Luštica Bay – Koncert Duo Clasicco

Boka News
-
0
Luštica Bay – Koncert Duo Clasicco
Luštica Bay – Koncert Duo Clasicco
Duo Classico

Nakon uspješnog koncerta „Voce ‘e Note“  mlade talentovane operske pjevačice Antonie Vučinović, Luštica Bay i tokom septembra nastavlja da bude podijum za kulturne performanse i luka umjetnosti u kojoj se, pored ostalih umjetničkih i drugih događaja, publici predstavljaju brojni vrhunski muzičari iz zemlje, regiona i Evrope, saopšteno je iz ove kompanije.

“U saradnji sa Međunarodnim umjetničkim festivalom KotorArt, kao dio edicije od 11 koncerata u okviru dva programa „Luke umjetnosti“ i „Pjaca od džeza“, u subotu, 3.septembra u 20 časova u Amfitetaru u Marina naselju nastupiće Duo Clasicco Dina Desančić & Safet Drljan.  Riječ je o prvim umjetnicima u Crnoj Gori koji su svirali Vivaldijeva „Četiri godišnja doba“ u aranžmanu za violinu i harmoniku, i to na koncertu u Crnogorskom narodnom pozorištu 2018. godine te će publika sasvim sigurno uživati u njihovim izvođenjima.

Duo Classico osnovan je 2013. godine i od tada Dina Desančic i Safet Drljan uspješno nastupaju u zemlji i inostranstvu. Nastupali su u Ankari, Zagrebu, Ljubljani, Sarajevu i Beogradu a njihov jedinstven, urbani aranžmanski pristup klasičnoj i popularnoj muzici je razlog što su one među publikom prepoznate kao osvježavajuca promjena na crnogorskoj umjetničkoj sceni.

Violonistkinja Dina Desančic je član električnog gudačkog kvarteta Studio Alektik, orkestra Camerata Academica iz Novog Sada i orkestra KotorArt festivala. Član je Almazijskog simfonijskog orkestra na čelu sa jermenskim violinistom Hačaturom Almazijanom, sa kojim je snimila muziku za film Emira Kusturice Hladna voda. Prije pet godina se okušala kao autor u žanru krosovera i tom prilikom je nastala Kamena simfonija, prva kompozicija ovog tipa u Crnoj Gori. Od 2012. godine učenici violine u Osnovnoj muzičkoj školi Petar II Petrovic Njegoš u Baru imaju priliku da uče od nje.

Safet Drljan (harmonika), je nakon završenog formalnog obrazovanja pohađao majstorske kurseve poznatih pedagoga kao što su Jurij Šiškin, Vjačeslav Semjonov, Peter Gerter, Vojin Vasovic i drugi. Kada je u pitanju repertoar, on njeguje muziku baroka, klasicizma, romantizma, kao i muziku 20. vijeka, podižuci harmoniku na viši umjetnički nivo. Jedan je od umjetnika koji često sarađuju sa Centrom za očuvanje i razvoj kultura nacionalnih manjina u Crnoj Gori. Znanje prenosi učenicima Osnovne muzičke škole Petar II Petrovic Njegoš u Baru.

„Za nas su saradnja sa domaćim festivalima i ulaganje u kulturu naročito značajni zato što njegujemo osjećaj pripadnosti zajednici. Ono što želimo jeste da našim stanovnicima i posjetiocima pružimo dom kakav žele, u okruženju izuzetne prirodne ljepote, u naselju izgrađenom u skladu sa autentičnim arhitektonskim i kulturnim nasljeđem, uz sve pogodnosti i bogatu ponudu kulturnih i svih drugih sadržaja“, saopštila je Kristina Škanata, iz marketinga Luštica Development.

Tri dana kasnije, u utorak, šestog septembra na platou ispred Amfiteatra nastupiće vokal i gitaristkinja Isidora Nikolić. Umjetnica je član kotorskog hora SPD „Jedinstvo“ a angažovana je i na projektima Turističke organizacije Kotora u sklopu muzičkih nastupa na predstavljanju grada u inostranstvu. Svi koncerti počinju u 21 čas.

Saradnja sa Međunarodnim festivalom KotorArt traje niz godina, tokom čega je LušticaBay izrastala u značajnu ljetnju kulturnu scenu i mjesto kojem se vrhunska umjetnička imena rado vraćaju. Posredstvom ovog partnerstva do sada su u Luštici Bay nastupala čuvena svjetska imena, violinisti Roman Simović i Leonidas Kavakos, pijanistkinja Juđa Vang, klarinetista Andreas Otenzamer, akordeonistkinja Ksenija Sidorova, te globalno poznati gitarista iz Crne Gore, Miloš Karadaglić” – navodi se u saopštenju.

Uzinić: Istospolna zajednica nije dovoljna kao razlog za odbijanje krštenja djeteta

Boka News
-
0
Uzinić: Istospolna zajednica nije dovoljna kao razlog za odbijanje krštenja djeteta
Uzinić: Istospolna zajednica nije dovoljna kao razlog za odbijanje krštenja djeteta
Mate Uzinić – foto Hina

Riječki nadbiskup koadjutor Mate Uzinić u četvrtak je ustvrdio da je istospolna zajednica dviju žena, koje su tražile krštenje djeteta začetog umjetnom oplodnjom jedne od njih, nedovoljan razlog župniku da odbije njihovu molbu.

Nadbiskup koadjutor Uzinić priopćenjem je reagirao na slučaj u kojem je župnik župe sv. Križa u riječkoj četvrti Srdoči Kristijan Zeba odbio krstiti dijete te u njemu poručio da bi istospolni par koji je tražio krštenje rado osobno susreo i s njima razgovarao, pozvavši ih da se, ako to žele, jave u Ured koadjutora Riječke nadbiskupije.

Uzinić navodi da je župnik preko posrednika dobio zamolbu dviju ženskih osoba koje su sklopile životno partnerstvo i koje su željele krstiti dijete koje je jedna od njih začela umjetnom oplodnjom. Odgovoreno im je da krštenje djeteta nije moguće zbog toga što je riječ o istospolnoj zajednici.

“Ta činjenica po sebi nije bila dovoljna za odbijanje krštenja djeteta. Da bi se došlo do takvog odgovora bilo je potrebno prethodno ispitati ispravnost njihovih nakana i provjeriti postoji li mogućnost da se i u takvim okolnostima djetetu osigura odgoj u katoličkoj vjeri i tek nakon toga donijeti odluku treba li dijete biti kršteno ili ne”, istaknuo je Uzinić.

Također je, dodao je, “iznevjereno povjerenje spomenutih osoba objavom na društvenim mrežama. Time su izložene neprimjerenim komentarima i medijskom senzacionalizmu kojemu smo proteklih dana svi mogli svjedočiti”.

“Želio bih zbog toga sve nas, a osobito one koji sebi tako olako dozvoljavaju uvrede drugih i drugačijih, podsjetiti da bi obilježje Crkve trebalo biti prihvaćanje. Znak tog prihvaćanja su gostoljubivost, otvorenost i dobrodošlica. Tek nakon toga može i treba uslijediti razlučivanje pojedinih zamolbi te donošenje odluka u skladu s naukom, zakonom i praksom Crkve. Uvijek je važno prethodno upoznati konkretne ljude i konkretnu situaciju i tek nakon toga razlučiti i donijeti odluku”, naveo je Uzinić u priopćenju.

Za uskraćivanje sakramenta dok se ne uklone razlozi koji priče njegovo primanje, potrebno je pažljivo razlučivanje, naglasio je, dodajući da je to osobito važno kad se radi o krštenju djece koje se, ako ga se traži s pravom nakanom i prihvaćanjem obveza koje iz toga proizlaze, ne bi smjelo uskratiti.

“Najbolje ozračje krštenja djeteta i njegova odgoja u vjeri prema kršćanskom naučavanju je obitelj koja ima jednog oca i jednu majku. No, u stvarnosti je sve više djece koja ne žive u takvom ozračju. Činjenica da su u ovom slučaju spomenute osobe sklopile životno partnerstvo ne može i ne smije nas automatski dovesti do zaključka da nemaju pravu nakanu i da ne prihvaćaju obvezu odgoja djeteta u vjeri”, poručio je nadbiskup koadjutor.

Tanker se nasukao u Sueskom kanalu i satima blokirao promet

Boka News
-
0
Tanker se nasukao u Sueskom kanalu i satima blokirao promet
Tanker se nasukao u Sueskom kanalu i satima blokirao promet
Foto: Screenshot Twitter

Aframax tanker za prijevoz sirove nafte nasukao se jučer poslijepodne i blokirao promet u Sueskom kanalu na gotovo istom mjestu gdje se prije nešto više od godine dana nasukao vjerojatno najslavniji brod na svijetu, Ever Given.

Tanker Affinity V od 114.600 dwt, pod zastavom Singapura, plovio je prema jugu kada je na brodu navodno zakazao kormilarski uređaj. Tanker dug 252 metra zatim se nasukao i zaglavio u kanalu južno od Little Bitter Lakea. Riječ je o dijelu kanala na kojem ne postoje odvojene prometne trake, stoga je sav promet u oba smjera bio u potpunosti blokiran na nekoliko sati, piše gCaptain.

Uprava Sueskog kanala jučer oko 17 sati po lokalnom vremenu zaprimila je obavijest da je tanker onesposobljen. Na mjesto događaja odmah su poslali pet tegljača, a brod se dotad već nasukao i zapeo dijagonalno, blokirajući kanal. Nakon gotovo pet sati, tanker je uspješno odsukan, a kanal je odblokiran. Tanker je zatim otegljen prema sueskom sidrištu, gdje se usidrio u ranim jutarnjim satima danas, 1. rujna, piše FleetMon. Nije zabilježeno značajnije oštećenje.

AIS podaci pokazuju da je tanker bio okružen tegljačima, a najmanje šest brodova zapelo je neposredno iza nasukanog tankera. Incident se dogodio u južnom dijelu kanala nedaleko od mjesta gdje se Ever Given nasukao u martu 2021. godine.

Tanker Affinity V star šest godina iskrcao je teret u Portugalu, a plovio je u balastu prema luci Yanbu u Saudijskoj Arabiji, piše Safety4Sea.

Prema riječima čelnika Uprave Sueskog kanala Osame Rabiea, tanker je pretrpio “tehnički kvar na kormilarskom uređaju, što je uzrokovalo gubitak sposobnosti kormilarenja i naposlijetku nasukavanje broda”. Nalazio se na 143. kilometru kanala, otprilike na pola puta između Little Bitter Lakea i južnog terminala u Suezu, piše The Maritime Executive.

Nakon nasukavanja Ever Givena lani, Uprava Sueskog kanala najavila je ubrzane planove za proširenje kanala, uključujući proširenje i produbljivanje južnog dijela kanala, što bi omogućilo plovidbu u oba smjera. Radovi na proširenju trebali bi biti gotovi 2023. godine.

Starosjedioci Tivta vide novu zavjeru za za otimanje njihove imovine – Park prirode Vrmac

Boka News
-
0
Starosjedioci Tivta vide novu zavjeru za za otimanje njihove imovine – Park prirode Vrmac
Starosjedioci Tivta vide novu zavjeru za za otimanje njihove imovine – Park prirode Vrmac
Javna rasprava / Tivat / Park prirode Vrmac

Tivćani nepovjerljivi u vezi namjere lokalne uprave da proglasi zaštićeni Park prirode na Vrmcu

Veliko interesovanje Tivćana za javnu raspravu o Nacrtu Odluke i Nacrtu Studije o proglašavanju Parka prirode „Vrmac“ i podignute emocije, obilježili je današnji centralni okrugli sto. Multimedijalna sala Opštine Tivat bila je mala da primi sve zainteresovane građane, ali i predstavnike političkih partija koji su na temi proglašenja zaštićenim priodnim dobrom brda I poluostrva Vrmac koje administratiovno pripada opštinama Tivat i Kotor te reperkusijama tog čina na imovinu i prava građana, našli interesa da se uključe u ovaj postupak.

Studija i odluka o proglašavanju Parka prirode “Vrmac” treba konačno da završe proces koji traje već nekoliko godina, odnosno da efektuiraju inicijativu da se brdo Vrmac na istoimenom poluostrvu koji dijelu Tivatski od Kotorskog zaliva u Boki, zaštiti i proglasi prirodnim dobrom.

U nacrtu odluke stoji da se brdo Vrmac proglašava zaštićenim prirodnim dobrom od nacionalnog značaja pod nazivom Park prirode „Vrmac” i da se taj novi park prirode svrstava u II kategoriju zaštićenih prirodnih dobara.            Površina zaštićenog prirodnog dobra iznosi 23.610.000m2, i to: zona zaštite I obuhvata 1.310.000m2 ili 5,5%, zona zaštite II obuhvata 7.440.000m2 ili 31,5% i zona zaštite III obuhvata 14.860.000m2 ili 63%. Od toga je un državnom vlasništvu 47,1%, a u privatnom 52,9% te površine.

Zavisno od zone zaštite, propisane su detaljne mjere i aktivnosti kojue se u njima mogu, odnosno koje je zabranjeno izvoditi. Područje Vrmca predstavlja prostranu cjelinu koju karakteriše veliko prirodno i kulturno-istorijsko bogatstvo sa izraženim biodiverzitetskim, pejzažnim i kulturnim vrijednostima i obilježjima od nacionalnog i međunarodnog značaja.  Sjeverni dio Vrmca koji pripada opštini Kotor nalazi na listi Svjetske baštine UNESCO-a, a južni dio Vrmca koji pripada opštini Tivat ima status njegove „buffer“ zone. Osnovni razlozi i odlike zbog kojih se prostor Vrmca stavlja pod zaštitu su to što je zaštita tog područja definisana kao obavezujuća prostorno planskim i strateškim dokumentima; područje karakteriše autentičnost i autohtonost, izvornost, reprezentativnost, prisustvo endemičnih taksona, raznolikost, bogatstvo prirodnih pojava, fenomena i procesa, integralnost, odnosno funkcionalno jedinstvo, pejzažna atraktivnost, starost, očuvanost područja, zatim ekološki, kulturno-istorijski, obrazovni, naučno-istraživački i razvojni značaj, i njegova ugroženost”- ističe se u nacrtu Odluke.

Tivćani – najvećim dijelom strosjedioci čijim porodicama vjekovima pripadaju imanja na Vrmcu, izrazili su na javnoj raspravi veliko nepovjerenje i rezervu prema namjeri opština Tivat I Kotor da to brdo proglase zaštićenim Parkom prirode, smatrajući da se iza cijele priče krije novi pokušaj otimanja imovine starosjedicima i ograničavanja njihovih vlasničkih prava, kao i spriječavanje lokalnog stanovništva da adekvatno valorizuje svoju djedovinu. Najviše porimjedbi građani su imali na po njima, preširoko i nekritički određene granice zaštičenog područja, posevno za najveću zonu III, a koja obuhvata i pojedina već postojeća naselja. Da granice treba preisppitati i da u njima ima nelogičnosti složila se i sekretarka za uređenje prostora Optine Tivat Milica Manojlović koja je negirala da će proglašanje Parka prirode bilo kome od građana oduzeti njegovu imovinu ili smanjiti obim već stečenih prava. Manojlović je navela da je cilj Studije i Odluke o proglašenju Vrmca Parkom prirode zaštita tog prirodnog dragulja i njegovo održivo korišćenje uz najviše stepene prezervacije prirodne i kulturne baštine, te da će se i dalje na dijelu zaštićenog podrulja u zoni III moći graditi novi objekti i širiti postojeća naselja, onako kako to budu predviđali prostorni planovi.

“Granice Parka su amaterske i iza svega ovoga se krije nešto perfidno. Niste imali komunikaciju sa starosjediocima prije ulasak u ovaj posao, a sada im ovim dokumnetima namećete nepodnošljiva ogranilčenja na njihovoj zemlji.”- istakao je Jozo Božinović dodajući da su građani već potpislai peticiju kojom traže da se se južne i zapadne granice Parka priode pomjere sa privatnih parcela na džavno zemljište i da se sve dalje radi u dogovoru sa lokalnim stanovništvom koje načelno, nije protiv novog Parka prirode. Krsto Krstović ukazao je na problem tivatskih lovaca koji će po njemu, proglašanjem Parka prirode  izgubiti i posljednji teren za lov na području te opštine, dok je Marjan Šantić poručio da je za to da Vrmac bude Park prirode “ali ne na ničiju štetu”. Antonela Stjepčević podsjetila je da su Opština, NVO sektor i strani eksperti uz obilnu finansijsku podršku EU 2015. realizovali kompleksan projekat “Baština – pokretač razvoja” za Vrmac koji je kroz čak pet izarđenih detaljnih studija dao smjernice što i kako gtreba raditi u očuvanju i održivom razvoju ovog osjetljivog područja. Nina Grubišić iz Lepetana je istakla da njema porodica već decenijama ne može učiniti ništa sa svojih 40.000 kadrata zemljišta koje su stalno u zelenoj ili zaštićenoj zoni, a sada ulaze i u obuhvat novog Parka prirode, dok je Josip Staničić naglasio da je ovo novi pokušaj oduzimanja i obezbrijeđivanja preostale imovine starosjedilaca.

“Uzeli ste nam more i obalu, pa zemlju na Solilima, aerodromu, poljoprivrednom dobru a sad hoćete i ovo naše đedovine što je po Vrmcu ostalo, E, neće moći!”- poručio je on.

“Mi kao da smo genetski predodređeni da budemo izvarani. Zamjeram nama samima što se olako predajemo i prodajemo”- rekla je Sandra Sindik dok je dr Ivan Ilić na primjeru Lepetana gdje već godinama ne postoji važeći DUP a  područje cijele te MZ ulazi u obuhvat novog Parka prirode, ilustrovao svoju tezu o tome kako se “država vrlo surovo obračunava sa starosjediocima u Boki, posebno onima koji su legalisti i koji godinama bezuspješno čekaju priliku da na pravi način valorizuju svoju imovinu”.

Vrmac foto S.Luković

Predsjednica OO DPS Tivta Dubravka Nikčević sugrađanima je poručila da je “mogu smatrati jednom od vas” i da je srcem vezana za svoju starinu u Peanima.

“Pomalo smo se izgleda, probudili i srećna sam zbog toga. Opština je naručilac ove Studije i itekako je trebalo da ispratite njenu izradu pa sad ne bi dolazilo do ovakvih problema”- kazala je Nikčević,  zamjerajući i na tajmingu održavanja javne rasprave tokom avgusta mjeseca. Po njoj, problematične su i granice obvuhvata parka “koje su preširoko postavljene za jedan mali Tivat” kao “ograničenja u obuhvatu parka koja su izuzetno oštra”. Igor Petković (SD) je istakao da se ovim dokukentima krše članovi 1 i 58 Ustava Crne Gore, dok se Ilija Janović (HGI) založio da se o svemu organizuje lokalni referendum. Odgovarajući na primjedbe sugrađana da je za sve loše što se sa prostorom dešava u Tivtu kriva potpuna centralizacija planiranja i kontrole uvedena aktuelnim katastrofalnim Zakonom o planiranju i uređenju prostora za čije je donošenje bio presudan njegov glas kao poslanika u Skupštini Crne Gore, lider HGI Adrijan Vuksanović je potvrdio da je zakon usvojen tijesnom većinom od 41 poslanika.

“Problem devastacije prostora nije produkt ovog zakona, već institucionalne slabosti države Crne Gorer.”-branio se Vuksanovič koji je inače, ministar u aktuelnoj crnogorskoj Vladi.

Korona presjek: 253 nova slučaja, bez preminulih, Kotor 15, H.Novi 10, Tivat 9

Boka News
-
0
Korona presjek: 253 nova slučaja, bez preminulih, Kotor 15, H.Novi 10, Tivat 9
Korona presjek: 253 nova slučaja, bez preminulih, Kotor 15, H.Novi 10, Tivat 9
Covid

U posljednja 24 sata registrovano je 253 novih slučajeva koronavirusa, a smrtnih ishoda povezanih sa covidom nije bilo, saopšteno je iz Instituta za ajvno zdravlje IJZ.

Oporavilo se još 325 pacijenta. Trenutno oboljelih je 1632.

Završena maratonska sjednica Odbora povjerenika Opštine Tivat – Komunalno dobilo novi…

Boka News
-
0
Završena maratonska sjednica Odbora povjerenika Opštine Tivat – Komunalno dobilo novi…

Završena maratonska sjednica Odbora povjerenika Opštine Tivat – Komunalno dobilo novi…Odbor povjerenika Opštine Tivat danas je u trećen nastavku, konačno završio svoju sedmu sjednicu, usvajanjem obje prepstale tačke obimnog dnevmog reda na kome je bilo ukupno čak 26 tačaka.

Iako su u prethodna dva nastavka povjerenici zatezali i tražili „dlaku u jajetu“  bukvalno kod svih tačaka koje  kandidovala lokalna izvršna vlast gradonačelnika Željka Komnenovića (NP) za sjednicu tog tijala koje mijenja raspuštenu Skupštinu Opštine Tivat do vanrednih izbora, juče su članovi Odbora povjerenika bez rasprave donijeli odluku o razriješenju članova dosadašnjeg Odbora direktora Komunalnog preduzeća Tivat.

Odbor povjerenika Opštine Tivat

Nakon što je SDP u septembru prošle godne povukla podršku koju je do tada u lokalnoj Skupštini jedan njen odbornik davao manjinskoj vlasti koalicije građanskih listi Narod Pobjeđuje, Bokeški Forum i „Goran Božović –časno i odgoorno za boji Tivat“,  predstavnik SDP-a u Odboru direktora Komunalnog Ćazim Lisičić podnio je ostavku na članstvo u tom tijelu.  Ostala četiri člana dosadašnjeg Odbora direktora Komunalnog –predsjednica Jelena Jović, Petar Bilafer, Igor Radošević i Vladana Perović isto su učinili nedavno, nakjon što je proetkao zakonski rok od upisa promjena u Cengtralnom registru Privrednog suda i time Odbor direktora zvanično ostao na parnom broju članova, a što ne dozvoljava Zakon o privrednim društvima.

Stoga je administarcija gradonačenika Komnenovića predložila novi puni sastav Odbora direktora Komunalnog od pet članova, a za kojeg su kandidovali Branku Pavlović, Daniela Okuku, Vladanu Perović, Dragicu Damjanović i Zoranu Grubišić. Povjerenici su to danas jednoglasno usvojili.

Marković 35. na Svjetskom prvenstvu

Boka News
-
0
Marković 35. na Svjetskom prvenstvu
Marković 35. na Svjetskom prvenstvu
Ilija Marković – foto Duško Miljanić

Ilija Marković, jedriličar iz Crne Gore i član „Delfina“ iz Tivta, stigao je do finalne grupe na Svjetskom prvenstvu u portugalskoj Vilamuri, a iako mu vremenski uslovi na regatnom polju nikako nijesu išli naruku od početka takmičenja osvojio je 35. mjesto, u konkurenciji 158 jedriličara planete do 21 godine.

Naime, kvalifikacije su, umjesto tri, trajale četiri dana zbog nedostatka vjetra, a Marković je, iako mu mnogo više odgovaraju ekstremniji vremenski uslovi za jedrenje, stigao do zlatne, odnosno finalne grupe, u koju je ušao kao 43. u konkurenciji 158 najboljih jedriličara planete.

Prvog finalnog dana uslovi su ponovo bili blagi. Jačina vetra je iznosila maksimalno pet čvorova, ali se uprkos navedenom Ilija nije predavao.

Mladi Tivćanin je uspio da napreduje čak deset mjesta, stigao je do kote 35, pa je sa dosta optimizma čekao posljednji dan takmičenja, ali je i on otkazan zbog nedostatka vjetra.

Inače, u regatama, kada je vetar bio jači od deset čvorova, Marković bio šesti i 11. U svakom slučaju, momak koji je ove godine bio u top 10 na Evropskom prvenstvu za jedriličare do 21 godine, koji je bio u finalnoj grupi na seniorskom šampionatu Evrope, odnosno osmi na Mediteranskim igrama, stekao je veliko iskustvo, potvrdio je potencijal, pokazao da njegovo vrijeme tek dolazi.

Marković je imao priliku da u konkurenciji sa najboljim jedriličarima planete u svom uzrastu vidi šta mu nedostaje i na čemu treba da radi u periodu koji dolazi, kako bi san postao java, a naravno riječ je o plasmanu na Olimpijske igre.

Zlatnu medalju je osvojio Ole Švekendik iz Njemačke, srebrnu je prigrabio Hose Mendeš iz Portugalije, a bronzanu Julijan Hofman iz Njemačke.

Luka Kotor – danas šest kruzera koji su doveli više hiljada turista

Boka News
-
0
Luka Kotor – danas šest kruzera koji su doveli više hiljada turista
Luka Kotor – danas šest kruzera koji su doveli više hiljada turista
Boka Kotorska – foto Boka News

Kako je saopšteno iz Luke Kotor AD, danas će u kotorskom zalivu uploviti ukupno šest kruzra koji će dovesti više hiljada turista.

Kruzer „AIDAblu“ u 8.30 je uplovio iz Zadra, a planirano je da u 21 sat isplovi za Dubrovnik. Na brodu je 1898 putnika i 610 članova posade.

U 9 sati iz luke Drač je uplovio brod „TO Callista“, a u 5 sati ujutru će isploviti za Dubrovnik. Putnika je 25, a članova posade 17.

Kruzer „Riviera“ sa 798 putnika i 743 člana posade iz luke Krf je uplovio u 8, a za grčku Igumenicu će isploviti u 17 sati.

U zalivu je od jutros kruzer „MSC Fantasia“ koji dolazi iz luke Krf. Uplovio je u 7.45, a u 18 će isploviti za Trst. Na brodu je 3771 putnik, a 1179 je članova posade.

Manji brod „Excellence Adria“ sa tridesest putnika i deset članova posade uploviće iz Dubrovnika danas u 16 sati, a sutra u 10 isploviće, takođe, za Dubrovnik.

Kruzer „Marella Explorer“ je u 7.30 uplovio iz dubrovačke luke, a u 16 će isploviti za Krf.

Ukupno je 1802 putnika, a 758 je članova posade.

Priče za malu djecu

Boka News
-
0
Priče za malu djecu
Boka Kotorska – foto Boka News

Nakon više hiljada godina međusobne otimačine i izrabljivanja, privilegija je živjeti u vijeku opšteg altruizma i iskrene brige bogatih društava za ona uboga, koja jedva krpe kraj sa krajem. Umjesto kolonizacije vojno inferiornih država i eksploatacije njihovih prirodnih, ljudskih i privrednih resursa, razvijeni svijet se odlučuje na civilizacijski iskorak i stvaranje slobodnih tržita sa nesmetanim protokom roba, usluga, rada i kapitala. Tako se, recimo, crnogorskoj privredi otvara mogućnost da svojim proizvodima slobodno preplavi njemačko tržište, a kako takav privredni rast podrazumijeva i povećane potrebe za radnom snagom, to znači da će crnogorsko tržište rada moći slobodno da usisa kvalifikovanu radnu snagu iz Austrije, Francuske ili Italije.

Da se ne bi desio obrnut proces, razvijene države su osigurale pristupne i strukturne bespovratne fondove sa ciljem da se ojačaju administrativni i infrastrukturni kapaciteti manje razvijenih članica i kandidata za članstvo EU. Crna Gora već nekih 15-tak godina intezivno koristi bespovratnu finansijsku podršku EU i drugih razvijenih država i efekti su zaista izvanredni. Teško je odlučiti na kojem polju smo više napredovali – od kvaliteta političke elite koja je prevazišla teme vjersko-nacionalnih nadgornjavanja, privrede koja se toliko uzdigla da sada mi, u svojstvu stranih investitora, koristimo suficit kapitala za kupovinu resursa širom svijeta, superiornog obrazovnog sistema u koji hrle nadareni studenti iz Indije i Kine, efikasnog zdravstvenog sistema u koji ne dolaze samo oni pacijenti koji nemaju drugog izbora, opšteg nivoa kulture gdje je nezamislivo vidjeti smeće uz magistralni put itd.

Ironiju na stranu, možda se sve promijeni momentom našeg učlanjenja u EU. Članstvo u EU se postavlja kao krajnji cilj našeg bivstvovanja i većina političara i intelektualca iskreno vjeruje da će taj događaj, poput magičnog štapića, riješiti sve naše probleme. Zalud iskustva drugih istočnoevropskih država, od kojih je najsvježije iskustvo RH koja je od učlanjenja u EU izgubila gotovo 10% svoje najvrijednije aktive – najpreduzimljivijih građana.

Preostaje nam samo čista ljubav prema EU

Premda je aktuelni političko-privredni okvir sigurna garancija da neće doći do promjene kursa na putu ka opštem progresu i blagostanju, radikalno podmladjivanje političke elite – u pravilu sa nimalo ili jako malo profesionalnog iskustva – dodatna je garancija da će se bajke o evropskom putu konzumirati bez trunke sumnje ili, ne daj bože, lokalnih ličnih ugradnji koje su možda bile svojstvene starijoj političkoj ekipi.

Preostaje nam samo čista ljubav prema EU božanstvu i besprizorna politička borba oko naklonosti božijih poslanika.

/Darko Kasalica/

U julu u kolektivnom smještaju 206,3 hiljade turista

Boka News
-
0
U julu u kolektivnom smještaju 206,3 hiljade turista
U julu u kolektivnom smještaju 206,3 hiljade turista
Waikiki Tivat – foto waikikibeach

U Crnoj Gori je u julu u kolektivnom smještaju ostvareno 206,3 hiljade dolazaka turista i 950,9 hiljada noćenja turista, pokazuju preliminarni podaci Monstata.

“Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju 90,4 odsto ostvarili su strani, a 9,6 odsto noćenja domaći turisti”, navodi se u saopštenju.

U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta u julu, najviše noćenja ostvareno je u primorskim mjestima 92,2 odsto, glavnom gradu 4,3 odsto, planinskim mjestima dva odsto i ostalim mjestima 1,4 odsto.

Kolektivni smještajni objekti uključuju hotele, pansione, motele, turistička naselja, odmarališta, hostele i kampove i ne uključuje individualni, takozvani privatni smještaj – smještaj u kućama i sobama za iznajmljivanje, kao i u turističkim apartmanima.

1...1.4971.4981.499...4.638Stranica 1.498 od ukupno 4.638