Predsjednici četiri političke partije, Dubravka Nikčević (DPS), Zdravko Mitrović (SD), Aleksandar Đurović (SDP) i Vatroslav Belan (LP), potpisali su u subotu koalicioni sporazum o načinu izlaska na izbore, zajedničkoj izbornoj listi na lokalnim izborima koji će se održati 23. oktobra 2022. godine u opštini Tivat i postizbornoj saradnji u vršenju vlasti u Tivtu.
Aktuelni politički ambijent kao i namjera da se Tivat razvija na građanskom, proevropskom konceptu, na dugoročno stabilnim osnovama bili su osnov za formiranje koalicije i definisanje četvorogodišnjeg izbornog programa.
Za povjerenje građana borićemo se zalaganjem za suštinske vrijednosti, bez manipulisanja emocijama građana, sa konkretnim planovima i njihovim rješenjima. Pristupaćemo razvoju infrastrukture bazirajući se na projektima kojima će biti stvarane pretpostavke da Tivat učinimo gradom u kome se može živjeti od turizma i turizmu komplementarnih djelatnosti.
Lokalna uprava mora biti reorganizovana na način koji će predstavljati kvalitetan i lako dostupan servis građanima, te omogućiti efikasno sprovođenje usaglašenih i usvojenih planova razvoja.
„Potpisujući današnji Sporazum ujedno i otvaramo put budućim partnerima u novoj lokalnoj vlasti koji bi zajedno sa nama baštinili iste vrijednosti i upravljali Tivtom na dobrobit svih građana i u interesu daljeg razvoja Tivta, kojeg želimo vidjeti kao grada suživota, međusobnog uvažavanja i sloge“, istakla je Dubravka Nikčević, koja predvodi koalicionu izbornu listu, saopšteno je danas iz ove koalicije.
Na ostrvu Lastavica i u utvrđenju Mamula danas je obilježeno 79 godina od rasformiranja „Campo Mamula“, 14. septembra 1943. godine.
Tvrđava koju je sagradio austrougarski general Lazar Mamula kao vojno utvrđenje pretvorena je u kazamat još u Prvom svjetskom ratu, a u Drugom svjetskom ratu u njemu su tamnovali ne samo vojnici, već stari, žene i djeca. U okviru kompleksa hotela Mamula nalazi se i memorijalna galerija koja čuva uspomenu na istorijat ovog mjesta, koji obuhvata i period dva rata.
Dr Ilija Moric, predsjednik mjesnog odbora Uduženja boraca NOR-a 1941-1945 Luštica, je istakao da je na nama da obezbijedimo da Mamula napreduje uprkos ideologiji, političkoj instrumentalizaciji ili normativnoj kritici.
“Mamula treba da napreduje jer dok Mamula bude napredovala napredovaćemo i mi kao društvo na putu mira, razvoja i stabilnosti”.
Campo Mamula formiran je naredbom italijanske okupacione komande od 30. marta 1942. godine. Od tog dana do njegovog rasformiranja 14. septembra 1943. godine, u neljudskim uslovima je tamnovalo 2.332 rodoljuba iz Boke, Istočne Hercegovine i južne Dalmacije. Ovaj prostor danas predstavlja jedno impozantno obnovljeno zdanje koje će služiti svima nama, a svako će biti tu da nas podsjeti na one koji su svoje živote izgubili upravo ovdje, kazao je predsjednik SO Herceg Novi Ivan Otović.
Mamula 2022.
“Mi da bi bili ono što smo moramo uvijek da znamo ko su nam bili preci, za šta su bili spremni da polože svoje živote, koji su im bili ideali. Uprkos svemu ovome nikada ne smijemo da živimo u prošlosti – moramo gledati naprijed ka budućnosti u kojoj ima mjesta za sve nas.”
Hening A. Šaub (Henning A. Schaub), generalni menadžer hotela Mamula Island kazao je da obilježavanje ovog dana i dobrodoslica predstavnicima Organizacija boraca NOR-a ‘41/’45 jeste i ostaće važan dan za ostrvo Mamula – svake godine.
Ova dramatična i herojska istorija je ono zbog cega smo ovdje danas – DA JE NE ZABORAVIMO. Naša je vizija da kreiramo novi pogled na ostrvo Mamula, pozitivniji, onaj koji ukazuje na svijetliju budućnost. Poštujući prošlost – zajedno sa vama. Ne samo danas, vec i svakog drugog dana.Želio bih da vam dam i konkretan primjer kako planiramo to i da uradimo. Posvećeni smo uspostavljanju kontinuiranog sjecanja na tesku istoriju mjesta te zbog toga uspostvaljamo Memorijalnu galeriju u kojoj možemo primiti posjetioce – lokalno stanovništvo i internacionalne goste – da razumiju, pamte i odaju poštu prošlosti zidova koji nas okružuju. Ali takođe, da poštujemo nevjerovatnu prirodnu ljepotu prostora oko nas.
Šaub je podsjetio da je osvijetljena spoljašnja fasada tvrđave.
Svijetla, koja simbolicno predstavljaju značaj ovih zidova, sjecanje na hrabrost, istrajnost i dostojanstvo onih koji su ovdje držani protiv svoje volje.Svijetla koja će ponovo uspostaviti tvrđavu Mamula kao kljucno obilježje ovog prostora zbog svoje arhitektonske ljepote i istorijskog značaja.Svijetla koja simbolizuju svijetliju budućnost za Ostrvo Mamula, njene posjetioce i na kraju cijeli svijet.Moj poslednji primjer je moja lična posvećenost i obecanje vama: naime, obećavam da ću podijeliti istoriju ostrva Mamula i sve o ljudima koji su ovdje propatili sa svakim gostom kojeg dočekam, kroz svaku posjetu koju cemo primiti kao i tokom svakog intervjua koji budem dao. Ovo je moje lično obećanje vama s ciljem kontinuiranog podsjecanja na istoriju.
Mamula 2022.
Hening A. Šaub (Henning A. Schaub), generalni menadžer hotela Mamula Island imao je molbu za sve stanovnike i posjetioce.
A sada moja molba vama jer vi možete da nas podržite u ovome i date doprinos istraživanju i naporima koji su vec preduzeti a i dalje aktuelni kroz prikupljanje dokumenata, fotografija i informacija. Vaše proaktivno učešće u kreiranju sadrzaja u galeriji bi nam mnogo znacilo kako bismo dostojanstveno predstavili proslost.
Polaganje vijenaca i sjećanje na logoraše tradicionalnoorganizuju hercegnovsko Udruženje boraca OBNOR-a 1941-1945 i MZ Luštica u saradnji sa kompanijomOHM Mamula koja je upravljala rekonstrukcijom itransformacijom tvrđave u Mamula Island, sofisticiranibutik hotel sa pet zvjezdica. Počast dramatičnoj istorijimjesta odali su predstavnici boračkih organizacija izBoke i regiona, Opštine Herceg Novi, kao ipredstavnici opština Trebinje, Sopot, Prijepolje iBerane. Vijenac su položili I predstavnici kompanije OHM Mamula.
Na inicijativu Dragane Bećirović PR savjetnice OHM Mamula u znak sjećanja na Iva Markovića, zatvorenika na Mamuli, koji je nedavno preminuo, odata je počast minutom ćutanja.
Rimski mozaici u Risnu ostaci su vile iz II vijeka nove ere. Tipološki, villa urbana, pripadala je tipu gradskih vila i najreprezentativniji je primjer rimskog graditeljskog stvaralaštva na ovoj obali Jadrana.
Vilu je 1930.godine pronašao Dušan Vuksan, tadašnji direktor Državnog muzeja u Cetinju. Smatrajući da se rimski antički grad nalazio na desnoj obali rijeke Spile, a prema konfiguraciji terena koji se tokom vijekova znatno mijenjao, usled isključivo zemljotresa, došao je do zaključka da je dosezao sve do rta pod imenom Rtac. Shodno tome, na toj lokaciji mogao je postojati izvjestan broj monumentalnih građevina o čemu govore i pronađeni arheološki ostaci grada kog je jak zemljotres krajem VI ili početkom VII vijeka nove ere potpuno razorio, prilikom kog je veći dio potonuo u more.
Građevina je bila pravougaonog oblika sa, u prizemlju, 14 prostorija rađenim po sistemu ulaska iz jedne u drugu, sa atrijumom u sredini i zadnjim dvorištem u istočnom dijelu.
Smatra se da je u zadnjem dijelu imala sprat, da je bila bogato dekorisanih zidova u al fresco tehnici na kojima su, po tadašnjoj modi, bili prikazani motivi iz mitologije i žanr scene.
Rimski mozaici Risan foto Boka News
Podovi su bili ukrašeni mozaikom od kojih je ostalo sačuvano 7 a od čega je najbolje očuvana dekoracija kubikuluma (privatnih prostorija).
Na podu prostorije za koju se smatra da je bila spavaća soba je predstava Hipnosa, boga sna. U medaljonu u sredini, oivičenom crnim teselama, je Hipnos predstavljen kao polunagi mladić u poluležećem stavu sa prekrštenim nogama a iza oba ramena se vide sklopljena krila. Kult ovog božanstva je potekao iz grčke mitologije a vjerovalo se da je to lijepi krilati mladić koji grančicom potopljenom u rijeku zaborava dodiruje oči umornih ljudi i uspavljuje ih.
Rimski mozaici – foto Ranko Maraš
Osim mozaika, vidljivi su i ostaci lararijuma, svetilišta lara – duhova čuvara koji su prikazivani kao dva mladića koja plešu držeći u rukama rogove izobilja.
Dio antičkog nasleđa Rizona, ostaci monumentalnih građevina foruma, izložen je u nekadašnjem zadnjem dvorištu vile.
Vinska cesta Hercegovine, kulturna ruta koja obuhvata višestoljetnu tradiciju proizvodnje vina u regiji Hercegovine, primljena je u kulturnu rutu Vijeća Europe Iter Vitis, istaknuto je u četvrtak na konferenciji za novinare u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.
Federalna ministrica okoliša i turizma Edita Đapo je rekla da su partneri na ovom projektu više od godinu dana radili na postizanju standarda naših vinara, te da se 29 vinara iz šest gradova i općina nalazi na ovoj ruti koja sada predstavlja jedan turistički brend.
Direktor Misije USAID u BiH Kortni Čab je rekla da Vlada SAD-a putem USAID-a sa velikim zadovoljstvom podržava i ovaj projekt i da će nastaviti raditi na revitalizaciji, ulaganju i proširivanju Vinske ceste Hercegovine.
– Osim što je BiH primljena u jednu ovakvu prestižnu organizaciju, Vlada SAD-a je postigla još jednu bitnu stvar, a to je da BiH postaje važna i prepoznata turistička destinacija – naglasila je.
Prihvatanje hercegovačke vinske rute u Iter Vitis Vijeća Europe, kako je rekla predsjednica Iter Vitisa Emanuela Panke, veliko je postignuće jer ova ruta predstavlja pravi dragulj u toj organizaciji.
Vinska cesta Hercegovine je prepoznata zahvaljujući naporima partnera i Iter Vitis će nastaviti raditi s lokalnim vlastima, sa VTK BiH, USAID-om da i dalje unaprijedimo ponudu. Vinskom cestom Hercegovine rukovodi VTK BiH u suradnji sa gradovima i općinama Trebinje, Mostar, Ljubuški, Čitluk, Čapljina i Stolac, uz podršku USAID projekta za razvoj održivog turizma BiH.
Europska federacija Iter Vitis osnovana je u cilju promovisanja i očuvanja materijalne i nematerijalne evropske baštine vina i vinogradarstva. Iter Vitis objedinjuje različite destinacije i promoviše vinski turizam svojih članica, ne samo u smislu obilaska vinograda i degustacije vina, već i prekrasnih pejzaža, ruralnih područja, kulturno-povijesnog i materijalnog nasljeđa.
Charles III. proglašen kraljem Foto: Jonathan Brady / Reuters
Kralj Charles III. danas je službeno proglašen britanskim monarhom na ceremoniji u palači sv. Jakova gdje su se okupili bivši premijeri, biskupi i političari te uzvikivali “Bože, čuvaj kralja!”.
Ceremoniju su prvi put prenosile televizijske kamere pa je britanska i svjetska javnost prvi put imala priliku vidjeti kako izgleda potvrda novog britanskog monarha, prenosi HRT.
Dva su dijela te ceremonije koja su se dosad uvijek događala iza zatvorenih vrata – prvo je sastanak Vijeća za nasljeđivanje koje čini oko 200 odličnika, politička krema Ujedinjenog Kraljevstva. Na tom dijelu sam kralj ne sudjeluje. On dolazi nakon tog kratkog sastanka i pred tim se svjedocima obvezuje i potvrđuje i usmeno i pismeno da će vladati prema zakonu, širiti pravednost i anglikanski protestantizam.
Nakon toga ta se informacija, uz fanfare i počasnu paljbu, čita s balkona palače sv. Jakova, najstarije kraljevske palače u Londonu. Običaj poteče iz dalekog srednjeg vijeka kada je jedini način širenja informacija bila usmena objava. Poruka glasi – Charles III. od danas je i službeno kralj i može početi raditi svoj posao.
Tijekom dana novi će se kralj prvi put sastati s ministrima u vladi, a poslijepodne britanski parlament, te će parlamentarci jedan po jedan prisegnuti na vjernost i službu novom monarhu.
Obavijest o novom monarhu pročitat će se danas i u londonskom Cityju i na Londonskoj burzi, mjestima koja su financijsko srce Ujedinjenog Kraljevstva i cijelog svijeta.
– Duboko sam svjestan ovog velikog nasljedstva. Dužnosti i teške odgovornosti koju nosi suverenost, koja će sada prijeći na mene. Preuzimajući te odgovornosti nastojat ću slijediti nadahnjujući primjer koji mi je dan u poštovanju ustavne vlasti i tragati za mirom, harmonijom i blagostanjem ovih otoka te zemalja i teritorija Commonwealtha diljem svijeta, rekao je Charles III.
Nakon službenog preuzimanja trona novi kralj je kazao da nosi težak teret koji mu je povjeren i kojem će posvetiti ostatak života.
Molim se za vodstvo i pomoć svemogućeg Boga, zaključio je.
Njegov govor čitat će se javno i u drugim prijestolnicama Ujedinjenog Kraljevstva, škotskom Edinburghu, sjevernoirskom Belfastu i velškom Cardiffu, kao i u drugim dijelovima zemlje.
Ljudi odaju počast Elizabeti II.
Odlazak Elizabete, najdugovječnijeg britanskog monarha, potaknuo je reakcije diljem svijeta. Ljudi odaju počasti kod njezinih spomenika, a zgrade u Europi, Americi i u Africi osvijetljene su bojama Ujedinjenog Kraljevstva. U Britaniji su se ljudi od ranog jutra počeli okupljati ispred kraljevskih palača. Tisuće njih stigle su pred Buckinghamsku palaču da odaju počast:
– Ovdje sam rođena, tu sam odrasla, ona je bila postojana ličnost na svjetskoj pozornici. Mnogo nam je značila, stoga je ovo vrijeme puno osjećaja. Očekivala sam tugu, ali mislim da iskazi žalosti koji stižu iz cijeloga svijeta stvarno ističu gubitak koji smo doživjeli.
– Bila je čvrsto na zemlji, snažna, bila je netko na koga se treba ugledati. Ponosan sam što sam Englez, ponosan sam jer je ona bila moja kraljica. Nevjerojatna žena.
Na neki način bila je dio života većine Britanaca, bila im je uporište postojanosti i stabilnosti. U 70 godina vladavine Elizabete II. bilo je i turbulentnih vremena, ratova, političkih i gospodarskih kriza, skandala, mnogo od toga manje ili više okrznulo je i monarhiju.
Njezin najstariji sin sa 73 godine preuzima tron. Charles III. jučer je navečer javnosti prvi put govorio kao kralj Ujedinjenog Kraljevstva i vladar 14 drugih država Commonwealtha.
“Neka ti anđeli pjevaju na odlasku”
– Za malo više od tjedan dana okupit ćemo se kao narod, kao Commonwealth i globalna zajednica, kako bismo ispratili moju voljenu majku na počinak. U tuzi sjetimo se i crpimo snagu iz svjetla njezina primjera. Uime cijele obitelji mogu samo najiskrenije i najsrdačnije zahvaliti na sućuti i potpori. To mi znači više nego što mogu izraziti. A mojoj dragoj majci, dok započinje svoje posljednje veliko putovanje kako bi se pridružila mojem dragom, pokojnom ocu, želim jednostavno poručiti: hvala ti. Hvala vam na ljubavi i odanosti našoj obitelji i obitelji naroda kojoj ste tako marljivo služili sve ove godine. Neka ti anđeli pjevaju na odlasku, rekao je.
Kralj Charles III. sastao se u Buckinghamskoj palači s novom britanskom premijerkom Liz Truss.
– Bilo je tako dirljivo ovog popodneva kad smo stigli ovamo. Svi ti ljudi dolaze iskazati sućut, položiti cvijeće, rekao je.
U Velikoj Britaniji počelo je razdoblje nacionalne žalosti. Iz cijeloga svijeta stižu izrazi tuge i sućuti.
U nedjelju, 18. septembra očekuje se veliki sportski dan u Luštici Bay – sve je spremno za drugu po redu Međunarodnu brdsku trku za trkače i bicikliste, a registracije su već otvorene
Sportsko ljeto u Luštici Bay ulazi u završnicu, a jedno od velikih finala je Druga Međunarodna brdska trka Luštica Bay Uphill Race – u nedelju, 18. septembra, od 16 sati, okupiće se na jednom mjestu biciklisti i trkači, koji će se nadmetati u obje discipline. Domaćini su Luštica Bay i The Chedi Luštica Bay Hotel, a organizator je Multisport akademija Mayer.
Broj slotova u trci je ograničen, a ukupno će biti 20 slotova za biciklizam, 20 slotova za trčanje i 20 slotova za multisport tj. kombinovano biciklizam i trčanje. U totalnom zbiru, biće 40 startova na biciklu, 40 startova na trčanju i 60 sportista u svim disciplinama. Ukupna dužina staze je dva kilometra, sa visinskom razlikom od 180 metara i usponima koji dosežu čak i do 25 odsto nagiba. Trke se održavaju u muškoj i ženskoj kategoriji.
„Luštica Bay UPHILL trka je jedinstveno takmičenje u ovom dijelu Evrope. Od takmičara se očekuje izuzetna fizička spremnost koju će pokazati u desetak minuta, koliko je u prosjeku potrebno da se pređe ova staza bilo trčeći ili na biciklu. Iako je staza duga svega 2km, konstantan uspon za svega par minuta svim takmičarima oduzume dah i natjera ih da ih sebe izvuku i posljednje atome energije kako bi uspješno prešli liniju cilja. Za atmosferu pored staze je zadužena karnevalska grupa „Karampana“, a inspirisaciju smo dobili sa najvećih biciklističkih trka poput Tour de Franca, La Vuelte i Giro d’Italia”, saopštio je Igor Majer, direktor trke.
„I ove sezone Luštica Bay tim je uspješno organizovao više izuzetnih internacionalnih sportskih događaja, u raznovrsnim disciplinama koji su se odvijali na moru i kopnu, odnosno na terenima u okviru našeg naselja kao i u akvatoriju zaliva Trašte. Zahvaljujući prirodnoj konfiguraciji terena na poluostrvu Luštica Bay, staza na predstojećoj trci Luštica Bay Uphill Race je veoma zanimljiva i izazovna, ali takmičari istovremeno uživaju u prizorima morskog plavetnila Jadrana i gustog stoljetnog zelenila koji pružaju dodatno nadahnuće u dostizanju cilja i prevazilaženju sopstvenih granica svakog sportiste“, rekla je Sonja Banićević, supervizor događaja u Luštici Bay.
Predstojeća trka donosi velika uzbuđenja i ozbiljne napore za takmičare, a pobjednici će biti proglašeni u sljedećim kategorijama: TOP 3 u muškoj i ženskoj kategoriji u biciklizmu, tri najbolja takmičara u muškoj i ženskoj kategoriji u trčanju, kao i tri najbolja takmičara u multisport disciplini, takođe u muškoj i ženskoj kategoriji. Posebno priznanje očekuje najbržeg takmičara i najhitriju takmičarku u ukupnom vremenu u biciklizmu i trčanju, koji postaju Kralj i Kraljica brda. Pobjednicima će biti dodijeljene medalje i pehari.
Luštica Bay
Start trke je ispred hotela The Chedi Luštica Bay, u nedjelju 18. septembra u 16 časova. Prema propozicijama trke, start je hronometarski, na svakih 60 sekundi, sa pauzom između disciplina od 60 minuta. Za takmičare koji se nadmeću u obje discipline, trčanju i biciklizmu, pauza je minimum 90 minuta.
Dozvoljene su sve vrste bicikala, odnosno mountain bike MTB, drumski, hronometarski, triatlon i drugi, kao i sve vrste prenosa. Nije propisana donja granica u težini bicikala. Upotreba električnih bicikala nije dozvoljena, niti bicikala koji su opremljeni bilo kojom vrstom motora.
Rekord staze u Luštici Bay u biciklizmu drži Goran Cerović, sa vremenom od 6:16 minuta, dok je dosadašnji rekorder u trčanju Vuk Kaluđerović, sa vremenom od 10:21 minuta. Najbolje ukupno kombinovano vrijeme do sada je zabilježio Slobodan Milonjić i iznosi 18:21 minuta. U konkurenciji dama, rekord staze u biciklizmu i kombinovano drži Jelena Tomašević, sa vremenima 9:14 minuta i 21:21 minut, dok je vlasnica rekorda u trčanju Radmila Miladinović, sa vremenom 12:05 minuta.
Na prošlogodišnoj, prvoj ediciji u Luštici Bay, učestvovali su sportisti iz regiona i evropskih zemalja, odnosno iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Bugarske i Holandije, ali i iz dalekih zemalja poput Kambodže, Kanade i Argentine.
Zvanične prijave za registraciju ovogodišnje trke su otvorene, a sve informacije su dostupne na linku: https://live.3hercegnovi.me/event/ULB22/register . U cijenu kotizacije je uračunata tehnička majica, startni broj, elektronsko mjerenje vremena, organizacija trke, osvježenje nakon trke i finisher medalja. Završna registracija takmičara traje do 17. septembra, do kraja dana.
Pored sportskih dešavanja, gledaoci i publika će prije, tokom i poslije trka uživati u sjajnom atmosferi na promenadi. Biće to i prilika da se posjetioci počaste nekom od odabranih delicija iz bogate gastronomske ponude u Luštici Bay, kako bi ovaj vikend na zalasku ljeta pružio ugođaj koji će ostati u sjećanju.
Prve septembarske kiše u Kotoru pokazale su nažalost da Komunalno DOO nije odradilo svoj ljetnji zadatak kako bi pripremilo grad za prve obilne padavine. Poplavljeni pristupi školama, kišni kanali koji se prelivaju preko ulica i u svemu tome smeće koje pluta gradom jučerašnja su turistička aktrakcija koju nam je obezbijedilo Komunalno preduzeće, saopšteno je danas iz Opštinskog odbora DPS-a Kotor.
Ovakvo stanje je očekivano jer uprava ovog javnog preduzeća Kotoranima jasno daje do znanja da nema vremena da se bavi čistoćom u gradu jer su zauzeti drugim rabotama.
Iako su dobili nalog za čišćenje kanala od strane Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora posao nije završen, već se maksimalni napor ulaže u revanšizam unutar preduzeća, u ponovnu izradu nove sistematizacije radnih mjesta kojom se nagrađuju podobni a ponižavaju kvalifikovani. Kruna njihovog licemjernog upravljanja preduzećem jeste namjera da se poveća nadoknada članovima Upravnog odbora, po principu „ima se, može se“.
Ipak, moramo da odamo priznanje Komunalnom Kotor jer uspješno testiraju strpljenje građana Kotora. Nakon ljetnje sezone u kojoj je dominirao nered i smrad na ulicama, čekamo jesen i zimu nespremni – ili je baš to i plan – da voda odnese i opere smeće sa ulica našeg grada.
DPS Kotor
Građani Kotora i kroz ovo vide da su revanšizam i populizam prioriteti uprave našeg grada, a to najbolje znaju svi oni koji su dali podršku budžetu. Ostalo je samo da se nadamo da na narednom glasanju za budžet neće gledati svoje lične interese, nego interese grada i građana koji su ih birali.
Na kraju, neizostavno pitanje za predsjednika Opštine – kada će Komisija za praćenje rada Komunalnog DOO Kotor, kao Vaš predlog od ljetos za rješavanje očiglednog problema zatrpanosti grada smećem i nikakvog rada ovog preduzeća, uopšte početi sa radom? Da li će to biti još jedna u nizu farsi ili ćete stvarno nešto preduzeti da grad opet bude čist?pitaju iz Opštinskog odbora DPS Kotor.
“Sedmica italijanske kulture u Crnoj Gori” je nova kulturna manifestacija koju organizuje Narodni Univerzitet Trsta za Zajednicu Italijana Crne Gore, a koja ima za cilj unaprijeđenje i promociju italijanske kulture na ovim prostorima.
U okviru programa “Sedmica italijanske kulture u Crnoj Gori”, izložba Tobije Rava, pod nazivom „Božanstvena harmonija“, biće otvorena u subotu 10. septembra u 19 sati i 30 minuta u crkvi Svetog Pavla u Kotoru.
Koncert italijanskog benda “Dennis Fantina & Magazzino Commerciale” se nakon tri godine vraća u Herceg Novi (11.09. u 21.30) i Kotor (10.09. u 21.30).
Turneja italijanskog pop benda pod nazivom “ITALIAN TOUR 2022” započeta je u Sloveniji i Hrvatskoj, u mjestima italijanskih zajednica, gdje je izazvala veliko interesovanje, kako lokalnog stanovništva, tako i turista.
Otvaranje izložbe Gianfranco Miksa u Galeriji Pomorskog muzeja sutra (11.09.) u 11.00 sati.
U utorak, 13. septembra sa početkom u 19 sati i 30 minuta u Atrijumu Kulturnog centra predviđeno je otvaranje izložbe posvećene Alidi Valli i projekcija filma “Sguardi”.
Svi događaji organizovani su od strane Zajednice Italijana Crne Gore, u saradnji sa Narodnim Univerzitetom iz Trsta, uz pomoć fondova Regije Frijuli Venecija Đulija.
Herceg Novi i portugalski grad Estareža (Estarreja) nastavljaju saradnju, koja je u proteklom periodu bila pauzirana zbog pandemije, a u fokusu partnerstva biće kulturna razmjena i ostvarivanje preduslova za potpisivanje bratimljenja u narednom periodu, saglasili su se čelnici dva grada na sastanku u Opštini Herceg Novi.
Prijateljski odnosi između Estareže i Herceg Novog traju već nekoliko godina, uspostavljeni su pod okriljem prekograničnog projekta “TIPS4EU”, a ozvaničeni Memorandumom o saradnji i prijateljstvu 2019. godine. O daljim aktivnostima gradonačelnik Estareže, Diamantino Sabina razgovarao je sa potpredsjednikom Opštine, Mirkom Musturom, predsjednikom Skupštine opštine, Ivanom Otovićem i sekretarom za turizam, ekonomski razvoj i investicije, Nenadom Vitomirovićem.
„Bilo je zadovoljstvo primiti gradonačelnika Estareže i razgovarati o svemu onome što nam je zajedničko. Iako je Portugal daleko i ne poznajemo se dobro, u ovom razgovoru smo potvrdili da su naši gradovi vrlo slični, po veličini, poziciji na obali, po kulturnim dešavanjima i festivalima, te stoga imamo mnogo zajedničkih interesa“, rekao je nakon sastanka potpredsjednik Opštine Herceg Novi, Mirko Mustur. Kako je dodao, pandemija je u proteklom periodu uticala na dinamiku razvoja odnosa dva grada, ali sada ponovo kreću u jačanje saradnje, sa namjerom da ona bude osnov za bratimljenje u budućnosti.
„Kulturno smo veoma slični. Mi imamo svoj karneval i filmski festival, koji ima i Herceg Novi, a sada smo ovdje zbog vašeg, Hercegnovskog strip festivala. Znam da u ovom gradu postoji i interesovanje za street-art, a mi imamo veoma dobar festival posvećen tome u Estareži.
Postoji mnogo sličnosti i zato je za nas dobro da uspostavimo pobratimske odnose“, istakao je nakon sastanka gradonačelnik Estareže, Diamantino Sabina. Govoreći o sličnostima, on je naveo i to da u oba grada postoje kuće dobitnika Nobelove nagrade, u Estareži Egasa Moniza koji je nagrađen za medicinu, a u Herceg Novom književnika Iva Andrića.
Sabina je izrazio nadu da će u narednom periodu biti ispunjeni preduslovi za usvajanje odluka o bratimljenju u lokalnim parlamentima, ocjenjujući da je to veoma važan korak za obje strane. Naveo je da treći put zvanično boravi u Herceg Novom i uputio poziv da delegacija ovog grada dođe u uzvratnu posjetu, kako bi stekli bolji uvid u mogućnosti za povezivanje.
„Ovdje su ljudi veoma ljubazni, što je izuzetno važno da bismo gradili mostove. Mi smo već počeli graditi most jedni prema drugima i tako otkrili da imamo veliki broj sličnosti“, kazao je Sabina i zaključio: „Imam velika očekivanja, stekao sam dobre prijatelje ovdje, veoma mi se dopadaju Crna Gora i Herceg Novi. Pred nama je srećna budućnost“.
U skladu sa potpisanim Memorandumom, Herceg Novi i Estareža će zajednički raditi na učvršćivanju saradnje i prijateljstva, sa akcentom na razmjenu iskustva u različitim oblastima razvoja i promovisanja međukulturnog dijaloga. Plan je i zajedničko učešće u apliciranju za sredstva iz međunarodnih fondova, kroz koje bi dva grada pokušala da obezbijede finansijsku podršku za brojne projekte.
Inicijativa Plave trake unaprijediće pomorski saobraćaj između Crne Gore, Albanije i Italije, zahvaljujući SEED+ sistemu za elektronsku razmjenu podataka u regionu CEFTA.
Memorandumi o razumijevanju o elektronskoj razmjeni podataka, koji su potpisali direktor Uprave prihoda i carina Crne Gore Rade Milošević, generalni direktor Uprave carina Albanije Genti Gazeli i direktor Agencije za akcize, carine i monopole Italije, Marčelo Minena, otvaraju mogućnosti za dalje širenje inicijativa Zelene i Plave trake prema ostalim državama članicama Evropske unije (EU).
„Ovo je važna prekretnica za zemlje potpisnice CEFTA sporazuma, s obzirom na to da će ova saradnja biti od koristi ne samo Crnoj Gori i Albaniji, već i drugim članicama CEFTA-e, koje će koristiti crnogorske i albanske luke za trgovinu“, navodi se u saopštenju.
Uspostavljanje IT infrastrukture je u toku, a očekuje se da će sistem biti operativan na jesen ove godine.
Ovo je takođe bila i prilika da se razmotri budući razvoj inicijative Plave trake i trgovinski odnosi na području Jadranskog mora.
Podaci će se elektronski razmjenjivati putem SEED platforme, koju finansira EU.
SEED sistem za elektronsku razmjenu podataka ima ključnu ulogu u implementaciji CEFTA-TCT Zelenih traka u CEFTA članicama, ali i između CEFTA članica i Grčke, koji je u funkciji od jula ove godine.
SEED se implementira od 2010. godine, kasnije je nadograđen na SEED+, a poboljšao je upravljanje graničnim prelazima na Zapadnom Balkanu, efikasnost i prekograničnu komunikaciju, kao i pojednostavio i modernizovao procedure.
Direktor CEFTA Sekretarijata, Emir Đikić, kazao je da je SEED sistem srž inicijative Zelene/Plave trake, a pruža bezbjednu IT infrastrukturu za ubrzavanje carinskih procedura, formalnosti i carinskih kontrola, ne samo između CEFTA članica, već i sa EU.
„Budući da je veoma fleksibilan i prilagodljiv, SEED sistem približava naše administracije i privredu EU i njenom jedinstvenom tržištu”, smatra Đikić.
Memorandumi potpisani između Crne Gore, Albanije i Italije u potpunosti razmatraju važnost carina i drugih poreza koji se primjenjuju u prometu robe, prepoznaju potrebu za prekograničnom saradnjom i uzimaju u obzir ciljeve Akcionog plana za uspostavljanje zajedničkog regionalnog tržišta.
Milošević je kazao da cijeni značajnim implementaciju Plavih koridora sa EU partnerima i Agencijom za akcize i carine Italije.
„Inicijativa Plavih koridora će kroz elektronsku ramjenu podataka kroz CEFTA SEED platformu dodatno olakšati, modernizovati i ubrazati carinske procedure i kontrole, a samim tim i ojačati postojeću saradnju između naših službi u svim CEFTA stranama“, rekao je Milošević.
Direktor Stalnog sekretarijata Transportne zajednice, Matej Zakonjšek, saopštio je da je prva operativna Plava traka između EU i Zapadnog Balkana rezultat više od dvije godine koordinisanog djelovanja brojnih aktera, u skladu sa obavezama preuzetim na samitu EU-Zapadni Balkan na Brdu pri Kranju.
„Uspostavljanjem Zelenih traka prvo unutar cijelog regiona, a zatim i na granicama sa EU, približavamo region EU. Proširenje koncepta na more i uspostavljanje prve Plave trake podstaći će multimodalni transport i dovesti do povećanja trgovinskih tokova“, dodao je Zakonjšek.
On je rekao da očekuje procvat novih trgovačkih puteva, koji će donijeti koristi i građanima i privredi.
„Transportna zajednica će nastaviti da radi sa državama članicama EU i partnerima na Zapadnom Balkanu na daljem unapređenju transportnih veza i ekonomskih odnosa”, poručio je Zakonjšek.
Uspostavljanje CEFTA-TCT Zelenih koridora/traka unutar zapadnog Balkana tokom pandemije covid-19 pokazalo se kao jedan od najuspješnijih primjera regionalne saradnje.
