Prema projekcijama i planovima Turističke organizacije destinacija bi ove godine trebala ostvariti prihod na nivou od 85 odsto u odnosu na rekordnu 2019. godinu kazala je Tamara Krstović PR TO Tivat.
Ona ističe da su turistički poslenici zadovoljni predsezonom koja je kada je broj posjeta u pitanju na nivou one iz 2019. godine.
„Trenutno u Tivtu, u hotelskom i privatnom smještaju, borave 3963 prijavljena gosta što je za oko 33 odsto više u odnosu na predhodnu godinu. Kada je o struktruri gostiju riječ na prvom mjestu su gosti iz Srbije odnosno regiona a zatim slijede gosti iz Velike Britanije i Njemačke.“
Krstović kaže da su prema njihovim informacijama hotelijeri zadovoljni kako se odvija sezona ove godine dodajući da već imaju jako dobar buking.
Ona je podsjetila da će ove godine izostati gosti sa dva velika tržišta Rusije i Ukrajine ali je zato rađena dobra kampanja i promocija u regionu ali i ostalim tržištima kako bi privukli što veći broj gostiju.
„Osim digitalnog markentinga i promocija odradili smo i veliki broj direktnih promocija i ugostili brojne grupe novinara. Odradili smo sajamske nastupe u Pragu, Beogradu, Zagrebu, Banjaluci i regionalnu kampanju Road show dok je u Beogradu predstavljen i kalendar dešavanja za ljeto 2022.“
Tamara Krstović – foto CG News
Ona kaže da je ove godine u Tivtu pripremljen jako bogat kalendar dešavanja koji je Turistička organizacija uradila u saradnji sa Porto Montenegrom, Lušticom i Centrom za kulturu.
„20. juna nas očekuje drugi koncert i nastup Marka Luisa, pripremamo nekoliko ribljih večeri, izložbe suvenira, Lastovsku feštu, Bućarsku olimpijadu i naravno nezaobilaznu gastro manifestaciju Žućenica fest. Bogat program pripremaju i Porto Montenegro, Luštica bay i Centar za kulturu koji i ove godine realizuje pozorišni festival Purgatorije“
Krstović ističe da ih očekuje još jedna promocija I to u Velikoj Britaniji gdje će predstaviti Solila kao birdwatching destinaciju.
Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (petak, 17.06.2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 673 uzorka na novi koronavirus.
Ukupno su dijagnostikovana 101 novopozitivna slučaja infekcije SARS-CoV-2.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:
Opština
Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica
33
Bar
13
Budva
10
Kotor
7
Tivat
7
Herceg Novi
6
Nikšić
6
Pljevlja
4
Rožaje
4
Petnjica
3
Andrijevica
2
Bijelo Polje
2
Cetinje
2
Berane
1
Ulcinj
1
UKUPNO
101
Udio pozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih dana 17.06.2022. godine iznosio je 15,01%.
Tokom jučerašnjeg dana IJZCG prijavljen je jedan smrtni ishod povezan sa SARS-CoV-2 infekcijom. Preminuli je iz opštine Bar starosti 89 godina.
Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2 723.
Do 15 sati prijavljen je oporavak kod 58 pacijenata.
Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori iznosi 639.
Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom u Crnoj Gori je 238 416.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama* prikazani su u narednoj tabeli, raspoređeni prema opadajućem redosljedu:
U Gornjoj Lastvi u utorak, 21. juna, u 21 sat biće priređen koncert kao pozdrav ljetu i u počast svjetskom Danu muzike.
Koncert organizuje Kulturno zavičajno udruženje “Napredak” Gornja Lastva kao prvi u nizu kulturnih manifestacija u okviru Dana pejzaža, koje su podržali Opština Tivat, Turistička organizacija Tivat i Porto Montenegro.
Nastupiće ženska klapa Bellezza i mješovita klapa Camerton. Ulaz je slobodan, a do Gornje Lastve će biti organizovan besplatni prevoz. Kombi kreće u 20.40 sa autobuske stanice u centru Tivta.
Ruski brod koji je dostavljao oružje strateški važnom Zmijskom otoku potopljen je nakon što je pogođen ukrajinskim raketama, potvrdio je vojni dužnosnik kasno u petak.
Ruski crnomorski tegljač “Vasilij Beh” oštećen je ranije u petak protubrodskim raketama, koje je Ukrajini dostavila Danska.
“Kasnije je postalo poznato da je potonuo”, rekao je Maksim Marčenko, vojni guverner Odese, u izjavi na svom kanalu na Telegramu.
Tvrdnja se nije mogla nezavisno provjeriti, a ruska strana nije komentirala slučaj.
Plovilo, opremljeno protuzračnim sustavom obrane Tor, pogođeno je raketama Harpoon i teško je oštećeno u petak.
Odredište tegljača bio je Zmijski otok blizu južne ukrajinske obale, koji su ruske snage okupirale krajem veljače.
Vasilij Beh nije prvi brod koji je ruska crnomorska flota izgubila tijekom rata. Ruska strana je potvrdila gubitak desantnog broda “Saratov” i raketne krstarice “Moskva”.
Tokom zimskih mjeseci, osobito kada zapuše jači jugo, more nosi smeće od Albanije, preko Crne Gore, sve do Hrvatske gdje ono ispliva na južnim otocima i obali.
Albanska ministrica turizma i okoliša Mirela Kumbaro (56) preuzela je funkciju u septembru 2021. godine, a prošli mjesec je u Tirani sudjelovala na Jadransko-jonskom forumu, skupu deset zemalja koje izlaze na Jadransko i Jonsko more ili se pak nalaze u njegovom zaleđu.
“Onečišćenje mora nam je izuzetno bitna tema”, rekla je u prolazu za Hinu, te obećala dati odgovore oko problema o kojem mediji izvještavaju duže od 10 godina.
U širem području Dubrovnika, turističkog bisera Hrvatske, stanovnici se žale da im struje donose razne otpatke posebno plastiku opasnu za morski život.
Kumbaro, mjesec dana nakon foruma, kaže da je već poduzela konkretne korake u zaustavljanju zagađenja mora, koje šteti i samoj Albaniji čiju obalu zadnjih godina posjećuju brojni strani turisti.
“Okoliš je glavni prioritet aktualne albanske vlade u njezinu trećem mandatu”, istaknula je Kumbaro u intervjuu za Hinu napravljenom e-mailom.
“Kao ministrica, bila sam inicijatorica nacionalnog plana i kampanje čišćenja te podizanja svijesti u zemlji. Također sam povela nove investicije u odlagališta otpada i njihovu obnovu”, kaže.
Loše upravljanje smećem u prošlosti
Posljednjih godina je količina smeća u Albaniji povećana zbog trenda povećane potrošnje njezinih 2,8 milijuna stanovnika. Nelegalna smetlišta nastala su pored urbanih područja blizu rijeke i mora, odakle potom direktno utječu na onečišćenje Hrvatske.
“Drugi faktor je loše upravljanje smećem u općinama i gradovima što također utječe na ulazak plastičnog otpada u Jadransko more”, objašnjava Kumbaro, članica Socijalističke stranke Albanije.
Hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova kontaktiralo je njezi no ministarstvo oko tog problema. U veljači je HDZ-ov član Europskog parlamenta Karlo Ressler priopćio da je pisao Europskoj komisiji, izvršnom tijelu EU-a, kako bi upozorio da više od 90 posto otpada pristiže na hrvatsku obalu s juga Europe, osobito iz Albanije.
“Albanska vlada je još prije desetljeća najavila istragu oko plastičnog zagađenja koje iz Albanije svakodnevno stiže na hrvatsku obalu, ali rezultata nije bilo”, istaknuo je.
Ressler je u parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje Albanije Europskoj uniji.
Brojne kampanje čišćenja
Albanija, koja očekuje datum početka pregovora s EU-om, prije četiri godine je uz pomoć švicarske vlade počela identifikaciju svih odlagališta nastalih blizu albanske obale, te ih je klasificirala prema albanskom pravnom okviru.
“Počele su zatim investicije u premještanje smeća iz riječnih korita, a u sklopu teritorijalne reforme svo smeće ide prema odlagalištima otpada ili drugim konačnim krajnjim destinacijama, određenima u tu svrhu”, kaže Kumbaro.
Svaka regija, prema zakonu, treba imati konačno odredište – sanitarno odlagalište otpada ili spalionicu – a regije koje još uvijek nemaju takvo konačno odredište trebaju adaptirati smetlišta u svakoj općini tijekom prijelaznog razdoblja.
“Albanska vlada je podruprla lokalne vlasti financirajući upravljanje otpadom”, napominje Kumbaro. Adaptacija smetlišta financira se novcem iz državnog proračuna i putem donacija. Ulaganja su podržana u svim dijelovima zemlje.
“Također smo podigli standard upravljanja otpadom te pooštrili nadgledanje od strane kompetentnih struktura. Proces nadgledanja uključuje i kazne lokalnim vlastima, zajednici i aktivnostima povezanim uz stvaranje otpada”, dodaje ministrica.
Kumbaro, koja je od 2013. do 2019. bila ministrica kulture, kaže da se u Albaniji održavaju brojne kampanje čišćenja u kojima sudjeluju javnost, predstavnici općina i škole a da je cilj aktivnosti buđenje svijesti o čistom okolišu. Tvrdi da čišćenje riječnih korita već pokazuje pozitivne efekte.
“Ministarstvo podržava sve općine u obalnim područjima u uslugama čišćenja, skupljanja i prijevoza otpada tijekom ljetnih mjeseci”, kaže.
Albanija je prije 13 godina aplicirala za članstvo u EU no nije dobila datum početka pregovora jer je Bruxelles njenu aplikaciju vezao za onu Sjeverne Makedonije, koju pak blokira Bugarska zbog spora o jeziku i identitetu. To izaziva nezadovoljstvo u Tirani.
Kumbaru, međutim, kaže da je Albanija već napravila “korak naprijed prema integriranom upravljanju otpadom u skladu s europskim standardima”.
Zabrana plastičnih vrećica
Najveća inicijativa njezina ministarstva jest zabrana korištenja plastičnih vrećica.
“To bi trebalo dati rezultate u kratkom roku”, naglasila je.
U Albaniji je zakon o zabrani korištenja plastičnih vrećica usvojen u ožujku 2022. godine a stupio je na snagu 1. lipnja 2022. Također je započela i priprema zakona koji bi trebao regulirati shemu upravljanja različitom vrstom smeća u zemlji.
Na pitanje zašto je Albaniji trebalo toliko dugo za te poteze, Kumbaru odgovora da je “za implementiranje politika trebalo puno vremena jer je za samu decentralizaciju procesa potrebno vremena”.
“Općine imaju više odgovornosti nego profesionalnih (ljudskih) kapaciteta i financijskih sredstava”, pojašnjava.
Posljednjih dana pristižu turisti na pješčanu obalu Albanije, cjenovno povoljniju od susjedne Crne Gore i Hrvatske.
Kumbaru je uvjerena da morska struja više neće od tamo nositi otpatke prema sjeveru Jadrana.
“Uvođenje i prisilna provedba svih ranije navedenih mjera u praksi jest izazovan zadatak”, kaže ministrica.
“Ali će sigurno biti uspješan u prevenciji zagađenja smećem, te za uspostavljanje integriranog upravljanja otpadom”, zaključila je ministrica.
Iz kompanije Adriatic 42 najavili su za kraj juna značajan korak u transformaciji bivšeg brodogradilišta u Bijeloj, a riječ je o dolasku plutajućeg doka višemilionske vrijednosti, koji će omogućiti da se u Boki organizuje servis jahti.
Jadransko brodogradilište Bijela od svog osnivanja davne 1927. predstavljalo je najveće brodogradilište na južnom Jadranu a sada će stari i novi pomorski stručnjaci dobiti drugu šansu da pokažu znanje i umijeće.
Naime, brodogradilište će u narednim godinama biti potpuno redizajnirano u savremeni objekat za remont i održavanje superjahti. Iza takve vizije i projekta stoji kompanija Adriatic 42, odnosno konzorcijum koji čine Adriatic Marinas – Porto Montenegro i DryDocks World Dubai.
– Zahvaljujući zajedničkim naporima i ogromnom međunarodnom i domaćem iskustvu u jahtingu i pomorskoj industriji, Crna Gora dobija objekat koji može da obezbijedi remont i servis najvećih svjetskih jahti – istakli su u kompaniji Adriatic 42 te dodaju da su prvi, najznačajniji koraci već preduzeti.
Plutajući dok, koji predstavlja jednu od najznačajnijih karika u servisiranju i remontu jahti, stiže u Bijelu iz Turske krajem juna.
Dok koji dolazi iz renomiranog turskog brodogradilišta Hat-San, nužan je u zamjeni ogromnih kontejnera, balkera i tankera atraktivnim mega i superjahtama iz cijelog svijeta.
– Riječ je o plutajućem doku nove generacije vrijednom više miliona dolara, koji je dugačak 180 metara, širok 37 metara i ima kapacitet od 10.000 tona teretnih plovila, što mu omogućava da primi najveće svjetske jahte. Pored pristaništa i raznih drugih investicija, ovaj projekat podrazumijeva i travel lift od 720 tona, najveći te vrste u regionu. Primarna misija i cilj kompanije je da, kroz strateška ulaganja, ponudi pouzdanost i visoke tehničke standarde svim svojim klijentima u budućnosti. Dugoročna posvećenost akcionara Adriatic 42 i odlučnost menadžmenta je da otpočne rad prve faze jedinstvenog Mega Yacht Repair & Maintenance objekta prije kraja godine – rekao je predsjednik Borda direktora Adriatic 42, Rado Antolović.
Izvršni direktor Adriatic 42 Pol Džon Grej istaknuo je da se u svom svakodnevnom radu često susrijeće sa pitanjem – kakve će koristi ova investicija donijeti stanovnicima Bijele?
– Odgovor je kristalno jasan. Ovaj projekat donosi novi život čitavoj zajednici, otvara stara i nova radna mjesta, nudi šanse za usavršavanje, dobre zarade i, najvažnije, preporod svakog sektora privrede. Svaka nova jahta znači produženje turističke sezone jer će velika plovila sa posadama dolaziti i tokom zimskih mjeseci. Važno je napomenuti da će Adriatic 42 koristiti najnoviju modernu generaciju plutajućeg doka u skladu sa najvišim ekološkim i bezbjednosnim standardima kako bi se izbjeglo izazivanje bilo kakvog zagađenja životne sredine. Ovo omogućava značajne prednosti za vlasnike lokalnih turističkih i ugostiteljskih preduzeća – kazao je Grej.
Brodogradilište Bijela – foto Vlada CG
Kako je naveo, kompanija Adriatic 42 je do sada u projekat investirala 40 miliona eura.
Dodaje da je Crna Gora dobro pozicionirana na svjetskoj jahting mapi zahvaljujući jedinstvenoj turističkoj ponudi i brzom razvoju jahting industrije.
– Sa modernim i dobro opremljenim remontnim centrom, cijela ova ponuda dobiće svoj puni i pravi značaj, a domaća javnost će imati jasnu potvrdu da radimo na projektu koji će suštinski transformisati ekonomske izglede Crne Gore – zaključio je Grej.
Poteškoće u radu Područnog odjeljenja u Tivtu Uprave za katastra i držvnu imovinu Crne Gore (UIKD) a koje u manjoj ili većoj mjeri traju već duže od godinu dana, pričinile su i brojne probleme u funkcionisanju pojedinih organa lokalne uprave Tivta, ali i indirektno finansijski negativno uticale na opštinski budžet.
Naime, zbog toga što UIKD na čijem je čelu Koča Đurišić (DF) mjesecima nije odgovorila na viš puta ponovljene zahtjeve Sekretarijata za finansije Opštine Tivat da Katastar ovom opštinskom organu dostavi ažurirane katastarske podatke za nekretnine u Tivtu, Sekretarijat za finansije lani uopšte nije mogao da završi zaduženja za sva pravna lica – obveznike poreza na nepokretnosti u tom gradu. Između ostaloga, kako se navodi u izvještaju gradonačenika Željka Komnenovića (NP) o ostvarivanju funkicija lokalne uprave Tivta u 2021. zbog neažurnosti i nepostupanja UIKD, nisu završeni godišnji obračuni i zaduženja po osnovu poreza na nepokretnosti i za neke od tzv. velikih obveznika, poput vlasnika imovine na ostrvu Sveti Marko.
Inače, u toku 2021. godine, Sekretarijat za finasije Optine Tivat je za ukupno 13.007 obveznika plaćanja poreza na nepokretnosti, donio ukupno 20.287 rješenja o obračunu i naplati te dadžbine koja jedan od glavnih izvora finansiranja lokalne uprave. Od toga se 16.532 rješenja odnose na porez na objekte za fizička lica, 496 rješenja za pravna lica, a 3.659 su rješenja za porez na zemljište. U odnosu na godinu ranije, lani je donijeto 662 rješenja više.
„Ukupno poresko zaduženje za porez na nepokretnosti sa kamatom iznosi 6.351.962,29 eura. Ukupno zaduženje je manje nego prethodne godine, a razlog tome je u činjenici da na više dopisa i zahtjeva da se ovom organu dostave ažurirane katastarske podloge u DWG formatu, Uprava za katastar i državnu imovinu nije dostavila tražene podatke, te na taj način nisu završena zaduženja za sva pravna lica, a između ostaloga i „velika pravna lica“ kao što je „Ostrvo Sveti Marko“- piše u dijelu izvještaja gradonačelnika koji se odnosi na rad Sekretarijata za finansije.
Opština Tivat je tokom prošle godine prihodovala ukupno 6.099.100,51 euro od poreza na nepokretnosti, što je 17% više nego 2020. Od ukupnih uplata, 4.386.365 eura se odnosi na zaduženja za 2021. a ostalo na neplaćene dugove za porez na nepokretnosti iz ranijih godina.
Inače, problemi u funkcionisanju tivatskog katastra inače, počeli su krajem 2020. kada je u akciji policije i Specijalnog državnog tužilaštva kojim je tada rukovodio Milivoje Katnić, zbog sumnje u malverzacije prilikom upisa državne svojine u pojasu morskog dobra u Tivtu kao privatne imovine, uhapšen direktor tadašnje Uprave za nekretnine Dragan Kovačević (SD), načelnica tivatskog Katastra Ana Lakićević i još nekoliko sa njima povezanih lica. Zbog toga su narednih mjeseci građani i privreda u Tivtu trpjeli veliku štetu jer su prostorije ovdašnjeg Područnog odjeljenja UIKD bile zatvorene, pa građani i institucije poput Opštine nisu mogli završiti bukvalno niti jednu pravnu radnju koja je vezana za raspolaganje nekretninama na teritoriji te Opštine. Brojni apeli Opštine Tivat upučeni bivšem premijeru Zdravku Krivokapiću i Ministarstvu finansija u čijem se resoru nalazi UIKD, ali i rukovodstvu te Uprave da se tivatski katastar popuni adekvatnim brojem ljudi i da ta služba konačno krene da radi na pravi način u skladu sa potrebama građana, instutucija i privrede, mjescima su bili neuslišeni. Tek nakon više od godinu dana skorio potpune blokade, prije par mjeseci stanje se pomalo, ali još uvijek nedovoljno u odnosu na realne potrebe grada, stanovnika i privrede, počelo poboljšavati.
Područno odjeljenje UIKD Tivat od nedavno ima i novu načelnicu Tijanu Dašić za koju gradonačelnik Komnenović smatra da je ambiciozna i odgovorna te da će ona brzo popuniti kadrovske praznine među službenicima ovdašnjeg Katastra. Iako priznanje da je UIKD time što duže od godinu nije vratila rad tivatskog katastra u normalu, Opštini nanijela direktnu finansijku štetu, Komnenović ističe da “vjeruje u dobru namjeru aktuelne kadrovske postavke” u tivatskom Područnom odjeljenju i da će ona uspjeti da rad te važne službe koja godiššnje rješava i preko 3.000 predmeta, uspjeti da vrati na pravi kolosjek.
NEFUNKCIONALNI KATASTAR LANI ZAKOČIO I EKSPROPIJACIJU
Ogromnih teškoća u radu zbog nefunkcioniusanja Područnog odjeljenja UIKD za Tivat, lani je imala i Direkcija za imovinsko-pravne poslove Opštine Tivat jer je katastar organ koji po zakonu, iupisuje razna prava na nepokretnostima.
Direkcija je stoga lani imala problema sa neblagovremenim rješavanjem i dugotrajnošću upravnih postupaka, a posebno sa postupcima ekpropijacije privatne imovinje za potrebe gradnje novih javnih objekata i infrastruktrure. Takvi postupci gdje je Opština korisnik ekspropijacije, bi trebali da se vode po hitnoj procedutri jer je u pitanju ostvarivanje javnog interesa.
“Ni u jednom od 13 aktivnih predmeta od kojih su dva iz 2021. godine a ostali su iz 2020. i ranijih godina, nije bilo postupanja (saslušanja stranaka – vlasnika zemljišta, te donošenja odluka) i pored niza pismenih i usmenih urgancija”- stoji pored ostaloga, u izvještaju o radu Direkcije za imovinsko-pravne poslove Opštine Tivat u prošloj godini.
Na VIII sjednici Vlade Crne Gore održane juče usvojene su Izmjene i dopune Cjenovnika početnih naknada za zakup i korišćenje morskog dobra. Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore je stava i akcenat stavlja da se svi resursi koji pripadaju morskom dobru neće davati ispod realnih vrijednosti zakupa, kakva je praksa bila u prethodnom periodu, saopšteno je iz Morskog dobra.
-JP je, vodeći računa o lokacijama u zoni morskog dobra, konstatovalo da je važeći Cjenovnik iz 2019. u pogledu zona pojedinih lokacija, u prethodnom periodu bio prilgaođen željama i zahtjevima pojedinaca.
Dijelovi morske obale koje su lokalno stanovništvo i turisti po njihovoj posjećenosti, opremljenosti i ekskluzivnosti prepoznali kao atraktivne destinacije, bili su u visini godišnje naknade ispod svake realne cijene.
Iz tog razloga, bilo je neophodno da se predmetne lokacije zoniraju na drugi način u odnosu na važeći Cjenovnik iz 2019. –naglasili su iz Morskog dobra.
Prema istim navodima, ovo Javno preduzeće započelo je u 2021. „i nastavilo u tekućoj godini“ izmjene i dopune Cjenovnika, „kako bi ga formirali da po realnim cijenama pristupimo objavljivanju tendera za sve lokacije za ustupanje na korišćenje morskog dobra“.
-Nova cjenovna politika će doprinijeti uvećanju prihoda Javnog preduzeća koji će biti usmjeren na ulaganje u obalnu infratukturu, a samim time i upotpuniti turističku ponudu Crne Gore kao atraktivne destinacije.
Važno je napomenuti da se usvojene Izmjene i dopuna cjenovnika početnih naknada ne odnose na zakupce koji izvršavaju obaveze u skladu sa zaključenim Ugovorima o korišćenju do 31.12.2023.-zaključuje se u saopštenju Morskog dobra.
Brisel (dpa) –Evropska komisija predložila je u petak da Ukrajina i Moldavija dobiju zvaničan status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. Ukrajina i njoj susedna Moldavija tako preskaču prvu prepreku na putu u EU, ali im preostaje još mnogo.
Evropska komisija je svojom odlukom postavila osnov za moguću podršku država članica EU, čiji lideri o statusu kandidata za dve zemlje treba da razgovaraju na samitu u Briselu krajem sledeće nedelje.
Ukrajina, koja ima oko 40 miliona stanovnika, zahtev za članstvo u EU je podnela pre oko tri i po meseca, ubrzo po početku ruske agresije. Odmah za njom članstvo su zatražile i Moldavija i Gruzija. Moldavija ima oko 2,6 miliona stanovnika, a Gruzija 3,7 miliona.
Evropska komisija je istakla da će dalji napredak Ukrajine i Moldavije na evropskom putu da bude vezan za konkretne uslove. U obe države reč je i o nedostacima u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije.
Gruzija prema mišljenju Komisije status kandidata treba da dobije tek pošto ispuni određene obaveze. Ta zemlja, kao i Bosna i Hercegovina i Kosovo, ostaju samo mogući kandidati za članstvo.
Kada je reč o podršci država EU, stavovi pojedinih vlada se za sada potpuno razilaze.
Tako zemlje poput Portugala i Holandije dodelu statusa kandidata smatraju preuranjenom i čistom simbolikom, rekli su diplomatski izvori.
Dodatni argument skeptika je da je Evropska unija sa svojim sistemom odlučivanja konsenzusom, na primer u spoljnopolitičkim i bezbednosnim pitanjima, već sada troma. Oni zahtevaju da se prvo sprovedu unutrašnje reforme, a tek onda otvore vrata za nove članove.
Nemački kancelar Olaf Šolc (Scholz) i francuski predsednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) su u četvrtak u Kijevu podržali želju Ukrajine da bude kandidat.
Oni, doduše, insistiraju i da status kandidata ne određuje odluku o članstvu, i da ne podrazumeva bilo kakav rok. Na primer, Turska je kandidat za članstvo još od 1999.
Pulski Aquarium u petak je dobio dva važna certifikata, a istoga dana u more je, nakon devet mjeseci oporavka, puštena mala trogodišnja kornjača Viktorija.
Kad su malu kornjaču Viktoriju primili u pulski Aquarium, u rujnu prošle godine, imala je 1,3 kilograma težine i bila dugačka 21 centimetar. Sada je samo malo narasla, na 25 centimetra, a ima i kilogram više – 2,3 kilograma.
Pulski akvarij, koji je 2000. godine pokrenula biologinja Milena Mičić, trenutno je najveći akvarij u Hrvatskoj i sudjeluje u brojnim programima očuvanja, pokazujući značajnu predanost u spašavanju i rehabilitaciji morskih kornjača i plemenitih školjki pa je samo tijekom 2001. spašeno više od 180 morskih kornjača, kao i 10 plemenitih školjki.
Direktorici i osnivačici Mileni Mičić u petak su uručena dva certifikata – Friends of the Sea, kojim je potvrđeno da je to održivi aquarium u skladu s kriterijima Svjetske organizacije za održivost te pravo korištenja loga oporavilišta za morske kornjače.
Glavni cilj Svjetske organizacije za održivost (World Sustainability Organization) je poticanje razvoja tvrtki u održivom smjeru, a primitkom certifikata ‘Friend of the sea’ Aquarium Pula se obvezuje na društvenu odgovornost i aktivno uključivanje u programe uzgoja ugroženih vrsta, sve u svrhu očuvanja divljih populacija životinja te morskih ekosustava kroz vlastito poslovanje.
Pulski Aquarium tako je još jednom prepoznat od nacionalnih i međunarodnih institucija zbog provođenja aktivnosti zaštite morskih kornjača i ostalih gmazova te kritično ugroženih plemenitih periski.
Friend of the sea i – Grad Pula
Dobitnik plakete Friend of the Sea, vodećeg certifikacijskog standarda za proizvode i usluge koji poštuju i štite morski okoliš, je i Grad Pula.
Pročelnica Upravnog odjela za lokalnu samoupravu Anja Ademi, koja je plaketu primila od osnivača i direktora Svjetske nevladine organizacije za održivost Paola Braya, rekla je kako Grad Pula kontinuirano uvodi održiva rješenja, koja dugoročno pridonose neposrednom unaprjeđenju stanja okoliša i dodatnom podizanju kvalitete života. Osim uspostave i unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom, zelenog modela odvodnje oborinskih voda u urbanom okruženju, formiranja kišnih vrtova i podzemnih retencija, tu je i nabava i prometovanje novih ekoloških autobusa na stlačeni prirodni plin i drugo.
