Aerodromi Crne Gore (ACG) su, uoči obilježavanja Međunarodnog dana bijelog štapa 15. oktobra, predstavili infrastrukturu koja omogućava samostalno kretanje i funkcionisanje osoba sa oštećenim vidom.
Kako je saopšteno iz ACG-a, izvršni direktor te kompanije, Vladan Drašković je na podgoričkom aerodromu predstavio rezultate projekta “Inovativne usluge transporta za osobe potpuno i djelimično oštećenog vida – DANOVA” koji se finansira iz sredstava Evropske unije.
Izvršni direktor Saveza slijepih, Goran Macanović je čestitao ACG-u dodajući da je osobama sa potpuno i djelimično oštećenim vidom sada zadovoljstvo da budu njihovi korisnici.
“Aerodromi Crne Gore sada su možda i najpristupačnija institucija za osobe sa oštećenim vidom“, kazao je Macanović.
On je naveo da će svakog turistu sa oštećenim vidom na ACG-u dočekati taktilne trake koje vode do pasoške kontrole i dodao da će imati prioritet prilikom prelaska granice.
„Nadam se da će ACG biti primjer institucijama sistema i preduzećima koja pružaju usluge široj javnosti, kako treba da unaprijede svoje usluge“, naveo je Macanović.
Predsjednik Organizacije slijepih za Bar i Ulcinj, Veselin Joketić rekao je da je oduševljen ljubaznošću i diskretnošću osoblja ACG-a, kao i stazama vodiljama, taktilnim pismom i orijentacionom mapom.
Rukovoditeljka projekta u ime ACG, Nina Planinić kazala je da je na aerodromu Podgorica instalirana taktilna staza vodilja i orijentacioni plan na Brajevom pismu, oznake u obliku broja na izlazima većih dimenzija.
Na podgoričkom aerodromu instaliran je i video zid u terminalnoj zgradi, radi bolje pristupačnosti i pregleda svih važnih informacija poput reda letjenja.
Kako je saopšteno, na aerodromima u Podgorici i Tivtu instalirani su lokalni mikrofoni na pultovima informacija, šalterima za registraciju putnika i prtljaga i šalterima za pasošku kontrolu, koji olakšavaju komunikaciju sa osobljem.
Na oba aerodroma instalirane su kontrasne trake u toaletima za osobe sa invaliditetom (OSI), kao i oznake na Brajevom pismu na šalterima informacija, šalterima za registraciju putnika i prtljaga i za pasošku kontrolu, kao i na vratima toaleta za OSI.
Kako se navodi, instalirana je i prilagođena zvanična stranica ACG za osobe potpuno i djelimično oštećenog vida.
“ACG nastaviće da budu primjer pozitivne prakse u svim sferama, a posebno u kontekstu jednakog tretmana, poštovanja ličnosti i dostojanstva osoba sa invaliditetom”, poručila je Planinić.
Ona je podsjetila da je ranije dio zaposlenih ACG, koji su u direktnom kontaktu sa putnicima, uspješno završio i praktičnu obuku u cilju poboljšanja usluga zemaljskog opsluživanja putnika potpuno i djelimično oštećenog vida.
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da bi eventualni izravni sukob snaga NATO-a s Rusijom vodio do globalne katastrofe.
– Nadam se da su oni koji o tome govore dovoljno pametni da ne poduzimaju takve korake, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin na novinskoj konferenciji u kazahstanskom glavnom gradu Astani.
Naglasio je da nema planova o daljnjoj mobilizaciji. “Djelomična mobilizacija” koju je objavio prošlog mjeseca završava i bit će gotova tijekom dva tjedna, rekao je.
Upitan žali li zbog sukoba s Ukrajinom, rekao je “ne”, dodajući da Rusija čini pravu stvar. Naglasio je da cilj Rusije nije uništiti Ukrajinu.
Za pregovore s američkim predsjednikom Joeom Bidenom, rekao je da nema potrebe, dodajući da još nije donio odluku o eventualnom sudjelovanju na skupu G20 koji se održava na Baliju u Indoneziji sljedeći mjesec.
Putin je rekao i da događaji u Ukrajini nisu utjecali na odnose Rusije s drugim postsovjetskim državama. Iako su neke zemlje bile zabrinute, to nije utjecalo na karakter i dubinu odnosa Ruske Federacije s tim zemljama, tvrdi.
Njemačka čini grešku stavljajući kao prioritet odnose s NATO-om iznad nacionalnih interesa, naglasio je ruski predsjednik. Pritom je rekao da Berlin još nije donio odluku oko plinovoda Sjeverni tok 2, kojim bi bilo moguće iz Rusije dopremati plin Njemačkoj. Bilo kakva odluka u tom smislu nije ruska stvar, dodao je.
Kratki dokumentarni film “Boka Kotorska i UNESCO status: ugrožena baština“ prikazuje se ove subote, 15.oktobra, u novskom Kolektivu. Ovo je priča o onome što je izgubljeno i ugroženo u kontekstu kulturno-prirodnog bogatstva Bokokotorskog zaliva.
Zašto prirodnom i kulturno-istorijskom području Kotora prijeti brisanje sa Liste svjetske baštine UNESCO-a? U kakvoj su vezi priroda, kultura i profit i kako se borimo protiv devastacije prostora i zaštićenih područja?
Dođite. Biće prostora i za razgovor na pomenute teme.
Kolektiv Novi
Sima Matavulja 9, Stari Grad, Herceg Novi
Subota, 15. oktobar u sati – Ulaz besplatan
Projekcija filma “Ugrožena baština” organizuje se u okviru projekta Palma Nostra koji nastoji da edukuje, informise i podstakne građane Herceg Novog da uzmu učešće u rješavanju problema životne sredine svog grada. Projekat podrazumjeva kreiranje informativno-edukativne online platforme, prikazivanje 3 dokumentarna filma koja se bave pitanjem prirodnog dobra i odnosa pojedinaca i zajednica prema prirodi, pokretanje peticije za inicijativu uspostavljanja posebne budžetske linije Opštine Herceg Novi za očuvanje, zastitu, valorizaciju promociju prirodnog nasljeđa Herceg Novog (posebno flore), potpisivanje memoranduma o saradnji sa Opštinom Herceg Novi te snimanje i prikazivanje „omaž“ dokumentarnog filma Palma Nostra, posvećenog novskim palmama kojih više nema.
Projekat Palma Nostra NVO Nov Val realizuje u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu 2 -ReLOaD2, koji finansira EU, a implementira UNDP. U Crnoj Gori ReLOaD2 program sprovodi se u partnerstvu sa petnaest opština, među kojima su Herceg Novi, Kotor, Tivat i Budva, koje čine klaster Coastal Mates.
Dok se rukovodstvo Opštine na sve načine trudi da sakrije svoj dvogodišnji nerad i brojne nezakonitosti, pritisnuto snagom argumenata i konkretnih brojki, uporno svu krivicu nastoji da pripiše drugima”- kaže se u današnjem saopštenju koalicije DPS-SD-SDP-LP.
Da bi se uspješno vodio grad, mora se prije svega preuzeti odgovornost za svoje odluke i djelovati osmišljeno u cilju daljeg razvoja grada i unaprjeđenja uslova života svojih građana. Realizacija ulaganja u protekle 2 godine u infrastrukturu grada i kapitalne projekte, ako ne računamo par trotoara, je katastrofalna. Nažalost, naš grad je dvije godine „zapečaćen“, jer oni koji ga vode ne znaju ni šta, ni kako treba da se radi.
Ono što im se mora priznati, za dvije godine, specijalizirali su prikrivanje svog „štetnog“ djelovanja na mnogim poljima i doktorirali prebacivanje krivice na druge. A kako to oni, znaveno i zakonito, tajno i organizovano rade, dokumentovano ćemo prikazati građanima Tivta, na primjeru nabavke „mlađih polovnih“ kamiona za d.o.o. „Komunalno“ Tivat.
Kolaicija Prava stvar6
1 od 4
Kolaicija Prava stvar6
Kolaicija Prava stvar6
Kolaicija Prava stvar6
Kolaicija Prava stvar6
Odbor povjerenika na II sjednici usvojio je Odluku o budžetu Opštine Tivat za 2022. godinu (Odluka br.03-040/22-43 od 29.03.2022. god). Odlukom o budžetu, ni u tabelarnom ni u tekstualnom dijelu budžeta nije predviđena kupovina nijednog vozila za bilo koje d.o.o. čiji je osnivač Opština. U budžetu Opštine, na kontu transportna sredstva, planiran je trošak od 148.000 €. Kasnije svojom odlukom, predsjednik Opštine, u skladu sa svojom nadležnošću preusmjerio je sa drugog konta još 200.000 € na konto sredstva transporta.
To preusmjerenje suštinski ništa ne znači, ali je vjerovatno napravljeno smišljeno da bi se prikrila kasnija nezakonita nabavka vozila za d.o.o. „Komunalno“. Zakonski, ta sredstva mogu se tošiti samo za budžetske jedinice Opštine, ali ne i za privredna društva – pa ni za d.o.o. “Komunalno“, bez odluke Odbora povjerenika. Dakle, sredstva budžeta Opštine mogla su biti transferisana d.o.o. „Komunalno“ samo u skladu sa Odlukom o budžetu. Odbor povjerenika je potvrdio da nije vršio nijednu izmjenu Odluke o budžetu Opštine Tivat.
Odbor povjerenika na IV sjednici održanoj 18.05.2022. godine usvojio je Odluku o donošenju Programa za obavljanja komunalnih djelatnosti d.o.o. „Komunalno“ Tivat sa Finansijskim planom za 2022. godinu. Finansijski plan koji je odobrio Odbor direktora, što je njegova izvorna zakonska i statutarna nadležnost, ne predviđa nabavku bilo kakvih vozila, niti su za tu namjenu planirana sopstvena ili sredstva osnivača – Opštine. Odbor direktora je potvrdio da, nakon usvajanja, kasnije nije izvršio nijednu izmjenu Finansijskog plana d.o.o. „Komunalno“.
Upravi za javne nabavke d.o.o. „Komunalno“ dostavilo je Plan javnih nabavki 31.01.2022. godine, koji je rađen na osnovu Finansijskog plana kojeg je Odbor direktora utvrdio 10.12.2021. godine, a kasnije kao što smo naveli, usvojio Odbor Povjerenika Opštine Tivat bez ijedne izmjene. Taj prvobitni Plan javnih nabavki je urađen na osnovu realnog Finansijskog plana preduzeća i sadržao je 36 stavki, ukupne vrijednosti 691.650 €. Plan nije sadržao nabavku bilo kakvog vozila.
Novi direktor Vučeta Stanišić, o čijem kontroverznom ustoličenju smo ranije upoznali javnost, nakon stupanja na dužnost tri puta mijenja Plan javnih nabavki. Prva izmjena od 07. marta, sadrži samo sitne izmjene plana. U drugoj izmjeni od maja prvi put se pojavljuju u planu nabavka dva kamiona za šta je predviđeno 200.000 € , i to sredstava Opštine Tivat!?
Korišteno specijalno vozilo za odvoz otpada sa nadograđem, vrijednosti 100.000 € sa PDV;
Korišteno vozilo kiper sa 2 kontejnera vrijednosti 100.000 € sa PDV.
Inoviranim Planom predviđeno je da se oba kamiona nabave sredstvima Opštine Tivat, a da tome nije predhodila nikakva odluka, jedino nadležnog, Odbora povjerenika.
Nakon treće izmjene, Plan javnih nabavki se povećava na 39 stavki, a ukupna vrijednost nabavki za 300.000 € sa 691.650 na 991.650 €. U planu javnih nabavki navedeno je da tih 300.000 € obezbjeđeno od sredstva Opštine Tivat. Dakle planiran je utrošak 300.000 € u suprotnosti sa Zakonom o privrednim društvima, Odlukom o budžetu Opštine, usvojenim Finansijskim planom preduzeća, jer niti jednu odluku o ovome nije donio jedino nadležni organ – Odbor povjerenika.
Veoma je zanimljivo da se mijenja i vrijednost pojedinačnih stavki nabavki, tako da je za vozilo za odvoz smeća sad planirano 170.000 € umjesto prije 100.000 €, a za nabavku kipera sa 2 kontejnera 130.000 €. Povećanje iznosa nabavki ukazuje na mogućnost prethodnog dogovora nabavke pa su u skladu sa tim „namirivana“ potrebna sredstva. Takođe, iako to u Planu javnih nabavki nije precizirano, kod raspisivanja tendera, jedna stavka nabavke se dijeli na dvije partije pa se nabavljaju 3 umjesto 2 kamiona. Kompletan proces nabavki je veoma interesantan jer sve miriše na klasičan primjer korupcije u javnim nabavkama, ali to ostavljamo nadležnim organima to istraže.
Nakon sprovedenog tendera, direktor Stanišić je sa izabranim ponuđačem JT2 DOO Beograd sklopio ugovore za nabavku dva korištena vozila ukupne vrijednosti 631,90 € (128.744,00 € i 108.887,90 €). Na tender za treći kamion nije bilo ponuda.
Vozila su plaćena na način da je Opština Tivat sa svog računa preko banke, za plaćanje polovnih kamiona, prebacila na račun d.o.o. „Komunalno“ 237.631,90 € .
S obzirom da je Odbor povjerenika, potvrdio sljedeće ( posljednja Odluka je Finansijski plan preduzeća):
Nedvosmisleno je jasno da je prilikom nabavke „mlađih polovnih vozila“ prekršeno niz odredbi Zakona o privrednim društvima, Statuta Opštine Tivat, Statuta d.o.o. „Komunalno“ Tivat i Odluke o osnivanju d.o.o. „Komunalno“ Tivat. Takođe, treba imati u vidu da se kupovinom vozila povećao osnovni kapital preduzeća, a shodno članu 275. stav 2. Zakona o privrednim društvima i članu 9 stav 2. Statuta d.o.o. “Komunalno“ Tivat, odluku o povećanju osnovnog kapitala Društva jedino može donijeti osnivač (Skupština Opštine) tj. Odbor povjerenika.
Iz dokumentovanog jasno je da postoji više nego osnovana sumnja da je u postupku nabavke polovnih vozila za d.o.o. „Komunalno“, predsjednik Opštine Tivat zloupotrijebio položaj i prekoračio službena ovlaštenja. Zahtijevamo da Odbor povjerenika Opštine Tivat hitno reaguje i preduzme mjere iz svoje nadležnosti. Takođe, obzirom da se radi o sumnji za krivično dijelo iz nadležnosti SDT, koje se goni po službenoj dužnosti, zahtijevamo njegovo hitno reagovanje. Hitnost se zahtijeva i iz razloga što je Komunalno nedavno raspisalo novi tender za nabavku trećeg polovnog vozila i kako bi se spriječila još veća šteta po Budžet Opštine i građane Tivta.
Pravastvar, Koalicija Za Tivat svih nas – DPS, SD, SDP, LP
Tokom cijelog mjeseca oktobra, svake nedjelje na promenadi u Luštici Bay predstavljaju se crnogorski izlagači domaćih organskih proizvoda i autentičnih rukotvorina
Bazar autentičnih domaćih proizvoda i maštovitih rukotvorina „Luštica Bay Sunday Market“ nastaviće se i predstojećeg vikenda, u nedjelju, 16. oktobra od 14 do 17 časova na platou ispred Amfiteatra duž šetališta, u jedinstvenoj kulisi Luštice Bay.
Primamljivim koloritom i paletama domaće hrane predstaviće se Gazdinstvo Vuksanović koje u ponudi ima voće, povrće, cijeđene sokove, likere i cvijeće, štand Žizele i Nenada Marković iz Pony Art gardena sa Luštice zamirisaće svježim džemovima, kompotima, vinom, likerima, zimnicom, crnogorskim tanjirom sa sirom i maslinama te ostalim domaćim proizvodima. Za ljubitelje ljutih ukusa, sadnice paprika i proizvodi od chilli papričica naći će se u ponudi uzgajivača Chilli Montenegro.
Ove nedjelje prirodne sapune uz mirise ljekovitog i eteričnog bilja ponudiće Soapy By Nina dok će svaka dama rado zastati kod štanda Angie & Me čiji cvjetni rajfovi za kosu unose proljećne boje u oktobar.
Program će početi animacijom za najmlađe goste u 11 časova ispred Luštica Bay Kids Kluba gdje će malene ruke vješto djelovati u radionici Arts and Crafts. Od 18 do 20 časova, za mališane će biti priređen Choice of games program.
Bazar – Luštica Bay
„Promenada u Marina naselju pretvara se u autentičnu pijacu domaćih proizvoda i rukotvorina, svake nedelje u oktobruiz naše želje da ulazak u jesen bude pun boja, ukusa i mirisa, i porodičnih okupljanja. Takođe, iz godine u godinu, našimpartnerima, malimdomaćimproizvođačimaomogućavamoplatfomu za predstavljanje i plasman proizvoda kako domaćim tako i internacionalnim gostima, jer kreiramo zajednicu i grad koji valorizuje nasljeđe i identitet našeg kraja”, saopštila je Sonja Banićević,iz sektora organizacije događaja u Luštici Bay.
Ponudom povrća i domaćih proizvoda na promenadi će se predstaviti Gazdinstvo Garmash a kvalitetan med će ponuditi pčelarsko gazdinstvo Cimbaljević. Vinska selekcija Kraken –iz prvog podvodnog podruma u Crnoj Gori u Lušticu Bay će stići iz specijalnih buradi u kojima se čuvaju na 15 metara ispod površine mora.One koji će na sajam doći radi kozmetike i nakita dočekaće Julius nakit od kristala i ručno rađena kozmetika Koozmetik CG, a aksesoare od špaga i kućni dekor od novina ponudiće Jasna Janković.
Dječije omiljeno mjesto, Kids Klub, biće otvoren od 9 do 21 sat, uz jednočasovnu radionicu izrade keksa i medenjaka, Cookie Class (od 11 do 12 časova), i dvočasovno dječije filmsko veče koje počinje u 18 sati. Već sedam dana kasnije, u nedelju, 30.oktobra uz Sunday Market biće organizovan cjelodnevni program Halloween Day.
Morsko dobro je ponovilo oglas za zakup zemljišta u državnoj svojini za postavljanje montažno demontažnih privremenih objekata-terasa u zoni morskog dobra u Opštinama Ulcinj, Bar, Budva, Kotor i Herceg Novi.
Početna cijena sezonskog zakupa u Ulcinju iznosi 920 EUR za oglašene terase površine od 20 m2.
U Ulcinju cijena se kreće od 1.638 do 4.689 EUR, dok se u Budvi izdaju dve terase od 2.760 i od 3.120 EUR.
U Kotoru se izdaju tri terase od 720 EUR, 954 EUR i od 1.755 EUR za terasu od 45 m2.
U Herceg Novom se izdaje najveći broj terasa čija se početna cijena kreće od 660 EUR do 3.573 EUR.
Davanje u zakup se vrši putem licitacije, a navedene cijene su bez PDV-a.
Ugovori se zaključuju za tekuću godinu računajući od dana zaključenja ugovora do 31.12.2022. uz mogućnost godišnjeg produženja za period od jedne godine, odnosno do 31.12.2023. godine.
Javno nadmetanje će se obaviti dana 01.11. u 13 sati u Sali na prvom spratu poslovne zgrade Javnog preduzeća.
Nešto više od 13.500 hiljada ruskih državljana ima odobren privremeni ili stalni boravak u Crnoj Gori, dok je u našoj državi oko 11.100 Ukrajinaca po osnovu privremene zaštite ili odobrenog boravka. To pokazuju podaci koje je Ministarstvo unutrašnjih poslova dostavilo Portalu RTCG. Od početka rata u Ukrajini, u februaru, za boravak do 90 dana prijavilo se 112.755 državljana Rusije i 50.614 Ukrajinaca.
MUP navodi da je od početka rata u Ukrajini 24. februara do 10. oktobra ove godine u Crnoj Gori, registrovan ulaz 119.619 državljana Ruske Federacije, dok je na izlazu registrovano 103.406.
“Za isti period boravak do 90 dana prijavilo je 112.755 državljana Ruske Federacije”, navodi MUP.
Ipak u Crnoj Gori, po osnovu odobrenog privremenog boravka, trenutno boravi 8.157 državljana Ruske Federacije, po osnovu odobrenog produženog privremenog boravka njih 4.269, dok po osnovu odobrenog stalnog boravaka u Crnoj Gori boravi 1.146 Rusa.
U istom periodu MUP je registrovao da je u Crnu Goru ušlo 73.558 državljana Ukrajine, dok je na izlazu registrovano 65.700.
“Za isti period boravak do 90 dana prijavilo je 50.614 državljana Ukrajine”, saopšteno nam je iz MUP-a.
Kako kažu, u Crnoj Gori po osnovu odobrenog privremenog boravka trenutno boravi 934 državljana Ukrajine, po osnovu produženog privremenog boravka 1.141 državljana Ukrajine dok, kako kažu u MUP-u, po osnovu odobrenog stalnog boravka u Crnoj Gori boravi 2.359 državljana Ukrajine.
“Zahtjev za odobrenje privremene zaštite podnijelo je 6.722 državljana Ukrajine, od ovog broja odobreno 5.833 zahtjeva dok se u radu nalazi još 889 zahtjeva za odobrenje privremene zaštite”, pokazuju podaci MUP-a.
Nakon relativno slaba tri mjeseca glavne ljetnje turističke sezone, aerodrom Tivat nastavio je sa lošim rezultatima u fizičkom obimu saobraćaja i u septembru, kada je kroz terminalnu zgradu te vazdušne luke prošlo ukupno samo 90.648 putnika.
To je tek 40,2% od broja putbnika koji je tivatski aerodrom imao u septembru rekordne 2019.godine.
Učinak tokom prošlog mjeseca bio je značajno manji čak i u odnosu na septembar prošle godine, kada je tivatski aerodrom imao 118.218 putnika tokom tog mjeseca. To znači da je ovogodišnji septembar u fizičkom obimu prometa bio za oko 30% lošiji od lanjskog.
Sve to rezultat je činjenice da je aerodrom Tivat ove godine zbog ratih dešavanja, političke krize i sankcija, izgubio najveći dio jednog od svojih najbitnijih tržišta – Istočne Evrope, jer ova godine nije uopšte bilo letova brojnih kompanija iz Ukrajine, dok su zbog sankcija letovi prema Tivtu iz Rusije izostali već treću, a Bjelorusije drugu godinu za redom.
Tokom prošlog mjeseca na Aerodromu Tivat zabilježene su 554 operacije vazduhoplova što je za 29,6 posto manje slijetanja i poljetanja u odnosu na isti mjesec lani kada je na pisti pored Tivatskog zaliva, bilo 718 operacija vazduhoplova.
Inače, do kraja trećeg kvartala ove godine Aerodrom Tivat je ostvario promet od samo 564.913 putnika, što je za 10,2% slabiji reultat nego za devet mjeseci prošle gidine. Kada se ovaj učinak uporedi sa rezultatom Aerodroma Tivat za devet mjeseci rekordne 2019. godine kada je on bilježio promet od 1.232.795 putnika, slika je još i sumornija jer je ovogodišnji promet čak 118% slabiji nego prije tri godine. Ovo dokazuje da, iako je broj letova za zemlje Zapadne Evrope ovog ljeta bio pojačlan u odnosu na ranije, te iako je za Tivat redovan sezonski saobraćaj sa tri leta sedmično uspostavila i turska nacionalna aviokompanija Turkish Airlines, to nije ni izbliza bilo dovoljno da pokrije ogromnu “rupu” koju je u poslovanju tivatske vazdušne luke napravio prekid aviosaobraćaja Crne Gore sa Rusijom, Ukrajinom i Bjelorusijom.
Komisija za raspodjelu sredstava za održavanje i očuvanje tradicionalnih drvenih barki na teritoriji opštine Kotor je na sjednici održanoj 12.10.2022. godine donijela Odluku o raspodjeli sredstava.
Očekujemo da će podrška za održavanje i očuvanje tradicionalnih drvenih barki pomoći vlasnicima autentičnih plovila da se zaustavi smanjivanje fonda drvenih barki koje predstavljaju vrijednu kulturnu baštinu ovog podneblja, kao i da se unaprijedi i sam zanat izgradnje i održavanja istih.
Jedna od značajnih kulturnih dobara, po kojoj je prepoznatljiva Boka Kotorska i njeno stanovništvo je i DRVENA BARKA.
Poznato je da je barka bila važno i značajno sredstvo za život stanovništva Boke koje se ogledalo kako kroz prevozno sredstvo, tako i sredstvo za egzistenciju življenja.
Drvena barka Z. Nikolića
U prošlosti drvene barke su bile brojne i izrađivane su u stolarskim radionicama, a veći dio i u najvećem industrijskom preduzeću Arsenalu u Tivtu. One su imale i svoje mjesto u zalivu, u mandraćima, a za izvlačenje bili su napravljeni tiraduri, što znači da su ih stanovnici čuvali kao značajan elemenat njihovog življenja.
Nazivale su se „drvene pasere“ ili „arsenalke“, a radionice su se nazivale „čamčarske“. Svaka barka imala je svoj serijski broj ispisan na metalnoj pločici. Danas ovih lijepih, ali rijetkih drvenih barki u Boki Kotorskoj ima oko 50-tak, i svakim danom sve ih je manje. U tom pravcu potrebno ih zaštiti kao važno materijalno kulturno dobro čije odredište je bilo i ostalo Boka Kotorska.
Promocija knjige „Arhiv“ i sajta Srpskog pjevačkog društva „Jedinstvo“ biće održana danas, petak 14. oktobar od 19 i 30 u Riznici Srpske pravoslavne crkvene opštine Kotor.
„Pjesmom srcu-srcem rodu!“ – poručuju iz „Jedinstva“.
