kazala je Dimić.
Mimoza je donijela sunčan, topao dan i potvrdu da Banjalučani dolaze i ovog februara u Herceg Novi.
Foto Opština Herceg Novi
Savjetnica gradonačelnika Banja Luke Milada Šukalo istakla je da najviše prostora za saradnju dva grada ima u oblasti turizma i kulture.
„Promocije Herceg Novog u našem gradu i obrnuto su postale tradicija i ono što želimo u narednom periodu jeste da iskoristimo pozitivna iskustva iz Herceg Novog kada su ovakve manifestacije u pitanju, gdje u periodu koji nije sezona ljetovanja, kroz promociju mimoze pokušavate da smanjite sezonalnost”, istakla je Šukalo.
Kako je kazala Tanja Mrkaić iz TO Herceg Novi, karavan je već tradicionalno u Banja Luci.
„Uvijek nas lijepo dočekaju, mi se trudimo da isto učinimo za Banjalučane, ne samo za Praznik mimoze već tokom cijele godine”, kazala je Mrkaić i zahvalila na nesebičnoj pomoći u organizaciji karavana.
Direktorica JUK Herceg fest Tatjana Ateljević je podsjetila na značaj Praznika mimoze.
„Manifestacija je izuzetno značajna za naš grad i sama 56. godina održavanja govori koliko smo vezani za Praznik mimoze i koliko je živ u ljudima koji mu se stalno vraćaju i po 20, 30 godina ne propuštaju da dođu za vrijeme manifestacije, istakla je Ateljević i još jednom pozvala sve da od 14. februara budu u Herceg Novom.
Prva mažoretka, Tara Rašković koja je šest godina dio mimozinog karavana je kazala da je čast predstavljati svoj grad.
„U svakom gradu smo doborodošli, svi nam se obraduju, sviđa im se naš performans. Za mene je Praznik veoma poseban, još kao mala sam maštala da budem mažoretka, pa iako nekada zna da bude naporno, neopisiv je osjećaj biti dio ansambla”, istakla je Rašković.
Od 14. februara do 2. marta u Herceg Novom će biti održan 56. Praznik mimoze, a organizatori su Opština Herceg Novi, Turistička organizacija Herceg Novi i Javna ustanova kulture Herceg fest, uz podršku brojnih sponzora i prijatelja festivala.
Kompletan program dostupan je na praznikmimoze.me i društvenim mrežama Praznika i organizatora.
Tivatska policija u potpunosti je rasvijetlila paljenje vozila koje se dogodilo u Tivtu u decembru prošle godine, saopšteno je iz Uprave policije (UP). Navode da je uhapšen D.J. (39) koji je po nalogu M.K, a u saizvršilaštvu sa L.L. i A.D, koji su uhapšeni 22. decembra, izvršio krivično djelo uništenje i oštećenje tuđe stvari na štetu jedne osobe iz Kotora.
“U prethodnom su periodu, dakle, identifikovani i lišeni slobode nalogodavac, izvršilac i saizvršilac, a sada je policija locirala i lišila slobode organizatora D.J. na koji je način ovaj događaj u potpunosti rasvijetljen”, kazali su iz policije.
Kako su dodali, oni su u mjestu Bohunovo u Tivtu zapaljivom tečnošću polili vozilo i aktivirali požar, usljed čega je nastupila veća materijalna šteta.
“Izvršioci su od nalogodavca za ovo djelo dobili odreðenu količinu novca”, dodaju iz UP.
D.J. će uz krivičnu prijavu biti priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost.
Nekoliko hiljada studenata beogradskog sveučilišta blokiralo je jučer oko 10 sati Autokomandu, jedno od ključnih prometnih raskrižja, nastavljajući prosvjede kojima već dulje od dva mjeseca traže odgovornost vlasti za smrt 15 ljudi u padu nadstrešnice na novosadskom željezničkom kolodvoru 1. novembra prošle godine.
Blokada će trajati 24 sata. Od ponedjeljka su s njima poljoprivrednici, a pridružili su im se brojni građani, bajkeri, taksisti…
Od pola pet ujutro im stanari okolnih zgrada donose jutarnju kavu, javlja N1 Srbija.
Britanski Guardian o prosvjedima piše pod naslovom „Srpski studenti blokirali raskrižje da pojačaju pritisak na Vučića“.
Britanski list ističe da su na prosvjed došli i poljoprivrednici na traktorima, „što podsjeća na pad Slobodana Miloševića“, prenosi Nova.rs.
Francuski Le Monde piše da srpski studenti traže pravdu zbog nesreće u Novom Sadu, osuđujući korupciju i nemar vlasti koju vodi predsjednik Aleksandar Vučić.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je u ponedjeljak, u jeku studentske blokade prometa u Beogradu, da će ispuniti sve njihove zahtjeve, uključujući pomilovanje uhićenih na dosadašnjim prosvjedima te je najavio rekonstrukciju vlade.
Crna Gora i Hrvatska spremne su za otvoren i aktivan dijalog u cilju rješavanja otvorenih pitanja, saopšteno je iz crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova (MVP).
U Zagrebu su juče održane bilateralne konsultacije između Crne Gore i Hrvatske, koje su vodili državni sekretar u crnogorskom MVP Periša Kastratović i državni sekretar u hrvatskom Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova Frane Matušić.
Na sastanku je, kako su rekli iz crnogorskog MVP, razgovarano o stanju otvorenih pitanja i razmotrena je dalja dinamika rada i način njihovog rješavanja, kako bi se što prije postigli konkretni rezultati.
„Obje strane izrazile su spremnost za otvoren i aktivan dijalog“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da će pomaci u rješavanju otvorenih pitanja doprinijeti ukupnim bilateralnim odnosima i daljoj integraciji Crne Gore u Evropsku uniju, što je u zajedničkom interesu.
Dvije strane su, kako su kazali iz MVP, dogovorile stalni kontakt po ovim pitanjima i utvrdile okvirnu dinamiku sljedećih sastanaka.
Danas, osam decenija od oslobođenja Aušvica, sa tugom i poštovanjem prisjećamo se miliona nevinih žrtava Holokausta– muškaraca, žena i djece čiji su životi ugašeni zbog mržnje i predrasuda.
Bilo je potresno čuti poruke i sjećanja preživjelih o ovom mjestu, na kome je zlo pokazalo svoje lice u najokrutnijem obliku. Sjećanje na Holokaust nije samo dužnost prema prošlosti već i obaveza prema budućnosti, anpisao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na mreži X.
Kao predsjednik Crne Gore, zemlje koja baštini vrijednosti antifašizma i tolerancije, ponavljam našu čvrstu posvećenost borbi protiv svih oblika diskriminacije, antisemitizma i netrpeljivosti. Uz želju da nam, i u najmračnijim vremenima, svjetlost humanosti obasja put, upalio sam svijeću za žrtve Holokausta. Neka počivaju u miru, a sjećanje na njih živi vječno. Neka se ovakvo zlo više nikada ne ponovi.
Obilježava se 80. obljetnica oslobođenja koncentracijskog logora smrti Auschwitza. U najgorem logoru nacističke Njemačke ubijeno je više od milijun ljudi. U Auschwitz na komemoraciju, uz brojne druge državnike, došao je i predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković.
Više od 50 državnih izaslanstava većinom najviše razine okupilo se na komemorativnoj svečanosti kojom se obilježava 80 godina otkako su vojnici Crvene armije oslobodili najužasniji među logorima smrti. Auschwitz je postao simbol holokausta koji je nacistička Njemačka provela nad šest milijuna Židova, od kojih je milijun umrlo upravo na tom mjestu od 1940. do 1945.
Među svjetskim liderima koji su došli na komemoraciju su francuski i njemački predsjednik Emmanuel Macron i Frank-Walter Steinmeier, ondje su i britanski kralj Charles, španjoslki Filip predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa, njemački kancelar Olaf Scholz, austrijski šef države Alexander van der Bellen i talijanski Sergio Mattarella, kanadski premijer Justin Trudeau. Sudjeluje i hrvatska delegacija koju vodi premijer Andrej Plenković, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Rusija, iako su njezini vojnici oslobodili Auschwitz, već treću godinu zaredom nije pozvana na ceremoniju zbog rata u Ukrajini.
Aušvic foto EPA
Pripovijedaju samo preživjeli
Dužnosnici muzeja na mjestu bivšeg koncentracijskog logora Auschwitz I i logora za istrebljenje Auschwitz-Birkenau, podignutih u okupiranoj Poljskoj kod grada Oswiecima, rekli su da ovaj put ne žele govore političara. Pripovijedali su samo preživjeli.
Preživjeli su danas u 80. i 90. godinama, zbog čega je uprava memorijalnog centra odlučila da na njima bude fokus, a ne na političarima, jer su u vrijeme oslobođenja bili tek djeca i tinejdžeri. Neki od njih oko vrata su danas imali prugaste marame, kao jedan znak otpora, jer su kao zarobljenici nosili prugasta odijela, kazala je novinarka Tamara Marković za središnji Dnevnik HTV-a.
Preživjeli položili vijence i poklonili se mrtvima
– Poljaci su čuvari sjećanja na više od milijun ljudi, najvećim dijelom Židova, ubijenih u logoru smrti Auschwitzu koji je su nacisti podigli na njihovom teritoriju u Drugom svjetskom ratu, rekao je u Oswiecimu poljski predsjednik Andrzej Duda nakon što je zajedno s posljednjim preživjelima položio vijence i zapalio svijeće u Auschwitzu I.
Pedesetak preživjelih pred zidom smrti kod Bloka 11 u Auschwitzu, s prugastim šalovima oko vrata ili istim takvim trakama oko ruke, većina uz pomoć mlađih članova obitelji, položili su vijence, upalili svijeće, ostavili crvene ruže te se s dlanovima položenim zidu poklonili mrtvima. U koloni među njima hodao je i poljski predsjednik. Tim je simboličnim činom počela komemoracija obilježavanja 80. godišnjice oslobođenja logora.
– Danas ovdje u Oswiecimu, na mjestu nekadašnjeg koncentracijskog logora i logora za istrebljenje održat će se komemoracija za 1,1 ubijenih, milijun Židova, ali i Poljaka, Rusa, Roma i ljudi drugih nacionalnosti iz cijele Europe. Sjećamo se i tri milijuna Poljaka židovskog podrijetla koje su ubili nacisti, naglasio je Duda te podsjetio i na Witolda Pileckog, junaka Drugog svjetskog rata relativno nepoznatog izvan Poljske, koji je prihvatio misiju da se infiltrira u Auschwitz kako bi otkrio užase logora.
Aušvic foto EPA
Sjećanja preživjelih
– U Auschwitz sam stigla u noći. Bilo je strašno jer čim sam izašla iz vagona, odmah sam osjetila miris, onaj koji sam poznavala iz Treblinke – miris spaljenih tijela. Postrojili su nas u krug, a u sredini su stajali mladi Nijemci s fotoaparatima i slikali nas. Izgledale smo strašno – njima je to bilo jako smiješno, kazala je Janina Iwanska.
– Potisnula sam sva ta sjećanja najbolje što sam mogla. I doista, moram reći da sam uspjela sve ove godine. Sada mi se sve vraća – kojekakve slike iz Oswiecima, dodala je Teresa Regula.
Auschwitz, mjesto smrti više od 1,1 milijuna Židova
Više od 1,1 milijun ljudi, većinom Židova, umrlo je u plinskim komorama ili od gladi, hladnoće i bolesti u Auschwitzu. Nacisti su ubili više od 3 milijuna od 3,2 milijuna poljskih Židova, što čini otprilike polovicu Židova ubijenih u holokaustu. Između 1941. i 1945. nacistička Njemačka i njeni suradnici sustavno su ubili oko šest milijuna Židova diljem Europe pod njemačkom okupacijom.
Na trgu ispred katedrale Svetog Tripuna u Kotoru danas, 27. januara su, tradicionalnim izgovaranjem loda, pohvala Svecu, po 1216. put i podizanjem zastave na bazilici, počele Tripundanske svečanosti koje se održavaju u čast zaštitnika Kotora i Kotorske biskupije.
Početak svečanosti tradicionalno je označio Mali admiral, Matija Joška Radimiri iz Kotora, što je uloga kojom se simbolički ističe generacijsko trajanje Bokeljske mornarice, a pretpostavlja se da je uvedena još u XVI. stoljeću, kada je mornarica preuzela vanjsku proslavu Svetog Tripuna. Lode se izgovaraju prije podizanja zastave.
U srednjovjekovnim gradovima istočnojadranske obale u Zadru, Splitu, Dubrovniku i Kotoru ostali su sačuvani tekstovi loda (pohvala) svecima zaštitnicima. Danas se one izgovaraju samo u Kotoru uoči proslave svetog Tripuna (3. februar).
Vanjska proslava će bit u nedjelju, 9. februara. U 10 sati Bokeljska mornarica pleše kolo u čast sv. Tripunu, a u 10:30 je pontifikalna misa koju predvodi mons. Mladen Vukšić, kotorski biskup. Nakon mise uslijedit će procesija sa svetim relikvijama ulicama grada.
