Herceg Novi – Novogodišnji pokloni za štićenike Dnevnog centra i „Nove šanse“

0
Herceg Novi – Novogodišnji pokloni za štićenike Dnevnog centra i „Nove šanse“
Dnevni centarOHNN pokloni

Osmjesi i radost dočekali su danas u Dnevnom centru predstavnike Sekretarijata za lokalnu upravu Opštine Herceg Novi, koji su u susret praznicima tradicionalno gosti ove ustanove. Sekretarka Vesna Samardžić i saradnici uručili su slatke pakete i novogodišnje poklone djeci koja su štićenici Dnevnog centra, kao i korisnicima servisa 27+ u nevladinoj organizaciji „Nova šansa u Novom“.

„Ovo nam je najdraža i najslađa obaveza, odnosno zadovoljstvo, da pred svaku Novu godinu obiđemo korisnike u Dnevnom centru, da im podijelimo novogodišnje pakete i poklone, poželimo srećnu i uspješnu narednu godinu i da se družimo sa njima. Želimo da osjete novogodišnji duh, da znaju da smo i u ovim momentima mi tu, sa njima i za njih, kao i uvijek“, poručila je Samardžić.

Druženje u Dnevnom centru ove godine je bilo veselije i masovnije, jer je uručivanje poklona upriličeno zajedno za djecu koja su štićenici ustanove i za one starije, koji koriste servis u „Novoj šansi“.

„Kao što ste i vidjeli, djeca su veoma srećna, raspoložena, reaguju jako pozitivno. Osim paketića, njih veseli svaki gost, zaista ih obraduje svako ko dođe u posjetu. Pored Opštine, imamo ovih dana još gostiju i želim da se zahvalim svim donatorima, svim ljudima koji svake godine uveseljavaju našu djecu i mlade, koji dolaze da nas posjete i da pokažu da imamo podršku, kako mi koji sa njima radimo, tako i oni i njihovi roditelji“, poručio je direktor Dnevnog centra, Petar Kovačević.

Samardžić i Kovačević su se osvrnuli na uspješan rad Dnevnog centra u protekloj godini i najavili da u januaru očekuju da počne sa radom servis za osobe starije od 27 godina. Time će biti kompletirana transformacija ove ustanove iz centra namijenjenog samo djeci u dnevni boravak djece sa smetnjama i teškoćama u razvoju i odraslih lica sa invaliditetom.
Samardžić je istakla da su tokom ove godine završeni radovi na nadogradnji objekta u Sutorini, izvršeno je opremanje novih prostorija za korisnike starije od 27 godina i završena formalno-pravna transformacija ustanove, a predstoji još dobijanje licence.

Dnevni centarOHNN pokloni

„To je velika stvar jer postoji dosta zahtjeva, veliko je interesovanje, a mi dosad nismo imali nikakvu mogućnost, prostornu prije svega, da organizujemo ovaj servis. Ima dosta korisnika koji su napunili 26 godina, koji su formalno, u skladu sa zakonom, bili obavezni da izađu iz Dnevnog centra i ovo im je zaista potrebno. Predano smo radili kako bismo na kraju uspostavili servis u našem objektu, tako da on već krajem januara počinje da radi“, navela je Samardžić.

Ona je podsjetila da je rad dnevnog boravka 27+ u proteklom periodu organizovan kroz pilot projekat sa NVO „Nova šansa u Novom“, a finansirala ga je lokalna uprava.
Govoreći o servisima koje će lokalna uprava podržavati u narednom periodu, ona je kazala da će biti nastavljen projekat prevoza onkoloških pacijenata na terapije i kućne palijativne njege koji se realizuje sa Crvenim krstom, za šta je nacrtom budžeta planirano 50 hiljada eura. Dodala je da su u toku pregovori o osnivanju dnevnog boravka za stare, kao i da je izvjesna saradnja u cilju osnivanja servisa psihosocijalne podrške za djecu, osobe sa invaliditetom i sve druge ranjive kategorije kojima je potrebna konsultacija kada je u pitanju mentalno zdravlje.

Kovačević je kazao da je u minuloj godini Dnevni centar dobio novu licencu, kojom je broj korisnika povećan sa 15 na 30, a trenutno u prostorjama u Sutorini boravi 23 djece i mladih, starosti do 26 godina.

„Od januara, sa otvaranjem servisa 27+, imaćemo još petnaestak korisnika, tako da će ukupan broj biti oko 40. To će naravno iziskivati mnogo veću angažovanost, trud i rad. Zaposleni se zaista trude, vrijedno rade i nastoje da, pored standardnih planova rada koje izvodimo sa djecom, uvijek imamo i izlete, radionice, učešće u kulturnim događajima i sportskim takmičenjima, kampove. Naš glavni cilj je socijalizacija djece iz našeg centra“, rekao je Kovačević.

Italija uhitila dugo traženog mafijaškog šefa u tajnoj sobi stana u Napulju

0
Italija uhitila dugo traženog mafijaškog šefa u tajnoj sobi stana u Napulju
Italija – policija – karantin – foto EPA

Talijanska policija uhitila je dugo traženog šefa Camorre u Napulju nakon što ga je otkrila kako se skriva u tajnoj sobi unutar stana.

Četrdesetdevetogodišnji Adolfi bio je u bijegu od 2022. i mora odslužiti zatvorsku kaznu od osam godina i tri mjeseca zbog prethodnih osuda, rekli su istražitelji.

Optužbe uključuju članstvo u mafijaškoj kriminalnoj organizaciji, iznudu mafijaškog stila i korupciju.

Snimka koju je objavila karabinjerska policija prikazuje policajce kako noću ulaze u zgradu prije nego što otkriju skriveni prostor iza zida sobe. Ulaz u skrovište bio je skriven iza radijatora.

Iza zida, video prikazuje uski hodnik koji vodi do skrovišta, u kojem su se nalazili mali kavez za ptice i kip Djevice Marije.

Bande Camorre djeluju uglavnom u Napulju i okolnoj regiji Campaniji. Za razliku od hijerarhijski strukturirane Cosa Nostre, Camorru čine autonomni klanovi.

Riječki 3. maj osigurao novi posao: grade se dva riječna kruzera za Scenic grupu

0
Riječki 3. maj osigurao novi posao: grade se dva riječna kruzera za Scenic grupu
Foto: Scenic Eclipse II/Screenshot Youtube

Riječko brodogradilište 3. maj 1905 ulazi u 2026. godinu s osiguranim novim poslom koji donosi kontinuitet proizvodnje i dodatnu stabilnost za zaposlenike i kooperante. Dogovorena je gradnja dva 80-metarska riječna kruzera za Scenic Group, čime riječki škver širi portfelj i ulazi u novu tržišnu nišu – riječnu kruzing industriju.

Kako piše Novi List, pregovori koji su trajali posljednjih mjeseci sada su privedeni kraju, a prema informacijama iz Scenicove tvrtke MKM Yachts, preostaje još formalno odobrenje Nadzornog odbora, nakon čega se očekuje potpis ugovora. Time bi posao bio službeno potvrđen već krajem godine.

Prema planu proizvodnje, rezanje limova za prvi kruzer predviđeno je u svibnju 2026., dok bi se kobilica položila tijekom ljeta. Rok isporuke prve novogradnje postavljen je na proljeće 2027. godine. Drugi brod pratit će isti ritam, s pomakom od oko tri mjeseca, a njegova isporuka planirana je za treći kvartal 2027.

 Za riječko brodogradilište ovaj posao tehnički ne predstavlja prepreku. Riječ je o brodovima namijenjenima plovidbi rijekama i mirnim vodama, pri čemu će svaka novogradnja zahtijevati obradu oko 500 tona čelika. Ukupno će se, za oba broda, preraditi približno tisuću tona materijala, što se dobro uklapa u postojeće kapacitete škvera.
Specifičnost ovog projekta je i u načinu gradnje. Trupovi se neće graditi na navozu, već na jednom od platoa unutar brodogradilišta, bez potrebe za dokovanjem. Riječki škver odradit će gradnju trupa i djelomično opremanje, dok će završnu fazu opremanja preuzeti MKM Yachts, uz uključivanje domaćih i stranih kooperanata.
Takav model suradnje već je potvrđen u praksi na polarnim kruzerima Scenic Eclipse II i Scenic Ikon, koji se također grade u Rijeci. Upravo oslobađanje dijela kapaciteta na projektu Scenic Ikon otvara prostor za ove nove novogradnje.
Novi riječki kruzeri bit će namijenjeni plovidbi rijekom Douro u Portugalu, gdje Scenic već operativno koristi dva broda. Rast potražnje za luksuznim kruzingom, posebno na riječnim rutama, potvrđuje da je riječ o tržištu s dugoročnim potencijalom.

Procjene upućuju da bi vrijednost svakog broda mogla iznositi oko 25 milijuna eura, što ovaj posao čini značajnim ne samo za riječki škver, već i za širi lanac domaće pomorske industrije.

Trebinjski cikloturizam u velikom usponu

0

Trebinjski cikloturizam u velikom usponu

Rentiranje  bicikala i turističke biciklističke ture sa vodičima sve više su dio ponude Turističke organizacije Trebinje, koja je, u saradnji sa Biciklističkim klubom Vučji zub, napravila pravi bum kada je u pitanju ovaj adrenalinski sport.

“U pravu ste, bicikliranje sve više postaje adrenalinski sport i sve više nam se traže  bicikli i vodiči koji će turistima, bilo pojedinačno ili u grupama, predstaviti naš grad u jednom drugačijem svjetlu, uz dozirane uspone i padove brdskih staza, u zavisnosti od toga kako ko želi”, kaže Aleksandar Spaić, sekretar Biciklističkog kluba Vučji zub.

Kaže da raspolažu sa desetak bicikala koje iznajmljuju, a koji su namijenjeni upravo za brdske staze, pa, s obzirom na to da su u klubu svi i vodiči koji turistima znaju prikazati znamenitosti kroz koje prolaze dok se voze, ture se rade i kroz grad, ali i na destinacije prema austrougarskim karaulama oko grada, te i na sami Leotar iznad Trebinja.

“Organizuju se i ture po Hrvatskoj i Crnoj Gori, gdje turisti žele i dokle žele, iznajmljujući naše  bicikle i uz naše vodiče, a kada su u pitanju velike grupe, prati ih i vozilo, s obzirom na moguće nezgode na putu, kvarove bicikala i slično, dok, sa druge strane, neki dolaze i svojim biciklima, pojedinačno i u grupama, uglavnom ljeti, iz pravca Dubrovnika i Crne Gore, pa nam se obraćaju ili da budemo vodiči, ili za pomoć, gdje svakome besplatno izlazimo u susret”, navodi dalje Spaić.

Veliki je broj i porodica, naročito iz Srbije, koje ljetuju u Trebinju i preko Turističke organizacije uzimaju ponude za bicikliranje, pa se dešava da, umjesto nekoliko sati, u desetak dana boravka u gradu, bicikle iznajme i po dva-tri puta.

Spaić kaže da su to uglavnom porodice koje biciklima obiđu manastir Tvrdoš, ili Petropavlov manastir, jer se vozi asfaltom, bez uspona, pa biciklirati mogu i roditelji i djeca, ali se dešava da se porodica uputi i na zahtjevnije staze.

Iznajmljivanje bicikala
“Naš klub se trudi da skrene pažnju na to da je cikloturizam najbrža rastuća grana u takozvanom outdoor turizmu. Trebinje svojim položajem, klimom, a ponajviše biciklističkom stazom od manastira Zavala na jugozapadu, pa takozvanom Ćirovom stazom do Jazine, na granici sa Crnom Gorom, ima ogromnu prednost nad okolnim regijama, što se prosto mora iskoristiti”, kaže Spaić.

Sve rute koje smatraju primamljivim za turiste su osmislili i mogu se naći i na sajtu Turističke organizacije Trebinja, a u planu je da naprave mapu sa ucrtanim svim postojećim stazama, ne samo u Trebinju, već i cijeloj Hercegovini.

Prije dva mjeseca na Jahorini je predstavljen i projekat “Euro Velo”, takozvani auto-put za bicikle.

On bi išao od Beograda, preko Sarajeva, do Dubrovnika, a na tom putu je neizostavno i Trebinje.

To bi bio dodatni vjetar u leđa cikloturizmu u Trebinju, a u čemu i Turistička organizacija i BK Vučji zub vide dodatne razvojne šanse.

Zeleno svjetlo za turistički kompleks u uvali Pržno – Na mjestu nekadašnjeg hotela Plavi horizonti

0
Zeleno svjetlo za turistički kompleks u uvali Pržno – Na mjestu nekadašnjeg hotela Plavi horizonti
Plavi_horizonti – (Foto: Agencija za zaštitu životne sredine/Elaborat/Printscreen

Izgradnja luksuznog turističkog rizorta u zaleđu plaže Plavi horizonti u Pržnu korak je bliže realizaciji, nakon što je investitor, kompanija QD Hotel and Property Investment Montenegro, za realizaciju ovog projekta dobila zeleno svjetlo od Agencije za zaštitu životne sredine.

Kako stoji u objavljenom dokumentu, donijeto je rješenje kojim se utvrđuje da za izgradnju ovog turističkog kompleksa nije potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.

– U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da je nosilac projekta dužan da u toku funkcionisanja projekta, kao i u slučaju akcidenta, postupi u skladu sa projektnom dokumentacijom, važećim tehničkim normativima i standardima propisanim za ovu vrstu objekata, te da pri realizaciji projekta realizuje sve mjere navedene u dokumentaciji za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu – navedeno je.

Podsjetimo, kako je eKapija nedavno pisala, budući hotelski kompleks prostiraće se na pet urbanističkih parcela, a predviđena je gradnja glavnog hotela i osnovnih hotelskih objekata sa 168 smještajnih jedinica, uz 78 jedinica u depandansima. Takođe, imaće i rezidencijalne vile u okviru Village residences sa ukupno 23 smještajne jedinice, uz prateće elemente uređenja terena. Vile su predviđene za ekskluzivni smještaj budućeg turističkog kompleksa – Mixed-use resorta, kojim će upravljati brendirani operater.

Osim toga, imaće i dodatne sadržaje kao što su ulazna kapija, plažni restoran, plažni klub, sportski i teniski tereni, bazeni, igraonica.

Prema ranijim najavama, riječ je o kompleksu u koji će biti uloženo 270 mil EUR. Sam projekat započet je još 2010. godine, kada je katarski državni investicioni fond Qatari Diar, kupio preko 270.000 metara kvadratnih terena na prostoru nekadašnjeg hotela Plavi horizonti u uvali Pržno kako bi izgradili turistički kompleks. U taj projekat investitor je uložio uložio preko 80 mil EUR, ali već godinama pomaka u realizaciji nije bilo. Kako je ranije objavljeno, ovu investiciju koče imovinski sporovi i tužbe kojima se osporavaju svojinska prava.

Plaža Plavi horizonti najveća je i najznačajnija plaža u Tivtu, a nalazi se u blizini Radovića. Dugačka je 300 metara i zaštićena kao Spomenik prirode. Podsjetimo, na ovoj lokaciji ranije se nalazio hotelski kompleks Plavi horizonti koji je imao hotel, auto-kamp, sportsko-rekreativni tereni, plažni restoran i parkovske površine. Ovi objekti su srušeni, a novi kompleks formiran je na ukupnoj površini cca 15,5 ha.

Intenzivirana akcija sankcionisanja prevoza nepokrivenog građevinskog materijala

0
Intenzivirana akcija sankcionisanja prevoza nepokrivenog građevinskog materijala
Komunalna inspekcija HN

Zbog sve aktuelnijeg problema neodgovornog ponašanja prevoznika koji transportuju rasuti građevinski teret, Služba komunalne policije i inspekcijskog nadzora i pripadnici Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi intenziviraće akciju kontrole prevoza ovog materijala. Novčane kazne po ovom osnovu iznose do 7 000 eura.

Povećana gradnja objekata uslovila je i veći intenzitet transporta građevinskih materijala koji prevoznici veoma često ne obezbjeđuju na zakonom propisan način zbog čega dolazi do prosipanja rasutog tereta na saobraćajnice. Osim ugrožavanja bezbjednosti učesnika u saobraćaju i svakodnevnih dodatnih aktivnosti radnika preduzeća „Čistoća“ koji uklanjaju materijal, prevoznici direktno krše zakonska rješenja zbog kojih su propisane visoke novčane kazne.

Pojačana akcija kontrole odnosiće se na primjenu i poštovanje Odluke o regulisanju drumskog saobraćaja Opštine Herceg Novi i Zakona o prevozu u drumskom saobraćaju. Konkretno službenici Službe komunalne policije i inspekcijskog nadzora sankcionisaće prekršaje koji se odnose na prevoz tereta koji nije raspoređen, pričvršćen i pokriven i koji kao takav može nanijeti štetu putu i putnoj infrastrukturi.

Službenici će kontrolisati i poštovanje odredaba Zakona o prevozu u drumskom saobraćaju u pogledu posjedovanja licence za javni prevoz putnika ili tereta u drumskom saobraćaju, posjedovanja odobrenja za obavljanje prevoza za sopstvene potrebe, zaključenog ugovor o radu za vozača osim za fizičko lice, teretnog lista za prevoz tereta vozilom čija najveća dozvoljena masa prelazi 3.500 kg, putnog lista za prevoz lica, vozilom serijski proizvedenim sa više od devet sjedišta uključujući i sjedište vozača u unutrašnjem i međunarodnom drumskom saobraćaju i odgovarajuće dozvole za prevoz u međunarodnom drumskom saobraćaju, ukoliko međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno.

Iznos kazni za navedene prekršaje, a koji su u nadležnosti hercegnovske Službe komunalne policije i inspekcijskog nadzora iznosi do 7 000 eura.

Kontrole i sankcionisanja obavljaće na magistralnim i lokalnim putevima na teritoriji opštine Herceg Novi. Cilj neće biti samo kažnjavanje, već i podizanje svijesti svih učesnika prevoza u drumskom saobraćaju o obavezi poštovanja propisa i očuvanja komunalnog reda u opštini.

Posebna pažnja biće posvećena i kontroli divljih deponija na kojima se svakodnevno iskrcava građevinski otpad.

Formirana GI Sloboda vjere: Forum za ravnopravan status CPC-a i slobodu vjere

0
Formirana GI Sloboda vjere: Forum za ravnopravan status CPC-a i slobodu vjere
Formirana GI Sloboda vjere: Forum za ravnopravan status CPC-a i slobodu vjere

Istaknuti predstavnici naučne, poslovne i kulturne zajednice formirali su u Budvi Građansku inicijativu „Sloboda vjere“ (GI-SV). Inicijativa je utemeljena kao savjetodavno stručno tijelo sa primarnim ciljem regulisanja institucionalnog statusa Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) i afirmacije ravnopravnosti svih vjerskih zajednica u skladu sa evropskim standardima.

Sa osnivačkog simpozijuma je poručeno da GI-SV nije vjerska niti politička organizacija, već laička platforma koja se zalaže za vladavinu prava i primjenu principa neselektivnosti u procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.

Ključne poruke osnivača:

  • Ana Vukotić (rediteljka): „Cilj inicijative je obezbjeđivanje jednakih prava za CPC, bez umanjivanja značaja ili osporavanja bilo koje druge zajednice. Ovo je ključni trenutak I za pokretanje građanskog dijaloga u okviru pregovaračkih poglavlja 23 i 24.“
  • Žarko Radulović (privrednik): „Lojalnost državi izvire iz pravde, a ne iz podaništva. Sloboda počinje prekidom ćutanja pred lažima. Naš put zahtijeva čojstvo i odgovornost pred istorijom.“
  • Vladimir Nikaljević (privrednik): „Pitanje statusa i imovine CPC je test demokratske zrelosti. Crna Gora mora birati između funkcionalne države u kojoj su svi podložni zakonu ili nefunkcionalnog sistema i prikrivene despotije.“
  • Pozivajući se na EU smjernice o promociji  i zaštiti slobode vjere ili uvjerenja (2013.), Srđan Mihaljević (ekspert UN – a) istakao  je važnost zaštite vjerskih prava širom svijeta, naglašavajući univerzalnost, neutralnost i zaštitu pojedinaca od progona i diskriminacije. „Ulaskom u EU Crna Gora će, pristupiti potpisivanju Ugovora o funkcionisanju, u čijem članu 17 se navodi da države članice poštuju i ne prejudiciraju status crkava i vjerskih zajednica, već uspostavljaju redovan i transparentan dijalog u cilju razumijevanja njihovih stavova i uloge u Evropskim politikama.Time se osigurava da se glas vjerskih i organizacija  čuje u procesu EU bez favorizovanja ili diskriminacije uvažavajući princip odvojenosti crkve i države, što zastupamo i kroz ovu inicijativu“.
  • Dragan Purko Ivančević (privrednik): „Ispravljanje nepravde prema vjerujućim Crnogorcima je dug prema budućim generacijama koje ne smiju biti prinuđene da dokazuju pravo na sopstvenu duhovnost.“
  • Zoran Ljumović (privrednik): “Crna Gora ne može – niti smije – da se odrekne svog kulturno-istorijskog nasljeđa. Naprotiv, dužna je da ga zaštiti kroz vladavinu prava. Ravnopravnost ne traži brisanje pamćenja niti amputaciju istorijske svijesti. Oslonjeni na evropske standarde i provjerljive istorijske činjenice, budućim generacijama želimo da ostavimo ne spor, već pravedno, stabilno i uređeno stanje u evropskoj državi.”

Deklaracija i zahtjevi prema međunarodnoj zajednici

Usvojenom Završnom deklaracijom ocijenjeno je da položaj CPC nije teološko, već suštinsko političko-pravno pitanje koje odražava posvećenost Crne Gore evropskim vrijednostima.

Formirana GI Sloboda vjere: Forum za ravnopravan status CPC-a i slobodu vjere

GI-SV je uputila dva ključna zahtjeva:

  1. Državnim institucijama: Poziv Predsjedniku države, Skupštini i Vladi da prekinu praksu ignorisanja i pitanje CPC riješe zakonito i pravedno.
  2. Evropskoj uniji: Institucijama EU upućeno je Otvoreno pismo sa zahtjevom da se status CPC uvrsti kao referentno mjerilo (benchmark) za zatvaranje Poglavlja 23 i 24, te da postane sastavni dio redovnih izvještaja Evropske komisije o napretku Crne Gore.

Inicijativa zaključuje: Pravedni i transparentni odnosi države i vjerskih zajednica jačaju društvenu koheziju, povjerenje u institucije i otpornost Crne Gore na spoljne pritiske i maligne uticaje.

Gitina torta ili savršena i zdrava verzija čokoladnog kolača s višnjama

0
Gitina torta ili savršena i zdrava verzija čokoladnog kolača s višnjama
Gita torta višnja – https://www.fitness.com.hr/

Jedna od starih maminih kuharica godinama je već zalistana na stranici s receptom za Gitin kolač, omiljen svima još od prve pripreme.

Mi smo odlučile da Gitin kolač može biti jednako ukusan i ako u njega ne utrpamo hrpu šećera, a s obzirom na to da nam je okrugli kalup bio pri ruci, nastala je Gitina torta.

Za podlogu:

  • 40 g kokosovog brašna
  • 40 g mljevenih lješnjaka
  • 200 g sitno mljevenih zobenih pahuljica
  • 30 g kakaa u prahu
  • 150 g paste od datulja
  • 70 g kokosovog ulja
  • prstohvat soli

Postupak: 

  1. Sve sastojke pomiješajte i izmijesite rukama te utisnite u klasični kalup za tortu.
  2. Zapecite 10-12 minuta na 180°C.

Za kremu od višanja:

  • 1 staklenka kompota od višanja (s oko 450 ml soka)
  • 75 g škroba

Postupak: 

  1. Višnje izvadite iz staklenke i otkoštite ih ako imaju koštice. Ostavite ih sa strane.
  2. U lonac za kuhanje kreme namjerite škrob te dolijevajte malo po malo soka od višanja iz kompota.
  3. Promiješajte tako da nastala smjesa bude gusta i bez grudica, a zatim dolijte ostatak soka od višanja.
  4. Kuhajte na laganoj vatri sve dok se krema ne zgusne i ne prokuha.
  5. U toplu kremu umiješajte otkoštene višnje te prelijte preko podloge.

Za čokoladnu kremu:

  • 1 konzerva kokosovog mlijeka (čvrsti dio; ostavite je u frižideru nekoliko sati)
  • 150 g tamne čokolade
  • prstohvat soli
  • 20 g agavinog sirupa

Postupak: 

  1. Sve sastojke otopite na pari.
  2. Prelijte preko kreme od višanja (bit će jako rijetko, ali neka vas to ne zabrinjava) i ostavite da se dobro ohladi i stisne.

Dva novogodišnja koncerta učenika u Kotoru

0
Hor Srednje škole

Učenici Osnovne i Srednje muzičke škole „Vida Matjan“ zaokružili su prvo školsko polugodište nastupima na koncertima koji su jedan za drugim, održani u ponedjeljak, 22. decembra u Sali Crkve Sv. Duha – Koncertnoj dvorani Škole. Svojim najbližima- roditeljima, braćom, sestrama, prijateljima, kao i nastavnicima/profesorima, učenici sa instrumentalnih odsjeka, solo-pjevači, horisti i orkestraši, predstavili su se izvedbama koje su, uz podršku nastavnika, uvježbali tokom nastave od septembra do kraja decembra i time na svečan način zaokružili i ovu kalendarsku godinu.  U prvom koncertu, koji je počeo nešto ranije – od 16.30 sati, sa kompozicijom „Cold Snap“ (M. Hayes) nastupio je Hor Osnovne muzičke škole, zajedno sa Orkestrom Osnovne i Srednje muzičke škole, koje je predvodila dirigentkinja Ksenija Đuričković, dok im je klavirsku podršku pružila Ivana Marković.

Uslijedili su nastupi učenika Osnovne muzičke škole od drugog do šestog razreda, među kojima su najbrojniji bili oni iz klasa klavira: Vanja Krivokapić, duo: Nora Petrović i Ana Vulović,  Greta Petrović, Katarina Petrović, Livija Mirošević, Mila Jeftić, Anja Jovanović, Divna Radonjić,  Tara Perovanović, Katja Živković, Itana Poček, Ana Cigale, Simona Knežević, Lara Latković, Viktor Bulatović, Una Veselinović, Mila Janović, Kristina Nedović, Sofija Mirković, Aleksandar Mršulja, Kristina Rizoniko, Luka Pajović, Joana Kažić, zatim harmonikaši: Matija Mijatović, Balša Raković, Aleksa Magud; duo gitara Filipa i Doris Mršulja, te solo-gitaristi Filip Lučić i Mihail Vidović; violinisti: Eva Gračeva, Nevena Nikolić, Lev Tinjanov, Antonija Čučić i flautistkinja Monika Panjako.

Mješoviti hor SMŠ kojim je dirigovala Nađa Zeković zabloistao je na drugom koncertu, održanom odmah iza prvog, od 18.30 sati. U klavirskoj saradnji sa Andrijanom Jovanović Hor je izveo kompoziciju „You are my peace“ J.M.Martina, a zatim i makedonsku narodnu pjesmu „Jovano, Jovanke“ (aranžman N. Zeković), uz instrumentalnu pratnju ansambla u sastavu: Ana Vulović, klavir, Vuk Đakonović, harmonika i Damjan Šoć, kahon.

Dva novogodišnja koncerta učenika u Kotoru
Dječiji hor i orkestar

U nasztavku su nastupili učenici sa odsjeka klavira od VII razreda Osnovne muzičke škole do maturanata: Jana Gezović, Ana Golubenčeva, Danica Matanović, Savva Maslakov, Tihana Kordić, Aleksandr Ermakov, Zlata Marković; gitaristi: Jana Blagojević, Martin Petković, Uroš Proročić, Milan Jocić, Nikolina Dževerdanović; flautistkinje Korina Reichel i Anna Kozhurina. U solo nastupu predstavila se violinistkinja Joana Kažić, a njene kolege Artjom Varsnofijev i Isidora Zirojević naastupili su i solo i u duetu. Takođe, u duu su nastupili i Anna Kozhurina, flauta i Vuk Đakonović, harmonika.

Šlagvort koncerta bio je nastup polaznika Odsjeka za solo pjevanje: Nikole Karadžića, Aleksandra Ermakova, Pavla Radulovića, Lane Velaš, Jelene Ojdanić i Valtera Vlaovića.

 Posebnu čar imale su izvedbe dvaju vokalnih dueta: Aleksandra Ermakova i Pavla Radulovića, te Jelene Ojdanić i Valtera Vlaovića, koje je pripremala prof. Dušica Ćetković. Oni su u klavirskoj saradnji sa Vasilisom Lopušinommizveli kompozicije Feliksa Mendelsona i Henrija Purcella.

Publika je uživala u djelima Baha, Betovena, Mocarta, Konjovića, Kačinija, Majera, Merca, Terege, De Falje, Grubera, Orljanskog ,Bajera, Ridinga, Giloka, Matjan i mnogih drugih kompozitora.

/M.D.P./

Božićni koncert- Deveta Betovenova

0
Božićni koncert- Deveta Betovenova
Plakat Jakovljev božićni koncert

Ugledni ruski pijanista Aleksandar Jakovljev nastupiće drugog dana Božića, u petak, 26. decembra od 19 sati, u Koncertnoj dvorani Muzičke škole „Vida Matjan“ u Kotoru – Crkvi Sv. Duha.  U programu je  Simfonija br. 9 u d-molu, Op.125 Ludviga van Betovena, u klavirskoj transkripciji Franca Lista.

Ovo je posljednja Behovenova simfonija, koju je stvarao skoro 10 godina. Već na praizvedbi 1824. godine, kojom je dirigovao kompozitor, publika je oduševljeno prihvatila ovo djelo, u kome je utkana temeljna misao Betovenovog revolucionarnog duha, sloboda i jednakost. U završnom, IV stavu Simfonije je „Oda radosti“, koja je danas službena himna Evropske unije.

Aleksandar Jakovljev, koji već treću godinu živi sa porodicom u Crnoj Gori, aktivno koncertira širom svijeta – nastupao je u Carnegie Hall-u u Njujorku, Victoria Hall-u u Ženevi, Laeiszhalle i Elbphilharmonie u Hamburgu, u Berlinskoj filharmoniji i drugim salama. Nizom nastupa sa različitim programima predstavio se i ovdašnjoj publici, a božićnim koncertom zaokružuje uspješnu koncertnu sezonu.

M.D.P.