Dvadesetogodišnji M.P. iz Herceg Novog poginuo je u saobraćajnoj nesreći danas u Kumboru.
Stradali mladić je upravljao motociklom kada je došlo do kontakta sa vozilom marke “audi”, koji je vozio Novljanin I.C, piše portal RTHN.
M.P. sa teškim povredama odmah prevezen u bolnicu Meljine, zatim u risansku bolnicu gdje je podlegao povredama.
Uviđaj je obavio dežurni osnovni državni tužilac uz učešće krim tehničara i saobraćajne policije CB Herceg Novi. Uzroke saobraćajne nesreće utvrdiće vještak.
Kompanija Adriatic 42, koju čini konzoricijum Adriatic Marinas – Porto Montenegro i DryDocks World Dubai, danas je započela obavljanje koncesione djelatnosti na lokcaiji nekadašnjeg brodogradilišta u Bijeloj, saopšteno je iz Vlade. Kako je napomenuto u informaciji koju je Vlada usvojila na poslednjoj sjednici, kompanija koncesionu djelatnost započinje prije početka investicionog perioda, budući da radovi na okončanju remedijacije još uvijek nijesu završeni.
– Shodno odredbama ugovora, koncesionar je u obavezi da adaptira, rekonstruiše, izgradi, opremi i iskorišćava brodogradilišnu luku na koncesionom području u periodu od 30 godina, u skladu sa biznis i investicionim planom, kao i u skladu sa Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata – navodi se u dokumentu objavljenom na sajtu Vlade.
Ugovorom je definisana i djelatnost izgradnje i opravki brodova, kao i djelatnost izgradnje, remonta i održavanja jahti i megajahti. Ukupni planirani iznos investicije u prve tri godine je 20 mil EUR.
– Ugovorom je predviđeno da investicioni period počinje da teče od dana predaje izvještaja eksperta kojim se potvrđuje da je koncesiono područje očišćeno od istorijskog zagađenja, kako bi koncesionar započeo realizaciju investicionog plana – objašnjeno je u dokumentu.
U informaciji se podsjeća da je ugovoreni datum završetka remedijacije bio 31. mart 2020, međutim, navedeni rok je promijenjen najprije na na 31. decembar 2021, a zatim na 31. decembar 2022. godine.
– Koncesionar, kompanija Adriatic 42 obratila se 6. jula Ministarstvu kapitalnih investicija obavještenjem o početku obavljanja koncesione djelatnosti u okviru koncesionog područja brodogradilišta Bijela. Kako su naveli, kompanija je prije početka investicionog perioda započela sa realizacijom investicionog plana, odnosno sa sprovođenjem prve faze bivšeg brodogradilišta Bijela – saopšteno je u informaciji.
Radovi u okviru prve faze podrazumijevaju rekonstrukciju i adaptacija postojećih objekata, zatim rekonstrukciju postojeće infrastrukture i postojećih marinskih objekata. U okviru prve faze planirana je i izgradnja gatova za trevel lift, pristupne rampe za plutajući dok i platoa za smještaj jati na suvom, uređenje postojećih zelenih površina, isporuka travel lifta, sa montažom i funkcionalnim probama, kao i isporuka plutajućeg doka uz njegovo stavljanje u funkciju.
– Adriatic 42 sve prethodno navedene aktivnosti sprovodi paralelno sa pribavljanjem neophodnih odobrenja i prateće dokumentacije, dok je početak koncesione djelatnosti planiran za 10. jul 2022. godine, budući da su radovi na fazi 1, koji su neophodni za stavljanje brodogradilišta u operativnu upotrebu, uveliko u toku i do početka obavljanja koncesione djelatnosti sve neophodne dozvole i odobrenja će biti pribavljene – navodi se u dokumentu.
Podsjetimo, u srijedu je saopšteno da kompanija Adriatic 42 planira da otvori prvu fazu centra za remont jahti i superjahti u Bijeloj do kraja ove godine. Kako je najavljeno, do kraja septembra će, biti uposleno više od 100 ljudi. U projekat je do sada uloženo oko 40 mil EUR.
U Bijelu je nedavno stigao i plutajući dok dugačak 180 metara i širok 37 metara, sa kapacitetom od 10.000 tona teretnih plovila, što mu omogućava da primi najveće svjetske jahte.
Talijanska policija potvrdila je da je 11 ljudi poginulo uslijed urušavanja ledenjaka u Alpama, u incidentu koji se pripisuje rastućim temperaturama.
Spasilačke ekipe strahovale su da bi se broj poginulih mogao popeti na 12, ali sada kažu da nema razloga vjerovati da će broj žrtava biti veći.
U dolini Fassa proglašen je dan žalosti kako bi se odala počast poginulima u lavini u nedjelju na Marmoladi. Radi se o 3300 metara visokom vrhu, najvišem u Dolomitima, lancu u istočnim talijanskim Alpama koji se proteže preko regije Trento i Veneto.
Veći dio Italije početkom ljeta pogodio je toplinski val. Znanstvenici kažu da su uzrok nepredvidljivosti nekada stabilnih ledenjaka klimatske promjene.
Možemo reći da smo vrlo brzo dovršili svoj posao i došli do konačnog broja od 11 mrtvih, rekao je na konferenciji za novinare Giampietro Lago, voditelj znanstvene policijske jedinice koja je sastavljena da pomogne u procesu identifikacije.
Gradovi kao što je Kotor moraju pronalaziti različite načine da turistima i gostima, u vrijeme ljetnje sezone, predstave dio velikog kulturnog blaga koje se često krije u porodičnim zbirkama i sakralnim arhitektonskim objektima. Jedna od takvih je crkva Sv. Mihovila u Dobroti koja pripada porodici Radimir, u kojoj se ovih dana može vidjeti dio eksponata iz njihove etnografske zbirke.
Tim povodom, razgovarali smo sa istaknutim kolekcionarom Zoranom Radimir koji je i ove godine u porodičnoj kapeli, izložio dio privatne zbirke.
„Ja sam prije tri godine, od Ministarstva kulture Crne Gore, dobio status pokretnog dobra za moju etnografsku zbirku. Godinama sam pomalo sakupljao predmete i to je preraslo u veliku zbirku. Ima predmeta koji su od etnografskog značaja, koristili su se ne samo na području Dobrote, već i u čitavoj Boki i šire, tako da su ti artefakti veoma interesantni, kako za domaće tako i za strane turiste.
Kotor nema Muzej grada. Imamo Pomorski muzej, ali to je nešto drugo. Gradskim vlastima sam više puta nudio dio svoje zbirke i spreman sam da je ustupim, uz određene uslove, da to bude prezentovano široj javnosti i da osnujemo Muzej grada Kotora“, ističe Radimir.
„Posjedujem kolekciju kotorskog novca koja je vrlo interesantna jer je rijetko koji grad osim Dubrovnika, Splita i Zadra na ovoj obali, imao svoj novac i višestoljetnu kovnicu.
Što se tiče naše porodice, podsjetiću da je u Drugom svjetskom ratu najviše stradala Ljuta gdje je živio najveći dio naših rođaka, izgorjeli su svi predmeti, dokumenti, instrumenti, namještaj… Mi smo živjeli bliže gradu pa kuća nije stradala. Uspio sam da sačuvam nešto od tih predmeta i sada je prilika da se oni mogu pokazati i izložiti. Pošto je prostor naše kapele mali, pokušali smo da predstavimo portet jednog kapetana, jednog trgovca, jednog svećenika, brod, neka dokumenta iz Venecije, porodično stablo, medalje, odlikovanja koja su dobili članovi porodice”.
Koji su razlozi, po Vašem mišljenju, da grad Kotor nije iskoristio ponudu da osnuje muzej grada?
“Gradske vlasti su u svakoj toj priči obećavale i pokazivale interesovanje, ali to nije dovoljno. Ja sam mislio da će se od starog zatvora u Kotoru napraviti jedan gradski muzej. To je bila velika i reprezentativna zgrada koja bi mogla da primi sve te sadržaje i etnografiju, lapidarijum, dobrotsku čipku, i sve druge zbirke. Mislim da tu nije bilo dovoljno sluha za važnost očuvanja vrijednog nasljeđa, da u Kotoru više nema ljudi koji imaju osjećaj za tako nešto. Evo, Kotor je “top” turistička destinacija, a turisti kada dođu vide Katedralu i Pomorski muzej. Trebalo bi im ponuditi barem deset punktova u koje bi mogli da uđu i vide različite zbirke, kao recimo u Dubrovniku. Tamo imate Knežev dvor, palatu Sponzu, apoteku Male braće, žičaru i druge sadržaje… Tu ne treba biti mnogo pametan, turistima treba ponuditi i pokazati što više našeg kulturnog nasljeđa.
Gotovo svako selo ima etnografsku zbirku ili etnografski muzej kojim pokazuje neku svoju kulturnu prošlost i nasljeđe. Zanatstvo je u Kotoru bilo jako razvijeno. Nemate nigdje prikazano to zanatstvo. Gdje su ribari, obućari… tu su se pravile svijeće, mnogo toga se proizvodilo, stvari za koje danas i ne znamo da su postojale. Takvim zbirkama govorimo o sebi, o Boki, o Kotoru, o civilizaciji na ovim prostorima…
Uprkos svemu, još uvijek se nadam da će neko ozbiljno shvatiti moju priču i biti spreman da spasi žive artefakte prošlosti od zaborava, da će se nešto promijeniti stasavanjem svjesnih i obrazovenih mladih naraštaja…“ – poručio je Zoran Radimir.
Od posljedica koronavirusa u prethodna 24 sata nije bilo preminulih. Registroavano je 400 novih sluačajeva, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje IJZ.
Oporavilo se još 267 pacijenata, a trenutno je 2535 oboljelih.
COVID-19, dnevni izvještaj#ijzcg pic.twitter.com/bsRisdGuvi
— Institut za javno zdravlje Crne Gore (@ijzcg) July 10, 2022
Zadar Cruise Port – Putnička luka Gaženica ušla je u najuži izbor za World Cruise Award u kategoriji za nagradu Najboljeg evropskog terminala za krstarenja.
World Cruise Awards prepoznaje, nagrađuje i slavi izvrsnosti u globalnom sektoru krstarenja kroz godišnji program dodjele nagrada. Dodjeljuju se u 26 kategorija koje obuhvaćaju putničke luke i terminale, destinacije i brodove.
Ove godine za nagradu Najbolje europske putničke luke nominirano je svega 12 luka, od kojih je samo jedna iz Hrvatske. Ta posebna čast direktne nominacije pripala je Zadar Cruise Portu – Putničkoj luci Gaženica.
Nagrada se dodjeljuje za izvrsnost, odnosno za kvalitetu i za uslužnost svjetskog nivoa te sveobuhvatnu razinu korisničkog iskustva.
Osim Zadra, nominirane su jos četiri luke iz portfelja Global Ports Holdinga, a to su Lisabon, Barcelona, Malaga i Valletta. U tom užem izboru su također Civitavecchia, Monaco, Amsterdam, Oslo, Limassol, Kiel i Rostock.
Povodom ove nominacije, Rebeka V. Pevec, Generalna Direktorica ZIPO-a/ Zadar Cruise Porta izjavila je: “Ova direktna nominacija World Cruise Awardsa je iznimna čast i doista smo ponosni da je ovako prestižna organizacija prepoznala naš kontinuirani rad i napore da Zadar etabliramo kao relevantnu putničku luku u industriji krstarenja.
Prije tri godine kada sam preuzela ovu dužnost, velika želja i jedan od ciljeva bili su da luka i putnički terminal budu prepoznati po uslužnosti, profesionalizmu i sigurnosti. Ova nominacija potvrdila je i znači upravo to, da smo dostigli svjetsku razinu za sva tri spomenuta faktora. Sada imamo solidne temelje za daljnji razvitak i polagani oporavak nakon dvije vrlo teške pandemijske godine u turizmu krstarenja.
Ovim putem željeli bismo pozvati sve da uzmu trenutak svojeg vremena i glasaju na web stranici https://worldcruiseawards.com/award/europe-best-cruise-terminal/2022 kako bi prikupili što više glasova, te zajednički donjeli ovu prestižnu nagradu za Najbolji europski terminal za krstarenja upravo ovdje u naš Zadar.”
Dobitnici nagrada biti će odabrani javnim glasanjem putem službene web stranice a koje počinje danas i traje do 7. kolovoza 2022.g. Rezultati ce biti poznati i objavljeni krajem godine.
Zadar Cruise Port – Putnička luka Gaženica ponovo se dokazala kao najnagrađivanija i najbrže rastuća putnička luka i terminal u Hrvatskoj.
Slovenačka vlada u petak je donijela odluku o početku uklanjanja protumigrantskih prepreka s granice prema Hrvatskoj, kazala je nakon sjendice vlade ministrica unutarnjih poslova Tatjana Bobnar.
– Ograda je bila postavljena kao privremeni instrument i neprihvatljivo je da postane trajan element migracijske politike, kazala je Bobnar na konferenciji za novinare u Ljubljani.
– Nova vlada uvest će učinkovit sustav azila za sve koji imaju pravo na međunarodnu zaštitu, a migracije su stalna pojava u suvremenim društvima i ne pojavljuju se samo u kriznim vremenima, rekla je.
Prema planu ministarstva unutarnjih poslova, navela je Bobnar, pripadnici slovenske vojske počet će uklanjati žičanu ogradu u drugoj polovici idućeg tjedna.
Predviđa se da će se angažmanom vojske tako dnevno moći skinuti oko 200 dužinskih metara ograde, što znači da bi ona mogla biti potpuno demontirana s granice prema Hrvatskoj u 150 radnih dana, kazala je slovenska ministrica unutarnjih poslova.
– Vlada je oformila posebno savjetodavno tijelo za pitanje migracija u kojemu su i predstavnici nevladinih udruga i ono je već održalo svoj prvi sastanak, rekla je. Svi sudionici sastanka složili su se da ovo tijelo otvara perspektivu za stabilnu i konzistentnu migracijsku politiku koja se obraća svima i širi polje slobode, demokracije i ljudskih prava, dodala je Bobnar.
Turistička organizacija Tivat organizuje koncert klape “Rišpet” na Gradskoj rivi Pine u utorak 12. jula, sa početkom u 22 sata, saopštavaju iz TO Tivat.
Rišpet je jedna od najpopularnijih hrvatskih klapa, a ove godine slavi 10 godina postojanja. Rasprodala je pet velikih koncerta u dvorani „Lisinki“, a svojim koncertom u Spaladium Areni (Split) je, smatra se, oborila rekord posjećenosti klapskih koncerata.
Kao predgrupa, od 21h na Pinama će nastupiti klapa “Jadran”.
Sva dešavanja u Tivtu možete pratiti u Kalendaru dešavanja.
Tradicionalni koncert Mjesne muzike ,,Đenović” u Portonovom, sinoć je marinu lukuznog naselja pretvorio u nezaboravni festival svih generacija. Publika je imala priliku da osim hitova: ,,New York”, ,,Hit the road Jack”, ,,Let’s stick together” i miksa balkanskih pjesama, premijerno čuje i numeru “Quando, Quando, Quando”, kao i repertoar Lejdi Gage.
Noć je prvenstveno imala posebnu čar za Ines Kosović, koja je prema riječima predsjednice Mjesne muzike ,,Đenović” Milice Matović, vrijedno vježbala za svoj prvi veliki nastup.
“To je djevojčica koja ima devet godina i koja svira saksofon. Trudimo se da svako novo dijete uvedemo u svijet naše muzike, tako što čuvamo velike koncerte, kako bi dijete zapamtilo svoj prvi nastup. Trenutno desetoro djece uči u školici Mjesne muzike “Đenović”. Sa njima radi naš dirigent, Branko Rajačić.”
Navela je da će u budućnosti više biti okrenuti ka rok žanru, iz razloga što slušaoci smatraju da je to zvuk koji odgovara njihovom orkestru.
Za rukovoditeljku odjeljenja za marketing i komunikacije u Portonovom, Adrijanu Husić, koncert lokalnog orkestra ima značajnu vrijednost, posebno zbog činjenice koja potvrđuje da su tokom procesa gradnje naselja insistirali na saradnji sa lokalnom zajednicom.
“Mjesna muzika ,,Đenović” ima svoj tradicionalni koncert svake godine u Portonovi marini, ali je i sastavni dio različitih događaja koje radimo tokom cijele godine. Uvijek imamo pozitivne komentare, kako od lokalnog stanovništva koje je naviklo na ovu vrstu zabave, tako i stranaca koji ovo vide kao jedan zaista divan način da se upoznaju sa lokalnom kulturom i tradicijom.”
Član uprave Mjesne muzike “Đenović” Boris Malović, objasnio je da rizort ima posebnu atmosferu i da im je uvijek od izuzetne važnosti povezanost zvuka sa lokacijom.
“Kada orkestar svira sa trideset i ,,kusur” članova na bini, duvačkih istrumenata i spoj gitare, možete da očekujete nesvakidašnje. Publika na to nije navikla, ali ih mi iz godine u godinu učimo tome i postaćemo prepoznatljivi.”
Dodaje da ih ovog ljeta očekuje preko 30 gostovanja.
Iz Portonovog najavljuju da su u planu di-džej zabave i koncerti, pa nas tako u sklopu “Večeri vina” očekuju nastupi Sergeja Ćetkovića i Gorana Karana.
Osmi dan Kotorskog festivala pozorišta za djecu obilježila je predstava “Guliverova putovanja”
Predstava u izvođenju Pozorišta mladih Novi Sad ima neobičan koncept – na interaktivan način, vođena kroz više lokacija širom Kotora, publika je imala priliku da čuje o čarobnim ekspedicijama koje predstavljaju suočavanje sa stranim kulturama, o ličnoj transformaciji, ali i svemu što ljudi moraju učiniti da zaštite planetu od daljeg zagađenja.
Publika različitih uzrasta sa pažnjom je pratila sve zahtjeve glumačke ekipe, koje su po završetku pet segmenata predstave, nagradili gromoglasnim aplauzom.
U okviru pratećeg programa, na Trgu od oružja održan je performans “Sva Alisina djeca” u izvođenju mališana i nekadašnjih članova Plesnog studija Alisa iz Kotora.
Danas će publika imati prilike da uživa u predstavi “Snježna kraljica” od 20h u KC “Nikola Đurković”, u izvođenju Gradskog pozorišta iz Podgorice, dok će na Ljetnjoj sceni od 21.30h biti izvedene “Crvene cipelice” Pozorišta za djecu i mlade “Merlin” iz Rumunije.
Prateći program će otvoriti nastup “Djeca vole tradiciju” Folklornog ansambla “Nikola Đurković” od 20h na Trgu od oružja, a potom od 21h slijedi “Goriti za ples” u izvođenju Udruženja plesnih umjetnika i stvaralaca Crne Gore.
Na Pjaci od kina od 20.30h publika će moći da uživa u književnom programu, kroz koji će biti organizovana promocija knjige “Iščašene bajke” Dragana Radulovića, nakon čega slijedi performans “Infinitas Ineptias”, Grupe entuzijasta Tesna koža iz Kotora od 22h.
Ulaz na sve programe je besplatan, ali se ulaznice za predstave moraju rezervisati. Podsjećamo, to je moguće učiniti svakog dana od 09 do 16h na broj telefona 067 807 477.
© BokaNews, 2021
