Na Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta, Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća na važnost očuvanja sjećanja na stradanje oko šest miliona Jevreja, kao i miliona drugih žrtava koje su tokom ovog strašnog perioda izgubile život zbog svoje vjere, etničkog porijekla, političkih uvjerenja ili drugih aspekata svog identiteta.
Holokaust nas uči da tišina i ravnodušnost mogu postati saveznici zla. Zato moramo jačati solidarnost, razumijevanje i poštovanje različitosti koji su ključni za pravednije i humanije društvo zasnovano na demokratskim principima.
Njegovanje kulture sjećanja kroz otvoreni dijalog i obrazovanje o užasima Holokausta, ali i važnosti borbe protiv svih oblika mržnje, naša je zajednička odgovornost. Nadležni organi imaju ključnu ulogu u suzbijanju poricanja i minimiziranja ove tragedije, uz istovremeno unaprijeđenje obrazovnih programa za mlade.
Zvanična Podgorica i Zagreb danas počinju razgovore o rješavanju otvorenih pitanja. Prevlaka, brod Jadran, odštete za logoraše, samo su neka od pitanja koja će se naći na stolu. U Vladi Crne Gore su sigurni da će većina biti uskoro riješena, jer dobre volje ne fali. Dobrom ishodu nadaju se i u Hrvatskoj građanskoj inicijativi.
Državni sekretari Crne Gore i Hrvatske od danas, 27. januara će početi konsultacije o granici na Prevlaci, vlasništvu nad školskim brodom “Jadran”, odšteti za logoraše i drugim pitanjima.
Konsultacije se organizuju u trenutku zategnutih odnosa, nako što je Zagreb krajem prošle godine blokirao zatvaranje poglavlja 31 u pregovorima Crne Gore sa Evropskom unijom, a svemu je prethodilo usvajanje rezolucije o Jasenovcu u Skupštini u julu. Zvanična Podgorica je spremna da razgovara i riješi otvorena pitanja sa Zagrebom, kazao je za Dnevnik potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović.
“Postoji ne samo dobra volja, već i apsolutno spremnost da se u dobroj vjeri razgovara sa našim partnerima i saveznicima u Republici Hrvatskoj i da se adresiraju sva pitanja od značaja za naše odnose. Sasvim sam siguran da ogromna većina tih pitanja o kojima će se razgovarati mogu biti riješena na obostrano zadovoljavajući način u najkraćem periodu”, naglašava Ivanović.
Turistička ponuda Crne Gore predstavljena je na sajmu turizma Travel & Adventure Show u Njujorku, koji je bio prilika da se potencijalnim turistima i ključnim partnerima iz Sjedinjenih Američkih Država i svijeta približe ljepote i raznovrsne mogućnosti za odmor.
Crnogorsku delegaciju na sajmu, koji je počeo u subotu, a završava danas, predvodila je ministar turizma Simonida Kordić, državni sekretari Vuk Žižić i Petar Drašković i savjetnik direktorice Nacionalne turističke organizacije (NTO), Amel Dedeić.
“Sajam turizma u Njujorku izuzetno je značajan za Crnu Goru, jer pruža jedinstvenu priliku za predstavljanje turističkih potencijala naše zemlje na jednom od najvećih i najdinamičnijih turističkih tržišta na svijetu. Ove godine smo odlučni da dodatno ojačamo prisustvo i povećamo prepoznatljivost Crne Gore među američkim turistima i partnerima“, rekla je Kordić.
Ona je dodala da je cilj da se Crna Gora pozicionira kao nezaobilazna destinacija za američke turiste koji traže autentična iskustva, visok nivo usluge i nezaboravne doživljaje.
„Značaj sajma predstavlja i to što su u Njujorku smještena sjedišta najvećih međunarodnih organizacija, čiji su predstavnici na našim zajedničkih sastancima iskazali spremnost za saradnju i pružanje podrške razvoju crnogorskog turizma i diverzifikacije naše ekonomije”, poručila je Kordić.
Dedeić je ukazao na potencijal koji ima tržište SAD, kao i na sve veće interesovanje američkih turista kada je u pitanju Crna Gora kao turistička destinacija.
“Prema podacima Monstata, u Crnoj Gori smo tokom 11 mjeseci prošle godine imali preko 52 hiljade turista, što je rast od devet odsto u odnosu na 2023. godinu i 48 odsto u poređenju sa 2019. godinom. Američki turisti su ostvarili 226,84 hiljade noćenja, što je 12 odsto više nego u 2023. godine i čak 87 odsto više nego u 2019. godini“, precizirao je Dedeić.
On je kazao da će NTO, prepoznajući potencijal tog tržišta, imati i druge promotivne aktivnosti ka njemu.
Blogerka i vlasnica turističke agencije WOWCATIONS, Eartha Franklin, posjetila je crnogorski štand i poručila da će sljedeće ljeto posjetiti Crnu Goru.
“Iskreno sam oduševljena što sam vidjela Crnu Goru na sajmu. Mislim da ova zemlja ima toliko toga da ponudi i da je privlačna turistima iz SAD. Toliko sam toga čula lijepog o Crnoj Gori da jedva čekam da je obiđem. Jedna od mojih omiljenih video kreatorki stalno izbacuje na svom profilu predivna mjesta iz Crne Gore. Sljedeće ljeto Crna Gora je moj izbor“, poručila je Frankin.
Predstavnica turističke agencije Envoy Adventure, Dina Amin, kazala je da je imala priliku da posjeti Crnu Goru, ali je u njoj boravila samo jedan dan.
„Ipak, ta zemlje me je iznenadila za tako kratko vrijeme. Posjetili smo Gospu od Škrpjela i očarana sam tim mjestom. Ipak, najveći utisak su na mene ostavili ljudi, njihova toplina i iskrenost“, saopštila je Amin.
Travel & Adventure Show jedan je od najvažnijih događaja u svijetu turizma, poznat po tome što je povezao preko 2,1 miliona zaljubljenika u putovanja sa više od 4,5 hiljada jedinstvenih turističkih brendova. Ove godine, posjetioci su imali priliku da otkriju više od 250 top destinacija i tura iz cijelog svijeta, uz podršku stručnjaka za planiranje i rezervaciju putovanja.
Organizatori su saopštili da je ove godine zabilježeno preko 27 hiljada posjetilaca, koji su uživali u predavanjima o najnovijim trendovima u turizmu, susretima sa poznatim ličnostima poput Fila Keogana, domaćina emisije The Amazing Race, spisateljice Polin Fromer i urednika CBS Travel News-a Pitera Grinberga.
Na štandu NTO ponudu su predstavili Hotelska grupa (HG) Budvanska rivijera, lokalne turističke organizacije Budve, Kotora, Tivta, Herceg Novog, Gusinja, Rožaja, HG Montenegro Stars, turističke agencije Gold Travel, Montenegro Adventure i Monte Vista DMC.
Građani Crne Gore su, od početka januara, policiji dobrovoljno predali 49.309 komada municije i 1.504 komada vatrenog oružja, saopšteno je iz Uprave policije.
Oružje i municija vraćeni su u okviru kampanje „Poštuj život, vrati oružje“, koju Uprava policije sprovodi već duži niz godina.
Iz policije su kazali da su građani u subotu, u više gradova širom Crne Gore, dobrovoljno vratili 50 komada vatrenog oružja, 996 komada municije, pet bombi, detonatorska sredstva i djelove vatrenog oružja.
Kako su naveli, građani su u Podgorici, Danilovgradu, Tuzima i na Cetinju dobrovoljno predali policiji 23 komada vatrenog oružja, od čega po 11 pištolja i pušaka i jedan automat MP40 (Schmeisser).
Oni su vratili i 291 komad municije različite vrste i kalibra, 80 metara sporogorećeg štapina, 25 komada detonatorskih kapisli, djelove od oružja i četiri ručne bombe.
„Službenicima policije u Budvi, Tivtu i Herceg Novom dobrovoljno su vraćena četiri komada oružja, od čega tri pištolja i jedna puška, kao i 45 komada municije različite vrste i kalibra“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da je u Beranama i Bijelom Polju dobrovoljno predato osam komada vatrenog oružja, od čega tri pištolja i pet pušaka, 441 komad municije, kao i jedna ručna bomba.
Iz policije su rekli da je u Nikšiću i Pljevljima dobrovoljno predato 15 komada vatrenog oružja, od čega deset pištolja i pet pušaka, kao i 219 komada municije.
„Od početka januara Upravi policije su dobrovoljno predata 1.504 komada vatrenog oružja, 49.309 komada municije, 147 ručnih bombi, kao i više stotina djelova oružja i eksplozivnih sredstava“, kaže se u saopštenju.
Iz policije su podsjetili da čuvanje oružja čiji su vlasnici bili članovi porodica ili srodnici, bez obzira na to da li se ili nije pred nadležnim sudom spoveo ostavinski postupak, shodno Zakonu o oružju, predstavlja nelegalno oružje, sve dok eventualno neko od pravnih nasljednika ne dobije dozvolu za držanje tog oružja od Ministarstva unutrašnjih poslova.
„Građani mogu pozvati policiju na broj 122, obavijestiti policijske službenike da žele da vrate oružje, bez ikakve pravne, odnosno krivične ili prekršajne odgovornosti i bez obzira na to da li oružje posjeduju u ilegalnom ili legalnom vlasništvu”, navodi se u saopštenju.
Crnogorski karatista Nemanja Mikulić sa srebrnim odličjem završio je nastup na turniru Premijer lige u Parizu.
On je danas u finalnom meču kategorije do 75 kilograma poražen od Abdala Abdelaziza iz Egipta 8:3.
Karatista Bijele do meča za zlato došao je nakon pet efektnih pobjeda.
On je u petak kao prvoplasirani završio takmičenje u grupi, nakon pobjeda protiv Enesa Buluta iz Turske 4:0, Kiliana Kiza iz Francuske 7:2 i Alžirca Usame Zaida 4:3.
U tom duelu gubio je 3:1 do 15 sekudi prije kraja, a pitanje pobjednika riješio je iponom.
U četvrtfinalu eliminisao je Hišama Abdelgavada iz Egipta (0:0), a u polufinalu Mohameda Abudabousa iz Libije 4:2.
Drugi crnogorski predstvanik Nikola Malović, u kategoriji do 84 kilograma, takmičenje u grupi završio je juče kao drugoplasirani i ostao bez četvrtfinala.
Ostvario je dva trijumfa i poraz od Marokanca Mehdija Sritija, koji ga je koštao plasmana među osam najboljih.
Crnogorske reprezentativce u Parizu predvodio je selektor Almir Cecunjanin.
Turnir u Parizu okupio je po 32 najbolja takičara po kategorijama sa svjetske rang liste, koji su raspoređeni u osam grupa.
Pobjednici grupa, nakon tri kola i borbi svako sa svakim, izborili su plasman u nokaut fazu, među osam najboljih.
Gorki “Carski med“ od cvijeta maginje jedini je bespolenski med, izuzetno je zdrav i preporučuje se dijabetičarima, a prethodna godina klimatski je pogodovala pčelama da ga ubiru sa brda Luštice i Bigova
Prošle godine uslovi za vrcanje meda od maginje bili su idealni – pčelinja društva su tokom avgusta sačuvana od virusa varoe i tako osnažena, nakon ispaše cvijeta žalfije podno Lovćena, nastavila sa ubiranjem nektara u primorskom dijelu- na potezu od Donjega Grblja, linijom brda uvale Bigova, Krimovice, sela Zagora i poluostrva Luštica, u oblasti koja obiluje planikom (maginjom). Pčelari na Crnogorskom primorju su blagoslovljeni da u saradnji sa svojim vrijednim sakupljačkim „timovima“ proizvode ovaj gorki med, a ljubitelji domaćega meda privilegovani da ga sebi mogu priuštiti kao hranu i lijek. Nažalost, brojni požari i nagla izgradnja narušili su prirodna staništa ove „božanske“ medonosne i ljekovite biljke.
Od 15. oktobra pa do kraja decembra cvjeta maginja/planika, od koje se dobija gorki med. Za pčelare koji su išli na med od maginje 2024. godina je je bila jako uspješna, sa minimalnim gubljenjem izletnica, kaže za Boka News Petar Cimbaljević, pčelar iz Donje Sutvare, Radanovići.
-U tom periodu bila je idealna temperatura od 24 stepeni. Tokom jeseni kada dnevna temperatura varira, na +20 stepeni Celzijusa izmami pčele da krenu na maginju, a onda naglo zahladni, izletnice ostaju van košnice paralisane i stradaju. Tako pčelinja zajednica i neopaženo slabi. Ove sezone toga nije bilo, zato je 2024. godina za pčelare koji su išli na med od maginje bila jako uspješna, sa minmalnim gubljenjem izletnica, objašnjava mladi pčelar, koji u svom podrumu trenutno ima oko pola tone meda svih vrsta. Najviše je meda od žalfije (oko 300 kg), ostalo je livadski i med maginje.
Petar Cimbaljević – Pedantni rad u uzgoju matica
-Med maginje je jedini bespolenski med i zato se preporučuje dijabetičarima. Zanimljivo je da će cvijet maginje, koji cvjeta u decembru i januaru, donijeti plod tek nakon 12 mjeseci, tj. dogodine. Od maginje se pravi rakija, džem, a pčele donose med, koji vole i domaći i stranci: „Što je gorko- to je i ljekovito“, kažu Rusi za med od maginje. U Italiji, na Siciliji ga zovu „Božanski“ i „Carski med“, jer su tamo privilegiju da konzumiraju med od maginje imali samo carevi i plemići, ističe Petar.
Klimatske promjene zadnjih desetljeća sve više utiču i na prinos meda, s obzirom da pčelinjim zajednicama nije lako da se prilagode naglim promjenama temperature, smjenama kišnog i sušnog perioda, što zahtijeva mnogo više energije, više jedinki i hrane za njihovu kondiciju.
-Pčelinja društva su kao sportski timovi- ako su kondiciono spremna, moći će da iznesu pašu baš onih deset dana u maju, kada cvjeta žalfija, ako ne, paša propada i meda neće biti, objašnjava nam slikovito Cimbaljević. Da bi imao više vrsta meda, on se bavi nomadskim pčelarstvom, što znači da košnice iz uljanika u Donjoj Sutvari na proljeće seli na Lovćen, selo Vrbe, a zatim ih na jesen vraća u Donju Sutvaru.
Žalfija sa lovćenskih padina
-U maju ih selimo na Lovćen, gdje krajem mjeseca cvjeta pelim-kadulja-žalfija. Ovih godina priroda nam nije išla na ruku, jer su s proljeća bile velike kiše, onda naglo otopljavanje od 35-40 stepeni, pa zahlađenje, što oslabljuje pčelinja društva. Za njih je idealna temperatura 25-26 stepeni, a u zadnje vrijeme nikako da se poklope period cvata medonosnih biljaka i povoljan period kada su pčele-izletnice najsnažnije.
Med
Šumska medna rosa, livadsko cvijeće, vrijesak, bršljan – sve u medu
Ako se desi da noći budu hladnije, a dani topli, kraj juna-početak jula je idealno vrijeme za ubiranje nektara sa livada i šuma. U tom periodu podno Lovćena zna da zamedi šuma, tada pčele sakupljaju „medljikovac“, nastao od „medne rose“ koju stvaraju lisne vaši. Ta medljika je tamne boje i može biti brzokristalizirajuća i tečna.
Maginja, magični cvijet
Uobičajeno je da krajem jula – početak avgusta bude i završetak pčelarske godine, kada se primjenjuju zdravstveni tretmani kako bi se pčelinja društva oslobodila virusa varoe. Međutim, ta pčelarska godina se produžava od 15. septembra, kada na Lovćenu imamo cvjetanje vrijeska, ako zamedi, taj med je izuzetan. Poslije toga, krajem mjeseca, kada ih preselim u Radanoviće, pčele imaju idealne uslove da na temperaturi od oko 25 stepeni ubiru nektar iz cvijeta bršljena, koji uspijeva u ovoj oblasti.
Pčele sa bršljena skupljaju nektar nagorkog ukusa, koji se brzo kristališe i zbog toga baš i nije „pohvalan“ kod pčelara- s obzirom da u tom periodu cvjeta i maginja, te se unutar košnice kristalizacija prenosi i na ovu vrstu meda i miješa se sa njim, pojašnjava pčelar.
Gazdinstvo Cimbaljevića
Cimbaljević na svom poljoprivrednom gazdinstvu ima registrovanih 83 pčelinjih društava, plus još 250 košnica-oplodnjaka za uzgoj matica. Pored meda, Petar proizvodi i propolis, pergu, vosak, polen, a specijalnost mu je uzgoj matica. Pčelarstvom je počeo da se bavi prije 30 godina, uz oca Velizara, koji je 1995. godine donio prve košnice sa rojevima pčela, ali je on sada svojim radom, trudom, ljubavlju i posvećenošću podigao ovaj „hobi“ na nivo naučno-istraživačkog rada- Petar Cimbaljević je nedavno uspješno položio testove i dobio licencu po standardima Evropske unije, jedan od prvih deset pčelara u Crnoj Gori. Svih ovih godina u pčelarstvo je ulagao samostalno, ali ove godine će, kaže, tražiti i podršku lokalne uprave.
U komunikaciji sa osobom iz Japana, 2019. godine on je napravio analize uzoraka svih vrsta svoga meda i dobio najbolje ocjene za kvalitet meda sa ovog područja. Tada je bio ugovoren izvoz, ali je sve propalo kad su se granice zatvorile zbog početka pandemije korona-virusa. Ističe da mu je to ujedno „najdraža nagrada“ što se tiče kvaliteta meda iz njegovog uljanika.
Koristan hobi
-Pčelarstvo se kod nas još uvijek vodi kao hobi. Ali hobi od kojeg se vidi korist. U današnje vrijeme porodica ne može da “preživi” mjesec ako pored svog posla ne radi i nešto dodatno. Jedino lijepo je činjenica da radite ono što volite i od toga imate dodatnu finansijsku pomoć. Posao kojim se ja bavim u pčelarstvu je jedan nivo više u odnosu na “obične” pčelare. Ja sam jedan od 10 proizvodjača matica u Crnoj Gori, a jedini koji to radi na Primorju, kaže Petar, koji je u ovaj posao uključio cijelu porodicu, pa tako njegova supruga i djeca pakuju matice (majke pčela) za tržište Crne Gore posredstvom “Kuće meda” i Ministarstva poljoprivrede.
-Lijepo je dok je “hobi” zadovoljstvo i ljubav, ali kada to pređe u težak, naporan rad, onda to više nije to, kaže Cimbaljević, sa željom da pčelarenje za njega ostane u okvirima rada iz ljubavi.
Opština je na tenderu za opremanje glavne autobuske stanice u Igalu kao najpovoljniju (jedina pristigla), izabrala ponudu kompanije Entekst inženjering. Ponuđena cijena iznosi nešto više od 2,87 miliona eura bez PDV-a.
Tenderom je obuhvaćena nabavka kompletne opreme za uređenje enterijera za funkcionisanje savremene autobuske stanice.
Nikola Samardžić, iz Agencije za izgradnju i razvoj grada, kazao je za RTHN kako se nada da neće biti prepreka da se postupak nastavi jer je firma Entekst inženjering bila jedini ponuđač.
– Nadam da nećemo imati kočnica jer se javio samo jedan ponuđač, nije kao u ranijim slučajevima bilo više firmi. Što se tiče procedure, sve će biti završeno brzo i nadam se da će se sve odraditi planiranom dinamikom, te da će autobuska stanica biti završena do početka ljetnje turističke sezone – navodi on.
Kompanija Entekst sa podugovaračima, kako podsjeća Samardžić, izabrana je i na tenderu za izgradnju autobuske stanice i pristupne saobraćajnice.
– Čim se potpiše ugovor, rok je 150 dana, odnosno pet mjeseci da se okončaju završni radovi na autobuskoj stanici. Grubi građevinski radovi su pri kraju, znači izgradnja je u finišu, postavlja se kamen na fasadi. Izvođač nas je upoznao da je poručena bravarija, tako da sve teče planiranom dinamikom. Nadamo se da će u narednim danima početi izgradnja i pristupne saobraćajnice – navodi on.
HN – Buduća autobuska stanica
Kompanija Entekst izabrana je samostalno na tenderu za izgradnju glavne autobuske stanice, a sa podugovaračima Geoinženjering i Telemont za izgradnju pristupne saobraćajnice.
Nabavka se izvodi prema glavnom projektu koji je izradila Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog.
U Kotoru će u ponedjeljak 27. januara, u skladu sa vjekovnom tradicijom, vjernici, kao i brojni građani, obilježiti početak Tripundanskih svečanosti i Savindan.
Svečanost će početi u 11.30 ispred crkve Sv. Nikole, uz prisustvo građana i zvuke kotorske Gradske muzike i svetosavsku himnu koju će izvesti članovi hora Srpskog pjevačkog društva “Jedinstvo”.
Zatim će građani i vjernici sa Trga Svetog Nikole otići do Trga Svetog Tripuna, odakle će sa terase bazilike-katedrale tradicionalne Lode, pohvale zaštitniku grada Kotora i Kotorske biskupije, izgovoriti mali admiral Bokeljske mornarice, Matija Joška Radimiri.
Svečanosti Sv. Tripuna proslavit će se po sljedećem programu:
Lodama u podne, 27. 1. Mali će admiral oglasit početak svečanosti. Slijedi trodnevnica od 30.1. do 1. 2. u katedrali s početkom u 18 sati. Na Kandeloru misa će biti u 10, a navečer u 18 svečana pjevana Večernja i Služba čitanja s kađenjem moći. Na liturgijski dan svetkovine, 3. 2. slavit će se dvije mise: u 10 i 18h.
Vanjska proslava 9. februara
Vanjska proslava bit u nedjelju, 9. februara. U 10 sati Bokeljska mornarica pleše kolo u čast sv. Tripunu, a u 10:30 je pontifikalna misa koju predvodi mons. Mladen Vukšić, kotorski biskup. Nakon mise uslijedit će procesija sa svetim relikvijama ulicama grada.
Sve hodočasničke bratovštine i povijesne postrojbe koje žele sudjelovati u procesiji na dan Vanjske proslave, kao i sve hodočasnike koji žele najaviti svoj dolazak, pozivamo da kontaktiraju Ordinarijat putem službenog emaila: ordinarijat@kotorskabiskupija.me
Kulturni program
U kulturno-umjetničkom dijelu ovogodišnjih Tripundanskih svečanosti 27. januara s početkom u 19 sati u Katedrali održat će se koncert sakralne glazbe. Nastupit će: Ljiljana Lišković, sopran, Berislav Jerković, bariton i Zoltán Borbély, orgulje. Na programu su djela za glas i orgulje, te solo orgulje. Koncert je u organizaciji Kotorske biskupije.
U galeriji Pomorskog muzeja u Kotoru održat će se izložba pod nazivom “Nevrijeme stvara vrijeme” akademske umjetnice Ane Lompar s Cetinja. Otvaranje je 30. 1. u 19 sati. Organizator izložbe je Hrvatsko Građansko Društvo Crne Gore.
Brod Manitoulin, pod kanadskom zastavom, ostao je zarobljen u ledu na jezeru Erie, nedaleko od Buffala u saveznoj državi New York.
Regiju je pogodio polarni val s prosječnim temperaturama od -15 °C, dok je led prekrio čak 80% jezera Erie. Iako su se temperature blago povečale na -5 °C, uvjeti su i dalje teški, uz povremenu laganu snježnu mećavu, piše The Maritime Executive.
Manitoulin, 202 metra dugačak brod izgrađen 1991. godine, posljednjih se dana suočavao s ledom. Nakon što je dostavio teret pšenice u Buffalo, krenuo je natrag prema Kanadi. Iako mu je tegljač pomogao izaći iz luke Buffalo, brod se ubrzo našao zarobljen u gusto3 ledu, gdje je ostao nepomičan.
Ledolomac američke obalne straže Bristol Bay poslan je iz svoje baze blizu Detroita i očekuje se da će stići do broda. Posada je izvijestila lokalne medije da su u dobrom stanju i da imaju dovoljno zaliha dok čekaju dolazak pomoći.
Led na Velikim jezerima uobičajena je pojava tijekom zime. Obalne straže SAD-a i Kanade svake godine aktivno pružaju pomoć brodovima. Ovog siječnja, USCG je već pomogao dvama drugim brodovima – jednom koji je išao na zimsko sidrište u Detroitu i drugom u blizini luke Cleveland.
Građani Grenlanda željeli bi biti dio Sjedinjenih Država, ustvrdio je američki predsjednik Donald Trump u obraćanju u avionu Air Force One, izvijestili su u nedjelju novinari koji su putovali s predsjednikom.
– Mislim da će Grenland biti s nama. Mislim da ćemo ga imati. I mislim da ljudi žele biti s nama, kao što znate. Tamo je 55.000 ljudi, koji žele biti s nama, rekao je Trump.
Dodao je da zapravo ne zna kakva prava Danska ima na autonomni teritorij, ali je dodao da bi dansko odbijanje bilo “vrlo neprijateljski čin”.
Grenlandski premijer Mute B Egede rekao je da će građani Grenlanda odlučiti o budućnosti teritorija.
Danska premijerka Mette Frederiksen podržala je njegove riječi.
Visoki vojni dužnosnik Europske unije general Robert Brieger rekao je da bi imalo smisla stacionirati i snage iz zemalja EU na Grenlandu, prema intervjuu za njemački Welt am Sonntag objavljenom u subotu, budući da je američki predsjednik Donald Trump izrazio interes za zauzimanje danskog teritorija.
– Po mom mišljenju, bilo bi savršeno logično ne samo imati američke snage na Grenlandu, kao što je do sada bio slučaj, nego i razmotriti stacioniranje vojnika EU-a tamo u budućnosti, rekao je predsjednik Vojnog odbora Europske unije.
U konačnici, takav bi korak zahtijevao političku odluku, rekao je general rođen u Austriji. Vojni odbor je najviši vojni ured Europskog vijeća, ali služi kao savjetodavno tijelo budući da unija nema svoju vojsku.
NATO predvođen SAD-om glavni je vojni savez za EU.
Iako Grenland nije dio EU-a jer je prekomorski teritorij Danske, Europljani, kao i SAD, imaju interese na Grenlandu, dodao je general, navodeći njegove sirovine i strateški položaj.
– Međutim, sa sve većim topljenjem leda kao posljedicom klimatskih promjena, to također stvara određeni potencijal za napetosti s Rusijom i možda Kinom, rekao je.
Trump nije isključio korištenje vojne ili ekonomske moći kako bi prisilio Dansku da preda otok.
Strateški položaj Grenlanda duž najkraće rute od Europe do Sjeverne Amerike, vitalan je za američki sustav upozoravanja na balističke projektile i učinio ga je prioritetom za Trumpa.
Brieger je rekao kako se nada da će SAD kao članica Ujedinjenih naroda poštovati nepovredivost granica kako je navedeno u Povelji UN-a.
Grenland, najveći otok na svijetu, uglavnom je samoupravan pod danskom krunom, a obranu i vanjske poslove osigurava mu Danska.
SAD trenutno ima vojnu bazu na sjeveru otoka.
– Trenutno imate ruske brodove, imate kineske brodove, imate brodove iz raznih zemalja. To nije dobra situacija i vjerujem da ćemo to [Grenland] dobiti, rekao je Trump.
