Udruge tradicijskih brodograditelja: “Zaštitimo tradicijsku brodogradnju na obalama Jadrana”

0
Udruge tradicijskih brodograditelja: “Zaštitimo tradicijsku brodogradnju na obalama Jadrana”
tradicijska-brodogradnja-potpisi-foto Pomorsko dobro

Naša borba za opstanak

“Mi tradicijski brodograditelji želimo nastaviti raditi i sačuvati povijesnu baštinu svojih predaka kao zalog za budućnost na našem Jadranskom prostoru. To je borba za naš opstanak, to je borba za naše korijene, borba koju ne možemo dobiti bez pomoći i razumijevanja svoje domovine Republike Hrvatske”, objavio je portal Pomorsko dobro.

Naši korijeni

Drveni brod bio je prijeka potreba nastala iz života ljudi koji su živjeli uz more i na moru, njegov oblik i linija prilagođen je životnoj namjeni i potrebama lokalnog stanovništva. Kao jedino prijevozno sredstvo kroz stoljeća prevozilo je putnike i teret do njihovog odredišta, a drvena brodogradnja bila je najjača gospodarska grana u kojima su mnoge obitelji našle rješenje svoje životne egzistencije.

Duž cijele jadranske obale nicala su veća brodogradilišta i manji obiteljski škverovi u kojima su meštri kalafati kroz stoljeća prilagođavali tip broda podneblju u kojem su živjeli. Tako pojedina područja u našem priobalju imaju specifične tipove brodova koji su služili stanovništvu za svakodnevnu plovidbu i obavljanje poslova na udaljenim otocima.

Ta pojedina područja duž naše obale u kojima je drvena brodogradnja opstala do današnjeg dana pojam su za tradicijsku drvenu brodogradnju i drvene brodove, i kao takva predstavljaju bogatstvo Hrvatske nacionalne pomorske baštine.

Korčula kao najveće središte drvene brodogradnje bila je centar iz kojeg se brodogradnja raširila duž Jadrana. Povijesni kontinuitet razvoja brodogradnje na lokalnim područjima našeg priobalja  možemo vrlo precizno pratiti. Razvojem te gospodarske grane nicali su mnogi obiteljski škverovi koji su opstali i do današnjeg dana. Tajne zanata čuvale su se kao najveća vrijednost, a znanje se prenosilo na onog člana uže ili šire obitelji koji je pokazivao interes da može sačuvati i prenijeti stečeno znanje dalje. Naši predci posjedovali su znanje, vještinu, etiku i moralna načela zbog kojih su opstali na ovom području čuvajući svoj prostori od nama dobro poznatih osvajača. Pridržavali su se nepisanih pravila etike kojom se osiguravao dugoročni razvoj a obala i more se sačuvalo za buduće naraštaje. Jednostavno rečeno živjeli su od mora i sa morem i znali su ga cijeniti.

Hrvatska je zemlja s raznolikim tipovima drvenih brodova koji predstavljaju njenu pomorsku baštinu, i stoljetni život ljudi na jednom području. Tradicijski brodovi koji danas predstavljaju autentičnost podneblja nekog područja su loger, trabakul, bracera, štilac, korčulanska gajeta, gajeta falkuša, betinska gajeta, pasara, kvarnerski guc, batana, leut, kaić, lađa.

Pod tradicijskim brodom podrazumijeva se plovilo koje se pojavljuje u različitim dokumentima iz daljnje ili bliže prošlosti, Autentičnim rješenjem tradicijskog broda smatra se ono rješenje koje se na kraju istraživanja povijesnog broda utvrdi izvornim za određeno vremensko razdoblje i za određeni lokalitet. Procjena autentičnosti povijesnog broda ocjenjuje se oblikom, dimenzijama, površinom te materijalom kojim je izgrađen.

Udruge kao čuvari drvene brodogradnje

Naši djedovi pridržavali su se nepisanih pravila etike kojom se osiguravao dugoročni razvoj, a obala i more se sačuvalo za buduće naraštaje. Kod domicilnog stanovništva na otocima i obalnih mjesta očuvana je svijest povezanosti čovjeka, mora i obale koja se temelji na baštini naših predaka. To su naši korijeni kao naroda koji je stoljećima živio sa morem i od mora.

Dokazuje to osnivanje raznih udruga građana koje se bore za očuvanje svoje pomorske baštine samim time svoga identiteta.

Očuvanje kulturne baštine drvene brodogradnje jedan je od najvećih vidova čuvanja lokalnog identiteta, stoga su brojne udruge duž naše jadranske obale napravile velik iskorak u zaštiti i očuvanju pomorske baštine i omogućile čuvanje te tradicije kao Latinsko idro Murter, Udruga betinska gajeta 1740., Kanata Zadar, Udruga Korčulanka, Udruga Frkata Tkon, Molaj cimu Pula…

Kroz razne projekte koje su pokrenule udruge angažirani su brodograditelji, mali obrtnički škverovi, obiteljska brodogradilišta sve sa ciljem promocije i afirmacije drvene brodogradnje i očuvanja kulturne maritimne baštine. Na području Kvarnera djeluju brodograditelji u Rabu, Cresu, Nerezinama, Malom Lošinju i Puntu, Šilu, Kostreni, na srednjem Jadranu brodogradilište FILIPI – Sukošan, Škver Mihić – Sali, na otoku Murteru Brodogradilište i marina VINICI, škver ĆIRO, škver MARIN, škver PILE, Brodogradilište STIPANIČEV-Sovlje. Osim navedenih, brodograditelji djeluju i na ostalim područjima južnog Jadrana. Važno je istaknuti da su se pojedini brodograditelji prilagodili potrebama tržišta te proširili svoje djelatnosti ali su zadržali gradnju i popravke tradicijskih drvenih brodova.

Važnost očuvanja drvene brodogradnje dokazuju brojni osnovani Muzeji koji nastoje očuvati i prezentirati maritimnu baštinu i kulturno naslijeđe pojedinog lokalnog područja našeg priobalja.

Naša borba za opstanak

Udruge i pojedini zaljubljenici u tradiciju nastoje afirmirati drvenu brodogradnju i u tom smislu su od neprocjenjive pomoći. Istovremeno se vlasnici malih brodogradilišta i škverova suočavaju sa problemom dodjele koncesije za područje na kojem djeluju, a koje se u većini slučaja nalazi na pomorskom dobru. Većina takvih škverova nalazi se u samim mjestima, neposredno uz samo more. Nije rijedak slučaj da tradicijska brodogradnja nema razumijevanja od strane turističkog sektora. To začuđuje jer je upravo turistička promidžba takvih mjesta učestalo vezana uz tradiciju koju upravo brodograditelji čuvaju i promoviraju.

Iako zauzimaju zanemarivo male prostore uz more obiteljska brodogradilišta se suočavaju i sa konkurencijom ulagača čiji je interes isključivo vezan uz profit.

Upravo zato tradicijski brodograditelji poručuju:

Prostor na morskoj obali odnosno pomorskom dobru na kojem obavljamo svoju djelatnost od pamtivijeka je ključan za naš opstanak. Zato je dodjela koncesija na pomorskom dobru na zahtjev obrtničkim škverovima i brodogradilištima koji se bave tradicijskom brodogradnjom presudno ako želimo opstati.

To je naša borba za opstanak koju ne možemo dobiti bez pomoći i razumijevanja svoje domovine Republike Hrvatske.

Na koncu želim upozoriti da Hrvatska pomorska baština uključuje sve materijalne i nematerijalne vrijednosti koju smo naslijedili i trebali bi je znati očuvati za sljedeće generacije, jer one su okosnica identiteta svakog primorskog mjesta i ljudske zajednice. U svijetu pomorske baštine na festivalima mora i mornara Republiku Hrvatsku predstavljaju upravo drveni brodovi jedinstveni za pojedina područja našeg Jadrana. Hrvatska je ponosna na njihov izgled, očuvanost, na njihove vlasnike i meštre koji su ih izgradili. Pitanje je, što će predstavljati Hrvatsku pomorsku baštinu u nekim budućim vremenima kada više ne bude ljudi koji će znati obnavljati takve vrste brodova, jer država nije napravila ništa da se prijenos znanja usmjeri na mlađi naraštaj. Zato mi tradicijski brodograditelji čekamo odgovore na mnoga pitanja, a jedno od presudnih za našu opstojnost je što nam donosi Novi zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, objavio je portal Pomorsko dobro.

Više od 450 migranata spašeno kod obale Tunisa

0
Više od 450 migranata spašeno kod obale Tunisa
Migranti u moru ,ilustracija Foto: Shutterstock

Tuniska obalska straža saopštila je danas da je spasila 455 migranata tokom nekoliko operacija tokom noći kod sjeverne, istočne i južne obale zemlje.

“U okviru borbe protiv iregularne imigracije, jedinice Nacionalne garde na sjeveru, centru, istoku i jugu osujetile su 37 pokušaja (migranata) da pređu pomorske granice”, navodi se u saopštenju.

Tokom tih operacija spaseno je 455 ljudi, među kojima 289 migranata iz nekoliko potsaharskih zemalja, dok su ostali državljani Tunisa.

Italija je jedna od glavnih ulaznih tačaka u Evropu za migrante iz sjeverne Afrike, koji uglavnom stižu iz Tunisa i Libije, dvije zemlje iz kojih su odlasci znatno porasli 2021. godine.

Prema tuniskim izvorima, prošle godine je 15.671 migrant uspio da stigne na italijansko tlo sa obale Tunisa naspram 12.883 tokom 2020. godine.

Počelo kovanje eura u Hrvatskoj

0
Počelo kovanje eura u Hrvatskoj
Euri Hrvatska

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić nazočili su svečanom obilježavanju početka proizvodnje hrvatskih eurokovanica u kovnici u Svetoj Nedelji.

“Upravo smo lično stekli uvid kako se u hrvatskoj kovnici novca kuju kovanice eura. S 1. januara Hrvatska postaje dio europodručja. To podrazumijeva i kovanje kovanica ovdje, kao i nabavljanje novčanica”, rekao je premijer Plenković.

“Smatramo da smo proces provodili vrlo sustavno. To je strateški cilj, koji ostvarujemo, koji će ostati. Zahvaljujem svima koji su dali svoj doprinos”, dodao je.

“Tokom jeseni finalizirat će se aktivnosti oko ulaska u Schengen. U ovim okolnostima, dobro je da smo eurozone. Bit ćemo zaštićeniji u svim izazovima koji su pred nama”, kazao je Plenković.

“Ovdje radi 70-ak radnika, Ovdje se kuju gromne količine kovanog novca. Za to treba dobra organizacija kovanog novca. Siguran sam da će sve biti obavljeno kako treba”, rekao je.

Boris Vujčić kazao je kako će se raditi u tri smjene. Plan je do kraja godine otkovati 420 miliona komada, odnosno 3700 tona.

“To je veliki logistički napor. To podrazumijeva i povlačenje kuna iz opticaja”, kazao je guverner.

“Sve su kovanice vrlo lijepe. Premijer je rekao da je bolje kad ih uzmu u ruku nego na slici”, našalio se Vujčić.

500 miliona komada novčanica kuna će se povući.

“Ne postoji takva garaža. Dogovorili smo se sa vojskom za izgradnju kapaciteta”, odgovorio je Vujčić na pitanje što će biti s kunama koje su u opticaju.

DPS Herceg Novi: Koaliciona vlast odgovorna za manjak gostiju

0
DPS Herceg Novi: Koaliciona vlast odgovorna za manjak gostiju
Plaža HN foto M. Dobrilovi – arhiva

Hercegnovski DPS saopštio je da ljetnja turistička sezona u Herceg Novom je definitivno ispod najavljenih očekivanja.

– Gostiju je manje na plažama, ugostiteljskim objektima, privatnom smještaju. Nije pomoglo ni svečano otvaranje ljetnje turističke sezone 11.06, ni promašeni muzički festival. Nijesu pomogla ni bezbrojna putovanja delegacija koalicione vlasti pod izgovorom promocije novskog turizma ni za to utrošena pozamašna sredstva. Umjesto da na najavljenoj Skupštini opštine Herceg Novi za 25.07. Turistička organizacija upozna odbornike sa razlozima loše posjete ili pojasni svoju računicu po kojoj ima 5% više turista u odnosu na 2019. godinu, ona nudi izmjene Odluke o boravišnoj taksi. Izmjene ove Odluke, navodno, preciziraju nejasne zakonske odredbe a suštinski povećavaju namet ove takse na sve osim supružnika i djece. Očigledno da se žele nametnuti dodatna sredstva turističkoj organizaciji, jer samo ona ima koristi od toga bez obzira što se pravila nikada ne mjenjaju usred igre- navode iz DPS-a.

Kako navode, odbornici u Skupštini opštine Herceg Novi ove godine, “kao nikada do sada, nijesu imali priliku da se upoznaju sa pripremama turističke sezone”.

DPS HN

– To pravo su za sebe zadržali koalicioni partneri koji vrše vlast u Herceg Novom pa je i odgovornost za lošu turističku sezonu isključivo i jedino njihova. Odbornici DPS-a će tražiti da se Odluka o izmjenama Odluke o boravišnoj taksi ne uvrsti u dnevni red Skupštine opštine Herceg Novi. Razlozi su više nego principijelne prirode. Mijenjati ovu odluku u avgustu je neprimjereno i nekorektno. A koalicija na vlasti u Herceg Novom, uz sve svoje koalicione probleme, trebalo bi da ipak bude makar malo objektivna i prizna da je napravila niz grešaka u promociji i pripremi turističke sezone. Kažu “ko prizna pola mu se prašta”. Ali ima i “ko ne prizna da mu se sve prašta”. Koalicionoj vlasti u Herceg Novom građani ovakve promašaje ne smiju ni da zaborave ni da praštaju- navode iz DPS-a.

Preminule dvije osobe, registrovano 430 novih slučajeva koronavirusa

0
Korona presjek, 22.7
Korona presjek, 22.7

Tokom posljednja 24 sata u Crnoj Gori od posljedica kovida-19 preminule su dvije osobe, a registrovano je 430 novih slučajeva koronavirusa.

U Herceg Novom registrovana su 32 novooboljela, Budvi 25 ,Tivtu 15 a u Kotoru 12

Iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG) saopšteno je da je analizirano 1.176 uzoraka.

Prijavljen je oporavak kod 276 pacijenata, a trenutno su aktivna 3.916 slučaja.

70 godina bućarske Olimpijade u Tivtu

0
70 godina bućarske Olimpijade u Tivtu
Bućarska Olimpijada 2022

Poviodom velikog jubileja specifična lokalne sportsko-društvene manifestacije Bućarske Olimpijade, Opština Tivat u saradnji sa ovdašnjim bućarskim klubovima, institucijama kulture i organizacijama civilnog društva, u petak će na gradskoj rivi Pine prirediti nesvakidašnji hepening.

Naime, dan prije nego što će na zogovima ovogodišnjeg domaćina, BK “Palma” u Donjoj Lastvi početi jubilarna, 70. Bućarska Olimpijada koja će potrajati narednih mjesec dana, na Pinama će u petak veče sa početkom u 21 sat biti priređen poseban kulturno-promotivni program u čast ove za Tivat i njegovu etnografsku baštinu, tako specifične i posebne manifestacije.

Na inicijativu Sekretarijata za društvene djelatnosti Opštine Tivat, uz podršku Savjeta za kulturu, tradicionalna tivatska ljetnja sportsko-pučka fešta Bućarska Olimpijada  je uvrštena u kulturne manifestacije od izuzetnog značaja za Tivat.

Naime, žitelji najmanje bokeljske opštine su davne 1952.godine, kada su nakon Drugog svjetskog rata obnovljene i u Helsinkiju održane ljetnje Olimpijske igre, priredli svoju prvu Olimpijadu u bućanju i nastavili da je kontinuirano održavaju svakog ljeta do danas. Prva Bućarska Olimpijada održana je na “stadionu Kopište” u Đurđevom brdu, a od tada su se svi lokalni bućarski klubovi u Tivtu više puta izmijenjali u ulozi domaćina ove specifične i omiljene lokalne manifestacija sa izrazitim mediteranskim karakterom i šarmom. Budući da reprezentuije suštinu svega onoga što je tradicionalni mediteranski i primorski mentalitet i način života, tivatska Bućarska Olimpijada istovremeno predstavlja i originalan turistički brend.                                                                                                                         U slavu te  manifestacije tako će u petak Opština Tivat u saradnji sa lokalnim bućarskim klubovima, Glazbeno-prosvjetnim društvom Tivat, Turističkom organizacijom, Radio Tivtom, Muzejom i galerijom Tivat, Centrom za kulturu Tivat, Foto-kino klubom Mladost, KUD-om Boka, klapom Jadran i Modno-plesnim studijom Modest, za domaće i furešte prirediti zanimljivo multimedijalno veče posvećeno Olimpijadi, ali i bućanju kao sportu u kojem Tivat ima više svjetskih prvaka.

Uz nastup Glazbeno-prosvjetnžog društva i KUD-a Boka ćiji će se članovi predstaviti narodnim igrama iz Boke, kao i etno-mažoretki Modesta, na gradskoj rivi će biti održana i premijerna projekcija dokumnetarnog filma naslovljenog “O’ šponde- 70 godina Bućarske olimpijade u Tivtu”, a koji je uradila mlada scenaristkinja iz Herceg Novog Jana Radan.

Na samom mulu bile postavljeno privremeno bućarsko igralište – zog gdje će najbolji crnogorski bućari demonstrirati atraktivne poteze ovog sporta, kojima zaslužuju mediteranska i svjetska zlata.Ovom prilikom biće prezentirane savremene tehnike u tom sportu-brzinsko izbijanje, štafetno izbijanje, precizno izbijanje.

Inače, tivatska “Bućarska Olimpijada” igra se po starim pravilima ovog drevnog mediteranskog sporta “ u 21 punat i dvije dobre”, što će reći da pobjeđuje ona ekipa koja prva stigne do 21 poena i tako dva puta savlada takmace.

Bućanje je i veoma star sport, a istoričari imaju podijeljen stav o porijeklu ove igre: jedni smatraju da je porijeklom iz Baskije, dok drugi smatraju da je postojbina bućanja Italija.

Igra se na bućalištu ili zogu –ravnom terenu dužine izmedju 20 i 30 metara, širine od 2,5 do 4 metra, a koji je ograđen, obično daskama visine 20 centimetara. Podlogu obično čini tvrdo utabani pijesak, a igra se bućama- nekada drvenim, a sada metalnim kuglama. Cilj igre je baciti buću tako da se ona što bliže dokotrlja do bulina (male kuglice-markera koja je orijentir za sve igrače). Za svaku buću koja je najbliže bulinu, dobija se bod (punat). Boduju se samo boće koje su bliže bulinu od protivničkih. Igra se dok jedna od ekipa ne postigne 21 punat.

Na tivatskoj Bućarskoj Olimpijadi tradicionalno učestvuje veliki broj takmičara, kako domaćih tako i “fureštih” (turista iz unutrašnjosti Crne Gore, Srbije ali posljednjih godina sve više i iz inostranstva). Među ekipama kokjih bude i preko 50,  ima čisto muških, ženskih ili mješovitih, a posebnu draž ovoj manifestaciji daje to što donosi autentični duh nekih ranijih, prošlih vremena kada su bućališta bila mjesto društvenog okupljanja i lokacije na kojima se, često u šaljivom tonu “pretresao” ozbiljni, redovni život koji se odvijao mimo buća i bulina.
Na bućalištima se tako čuju dotada neispričane priče ili bar one koje nisu dovoljno puta ispričane, izmisle neke nove da se uvesele prisutni i rađaju nove zgode koje će se godinama prepričavati. Ne treba ni govoriti da oni koji gube, po pravilu imaju tanje živce, ali i „maštovitije“ psovke od onih koji pobijeđuju, a sve to kombinovano je sa razradama čitavih strategija kako treba odigrati – od šponde ili pak ampresavat, malo “liznuti” buću ili kako već preporuče iskusni vodje ekipa, sve to naravno, na originalnom bokeškom dijalektu.  Najveći gušt igrača, osim pobjede njihove ekipe je, naravno, “naložiti” onoga ko je najveći živac ili ko će imati “najbolju” reakciju. E, onda slijedi opšte veselje i sva ona draž koja bućanje i Bućarsku Olimpijadu čine tako jedinstvenom i među turistima i domaćima manifestacijom.

“Morski svijet djeci Kotora i Tivta”: Rotarijanci na donatorskom krstarenju prikupili preko 5000 eura

0
“Morski svijet djeci Kotora i Tivta”: Rotarijanci na donatorskom krstarenju prikupili preko 5000 eura
sa krstarenja Rotary cluba Kotor

Članovi Rotari kluba Kotor i njihovi gosti na četvrtom donatorskom krstarenju “Rotary Boka Cruise” održanom u subotu , prikupili su 5.335 eura za humanitarnu akciju pod nazivom “Morski svijet djeci Kotora i Tivta”.

Na ovaj način obezbijeđen je besplatan ulaz u Akvarijum “Boka” za oko 7.600 djece predškolskog i školskog uzrasta iz Kotora i Tivta.

Tradicionalnom krstarenju Bokokotorskim zalivom brodom “Katica” prisustvovalo je 170 gostiju među kojima su bili predstavnici diplomatskog kora, zvaničnici Vlade Crne Gore, brojni Rotarijanci iz Crne Gore i regiona, njihove porodice i prijatelji koji su učešćem putem sponzorstava, kotizacije, nagradne lutrije, humanitarne aukcije i donacija klubova pomogli da planirani iznos za akciju “Morski svijet djeci Kotora i Tivta”.  bude dostignut.

U zvaničnom dijelu programa prisutnima su se obratili Predsjednik Rotari kluba Kotor Janko  Racković, ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori Džudi Rajzing-Rajnke Rising Reinke,  ministarka nauke i tehnološkog razvoja u Vladi Crne Gore Biljana Šćepanović, keo i direktor Akvarijuma Boka dr Mirko Đurović.

Predsjednik Racković najprije se u ime svih članova kluba zahvalio porodici Čavor što su omogućili da se tradicija nastavi i veče održi prelijepom ambijentu. On je istakao je da je u toku prošle 2021/22 rotarijanske godine, veliki broj akcija bio posvećen školama sa prostora Boke, a nastavak tih aktivnosti  je i akcija u okviru “IV Rotary Boka Cruise” koja će, kroz obilazak Akvarijuma koji djeluje pri Institutu za biologiju mora Kotor, omogućiti najmlađima da upoznaju bogatstvo živog svijeta mora ali i značaj njegovog očuvanja.

“Rotari klub Kotor je osnovan u ljeto 2017 godine. Za proteklih 5 godina, polako, korak po korak, gradili smo i gradimo ovu nasu priču i vjerujem da smo na dobrom putu. U nju je utkano, prije svega, puno dobre energije koju je svako od nasih članova donio sa sobom, ali i energije svih ljudi poput vas koji su nam na ovom putu svesrdno pružali podršku.”- kazao je Racković.

NJ.E. ambasadorka Reinke ovom prilikom se osvrnula na svoje odrastanje u rotarijanskom duhu i na smisao osnovnog mota Rotarija “nesebično služenje” koji izražava filozofiju volonterskog služenja zajednici istakavši da je ona veoma prisutna unutar djelovanja Rotari kluba Kotor sa čijim se djelovanjem upoznala na sastanku održanom u februaru ove godine u hotelu “Cattaro”.

“Rotari ne predstavlja samo zabavu i druženje već je njegova osnovna svrha da djeluje tako što čini dobro za zajednicu i ljude kojima je pomoć potrebna kao što će i ovom konkretnom akcijom djeci Kotora i Tivta biti omogućena nova iskustva.”- kazala je ambasadorka Reinke.

Nj.E. Judy Rising Reinke

U ovom klubu, djeca i mladi su uvijek u centru pažnje, a akcije su obuhvatilie sakupljanje sredstava za nabavku psa – vodiča Udruženju mladih sa hedikepom Crne Gore, donaciju 60 paketa tablet računara i besplatnog interneta kotorskim i tivatskim osnovnim školama, sakupljanje sredstva za nabavku novog instrumenta za mlade generacije Gradske muzike Kotor, obezbjedjivanje stipendije za učenike srednje skole u Kotoru, te pomoć mladima iz kotorskih sportskih klubova “Lahor”, “Champion” i “Bokelj”.
Ovoga puta, cilj Rotari kluba Kotor je da omogućimo da sve predškolske ustanove, osnovne i srednje škole iz Kotora i Tivta uvrste u svoje obrazovne programe besplatnu posjetu svih učenika akvarijumu “Boka” u Kotoru tokom iduće školske godine.

Posebnu zahvalnost dugujemo agenciji “Allegra” iz Bara koja je donirala vaučer za krstarenje za dvije osobe za koji je organizovana licitacija a licitirana cifra je ušla u prikupljeni fond. Rotari klub Kotor zahvaljuje i svima ostalima koji su se odazvali ovoj humanitarnoj akciji i omogućili da ovaj humani cilj bude dostignut.”- poručuju iz Rotari kluba Kotor.

Za tradicionalno dobru atmosferu na prepoznatljivom ljetnom humanitarnom dogadjaju kluba bili su zaduženi učesnici u umjetničkom dijelu programa: Sanja Vučković Otašević sa kotorskom Botunadom, gitaristiknja Nađa Janković,  duo “Đurđa i Pero” i animatori “New EnterTainment” iz Novog Sada koji izveli animacija na štulama i “Fire fan” animacija na ostrvu.

Zbog rata u Ukrajini raste broj gladnih u svijetu

0
Zbog rata u Ukrajini raste broj gladnih u svijetu
glad ilustracija

U svijetu je prošle godine došlo do porasta broja gladnih zbog pandemije koronavirusa, a UN-ove agencije upozoravaju da će se taj trend nastaviti i ove godine zbog rata u Ukrajini. Sukob je doveo do rasta cijena hrane, goriva i gnojiva, a strahuje se da će to prouzrokovati glad u još država. Neke afričke zemlje, u potpunosti zavisne o uvozu žitarica iz Rusije i Ukrajine, već se suočavaju s nestašicom hrane.

Počinje vrijeme žetve na plodnim ukrajinskim oranicama, a ukrajinski farmeri suočavaju se s najtežim izazovom u posljednjih 30 godina – silosi su puni žitarica od prošle godine i nema mjesta za novi urod.

– Skladišta odbijaju primiti pšenicu i zato je moramo ostaviti na poljima, a bojišnica je blizu i mnoga su polja u plamenu, rekao je farmer Juri Vakulenkv.

Poznata ukrajinska crnica plodna je do te mjere da se kaže kako će od prutića narasti breza. Ukrajina je među najvećim proizvođačima i izvoznicima žitarica, s 12 posto svjetskog izvoza pšenice, pogotovo u zemlje Bliskog istoka i Afrike, koje su i najviše pogođene blokadom ukrajinskih luka. Više od 90 posto ukrajinskih žitarica izvozilo se preko crnomorskih luka u kojima je sada blokirano 5 milijuna tona, ukupno u Ukrajini više od 20 miliona tona.

– Nadam se da ćemo otvoriti luke jer bez toga ukrajinski farmeri neće preživjeti i nećemo moći hraniti afričke zemlje, rekao je Mikola Horbačov, predsjednik udruge ukrajinskih proizvođača žitarica.

Somalija je najbolji primjer kako na afričke države utiče nedostatak ukrajinskih žitarica na svjetskom tržištu. Siromašna zemlja na rogu Afrike suočava se s jednom od najvećih suša u poslednjoj deceniji, a humanitarna pomoć gotovo da i ne stiže. Zalihe hrane potrošene su, a zemlja uvozi 90 posto pšenice iz Ukrajine i Rusije.

– Nestašica hrane izravno je povezana s činjenicom da je svijet okrenuo leđa Somaliji kako bi se usredotočio na Ukrajinu. To je razlog velike zabrinutosti, rekao je Shafici Ali Ahmed, voditelj humanitarne organizacije.

Haiti već tone u haos i nasilje zbog poskupljenja hrane i goriva, što samo produbljuje ionako golemo siromaštvo u toj karipskoj zemlji. U protivladinim protestima poginulo je najmanje 89 ljudi. UN upozorava da će glad rasti.

UN je objavio da je lani 828 miliona ljudi gladovalo, 100 milijuna više nego prije dvije godine. Na proizvodnju hrane uticale su elementarne nepogode, posebno suša, dok je pandemija COVID-a 19 poremetila proizvodnju i globalne opskrbne lance, a uz sve nepovoljne činioce, UN posebno zabrinjava to što su u ratu dvije ponajveće izvoznice žitarica, a osim plina, Rusija je važna i kao izvoznica gnojiva.

– Budući da Ruska Federacija prestaje izvoziti gnojivo, to bi moglo utjecati na sezonu sjetve sljedeće godine. Zbog nestašice gnojiva prinosi će biti manji i cijene poljoprivrednih proizvoda će porasti, rekao je Maximo Torrero, Organizacija za prehranu i poljoprivredu.

Kakvu-takvu nadu daje sporazum o izvozu ukrajinskih žitarica dogovoren u Istanbulu koji bi trebao biti potpisan sledeće nedelje i odblokirati ukrajinske crnomorske luke, što bi, ako zaživi, omogućilo opskrbu siromašnih afričkih država ukrajinskom pšenicom.

Koncert harfistkinje Milice Kankaraš u utorak, 19. jula na sceni Atrijuma Buća

0
Koncert harfistkinje Milice Kankaraš u utorak, 19. jula na sceni Atrijuma Buća
Milica Kankaraš koncert

U utorak, 19.jula sa početkom u 21.30 h na na sceni Atrijuma Buća u Tivtu biće izveden koncert Milice Knkaraš na harfi i Milene Kankaraš na klarinetu.

Na repertoaru će biti djela modernih kompozitora koji su pisali za harfu: Bernard Andrès (Bernar Andre) Plesovi jeseni, svita za duo “Algues” (Alge), Paul Lewis (Pol Luis) u aranžmanu za duo harfa i klarinet, Fabio Rizza (Fabio Riza) i drugi.

Milica Kankaraš, rođena je 20.10.1991. u Podgorici. Osnovno i srednje obrazovanje je stekla u Umjetničkoj školi za muziku I balet “Vasa Pavić” u klasi Lidije Skender. Kao izuzetan talenat pohađala je nastavu harfe kod prof.mr Milice Barić, predsjednice Udruženja harfista Srbije, paralelno sa srednjom školom na odsjeku za klavir. Sa svega 15 godina prvi put je nastupila kao harfistkinja sa Crnogorskim kamernim orkestrom a zatim i za prvu godišnjicu Crnogorskog simfonijskog orkestra. Diplomirala je harfu na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu u klasi prof.mr Ljiljane Nestorovske. Tokom studija pohađala je majstorske kurseve kod eminentnih harfista. Nastupala je na Međunarodnom festivalu harfe, Festivalu studenata Univerziteta umetnosti, Purgatorijama, KotorArt-u… Održala je niz solističkih koncerata, koncerata kamerne muzike kao i koncerata sa simfonijskim orkestrima. Na Međunarodnom takmičenju Arpademia za keltsku harfu u kategoriji do 30 godina plasirala se na drugom mjestu 2021-e godine. Održala je i niz koncerata i na keltskoj harfi.

Autorka je obrazovnog programa za osnovnu muzičku školu i programa za srednju školu. Otvorila je klasu harfe 2015-e godine u Umjetničkoj školi “Vasa Pavić”.

Milena Kankaraš rođena je 29.6.1993. u Podgorici. Osnovno i srednje obrazovanje stekla je u Umjetničkoj školi za muziku i balet “Vasa Pavić” u klasi prof. Veselina Bogićevića na odsjeku za klarinet. Završila je specijalističke studije na Muzičkoj akademiji na Cetinju u klasi prof. Petra Garića. Pored klarineta svira bubnjeve i klavir koje je pohađala kao uporedne instrumente tokom svog školovanja.

Tokom srednje škole i studija usavršavala se na majstorskim radionicama. Održala je niz koncerata kamerne muzike u Crnoj Gori.

Zaposlena je kao profesor klarineta u Umjetničkoj školi za muziku i balet “Vasa Pavić”. Član je Big benda koji čine profesori zaposleni u muzičkoj školi “Vasa Pavić” sa kojima je održala niz zapaženih koncerata džez muzike. Milena Kankaraš i njena sestra Milica Kankaraš nastupaju kao duo klarinet-harfa izvodeći modernu umjetničku muziku. Sa glumcem Slobodanom Marunovićem održale su multimedijalni koncert na Ljetnjoj sceni Ulcinja 2021. godine.

Ulaz će biti slobodan a više informacija možete dobiti pozivom na broj telefona 069 342 799

Porto Montenegro predstavio AudioPort, savremeni prostor kreiran za ljubitelje muzike

0

Porto Montenegro predstavio AudioPort, savremeni prostor kreiran za ljubitelje muzike

Ušuškan između najatraktivnije marine na crnogorskom primorju i istorijskog zdanja Zbirke pomorskog naslijeđa, novi projekat u Porto Montenegru, AudioPort, pomjeriće granicu maštovitosti svakog budućeg posjetioca. Prema riječima pr menadžera Porto Montenegra, Danila Kalezića, ideja kreativnog huba je da ljudima koji nisu muzičari, pruži jedinstveno iskustvo iz oblasti muziče produkcije.

..Ovo je uvod u neke naše nove projekte koje ćemo raditi u narednih nekoliko godina. Već od ove sezone, svi zainteresovani mogu da dođu u naš studio. Bez obzira da li imaju 18 ili 88 godina, mogu da nauče kako je to biti di-džej, snime pjesmu, rade sa ozbiljnim muzičarima, nauče da sviraju neki instrument.”

Osim današnjih, Kalezić je naglasio da idejni projekat uključuje i brojne druge ambasadora, poput: Dina Merlina, Kotor Arta, ekipe iz ,,Rabbit recordsa” koja se bavi džezom u Porto Montenegru, i mnoge druge.

Čast da prvi isprobaju opremu modernog audio prostora, pripala je internacionalnim zvijezdama evropske di-džej scene. Osnovana u Hamburgu, grupa ,,Skuter”, smatra se najuspješnijim njemačkim sastavom koji je do sada prodao više od 30 miliona ploča.

https://bokanews.me/wp-content/uploads/2022/07/Audio-Port.jpg

Njihov producent, Majkl Sajmson, otkrio je da iako ima bosanke korijene, prvi put boravi u Crnoj Gori. Takođe, naglasio je da ima veliku privilegija što boravi u Porto Montenegru.

,,Kada sam došao i vidio prelijepu luku, eksterijer studija u kojem se nalazimo, moram da priznam da sam bio malo ljubomoran. Ljepše je čak i od mog radnog  prostora. Sve je oplemenjeno savremenom opremom. Softveri i monitori, jednostavno su savršeni. Želim da ostanem ovdje i kreiram muziku,” naveo je Sajmson i našalio se da bi mogao istog trenutka da napravi žurku u obližnjem Buddha-Baru.

Konekciju sa novim ambijentom, osjetio je i njegov kolega Ingo Martens, poznatiji kao Azzido da Bass. Dodao je da veliku zahvalnost duguju dugogodišenjem prijatelju Federiku, koji ih je sAudio Port u Porto Montenegrupojio i omogućio da ovih dana upoznaju veliki broj sjajnih ljudi iz naše zemlje.

,,Prije svega, želio bih da se zahvalim na pozivu. Veoma nam je drago što smo odsjeli u Porto Montenegru. Počeo sam karijeru 2000. godine, i imam sjajnu eksluzivu za vas. Radim na tajnom projektu koji predstavlja moj veliki povratak na scenu koji će se desiti ove godine. Da bi kreirali muziku, neophodna vam je strast i energija. Ovo je fantastičan prostor za buduće produkcije,” zaključio je Bass.

 

U Porto Montenegru su pojasnili da AudioPortom žele da objedine priču o kreativnom rada sa vlasnicima stanova luksuznog rizorta, a na taj način uspostave saradnju i sa drugim ljudima iz Crne Gore koji žele da ispune svoje snove.