Čajanka na Lovćenu – manifestacija koja okuplja sve željne znanja o bogatom biljnom svijetu Parka, održana je u petak na Ivanovim koritima. Tradicionalno, najbrojniji su bili najmlađi posjetioci i učenici OŠ „Dašo Pavičić“ iz Herceg Novog.
Mališani su, uz degustaciju čaja i čajnih kolutića, saznali više o ekosistemu Nacionalnog parka Lovćen, prije svega o endemima i ljekovitom bilju. Šef Službe zaštite NP, Đorđe Kaluđerović, pričao im je o aktivnostima koje sprovode, a biolog Ana Uskoković o ljekovitom bilju koje raste u Parku. Doživljaj je upotpunio lijep, sunčan dan.
Nacionalni park Lovćen predstavlja područje koje se odlikuje velikim brojem raznovrsnih i složenih ekosistema, bogatstvom vrsta faune, flore i gljiva. Flora Lovćena broji oko 1.300 vrsta biljaka, među kojima je veliki broj endema i relikta, rijetkih i zaštićenih biljaka, ljekovitog, aromatičnog, medonosnog i dekorativnog bilja.
Čajanka na Lovćenu
Endemične i rijetke vrste Nacionanog parka Lovćen su: lovćenski zvončić, Federikova kamenjarka, Grisebahova lala, modro lasinje, zanovijet, kuglasto devesinje, nježna kockavica i druge.
Lovčen – foto NP Lovćen
Ljekovite, aromatične i medonosne vrste su: pelin, trava iva, matičnjak, vranilova trava, smilje, hajdučka trava, kantarion, tatula, velebilje, kleka, bijeli glog i mnoge druge.
Dvomjesečna beba spašena je nakon što je 128 sati bila zatrpana ispod ruševina u pokrajini Hataj, javlja turska državna novinska agencija Anadolija Beba je izvučena iz ruševina u okrugu İskenderun i prevezena u bolnicu, javlja Anadolija.
Iako je kritično razdoblje od 72 sata za pronalaženje preživjelih od potresa u ponedjeljak odavno prošlo, spasilački timovi i dalje su pokušavali da dođu do bilo koga ko je još živ.
Na društvenim mrežama i televiziji ljudi u pogođenom području molili su za hitnu pomoć, tvrdeći da se glasovi još uvijek čuju u ruševinama.
Foto Anadolija
Spasilački tim je u turskom gradu Antakyji ispod ruševina izvukao petočlanu porodicu. Prvo su spašene majka Havva i kći Fatmagul. Spasioci su zatim došli i do oca Hasana Aslana, ali je on insistirao da se prvo spasi njegova drugu kćer Zeynep i sin Saltik Bugra.
Hasan je posljednji spašen, a na površinu je izvučen dok su ljudi oko njega skandirali: “Bog je velik!”.
Nakon razornih potresa u Turskoj i Siriji broj poginulih dosegnuo je 24.000. U obalnim područjima bore se s poplavama zbog slijeganja tla, a na brdima diljem zemlje velika je opasnost od klizišta. UN-ov Svjetski program za hranu hitno je zatražio 77 miliona dolara kako bi osigurao pomoć za 900.000 najugroženijih u Turskoj i Siriji.
Turski par nakon 129 sati pod ruševinama spašen
Turski par u južnoj pokrajini Adjaman izvučen je na sigurno nakon što je bio zarobljen pod ruševinama srušene kuće više od 129 sati, javlja državna televizija TRT.
TRT je prikazao snimku unošenja žene u vozilo hitne pomoći.
Nekoliko trenutaka kasnije, njezin suprug, kojeg su spasilačke ekipe s mukom izvukle ispod ruševina kroz tunel, stavljen je u drugo vozilo hitne pomoći.
Muškarac je viđen kako maše kamerama.
Međutim, vjeruje se da su njihove tri kćeri umrle, navodi TRT.
Radoslav Tomić promocija knjige u Kotoru – foto Boka News
U organizaciji Kotorske biskupije i Instituta za Povijest umjetnosti, u petak je u katedrali sv. Tripuna u Kotoru predstavljena knjiga akademika Radoslava Tomića „Znakovi identiteta – sveci zaštitnici u umjetnosti 17. i 18. stoljeća u Dalmaciji, Boki kotorskoj i Dubrovniku“.
Najnovija knjiga akademika Radoslava Tomića Znakovi identiteta – Sveci zaštitnici u umjetnosti 17. i 18. stoljeća u Dalmaciji, Boki kotorskoj i Dubrovačkoj Republici pruža monografski pregled likovnih prikaza lokalnih svetaca zaštitnika u primorskoj umjetnosti baroknoga razdoblja i umjetnine tumači u lokalnom, regionalnom i nacionalnom kontekstu.
Sadržaj knjige obuhvaća likovnu kulturu prostora, od Krka do Kotora, odnosno mletačku Dalmaciju i Dubrovačku Republiku, u vremenu nakon Tridentskoga sabora, u kojem se pronalaze začeci novih ili obnova starih pobožnosti prema lokalnim svetim zaštitnicima.
Glavni konzervator u Ministarstvu kulture i medija Hrvatske, Davor Trupković je istakao da ova knjiga predstavlja značajano djelo, kao osnov, koji će u budućnosti omogućiti lakše istraživanje konzervatorima i restauratorima.
Radoslav Tomić promocija knjige u Kotoru – foto Boka News
„Ova knjiga se bavi svojevrsnom integracijom dalmatinske i jadranske baštine. Riječ je o području Dalmacije, Boke Kotorske i Dubrovačke republike, a ono što povezuje tu baštinu je analizirano na jedan izuzetno orginalan način. Pokazalo se da su, upravo, biskupije i njihove katedrale postale pozornice na kojim se gradio identitet preko svetih zaštitnika, lokalnih svetaca i kulta relikvija”- kazala je Katarina Horvat-Levaj iz Instituta za povijest umjetnosti iz Zagreba.
Radoslav Tomić promocija knjige u Kotoru – foto Boka News
Predstavljajući knjigu prof. Sanja Cvetnić sa Odsjeka za povjesti umjetnosti Filozofskog sveučilišta u Zagrebu istakla je da je ovo djelo zapravo spomenik jednom velikom iskustvu koje je dovelo do toga da se jedan veliki prostor od Krka do Kotora od sredine 16. do početka 19. vijeka, ispita kroz fenomen podizanja novih oltara i likovnih dijela.
„Autro je kroz ovo djelo uradio identitetsku analizu za cijelu regiju. Podijeljena na biskupije i regije bez čvrstog političkog središta, Dalmacija je u svetačkim ličnostima tražila i nalazila ne samo zaštitu i pokroviteljstvo nego i neophodan simbolički znak identitetskog lijepila u kojem se odražavala autentičnost sredine tokom stoljeća. Vrijednost knjige je i u činjenici da čitatelj može drugačije gledati svako u svoj kraj u cijelom čarobnom pojasu od Krka do Kotora. Knjiga je organizovana po poglavljima koja kreću od sjevera do juga, nakon Sjevero-jadranskih otoka, slijedi poglavlje Dalmacija od Zadra do Dubrovnika, Dubrovačka republika, Boka Kotorska. Autor u analizi ističe istorijske umjetničke komponente“- kazala je između ostalog prof. Sanja Cvetnić.
Don Robert Tonsati
Don Robert Tonsati govorio je o pojmu sveca zaštitnika i kultu relikvija.
“U dijelu iz knjige Shematizam Kotorske biskupije iz 1907. godine se navodi da je zaštinik katedralne crkve i glavni patron grada i Biskupije Sveti Tripun mučenik, čije su svete relikvije čuvaju u katedralnoj crkvi, zatim, sveukupnog kraljevstva Dalmacije patron, Sveti Jeronim, najuzvišeniji naučitelj crkve, Blaženi Gracija Kotorski iz reda pustinjačkog Svetog Avgustina ukras Kotorske biskupije, čije sveto tijelo se čuva u Mulu na oltaru koji je njemu posvećen u župnoj crkvi i uživa trajno posjećivanje naroda, su tri patrona koji su posebno naglašena u Shematizmu. Kult ili štovanje svetaca je čast ili vjera koju vjerni puk u crkvi iskazuje, onima koje je crkva uzdigla na čast oltara. Svetački kult poznat je još od prvih hrišćanskih vremena, imao je snažnu evoluciju kroz istoriju koja se odrazila ne samo na vjersku praksu, misao i teologiju, već i na cijelu hrišćanski umjetnost, a time i na svijetsku umjetnost”- kazao je don Robert Tonsati.
Radoslav Tomić promocija knjige u Kotoru – foto Boka News
„Ovom knjigom pokušao sam protumačiti ulogu svetačkih likova u umjetničkim djelima. Nisam se bavio životom i tragičnom sudbinom svetog Tripuna i drugih svetaca već kako su prikazani u umjetničkim djelima“ – kazao je autor, Radoslav Tomić.
Tomić je istakao da je u Boki Kotorskoj uvijek bilo svećenika, koji su imali senzibilitet prema likovnim djelima, da se zahvaljujući njima i umjetničkom bogatstvu na područiju Boke koje je istraživao mnogo toga spoznao, što je u značajnoj mjeri uticalo na njegov znanstveni rad i njegovo lično oblikovanje.
„Sjetio bih se biskupa Butorca, don Gracije Ivanovića koji je naručio slike za crkvu Svetog Eustahija, don Gracija Brajkovića koji je uredio muzej na Gospi od Škrpjela, najneobičnijeg među njima- don Branka Sbutege koji se razumio u sve vrste umjetnosti, pa do Don Antona Belana koji je razumnošću i strpljivošću učinio puno. U sadašnjoj generaciju zasigurno ima sveštenika koji će nastaviti u tom smjeru, koji će upravo u likovnim delima nalaziti fenomene preko kojih se mi približavamo Bogu kao i kroz molitvu i ispovjed”- kazao je Tomić.
Advokati koji imaju kancelarije u Herceg Novom obratili su se Sudskom savjetu povodom nezvanične informacije ukidanja Osnovnog suda u tom gradu. Iako je, kažu, riječ o neformalnim saznanjima, nekoliko posljednjih odluka Sudskog savjeta potvrđuju da je zatvaranje tog pravosudnog organa planirano. Ukazuju da će, između ostalog, posljedica takve odluke biti da nadležnost u sporovima preuzme sud u Kotoru.
Nakon što je u decembru Ivan Perović izabran za sudiju Višeg suda u Podgorici, funkciju v. d. predsjednice Osnovnog suda u Herceg Novom obavlja Vesna Gazdić.
KADAR
Advokati u pismu navode da je prema odluci o broju sudija predviđeno da sud u Herceg Novom ima predsjednika i šest sudija.
– Nakon odluke Sudskog savjeta od 29. decembra 2022. godine, Osnovni sud u Herceg Novom je ostao bez predsjednika suda, sa četvoro sudija, od kojih se jedna sutkinja nalazi na porodiljskom odsustvu. Navedeni broj je ispod minimuma za zakonito odlučivanje, jer nijesu ispunjeni uslovi za odlučivanje u vijeću po pravnim ljekovima na odluku sudije pojedinca. Dakle, ne mogu se formirati vijeća shodno Zakoniku o krivičnom postupku, ni Zakonu o izvršenju i obezbjeđenju, što znači da nema minimuma procesa rada u postupcima koji su hitne prirode – navode advokati u dopisu.
Dodatno ih brine odluka koju je Sudski savjet donio 19. januara 2023. godine, da od desetoro novoizabranih sudija nijedno nije raspoređeno u Osnovni sud u Herceg Novom.
– Na istoj sjednici odlučeno je i o raspisivanju internih oglasa za popunjavanje slobodnih sudijskih mjesta u više osnovnih sudova, ali ne i za Osnovni sud u Herceg Novom. Nije jasno zbog čega kad postoji očita potreba o kojoj je Osnovni sud informisao Sudski savjet 22. februara 2022. godine. U odnosu na tadašnje obavještenje, deficit aktivnih sudija u ovom momentu još je veći – piše u dopisu hercegnovskih advokata.
ISTORIJAT
Autori ukazuju na višedecenijski kontinuitet suda u Herceg Novom, koji smatraju, potvrđuje važnost njegovog postojanja.
– Prije donošenja Zakona o uređenju narodnih sudova iz 1946. godine, Sud u Herceg Novom postojao je i funkcionisao za vrijeme postojanja tri različite države Mletačke Republike, Austro–Ugarske monarhije i Kraljevine Jugoslavije u čemu se ogleda kontinuitet te institucije. U okviru svoje nadležnosti ovaj sud vodio je i zemljišne knjige po Austrijskom zemljišno–knjižnom sistemu i to od 1888. godine do stupanja na snagu Zakona o državnom premjeru, katastru i upisima prava na nepokretnostima, što je praktično značilo sve do 1995. godine s obzirom na prelazne odredbe citiranog zakona – ukazuju advokati.
U obzir, kažu, treba uzeti i činjenicu da 40 advokata ima u Herceg Novom kancelarije, te da su njihove odbrane i zastupanja prevashodno vezana upravo za postupke pred Osnovnim sudom u tom gradu.
– Nadalje, Herceg Novi sastoji se iz 27 katastarskih opština, a u koje se ubrajaju i one se područja poluostrva Luštica, a koji imovinski sporovi su veoma komplikovani i zahtjevni, pri čemu svi ti postupci spadaju u nadležnost Osnovnog suda – ističu advokati u dopisu Sudskom savjetu.
Pobjeda je ovim povodom pokušala da stupi u kontakt sa v.d. predsjednika suda Vesnom Gazdić ali ona nije odgovarala na broj dostupan našoj redakciji.
Raspisati interni konkurs za sudije
Sudskom savjetu predlažu na koji način da se riješi problem nedostatka sudija i stvore uslovi za zakonito odlučivanje.
–Na osnovu Zakona o sudskom savjetu i sudijama raspiše se interni oglas za dobrovoljno premještanje sudije iz jednog osnovnog suda u Osnovni sud u Herceg Novom, odnosno interni oglas za trajno dobrovoljno raspoređivanje u Osnovni sud u Herceg Novom, te ukoliko ima mogućnosti i za raspoređivanje po članu 85 istog propisa — da se usljed reorganizacije i smanjanja broja sudija u nekom drugom sudu, isti rasporedi na rad u Osnovni sud u Herceg Novom, ili da se zbog potrebe ispomoći u ovom momentu, sudija nekog drugog suda rasporedi na rad u navedeni sud – navode advokati u dopisu.
Advokati pisalii Sudskom savjetu
Sud ima četvoro sudija, od kojih se jedna sutkinja nalazi na porodiljskom odsustvu. Sa tim brojem nijesu ispunjeni uslovi za odlučivanje u vijeću po pravnim ljekovima. Ne mogu se formirati vijeća, što znači da nema minimuma procesa rada u hitnim postupcima – navode advokati u dopisu Sudskom savjetu.
Muzičko – književno veče posvećeno ljubavi u Modernoj galeriji
Muzičko-književno veče posvećeno ljubavi pod nazivom „A opet… Možda su to samo sanje zaljubljenog” (pjesme, priče i basne), biće održano u ponedjeljak 13. februara u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović”, sa početkom u 20. časova. Organizator večeri je JU Muzeji i galerije Budve.
Publici će se predstaviti sa svojim pjesmama, pričama i basnama, sljedeći učesnici: Snježana Akrap-Sušac, Berislav Latković, Dragan Popadić i Ružica Lazarević. Muzička pratnja na klaviru – Marina Dulović.
Snježana Akrap-Sušac (rođena u Kotoru), pjesnikinja, prozaistkinja, spisateljica za djecu, publicistkinja. Više od tri decenije živi u Puli. Profesorica je hrvatskog jezika i književnosti. S Feodorom Grubaš Štifanić objavila je „Malu zb(i)rku priča”, koja je 2015. godine odabirom Ministarstva kulture Republike Hrvatske ušla u naslove kojima se predstavlja hrvatska dječija književnost na Sajmu dječije knjige u Bolonji. S istom autoricom objavila je zbirku pjesma i priča za djecu „Mic po mic”. Godine 2013. uredila je monografiju Strukovne škole Pula. Pjesničku zbirku „Žena posve obična” objavila je 2016. godine, knjigu za djecu „Mazilica” 2017, a zbirku kraćih priča „Znam gdje mi je mjesto” 2018. godine. Drugu zbirku kratkih priča „Snjeguljica ne jede jabuke” objavila je 2019. godine. Bavila se novinarskim radom, te pisala članke i reportaže za glasilo hrvatske manjine u Crnoj Gori „Hrvatski glasnik”. Režirala je nekoliko poetskih performansa koji su izvođeni u gradovima Istre i Boke, te kazališnu predstavu „Hrvatski bez muke” (prema motivima iz djela E. Ionesca i D. Harmsa).
Na svojoj Facebok stranici Plovput Split, trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću za održavanje pomorskih plovnih putova i radijske službe pbjavilo je kako obnavlja svjetionik Rt Vnetak na otoku Unije na ulazu u Kvarner. Kako navode, radove sanacije i obnove odvijaju se planiranom dinamikom.
Projektom obnove obuhvaćena je sanacija cijelog kompleksa pomorskog svjetionika, uključujući zgradu i popratne objekte, kao i okoliš te osnovnu infrastrukturu, prenosi Otvoreno more.
Svjetionik Vnetak na istoimenom jugozapadnom rtu Unija podignut je 1873. godine.
Sastoji od okrugle kamene kule i prizemne zgrade s podrumom ukupne površine 70 metara čtvornih. Napajanje zgrade je iz solarnih modula, dok se vodom opskrbljuje iz vlastite cisterne. Svjetionik je automatiziran i uključen u sustav daljinskog nadzora.
Pomorski je to svjetionik s kojeg je svjetioničarska posada povučena prije punih 40 godina, a u navedenom periodu sva oprema u funkciji rada pomorskog svjetla održavana je u besprijekornom stanju te je sigurnost plovidbe na moru bila na najvišoj razini, kažu iz Plovputa. Pomorski svjetionik Vnetak u drugoj polovici 2023. godine broji 150 godina od izgradnje i uspostavljanja.
– Obnova pomorskog svjetionika Vnetak nastavak je Plovputovog projekta obnove pomorskih svjetionika duž Jadrana. Tako su se do sada obavljali radovi na pomorskom svjetioniku Savudrija, a potpuno je obnovljen i pomorski svjetionik Daksa, na kojem će se u nadolazećem periodu urediti i svojevrstan muzej svjetioničarstva na Jadranu.
Nakon obnove pomorskog svjetionika Vnetak, u narednim godinama u planu je obnova pomorskog svjetionika Trstenik, svjetionika Tajer te drugih, po modelu “jedan svjetionik godišnje” – najavili su.
Endokrinolog Valentina Kalinić, koja je tražila da Fond za zdravstveno osiguranje starosnu granicu za besplatne senzore za mjerenje šećera pomjeri do 27 godina, kazala je za “Dan” da bi najbolje bilo kada bi to pravo svi mogli da ostvare bez diskriminacije. Ona je poručila da je krajnji cilj da država ove troškove refundira za sve pacijente sa dijabetesom tip A.
Prema Pravilniku o ostvarivanju prava na medicinsko-tehnička pomagala pacijenata u Crnoj Gori, djeca sa dijabetesom tip A do 18 godine imaju pravo na refundaciju troškova sredstava za praćenje glukoze. Na godišnjem nivou, ti troškovi za roditelje iznose oko 1.700 eura, a moguće ih je tromjesečno refundirati. Jedan senzor košta oko 60 eura i traje dvije sedmice.
– U cilju kvaliteta života, urednog praćenja stanja i motivacije pacijenta, bilo bi neophodno da svi pacijenti sa dijabetesom tip A, koji od početka imaju insulino tereapiju, budu bez diskriminacije za kontinuirani monitoring, tj. senzor(CGM) – kazala je Kalinić, koja je i predsjednik Udruženja saveza dijabetičkih društava Crne Gore.
Po njenim riječima, u zahtjevu Fondu predočeno je da je cilj da svi pacijenti sa dijabetesom tip 1 dobiju mogućnost za senzore na teret Fonda, naravno uz redovno praćenje i nadzor primjene samih senzora i terapije.
– Za život bez boli i praćenje stanja u cilju postizanja optimalnih vrijednosti glikemija u krvi, smanjenje varijacija, pomagala tj.senzori, iglice, aparati za samokontrolu, lancete, insulinske pumpe, insulini, najnoviji oralni antidijabetici nijesu luksuz, već zaštita zdravlja pacijenta. To je i velika korist u smanjenju komplikacija dijabetesa, koji i dalje odnosi najviše sredstava za liječenje, svaki euro uložen u prevenciju komplikacija je veliki benefit za društvo i državu u cjelini – istakla je Kalinić.
senzor-dijabetes
Kako ističe, pored sredstava za liječenje, ključna je edukacija, kako pacijenata, tako i medicinskog i nemedicinskog osoblja koje je u kontaktu sa pacijentom, a mediji treba da podižu svijest o ovom stanju, koje, ako se zanemari, odnosi pacijenta, narušava porodice i društvo u cjelini.
Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore razmatra inicijativu dr Valentine Kalinić za pomjeranje starosne granice za senzore za mjerenje nivoa šećera u krvi do 27. godine.
– Pacijenti sa navršenih 18 godina gube taj status refundacije. Međutim, velika većina njih tokom nastavka školovanja nije u stanju materijalno da to sebi priušti, a neophodno im je. S tim u vezi, u ime udruženja vas molim da starosnu granicu pomjerimo do 27. godine i da nastavimo refundiranje CGM, a težimo, ukoliko to bude moguće, da to obezbijedimo svim pacijentima s tipom 1 DM, kojih ima 5–10 odsto od ukupnog broja pacijenata s dijabetesom u Crnoj Gori – navodi se u zahtjevu upućenom Fondu zdravstva.
Svega 6 godina imamo trakice za pacijente preko 18 godine , dotle smo se razlikovali od svih kupovali i studenti i mladi i stari ,a i sada tip 2 na OAD ( oralnim antidiabeticima ) su bez njih a samokontrola je osnov… i oni su vrlo brojni.
HbA1c se na zalost radi rutinski u labaratorijama svima o drzavnom trošku a skoro nam je to bio san , kosta puno i ko nema dijabetes radi se, samo racionalnije i od postojećih sredstava mozemo puno dobiti , azurirati izdavanje ljekova , pa ne preklapati terapiju i eto ustede, poručuje između ostalog dr Kalinić.
Mijenjati pravilnik
Da bi pacijenti iskoristili sve mogućnosti koje im pruža terapija insulinskom pumpom, neohodno je u pravilnik uvesti CGM sistem kao posebnu kategoriju, a koji se sastoji od pumpe sa potrošnim materijalom, transmitera i senzora. Da bi pacijent održavao dobre glikemije, osim insulinske pumpe, potrebna su mu 52 senzora i jedan transmiter godišnje, predočeno je u zahtjevu upućenom Fondu.
U novskom parku „Boke“ ćemo tokom trajanja 54. Praznika mimoze uživati u Parku Mimoze, koji nudi raznovrstan program i zabavu za sve uzraste. Od 12. februara do 5. marta, u parku u centru grada očekuju nas klizalište, koncerti, dječije atrakcije, lokalni specijaliteti i vikend bazari.
Centralni prostor Parka Mimoze zauzima klizalište od 200 kvadratnih metara. Prvi put ćemo u okviru Praznika mimoze imati priliku da se klizamo sa pogledom na more. Klizalište će biti otvoreno svakog dana od 10 do 23 časa, a cijena za pola sata klizanja je 2€. Klizaljke svih brojeva se mogu iznajmiti na samom klizalištu.
Tokom 22 dana u parku će nastupiti više od 30 bendova i DJ-eva, kako lokalnih, tako i regionalnih zvijezda. Novi fosili, Cubismo i Neno Belan su samo neki od izvođača koji će uveličati feštu u Parku Mimoze.
Poseban program pripremljen je za najmlađe. Uz termine za dječije klizanje, u parku će biti postavljena stijena za planinarenje, dječiji zip line, kućica za igru sa toboganom, kao i razne radionice, na kojima će se mališani zabaviti i nešto novo naučiti.
U okviru Parka Mimoze nalazi se ukupno 9 kućica u kojima ćete moći da probate lokalne specijalitete, kao i tople i hladne napitke. Svaka kućica ima svoj, specifičan lokalni proizvod, koji reprezentuje Herceg Novi i Boku kotorsku. Probajte domaće priganice, roštule, kroasane, novsko pivo, njoke ili riblje krokete, u kombinaciji sa kuvanim vinom, rakijom ili sokom od šipka.
Vikendima će u Parku Mimoze biti organizovani vikend bazari u okviru kojih će lokalna gazdinstva ponuditi svoje domaće proizvode. Moći ćete da iz prve ruke, od samih proizvođača kupite domaći sir, pršut, med ili džem od kivija.
Radno vrijeme Parka Mimoze je svakog dana od 10 do 00 časova.
Sve aktuelnosti možete pratiti na stranici www.instagram.com/parkmimoze
📢 Crnogorski tim za traganje i spašavanje osam sati je proveo u ruševinama, u kojima su pravili tunel kroz koji su izvukli živog četvorogodišnjeg dječaka.
Crnogorski spasioci iz ruševina u turskom gradu Hataj izvukli su četvorogodišnjeg dječaka.
“Crnogorski tim za traganje i spašavanje osam sati je proveo u ruševinama, u kojima su pravili tunel kroz koji su izvukli živog četvorogodišnjeg dječaka”, naveli su iz Ministarstva unutrašnjih poslova u objavi na Twitter-u.
Foto: Vlada Crne Gore
Iz MUP-a ističu da su svi članovi Tima u dobrom psiho-fizičkom stanju.
U zemljotresu, koji je u ponedjeljak pogodio Tursku i Siriju poginulo je više od 22.000 ljudi, a povrijeđeno ih je skoro 80.000.
