Osma sjednica SO Tivat zakazana je za petak, 3. mart sa početkom u 10 sati, a pred odbornicima će se naći predlozi predsjednika SO Miljana Marković i predsjednika opštine Željka Komnenovića.
Oni su redložili Odluke o davanju saglasnosti na imenovanje dva potpredsjednika, dr Andrije Petkovića i Jovana Brinića, kao i davanju saglasnosti na Odluku Savjeta CZK za imenovanje poslovnog direktora te ustanove, Gorana Božovića.
Predlog Odluke o prestanku mandata jednoj članici OD ViK i Autobuska stanica, kao i imenovanje jednog člana na tu funkciju u ViK, Predlog Odluke o razrješenju predsjednice UO JU Dnevni centar za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju, kao i predlog odluke o davanju na korišćenje, uz naknadu, poslovne prostorije JP Morsko dobro. Riječ je o poslovnoj prostoriji Doma kulture u MZ Lepetane.
Srbija i Kosovo priznaju da su nepovredivost granica, poštovanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta te zaštita nacionalnih manjina temeljni uvjeti za mir, stoji u Sporazumu o normalizaciji odnosa te dvije zemlje koji je Europska unija objavila u ponedjeljak.
Europska služba za vanjsko djelovanje objavila je u ponedjeljak navečer nakon završetka sastanka između srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića i kosovskog premijera Albina Kurtija tekst sporazuma o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova koji podržavaju svih 27 članica EU-a i oko kojeg postoji suglasnost dviju strana. Sporazum je dvjema stranama bio predstavljen u rujnu prošle godine, ali nikada dosad nije službeno objavljen.
“Zadovoljstvo mi je objaviti da su se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Kosova Albin Kurti danas složili da više nisu potrebni daljnji razgovori o prijedlogu Europske unije o Sporazumu o putu prema normalizaciji između Kosova i Srbije’”, rekao je Borrell nakon sastanka Vučića i Kurtija.
Nedugo zatim diplomatska služba EU-a objavila je prvi put cjeloviti tekst prijedloga sporazuma koji ima kratku preambulu i 11 članaka.
U preambuli se kaže da su ugovorne strane “svjesne da su nepovredivost granica i poštivanje teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta te zaštita nacionalnih manjina temeljni uvjeti za mir”.
U tekstu sporazuma kaže se da će dvije strane razvijati “normalne, dobrosusjedske odnose na temelju jednakih prava”, da će “međusobno priznavati dokumente i nacionalne simbole, uključujući putovnice, diplome, registarske pločice i carinske pečate”.
Obje strane će se voditi ciljevima i načelima utvrđenima u Povelji Ujedinjenih naroda, posebice onima o suverenoj jednakosti svih država, poštivanju njihove neovisnosti, autonomije i teritorijalne cjelovitosti, pravu na samoodređenje, zaštiti ljudskih prava i nediskriminacije.
Kosovo i Srbija sporazumom se obvezuju da će međusobne sporove rješavati isključivo mirnim putem i suzdržavati se od prijetnji uporabe sile.
Strane polaze od pretpostavke da niti jedna od dvije ne može predstavljati drugu u međunarodnoj sferi niti djelovati u njezino ime, a Srbija se neće protiviti članstvu Kosova u bilo kojoj međunarodnoj organizaciji, kaže se u tekstu.
Nijedna strana neće blokirati niti poticati druge da blokiraju napredak druge strane na njezinom putu prema EU na temelju vlastitih zasluga.
U tekstu se kaže da ovaj sporazum važan korak u normalizaciji odnosa, ali da strane trebaju nastaviti dijalog pod pokroviteljstvom EU-a koji treba dovesti do pravno obvezujućeg sporazum o sveobuhvatnoj normalizaciji njihovih odnosa.
Strane su suglasne da će produbljivati suradnju u području gospodarstva, znanosti, tehnologije, prometa, povezanosti, pravosuđa, u području provedbe zakona, pošte, telekomunikacija, zdravstva, kulture, vjere, sporta, zaštite okoliša, nestalih osoba, izbjeglica i drugim sličnim područjima kroz sklapanje konkretnih sporazuma.
“Obje se strane obvezuju uspostaviti posebne aranžmane i jamstva, u skladu s relevantnim instrumentima Vijeća Europe i oslanjajući se na postojeća europska iskustva, kako bi se osigurala odgovarajuća razina samoupravljanja srpske zajednice na Kosovu i sposobnost pružanja usluga u određenim područjima, uključujući mogućnost financijske potpore Srbije i izravni komunikacijski kanal za srpsku zajednicu s Vladom Kosova”, kaže se u tekstu.
Također se kaže da će strane formalizirati status Srpske pravoslavne crkve na Kosovu i pružiti jaku razinu zaštite za srpsku vjersku i kulturnu baštinu, u skladu s postojećim europskim modelima.
Predviđa se razmjena Stalnih misija, koje će biti uspostavljene u sjedištima vlada.
Strane su suglasne da će osnovati zajednički odbor kojim će predsjedati EU, a koji će pratiti provedbu ovoga sporazuma.
U zadnjem članku se kaže da se strane obvezuju da će poštivati plan provedbe koji je u aneksu sporazuma.
Željeznička nesreća u Grčkoj Foto: Giannis Floulis / Reuters
Strašna nesreća u Grčkoj. U sudaru putničkog i teretnog vlaka u središnjem dijelu zemlje poginulo je najmanje 32 ljudi, a 85 ih je ozlijeđeno. Nakon sudara izbio je požar. Na mjestu događaja su sve spasilačke službe. Broj stradalih vjerojatno će rasti jer spasioci tek pokušavaju ući u prva dva vagona putničkog vlaka.
Kako tvrde svjedoci, sve se dogodilo u nekoliko sekundi – mirna noćna vožnja pretvorila se u strahotu. Putnički vlak koji je vozio između Atene i sjevernog grada Soluna sudario se s teretnim vlakom koji je vozio iz Soluna za Larissu malo prije ponoći. U putničkom vlaku bilo je više od 350 osoba, dok je teretni prevozio dvadesetak djelatnika grčkih željeznica. Noćnu tišinu prekinuo je sudar dviju lokomotiva.
– Odjednom smo čuli nešto poput eksplozije, ali ona je trajala gotovo deset sekundi. Svi smo popadali i vlak se odjednom samo zaustavio. I onda počinje strahota, panika među putnicima. Zapalili su se električni kablovi, vatra se počela munjevito širiti kroz vagone, svjedočanstvo je putnika.
Putnici bježe u panici, napuštaju vlakove koji postaju plamteće buktinje. Svjedoci govore da se prva dva vagona putničkog vlaka uopće ne vide zbog dima, ali i zato što su uništeni do neprepoznatljivosti. U kaosu, koji je nastao, svi pokušavaju spasiti živote, malo se tko brine o stradalima, a njih je na desetine. Preživjeli mobitelima zovu policiju i hitnu pomoć koja dolazi iz okolnih mjesta.
– Prvo je vladala panika odmah nakon sudara – svi su vikali, paničarili, a onda je počeo pokušaj masovnog napuštanja uništenog vlaka. Ljudi su skakali s visine od dva metra kroz razbijene prozore. Nismo imali izbora, htjeli smo što prije napustiti vlak smrti, kažu.
U pomoć stižu iz regije Tesalije. Policija, 40-ak vatrogasaca i 30-ak vozila hitne pomoći na mjestu su nesreće. Konstantinos Agorastor, guverner Tesalije, poziva i susjedne regije da krenu u pomoć.
Preživjeli se evakuiraju u Solun autobusima gdje ih čekaju njihovi najbliži. U bolnice je prevezeno više od 190 ljudi, od kojih je 25 u teškom stanju. Broj žrtava raste iz sata u sat, jer spasioci tek pokušavaju ući u prva dva vagona putničkog vlaka koji su gotovo potpuno uništeni.
❗️ Two trains collide in northern #Greece, killing at least 16 people and 85 were injured
Rescuers have been working to save passengers and extinguish a fire caused by the crash. There were about 350 people on the train.
Naša priznata višestruko nagrađivana gitaristkinja Kristina Miljenović, osvojila je u Engleskoj u Londonu- na takmičenju “London Classical Music Competition” (LCMC) treću nagradu.
U konkurenciji preko 900 takmičara iz cijeloga svijeta, sa svih kontinenta: Evrope, Amerike, Azije, Afrike, Australije,kao jedina iz Crne Gore ušla je u finale.Takmičenje se sastojalo iz dva kruga, finale i super finale.
Kristinina ima nagrade sa svjetskih, Internacionalnih i domaćih takmičenja,ovo je njena 28.nagrada.
London Classical Music Competition (LCMC) je međunarodno takmičenje klasične muzike za muzičare širom svijeta, otvoreno za sve nacionalnosti i uzraste. Takmičenje traži talentovane izuzetne muzičare,mlade uljetnike koji imaju odlične muzičke vještine,izuzetnu snažnu ličnost i fantastičnu kreativnost u svom izvođenju,koji su već dostigli profesionalni nivo i festival može da bude deo njihovog puta ka međunarodnim karijerama.Ima za cilj da podstakne mlade i profesionalne muzičare, da nastupaju i rastu.Cilj ovog takmičenja pronalaženja izvodjača sa scenskim prisustvom,harizmom,talentom i celokupnim umetničkim uticajem.
Kristina Miljenović ide u umjetničku školu za muziku i balet,,Vasa Pavić”Podgorica,u klasi profesora Srdjana Buatovića.
Pohađala je masterclass kod poznatih domaćih i stranih velikana gitare:Hubert
Kaeppel, Sanel Redžić, Predrag Stanković, Costas Cotsiolis, Pablo Menedez, Vojin Kocić,Dušan Bogdanović ,Dževdet Sahatdžija, Sabrina Vlaškalić, Jorrit Douwes, Vera Ogrizović,Boris Tešić, Denis Azabagić, Aleksandar Hadži Djordjević, Srdjan Tošić, Maroje Brčić, Petar Čulić,Zoran Krajišnik, Milena Petković, Darko Karajić, Istvan Roemer, Goran Listeš, Milkica Ponjavić i dr.
Od svih 28.nagrada Kristini najdraže nagrade su:
,,International guitar festival Rust“ Austrija 2020-2.mjesto.
„Guitar art festival“ Srbija 2019-3.nagrada.
„International guitar festival Tremolo” Sjeverna Makedonija 2020-1.nagrada i specijalna nagrada“A special surprise Tremolo awards for”.
„International music competition’’ Srbija 2020-1.nagrada.
„Pjeter Gaci XIX“ Albanija 2020-1.nagrada.
„Transilvania international guitar festival“ Rumunija-2020-2.nagrada i „Grand prix“ nagrada publike.
„Sarajevo international guitar festival“ Bosna i Hercegovina 2019-1.nagrada.
,,Montenegro international guitar competition”2019.-1.nagrada.
„Albania guitar festival”2020-3.nagrada.
,,Gaetano Marziale” Italija 2021-3 nagrada.
,,Pleven Guitar Festival”Bugarska
2021-2.nagrada.
,,International Moscow Music Competition“ Rusija 2021-2.nagrada
,,London Classical Music Competition“Engleska 2022-3.nagrada.
Školsko takmičenje Kotor 2021-1.nagrada i 2022-1.nagrada.
Državno takmičenje ,,XLV. Muzički festival mladih Crne Gore 2018”-srebrna lira.
Državno takmičenje ,,XLVII Muzički festival mladih Crne Gore 2022”-zlatna lira.
Nastupi
Kristina Miljenović održala je dva solistička konceta.Svoj prvi solistički koncert imala je sa 13.godina u atrijumu Kulturnog centra Kotor. A drugi sa 15.godina u crkvi Svetog Duha Kotor.U organizaciji Luke umjetnosti snimila je 4.muzička spota.Bila je jedna od kandidatkinja za dodjelu prestižne nagrade 21 novembar za najveće gradsko priznanje Opštine Kotor. Dobitnica je nagrade,,Odličan 5″iz fonda za kvalitet i talente Ministarstva prosvijete,nauke, kulture i sporta.Takođe je i nosilac stipendije za najbolje talentovane učenike Crne Gore.
Da li ste nekada poželjeli da budete neko drugi i da bar na jednu noć odbacite sve obaveze i stege savremenog društva koje nas pritiskaju i obavezuju da se ponašamo onako kako nam pravila diktiraju?
Tradicionalni Kotorski maskenbal je zato prilika za dobru zabavu i zagarantovan provod. A koliko je interesovanje govori i činjenica da su karte po cijeni od 15 eura odavno rasprodate.
Maskenbal će se održati u petak 03. mart 2023.g. u hotelu ” Blue Kotor Bay” u Stolivu. Početak je u 21 sat.
Goste će zabavljati Sandi Cenov i Trio Gušt.
Fond nagrada je 3.200 eura i to u kategoriji pojedinačnih i grupnih maski.
U kategoriji pojedinačnih maski nagrade su :
za treće mjesto – 100 eura
za drugo mjesto – 200 eura i
za prvo mjesto – 300 eura.
U kategoriji grupnih maski, nagrade iznose:
za treće mjesto 500 eura
drugo mjesto – 700 eura
prvo mjesto – 900 eura.
Specijalna nagrada iznosi 500 eura.
Dan kasnije, u subotu 04. marta 2023.g od 11 sati slijedi Veliki abrum ulicama Starog grada, uz Gradsku kuziku, Kapa karnevala i mažoretke “Fešta”
Istog dana u Domu kulture u Škaljarima u 19 sati održaće se “Škaljarska večera”.
Progam Tradicionalnog zimskog kotorskog karnevala 2023.g. završava se u nedelju 05. marta 2023.g. velikom karnevalskom povorkom od 15 sati, suđenjem i spaljivanjem karnevala na Maceu te zabavom u karnevalskoj noći uz Ansambl Toć I Jelenu Rozgu na glavnom gradskom trgu.
Organizator Tradicionalnog zimskog kotorskog karnevala je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizator NVO “Fešta”, a pokrovitelji su Opština Kotor i Turistička organizacija Kotor.
Projekat “Mladi za kulturnu baštinu – karijetno mentorstvo mladih” pokrenut od strane NVO Centar za proučavanje i zaštitu kulturnog nasleđa Crne Gore, kroz seriju predavanja i radionica, predstavlja mladim ljudima iz Crne Gore mogućnsti rada u oblasti kulturnog nasleđa.
Ciljna grupa projekta su mladi ljudi između 15 i 30 godina, koji će kroz interaktivna predavanja steći znanje o mogućnostima zaposlenja u oblasti kulturne baštine. Pored teorijskog osvrta na profesionalne mogućnosti u domenu zaštite kulturnog nasleđa, projekat će mladima prikazati i praktične strane posla u ovoj struci. Projekat je sjajna prilika da mladi ljudi prošire vidike po pitanju akadmeskog i profesionalnog razvoja, oprobaju svoje vještine i steknu nova iskustva.
Predavanja će se održavati u prostorima Omladinskog kluba Budve, prema tematskim cjelinama gdje će učesnici moći da saznaju kako i na koji način domaći stručnjaci djeluju u oblasti kulturnog nasleđa.
Modul 1: Upoznaj kulturnu baštinu (02.mart 17-20h)
Modul 2: Kulturna baština i savremena tehnologija (04.m
art 11-14h)
Modul 3: Radionica (07.mart 17-20h)
Modul 4: Kulturna baština i kreativnost (10.mart 17-20h)
Modul 5: Zaštita kulturnog nasljeđa na djelu (11.mart 11-14h)
Ovakav vid obrazovanja mladih generacija može pozitivno uticati na razvijanje svijesti o značaju kulutrnog nasleđa u Crnoj Gori i podizanja nivoa profesionalnosti u procesu odlučivanja o nacionalnom kulturnom nasljeđu. Projekat “Mladi za kulturnu baštinu – karijerno mentorstvo mladih predstavlja važan korak za uključivanje Crne Gore u evropske kulturne procese na polju zaštite zajedničke materijalne i nematerijalne baštine.
Projekat se sprovodi u saradnji sa Omladinskim klubom Budva, NVU Društvo “Bauo” iz Petrovca i NVO Spiritus Movens – organizacijama koje se bave kulturnim razvojem društva i pitanjem mladih. Projekat se finansira iz budžeta Opštine Budva.
JU Gradska biblioteka Tivat organizovala je promociju romana “Papir” autora Gorana Petrovića koji slovi za jednog od najznačajnih srpskih pisaca u posljednje dvije decenije.
Papir se sada nanovo obreo u naslovu, i u fokusu knjige ovog pisca, postavši svojevrsnim junakom i temom Petrovićevog romana koji predstavlja prvu priču – “prvi tok” u takozvanom “romanu delti” u nastajanju.
„Još pre tridesetak godina, već posle “Sitničarnice”, uneo sam prve beleške za roman, priču koja je potom i sama počela da se usitnjava, deli, grana na sve strane. Ako bi to uporedili sa rijekom, recimo Dunavom, stižemo do rijeke koja ima deltu dugu 100 kilometara. Ali u međuvremenu, od izvora do uviranja, u njega ulaze i druge reke. Vojvođanske tihe reke ili one koje dopiru sa juga Srbije, koje su brže, a u njih ulaze potoci koji su bujični, koji se pojavljuju u proljeće i jesen a ljeti ih nigdje nema. I sve to kruži i kroz mora stiže i do Tivta. Za mene je književnost svuda prisutna i ona je ta koja je životodavna” kaže Petrović.
Foto CG News
Petrović kaže da ne vjeruje u smrt književnosti zato što bi to značilo da čovjek nema potrebu da drugome saopšti šta oseća i da čuje od drugoga šta taj drugi oseća.
“Ovaj će ciklus, venac, ili roman delta, kako kazuje nadnaslov obe knjige, imati više od deset knjiga različitog obima i one obuhvataju period od oko 500 godina. Započelo se sa trenutkom koji je važan za Evropu, epohom koju zovemo Humanizam i renesansa i riječ je o epohi koju prostor Srbije zapravo nije doživio. Sve ove knjige govore o tome da nas kao pojedince, društvo, naciju ali i kao civilizaciju čini više ono što nemamo nego ono što imamo. Čovjeka manje čini 100 eura u džepu, više ga čini što nema još 10, dakle uvijek težimo nečemu čega nemamo” rekao je Petrović.
Petrović je počeo sa novelom “Papir” laganog, dekameronovsko-bokačovskog daha i italijanskog šmeka, o radionicama za izradu najfinijeg papira iz Amalfija, gradića u kom se u to doba demokratizacije i zamaha privrede stekao veliki broj radionica te kome je priča o jednom događaju u renesansnoj Italiji poslužila kao početna tačka da izatka raskošno ispripovijedanu povijest i uobliči je pritom u dalekosežnu i duhovitu metaforu o smjenama života i smrti.
Foto CG News
“Za posedovanje ovog papira, koji su vlasnici manufaktura izrađivali od iznošene odeće (pri čemu im je smrtnost tokom perioda kuge obezbedila obilje sirovina, kada su se prerađivači namah obogatili “pretvarajući” rite skinute sa tek umrlih u najfiniji papir), nije bilo dovoljno da kupac ima čime da ga plati – i to, što su proizvođači birali kupce, činilo ga je još vrednijim”.
Petrovićevi romani i zbirke priča objavljeni su u preko sto trideset izdanja, od čega šezdeset izdanja u prevodu na francuski, ruski, španski, nemački, italijanski, bugarski, slovenački, poljski, ukrajinski, makedonski, engleski, holandski, arapski i persijski jezik. Dvadesetak njegovih priča je zastupljeno u antologijama srpske priče u zemlji i inostranstvu.
Neka od Petrovićevih dela su adaptirana za pozorište, televiziju i radio: Opsada crkve Svetog Spasa (dramatizacija i režija Kokan Mladenović), Narodno pozorište Sombor, 2002; Skela (po sopstvenom tekstu), produkcija Narodno pozorište u Beogradu (režija Kokan Mladenović), Orašac, 2004; radio-drama Bogorodica i druga viđenja (dramatizacija Sanja Milić, režija Nađa Janjetović), Dramski program Radio Beograda, 2007; televizijski film Bližnji (po sopstvenom scenariju, režija Miško Milojević), Dramski program RTS-a, 2008; radio-drama Iznad pet trošnih saksija (dramatizacija i režija Strahinja Mlađenović), Dramski program Radija Novi Sad, 2011; Matica (po sopstvenom dramskom tekstu, režija Rahim Burhan), Atelje 212, 2011.
Opšta bolnica Meljine od danas, srijeda 1. mart je postala dio javnog zdravstvenog sistema u okviru organizacionog sistema bolnice Kotor.
Ovo su na današnjem konsultativnom saslušanje, povodom prevazilaženja problema u funkcionisanju bolnica, pred skuštinskim Odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje saopštili predstavnik Ministarstva zdravlja Luka Đukanović i direktor Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) Vuk Kadić.
Oni su istakli da ovo predstavlja privremeno rješenje zbog brojnih sudskih postupaka u vezi bolnice koji se i dalje vode, a koji onemogućavaju da se dođe do konačnog rješenja.
Predstavnik Ministarstva zdravlja Luka Đukanović je kazao da je u toku više sudskih postupaka.
“Mi smo ustanovili da je jedini izvodljivi model da Uprava za imovinu preuzme u skladu sa odlukom suda na raspolaganju bolnicu Meljinu i da je ustupi Ministarstvu zdravlja. Došli smo na odluku da je prijedinimo kao organizacioni dio Opšte bolnice Kotor, ali da naravno fizički ostane na istom mjestu, kako bi tu bolnicu uključili u javni zdravstveni sistem. Ta bolnica će već od sjutra da bude u javnom zdravstvenom sistemu”, naveo je Đukanović.
On je kazao da je kotorska bolnica raspisala konkurs za 99 radnih mjesta i da je cijeli medicinski kadar bolnice Meljine primljen.
Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) Vuk Kadić naveo je da se bolnica u Meljinama svela na 11 ljekara i 70 osoba iz medicinskog kadra.
On je kazao da je cilj ovog rješenja bio da se sačuva esencija bolnice, “a to su ljudi”.
“Nama nije cilj da Meljine budu dio OB Kotor, nego je ovo bilo rješenje koje je najbrže moguće da bi pokrenuli neki proces, odnosno da građani Herceg Novog dobiju adekvatnu zdravstvenu zaštitu i uslugu”, naveo je Kadić.
On je naveo da je bilo nemoguće da se za kratki period bolnica u Meljinama dovede u način funkcionisanja da ona bude opšta bolnica u punom kapacitetu.
“Ovo je postepeno, korak po korak, uvođenje usluga unutar te bolnica s obzirom na kadar koji je trenutno tamo. Od sjutra će građani Herceg Novom i drugi imati mnogo bolju usluge nego što su imali danas i u prethodnom periodu, zato što će sada Ministarstvo zdravlja i FZO biti odgovorno za kvalitet te usluge… Da li je to ono što oni zaslužuju? Nije, ali je svakako korak naprijed da se u narednom periodu dovede na bolji nivo”, naveo je Kadić.
On je kazao da se nada da će do ljeta uspjeti da najveći dio bolnice dovedu u optimalnu funkcionalnost.
Ministar finansija Aleksandar Damjanović podsjetio je da je 2016. godine započet postupak raskida ugovora sa kupcem boljene, koji i dalje traje, a da se parelelno vodi krivični postupak, koji je rezultirao privremenom mjerom zabranom raspolaganja imovinom ove bolnice.
“Uz to se ovim povodom vodi arbitražni postupak, koji se vodi od strane vlasnika i vodi se stečajni postupak od 2019. godine. To ovu problematiku čini veoma kompleksnom da zakonodavna i izvršna vlast trajno riješe problem bolnice. Ključ za sudbinu bolnice je u rukama pravosuđa”, naveo je Damjanović.
Damjanović je kazao da se sada otišlo prema privremenom rješenju koji omogućava da se aktivnostima Fonda zdravstva i Ministarstva zdravlja bolnica uveže u sistem javnog zdravstva kako bi se omogućio nastavak rada bolnice.
“Međutim, kao društvo moramo da sve učinimo da pospješimo da se pravne radnje završi i da se problemi bolnice riješe”.
Direktor Opšte bolnice Kotor Davor Kumburović kazao je da je najveći problem za održivost bolnice Meljine nedovoljan broj ljekara, kojih je svega 11.
“OB Kotor ima 41 ljekara, a bolnica Meljine neuporedivo manje. U narednom periodu u planu nam je da raspišemo još nekih desetak specijalizacija… Ovaj model moramo da shavatimo kao veliki korak kako bi taj problem riješili”, naveo je on.
Finska je odlučila da počev od ove sedmice postavi novih 200 kllometara ograde na granici sa Rusijom, saopšeno je iz te zemlje.
Već tri kilometra postavljeno je kod grada Imatre na jugoistoku zemlje. Ukupna dužina granice sa Rusijom je čak 1.340 kilometara. Ukupna vrijednost projekta od 200 kilometara je oko 380 miliona eura, a biće potrebno nekoliko godina za realizaciju.
Očekuje se da radovi budu završeni 2026. godine. Na tri metra visoku metalnu ogradu biće postavljena bodljikava žica. Na najosjetljivijim lokacijama biće postavljene i kamere i kontrolni punktovi.
U Finskoj dio javnosti strahuje da bi u narednim godinama moglo doći do eskalacije sukoba sa Rusijom. Ta zemlja teži da bude jedna od narednih NATO članica, čemu se Rusija oštro protivi.
Jedinstveni novski mjuzikl „San o Boki“ sinoć je na 54. Praznik mimoze donio priču o ljepoti i duhu Herceg-Novog, nostalgični osvrt na prošla vremena i pogled ka budućnosti ispunjen optimizmom. Ovaj dinamični komad je pred novskom publikom izveden osmi put, još jednom pred punim gledalištem. Da je pozitivnu atmosferu na sceni i publika osjetila, bilo je jasno po čestim aplauzima kojima je reagovala na pjesme, plesne tačke i šaljive dosjetke.
Radnja ovog mjuzikla u četiri slike, u produkciji i organizaciji NVO „Bruna“ iz Herceg-Novog, donosi „sjećanja sa sunčane strane” Herceg-Novog, smještena u svečanu salu davno porušenog hotela “Boka”, 1934. godine. Komad predstavlja omaž legendarnom hotelu i njegovim slavnim posjetiocima, među kojima su čuveni gradonačelnik Herceg-Novog Mirko Komnenović, Kralj Aleksandar, Ivo Andrić, Miloš Crnjanski, kapetan Miroslav Štumberger, dječaci Vojo Stanić i Zuko Džumhur, kao i novski oriđinali Lalo i Majo.
San o Boki
Izrazila je zadovoljstvo što je „San o Boki“ dio programa Praznika mimoze, naročito zbog toga što su neki od motiva u ovom komadu upravo mimoza i fešta: „Ono što krasi Herceg-Novi to je mimoza. Mnogo mi je drago što je opet sala bila puna i što je publika lijepo reagovala i uživala sa nama“.
San o Boki
Puno gledalište na osmom izvođenju kod kuće predstavlja vjetar u leđa cijeloj ekipi, navodi glumac Danilo Babović kojeg smo sinoć gledali u dvije uloge, kao Miloša Crnjanskog i Kralja Aleksandra. Kako kaže, komad je spakovan „po mjeri, kako su se i nadali“, a reakcije publike to potvrđuju.
„Ja sam bio oduševljen jer je rad tako glatko tekao, i u onom vremenu korone, išlo je sve po planu, bilo je dosta pjesme iza scene kao i na sceni, mi smo radili kao tim ljudi koji se zna i funkcioniše stotinu godina“, navodi Babović i dodaje: „Nije bio problem ni sa klincima, koji su genijalni, ni sa pjevačima, muzičarima, plesačima iz „Diana“, to se sve spojilo u predstavu, što potvrđuje i publika, osmi put puna sala“.
San o Boki
U ulozi mladog Zuka Džumhura sinoć je Luku Dubaneka zamijenio desetogodišnji Andrija Lučić, najmlađi član ekipe, kojem je ovo bilo prvo izvođenje. Govoreći o svojim utiscima, kaže: „Lijep je osjećaj znati da su mene izabrali od sve djece, to je čast. Sa starijim kolegama sam se dobro složio pošto je svako bio prijateljski nastrojen i dobar prema meni“.
Ovu predstavu omogućili su: producentkinja Mirela Šćasni, scenograf i dizajner Vojislav Kilibarda, koreografkinja Antonija Đurović Novoselac, kostimografkinja Vesna Vukićević, Vitka Vujinović zadužena za odnose sa medijima i Vladimir Racković za muzičke aranžmane i postprodukciju.
San o Boki
Uloge tumače: Goran Slavić, Dejan Đonović, Miloš Pejović, Andrej Božanović, Miroslav Bobo Milanović, Danilo Babović, Zoran Trojanović, Maja Lukšić, Milica Milanović. Zagorka Komljanović, Sara Janjić, Andrija Rašović, Luka Dubanek/Andrija Lučić, Luka Gardašević i Lara Kovačević. Balerine u mjuziklu su: Sanja Đurić, Sara Giga, Mia Mišević, Andrea Proročić i Vanja Raičević. Orkestar čine Đuro Poznanović, Radovan Čeprnić i Slobodan Bobo Janjić. Za tehniku su zaduženi Jana Jakšić i Matija Janjić. Snimatelj soundtrack-a je Stevan Tomašević.
Publika reaguje na lijepo raspoloženje i energiju, dobar odnos ekipe na sceni i širenje lijepog glasa o Herceg Novom, ističe producentkinja mjuzikla, Mirela Šćasni.
San o Boki
„Cijela ta kombinacija, malo smijeha, malo sjete, malo tuge i nade za bolju budućnost, sve je to nešto što prija publici“, kaže Šćasni. Kako dodaje, utisak na gledaoce ostavlja to što „San o Boki“ donosi duh starih vremena, onog perioda kada u u Herceg-Novom živjeli i stvarali veliki umjetnici, ali i ono što je lajtmotiv ovog komada – „bolje vrijeme će doći“.
Mjuzikl stvaran prema scenariju Peđe Ristića, a u režiji i dramatizaciji Petra Pejakovića, izvodi 25 glumaca, vokalnih solista, članova orkestra i plesača. Šćasni objašnjava da rad sa ovako brojnim ansamblom predstavlja veliki izazov, ali trud je urodio plodom i zadovoljni su ishodom.
