Stručnjaci iz oblasti arhitekture i očuvanja spomenika, u okviru studijske posjete utvrđenjima u Boki Kotorskoj i Hrvatskoj, obišli su hercegnovske tvrđave. Posjetu je organizovala Evropska kulturna ruta utvrđenih spomenika – Forte Kultura (Forte Cultura), čiji je cilj otvaranje istorijskih utvrđenja za razvoj turizma i bolje promovisanje na evropskom nivou.
Turistička promocija utvrđenih spomenika, cilj je projekta Forte Kultura, u okviru kog je internacionalna grupa stručnjaka iz ove oblasti posjetila Herceg Novi.
Suosnivač Forte kultura Hans Nojman objašnjava da eksperti dolaze iz sedam zemalja svijeta.
– Čak i iz Sjedinjenih Američkih država, iz Australije, Velike Britanije, Francuske, Švajcarske, Njemačke i Ukrajine. Svi su eksperti u oblasti istorijskih utvrđenja, arhitekte, planeri, ali i stručnjaci iz oblasti turizma. Između 2012. i 2014. godine kolega Hartmut Rojder i ja započeli smo projekat Forte kultura. To je sinomim za prvu Evropsku kulturnu rutu utvrđenih spomenika – navodi on.
Forte Kultura obuhvata sva utvrđenja u Evropi, a kako kaže dr Nojman, važno je formirati samoodržive klastere.
– Zamisao je da jedan od tih klastera, bude ruta sa početkom u Hrvatskoj u Karlovcu. Tu ideju sada razvijamo. Nastavila bi se ka Šibeniku, Puli, Stonu, Dubrovniku i završila u Boki, u Crnoj Gori. Tako bi obuhvatili dvije države koje se graniče, što je jako važno za evropsku uniju – smatra on.
Kako navodi Biljana Belušević iz javne ustanove kulture Herceg Fest, koja upravlja tvrđavama, u obilasku hercegnovskih utvrđenja je 16 eksperata.
– Obišli smo Forte Mare, sledeća stanica nam je Kanli kula, a zatim i Španjola. Bitno je istaći da se širimo na globalno tržište, ulazimo u Evropu i možemo da oplemenimo naše tvrđave – kazala je ona.
Studijska posjeta utvrđenjima Boke Kotorske prvobitno je planirana za ljeto 2020. godine, ali je odgođena zbog pandemije.
DRUGI FESTIVAL KNJIGA – humanistike, kulture i umjetnosti u Crnoj Gori – FesK Kotor (FesKK) PAZI ŠTO ČITAŠ! održaće se u Kotoru od 6. do 8. septembra 2022. pod pokroviteljstvom Opštine Kotor, a u organizaciji Kulturnog centra „Nikola Đurković“ po licenci izdavačke kuće HERAedu iz Beograda, obavještavaju iz organizacionog odbora Festivala.
Cilj Festivala je da se skrene pažnja na značaj relevantnih sadržaja u izdavačkoj produkciji Crne Gore u oblasti humanistike, kulture i umjetnosti i afirmiše uloga izdavaštva u nacionalnoj kulturi Crne Gore.
Trodnevni multimedijalni program okupiće na jednom mjestu produkciju crnogorskih izdavača, biblioteka, fakulteta, instituta, muzeja, galerija… Pored više promocija izdanja tokom svakog dana Festivala predviđene su dvije izložbe, a povodom Međunarodnog dana pismenosti, 8. septembra i okrugli sto na temu “Pismenost danas: elementarna, akademska i digitalna” u organizaciji Gradske biblioteke i čitaonice iz Kotora, koja ovim događajem započinje program obilježavanja 70 godina od osnivanja.
Svečano otvaranje festivala je 6. septembra u 20 časova u Staklenoj galeriji Centra za kulturu, gdje će se istog dana u podne otvoriti dvije izložbe. Uručenje priznanja biće trećeg dana, prilikom svečanog zatvaranja Festivala.
U konkurenciji za nagrade su knjige objavljene u protekle dvije godine koje ostvaruju važan naučni doprinos, doprinose inovativno-obrazovnoj praksi, kao i vrijedna reprint izdanja stare knjige koje imaju obilježja neprolazne vrijednosti”- navodi se u saopštenju organizacionog odbora.
Bivši radnici Vektra Boke su preko javne izvršiteljke Jasmine Bajović uspjeli su da prodaju još dva placa u Njivicama i Rosama i naplatili još 170 hiljada EUR dugovanja.
Predstavnik Sindikata Vektra Boke, Vojo Miljanić, kazao je da je namireno 170 hiljada EUR i dio četvrte rate za dugovanja po Planu reorganizacije, prenosi Novski portal.
“Preostala su još dva placa za koje se nadamo da ćemo brzo prodati i namiriti ostatak četvrte rate, odnosno 100 hiljada EUR, plus doprinose. Ovo je za skoro godinu treća naplata. U avgustu prošle godine smo naplatili sudsku presudu iz poslovanja hotela Plaža, a ove godine smo prethodno od prodaje placa u Igalu namirili treću ratu”, podsjetio je Miljanić.
On je dodao da su na taj način dokazali da imaju pravo na naplatu potraživanja od imovine Vektra Boke za lične dohotke, regres, putne troškove i i tople obroke.
“To su sredstva koje im je priznao Privredni sud, odnosno država, a ne, kako pojedini bivši radnici smatraju, da to pravo ima samo vlasnik firme”, kazao je Miljanić.
On smatra da radnici nemaju pravo na otpremnine koje traže iz nevladine organizacije (NVO) Bivši radnici Vektra Boke, koji protestima nastoje da dođu do sredstava znatno većih od onih koje je priznala država.
“Potpisivanjem kolektivnog ugovora sa Vektra Bokom poslodavac se obavezao samo na proglašenje tehnološkog viška, davanjem otkaza, kada radnici imaju pravo na otpremnine. Nas je država poslala u stečaj na zahtjev Poreske uprave i nemamo pravo na otpremninu”, rekao je Miljanić.
Zastupnik radnika, advokat Jovan Pejović, podsjetio je da je Apelacioni sud Crne Gore usvojio žalbu bivših radnika Vektra Boke i Opštine Herceg Novi. Tako je omogućen nastavak prodaje imovine, imajući u vidu da je većinski vlasnik nezakonito prisvojio pet miliona EUR od prodate imovine, račun kompanije blokiran, te da ona ne posluje preko računa.
“Apelacioni sud je rješenjem poništio zabranu Privrednog suda koju je tražila Zaštitnica imovine i interesa Crne Gore, koja nije imala pravo da se mješa u stečaj privatne kompanije. Ona je uložila poslije toga čak šest prigovora za otklanjanje nepravilnosti u izvršnim postupcima javne izvršitejke Jasminke Bajović, kojim je ona određivala prodaju zemljišta Vektra Boke u korist radnika i Opštine Herceg Novi. Osnovni sud u Herceg Novom je odbio sve prigovore Zaštitnice”, objasnio je Pejović.
On je kazao da je zahvalan zbog takvih sudskih odluka koje su omogućile da naplaćuju svoja potraživanja.
“I Opština Herceg Novi je putem javne izvršiteljke i javne licitacije namirila dio svojih potraživanja za lokaciju buduće Autobuske stanice. Čak je za pola miliona EUR na taj način povoljnije došla do placa nego da je išla poravnjanjem pred Osnovnim sudom”, naveo je Pejović.
Bivši radnici su, kako je rekao, do sada naplatili od priznatih potraživanja 900 hiljada EUR zahvaljujući i dobrim dijelom i novinarima, kao i javnoj izvršiteljki, te sindikatima sa kojima su, nakon deset godina još malo pa stigli do epiloga neslavne priče.
Maja Pajević, kao bivša radnica Vektra Boke kazala je da su prošle teške godine borbe da bi došli do potraživanja, pune stresa i iščekivanja.
“Znali smo da naspram nas imamo moćnog neprijatelja, poslodavca koji ima jako zaleđe, koji je mogao da vuče poteze direktno na štetu radnika. Uspjeli smo da dobar dio potraživanja naplatimo, preostala je još naknada za radni staž, odnosno 3,5 do sedam godina neuplaćenih doprinosa po radniku. Očekujemo da Poreska uprava koja je za to nadležna i koja je pokrenula stečaj i to ubrzo izdejstvuje”, poručila je Pajević.
Stečaj u Vektra Boku uveden je 2015. godine kada je počela borba 196 radnika da namire oko million EUR potraživanja.
Proizvodnja pršuta nikad nije bila neizvjesnija jer se ne zna kolika će biti cijena sirovina i koliko će se buduća proizvodnja uopće isplatiti, piše u petak Večernji list.
Za veliki broj proizvođača idućeg bi tjedna trebala početi nova sezona, kad se pršutane pune novim svježim svinjskim butovima koji se sole i ulaze u proces proizvodnje, koji će u slučaju zaštićenih dalmatinskih pršuta trajati najmanje 12, čak i 16 mjeseci dok izađu na tržište.
No neizvjesno je koliko će sirovina idućeg tjedna koštati na burzama, a pitanje je i koliko će se buduća proizvodnja uopće isplatiti, s obzirom na to da nitko ne zna koliko će u konačnici koštati.
Ante Madir, izvršni direktor klastera Hrvatski pršut kaže kako je kilogram svježeg svinjskog buta lani u ovo vrijeme koštao 1,80 – 1,90 eura, a sada je oko 3,10 eura, što je oko 40 posto više.
Igor Miljak, predsjednik uprave PPK u sastavu najvećeg domaćeg proizvođača pršuta Grupacije Pivac, kaže da su cijene svinjskog buta prošlog tjedna na njemačkoj burzi, po kojoj se proizvođači uglavnom ravnaju, bile povijesno visoke.
“Naravno da sad svi kalkuliramo da će nam plin poskupjeti i 10, 12 čak i 15 puta, što znači da bismo energente mjesečno mogli početi plaćati koliko smo donedavno davali za cijelu godinu, što je paradoks izvan svake pameti”, ističe Miljak te dodaje da pršutari ne mogu toliko poskupjeti vlastite proizvode.
“Cijene većih proizvođača na policama, ako ih uspoređujete, u proteklom razdoblju rasle su najviše od 10 do 15 kuna po kilogramu što zbog pada kupovne moći građana nije zanemarivo, a kad se ukalkuliraju i svi budući troškovi i inputi koji nam dolaze na naplatu, moglo bi doći do barem još tolikog poskupljenja”, kaže Miljak.
Ivica Babić iz Pršutane Voštane sa strepnjom čeka idući tjedan i cijene sirovine koju će kupiti. Iz Voštana su računali da će na sušenje staviti od 50 do 65 tisuća komada pršuta, budu li prihvatljive cijene od 2,5 do 3 eura za kilogram svježeg buta, no budu li veće od 3,5 eura, neće biti dobro. Tim više što već sada plaćaju oko 62 tisuće kuna za struju, i to za istu potrošnju koja ih je tri mjeseca prije stajala 22 tisuće kuna.
“Možemo povisiti cijenu pršuta 70 posto, s 20-25 kuna na 40 kuna po pakiranju. No tko bi ga kupovao? Ovu sezonu završili smo sa starim cijenama jer je prošle sezone sirovina bila jeftina. Zbog toga smo pršute koje smo mislili prodavati do početka listopada prodali i prije 15. kolovoza”, kazao je Babić, piše novinarka Večernjeg lista Jolanda Rak Šajn.
Opština Herceg Novi i gradsko preduzeće „Čistoća“ nastaviće saradnju sa komunalnim preduzećima iz Norveške i partnerima iz regiona, u okviru grupe ANIN Balkan. Novi, četvorogodišnji ugovor potpisan je juče, a utiske o dosadašnjim i planove budućih aktivnosti danas su predstavnici ovog udruženja podijelili sa potpredsjednikom Opštine Herceg Novi, Mirkom Musturom, sekretarom za komunalne djelatnosti Vasilijem Seferovićem i direktorom „Čistoće“ Milovanom Benderaćem.
Zadovoljstvo što je projekat nastavljen izrazio je potpredsjednik Opštine, Mirko Mustur: „Za nas je veoma važno da, kroz ovu saradnju, zahvaljujući norveškim komunalnim preduzećima stičemo iskustva, upoznajemo se sa primjerima dobre prakse, dobijamo znanja i vrijedne savjete o načinima na koje možemo riješiti probleme sa kojima se susrećemo i unaprijediti svoj sistem upravljanja komunalnim otpadom. Zbog svega toga, srećni smo što projekat ANIN Balkan traje“.
Kako je na sastanku rečeno, Herceg Novi je tokom proteklih godina od komunalnih kompanija iz Norveške dobio vrijednu pomoć i podršku, a među donacijama se po vrijednosti izdvajaju vozila – do sada 10, od kojih 9 „Čistoći“ i jedno „Domu zdravlja“.
Bard Jorgensen, predstavnik udruženja ANIN Norveška, boravi u posjeti našem regionu zajedno sa predstavnicima 10 različitih norveških kompanija iz oblasti upravljanja otpadom. Kako je istakao na današnjem sastanku, važan oslonac saradnji svakako su gradovi koji stoje iza preduzeća.
„Ako uzmete ovih 10 norveških kompanija i saberete broj stanovnika u gradovima u kojima posluju, doći ćete do broja od gotovo milion stanovnika u gradovima koji stoje iza ovog projekta, što je oko 20 odsto ukupnog stanovništva Norveške“, kazao je Jorgensen.
On je naveo da u Norveškoj imaju dugogodišnje iskustvo u saradnji među kompanijama u oblasti upravljanja otpadom, što je važno za kreiranje zajedničkih strategija, razmjenu iskustava i praksi.
„Kovid pandemija je uticala na razmjenu i malo usporila saradnju među nama. Završili smo prvu fazu projekta ANIN, sa dodatnom jednom godinom zbog pandemije, a sada smo potpisali ugovor za nove četiri godine. Prepoznajemo značaj koji ima nastavak ovog projekta. Legislativa u ovom sektoru će nametati sve strožija pravila i zato je važno da nastavimo poboljšavati kontakte među kompanijama i radimo zajednički“, poručio je Jorgensen i izrazio nadu da će iskustva norveških kompanija i u narednom periodu doprinijeti poboljšanju sistema upravljanja otpadom u gradovima koji su partneri na Balkanu.
Sastanku je prisustvovao i Samir Memić, direktor komunalnog preduzeća grada Konjic i predsjednik članica ANIN Balkan, koji je istakao izuzetnu dosadašnju saradnju i nemjerljiv značaj koji ova grupa ima za rad preduzeća iz našeg regiona i unaprijeđenja u ovoj oblasti.
ANIN mreža osnovana je s ciljem učvršćivanja saradnje gradova iz Norveške i sa prostora bivše Jugoslavije u oblasti upravljanja otpadom. Uz preduzeće „Čistoća“ iz Herceg Novog, pismo namjere je potpisano i od strane komunalnih preduzeća iz Konjica, Jablanice, Mostara, Nevesinja i Gornjeg Milanovca, kao i norveških kompanija BIR, HAMOS, IR, SHMIL, RIR, MNA i TRV. Prva faza saradnje trajala je od 2017. godine, a druga će, prema potpisanom ugovoru, trajati do 2026. godine.
Komad “Čudo u Šarganu” Jugoslovenskog dramskog pozorišta iz Beograda , najbolja je predstava ovogodišnjeg Festivala mediteranskog teatra “Purgatorije 2022.”, odluka je festivalskog žirija kojeg su ove godine činili Stela Mišković dramaturškinja i predsjednica žirija, Lina Njirić producentkinja i Aleksandar Vujović reditelj. Žiri je tu odluku donio nakon 6 odgledanih predstava u zvaničnoj selekciji.
Imena nagrađenih je saopštio član žirija Aleksandar Vujović koji je pročitao obrazloženje u kojem se kaže:
“Svevremenski tekst Ljubomira Simovića prezentovan karakterističnom scenskom estetikom Jagoša Markovića, predstavlja jednu značenjski i vizuelno zaokruženu cjelinu. Vještim rediteljskim rješenjima, izraženom likovnošću u izrazu, reditelj učitava u predstavu i najsuptilnije slojeve ovog komada, a sjajna glumačka interpretacija i ostali scenski apsekti doprinose sveukupnom utisku. Šopenhauer govoreći o čovjeku kaže: „Želja je patnja, dok se ne ispuni, a ispunjenje, odnosno sreću prati nova patnja“, upravo u tom smislu, ova predstava poseže u srž čovjekove prirode”.
U ime organizatora prisutne je pozdravila direktorica Centra za kuturu Tivat Dijana Sindik koja je podsjetila da je festival počeo 28. juna a da je iza nas više od 60 dana protkanih nekim od najboljih pozorišnih ostvarenja iz regiona, predstava za najmlađe i predstava iz produkcije CZK Tivat.
“Zato mogu da kažem, bez lažne skromnosti, da su ovogodišnje Purgatorije bile veoma uspješne. Želim da se zahvalim Opštini Tivat, svim učesnicima kako takmičarskog tako i pratećeg programa, uvaženom žiriju, medijskim prijateljima, svim zaposlenima u Centru za kulturu i naravno, uvaženoj publici zbog koje sve ovo i radimo”, rekla je Dijana Sindik.
Nagrade najboljima uručio je predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović.
“Pala je zastava i na 16. izdanje Puragtorija, postpandemijsko. Kao što bi rekao jedan američki književnik Volkot Kips da je pozorište aspirin za srednju klasu. Ja bih volio da ima srednje klase, a aspirin će nam svakako trebati. Zaista je bilo zadovoljstvo družiti se sa najboljim glumcima i predstavama iz regiona. Nadamo se da će 17. izdanje Purgatorija biti još bogatije, a Opština Tivat će, kao i uvijek, maksimalno pomagati, da kultura ne bude zadnja vijest u informativnim emisijama, nego prva” kazao je Komnenović.
Žiri je nagradu najbolje glumačko ostvarenje dodjelio je Sanji Marković za ulogu u predstavi “Čudo u Šarganu”.
“Iznenadila me nagrada, nisam je očekivala. Ovo je sada već drugo priznanje I za mene i za predstavu u kojoj igram I to će nam biti vjetar u leđa obzirom da su nagrade došle pred sam početaak sezone igranja predstave u pozorištu” kazala je Marković.
Nagrada za glumačku bravuru dodjeljena je Slobodanu Marunoviću za ulogu u poedstavi “Pokojnik”.
“Divna tivatska publika se izborila da kultura u ovom gradu ne bude privjezak vlasti, nego nasušna potreba. To dokazuje vaš kontinuirani rad na produkcijama pozorišnih predstava i na organizaciji Purgatorija, jednom od najozbiljnih festivala na Jadranu. Želim da se još dugo srećemo na ovako lijepim manifestacijama” istakao je Marunović..
Specijalna nagrada za najuspješniju vizuelno tehničku inovaciju predstave dodjeljena je pozorišnoj predstavi “Maškarate ispod kuplja” Kazališta Marina Držića iz Dubrovnika.Nagradu je primio režiser Paolo Tišnjarić koji je kazao da se ovako grade snažni kulturni mostovi između Dubrovnika i Crne Gore.
“Lijepo nam je u Crnoj Gori I drago mi je da je kazalište Marina Držića počelo uspostavljati mostove saradnje sa festivalima koji sun am blizu I nadamo se da će se te saradnje nastaviti I u zimskim mjesecima jer smatram da je krajnje vrijeme da se ti mostovi saradnje ponovo izgrade, naročito ovi kulturni.
On je kazao da nije očekivao nagradu dodajući da su one lijepa stvar kad se dogode ali da nisu smisao.
“U ovom postpandemiskom kontekstu najbitnije je da smo ponovo svi zajedno, da opet imamo puna gledališta. Bilo je divno igrati pred ovom publikom koja nas je nosila. Mislim da je predstava narasla za 50 posto I mislim da smo se nakon dugo vremena svi vidjeli u tako velikom broju”, kazao je Tišnjarić.
Plaketu “Ivana Tomičić”, koju dodjeljuje Centar za kulturu u znak sjećanja na rano preminulu glumicu, dobila je mlada glumica Lara Dragović.
“Ne da se nisam nadala nego je došla kao najveće i najprijatnije iznenađenje ove godine. Nekako nisam razmišljala o nagradi samo sam željela da iznesem ulogu kako treba i da predstava bude uspješno odigrana. Ovo mi je prva nagrada ikad tako da mi je i najznačajnija. Velika je čast što nosi ime “Ivana Tomičić”. Inače svoje prve glumačke korake od upisivanja na akademiju napravila sam baš na ovoj sceni i na njoj sam najviše i igrala od početka bavljenja glumom tako da mi i zbog toga ova nagrada čini posebnu čast” istakla je Dragović.
Festival je zvanično zatvoren koncertom Crnogorskog kamernog orkerstra.
Nakon uspješnog koncerta „Voce ‘e Note“ mlade talentovane operske pjevačice Antonie Vučinović, Luštica Bay i tokom septembra nastavlja da bude podijum za kulturne performanse i luka umjetnosti u kojoj se, pored ostalih umjetničkih i drugih događaja, publici predstavljaju brojni vrhunski muzičari iz zemlje, regiona i Evrope, saopšteno je iz ove kompanije.
“U saradnji sa Međunarodnim umjetničkim festivalom KotorArt, kao dio edicije od 11 koncerata u okviru dva programa „Luke umjetnosti“ i „Pjaca od džeza“, u subotu, 3.septembra u 20 časova u Amfitetaru u Marina naselju nastupiće Duo Clasicco Dina Desančić & Safet Drljan. Riječ je o prvim umjetnicima u Crnoj Gori koji su svirali Vivaldijeva „Četiri godišnja doba“ u aranžmanu za violinu i harmoniku, i to na koncertu u Crnogorskom narodnom pozorištu 2018. godine te će publika sasvim sigurno uživati u njihovim izvođenjima.
Duo Classico osnovan je 2013. godine i od tada Dina Desančic i Safet Drljan uspješno nastupaju u zemlji i inostranstvu. Nastupali su u Ankari, Zagrebu, Ljubljani, Sarajevu i Beogradu a njihov jedinstven, urbani aranžmanski pristup klasičnoj i popularnoj muzici je razlog što su one među publikom prepoznate kao osvježavajuca promjena na crnogorskoj umjetničkoj sceni.
Violonistkinja Dina Desančic je član električnog gudačkog kvarteta Studio Alektik, orkestra Camerata Academica iz Novog Sada i orkestra KotorArt festivala. Član je Almazijskog simfonijskog orkestra na čelu sa jermenskim violinistom Hačaturom Almazijanom, sa kojim je snimila muziku za film Emira Kusturice Hladna voda. Prije pet godina se okušala kao autor u žanru krosovera i tom prilikom je nastala Kamena simfonija, prva kompozicija ovog tipa u Crnoj Gori. Od 2012. godine učenici violine u Osnovnoj muzičkoj školi Petar II Petrovic Njegoš u Baru imaju priliku da uče od nje.
Safet Drljan (harmonika), je nakon završenog formalnog obrazovanja pohađao majstorske kurseve poznatih pedagoga kao što su Jurij Šiškin, Vjačeslav Semjonov, Peter Gerter, Vojin Vasovic i drugi. Kada je u pitanju repertoar, on njeguje muziku baroka, klasicizma, romantizma, kao i muziku 20. vijeka, podižuci harmoniku na viši umjetnički nivo. Jedan je od umjetnika koji često sarađuju sa Centrom za očuvanje i razvoj kultura nacionalnih manjina u Crnoj Gori. Znanje prenosi učenicima Osnovne muzičke škole Petar II Petrovic Njegoš u Baru.
„Za nas su saradnja sa domaćim festivalima i ulaganje u kulturu naročito značajni zato što njegujemo osjećaj pripadnosti zajednici. Ono što želimo jeste da našim stanovnicima i posjetiocima pružimo dom kakav žele, u okruženju izuzetne prirodne ljepote, u naselju izgrađenom u skladu sa autentičnim arhitektonskim i kulturnim nasljeđem, uz sve pogodnosti i bogatu ponudu kulturnih i svih drugih sadržaja“, saopštila je Kristina Škanata, iz marketinga Luštica Development.
Tri dana kasnije, u utorak, šestog septembra na platou ispred Amfiteatra nastupiće vokal i gitaristkinja Isidora Nikolić. Umjetnica je član kotorskog hora SPD „Jedinstvo“ a angažovana je i na projektima Turističke organizacije Kotora u sklopu muzičkih nastupa na predstavljanju grada u inostranstvu. Svi koncerti počinju u 21 čas.
Saradnja sa Međunarodnim festivalom KotorArt traje niz godina, tokom čega je LušticaBay izrastala u značajnu ljetnju kulturnu scenu i mjesto kojem se vrhunska umjetnička imena rado vraćaju. Posredstvom ovog partnerstva do sada su u Luštici Bay nastupala čuvena svjetska imena, violinisti Roman Simović i Leonidas Kavakos, pijanistkinja Juđa Vang, klarinetista Andreas Otenzamer, akordeonistkinja Ksenija Sidorova, te globalno poznati gitarista iz Crne Gore, Miloš Karadaglić” – navodi se u saopštenju.
Riječki nadbiskup koadjutor Mate Uzinić u četvrtak je ustvrdio da je istospolna zajednica dviju žena, koje su tražile krštenje djeteta začetog umjetnom oplodnjom jedne od njih, nedovoljan razlog župniku da odbije njihovu molbu.
Nadbiskup koadjutor Uzinić priopćenjem je reagirao na slučaj u kojem je župnik župe sv. Križa u riječkoj četvrti Srdoči Kristijan Zeba odbio krstiti dijete te u njemu poručio da bi istospolni par koji je tražio krštenje rado osobno susreo i s njima razgovarao, pozvavši ih da se, ako to žele, jave u Ured koadjutora Riječke nadbiskupije.
Uzinić navodi da je župnik preko posrednika dobio zamolbu dviju ženskih osoba koje su sklopile životno partnerstvo i koje su željele krstiti dijete koje je jedna od njih začela umjetnom oplodnjom. Odgovoreno im je da krštenje djeteta nije moguće zbog toga što je riječ o istospolnoj zajednici.
“Ta činjenica po sebi nije bila dovoljna za odbijanje krštenja djeteta. Da bi se došlo do takvog odgovora bilo je potrebno prethodno ispitati ispravnost njihovih nakana i provjeriti postoji li mogućnost da se i u takvim okolnostima djetetu osigura odgoj u katoličkoj vjeri i tek nakon toga donijeti odluku treba li dijete biti kršteno ili ne”, istaknuo je Uzinić.
Također je, dodao je, “iznevjereno povjerenje spomenutih osoba objavom na društvenim mrežama. Time su izložene neprimjerenim komentarima i medijskom senzacionalizmu kojemu smo proteklih dana svi mogli svjedočiti”.
“Želio bih zbog toga sve nas, a osobito one koji sebi tako olako dozvoljavaju uvrede drugih i drugačijih, podsjetiti da bi obilježje Crkve trebalo biti prihvaćanje. Znak tog prihvaćanja su gostoljubivost, otvorenost i dobrodošlica. Tek nakon toga može i treba uslijediti razlučivanje pojedinih zamolbi te donošenje odluka u skladu s naukom, zakonom i praksom Crkve. Uvijek je važno prethodno upoznati konkretne ljude i konkretnu situaciju i tek nakon toga razlučiti i donijeti odluku”, naveo je Uzinić u priopćenju.
Za uskraćivanje sakramenta dok se ne uklone razlozi koji priče njegovo primanje, potrebno je pažljivo razlučivanje, naglasio je, dodajući da je to osobito važno kad se radi o krštenju djece koje se, ako ga se traži s pravom nakanom i prihvaćanjem obveza koje iz toga proizlaze, ne bi smjelo uskratiti.
“Najbolje ozračje krštenja djeteta i njegova odgoja u vjeri prema kršćanskom naučavanju je obitelj koja ima jednog oca i jednu majku. No, u stvarnosti je sve više djece koja ne žive u takvom ozračju. Činjenica da su u ovom slučaju spomenute osobe sklopile životno partnerstvo ne može i ne smije nas automatski dovesti do zaključka da nemaju pravu nakanu i da ne prihvaćaju obvezu odgoja djeteta u vjeri”, poručio je nadbiskup koadjutor.
Aframax tanker za prijevoz sirove nafte nasukao se jučer poslijepodne i blokirao promet u Sueskom kanalu na gotovo istom mjestu gdje se prije nešto više od godine dana nasukao vjerojatno najslavniji brod na svijetu, Ever Given.
Tanker Affinity V od 114.600 dwt, pod zastavom Singapura, plovio je prema jugu kada je na brodu navodno zakazao kormilarski uređaj. Tanker dug 252 metra zatim se nasukao i zaglavio u kanalu južno od Little Bitter Lakea. Riječ je o dijelu kanala na kojem ne postoje odvojene prometne trake, stoga je sav promet u oba smjera bio u potpunosti blokiran na nekoliko sati, piše gCaptain.
Uprava Sueskog kanala jučer oko 17 sati po lokalnom vremenu zaprimila je obavijest da je tanker onesposobljen. Na mjesto događaja odmah su poslali pet tegljača, a brod se dotad već nasukao i zapeo dijagonalno, blokirajući kanal. Nakon gotovo pet sati, tanker je uspješno odsukan, a kanal je odblokiran. Tanker je zatim otegljen prema sueskom sidrištu, gdje se usidrio u ranim jutarnjim satima danas, 1. rujna, piše FleetMon. Nije zabilježeno značajnije oštećenje.
AIS podaci pokazuju da je tanker bio okružen tegljačima, a najmanje šest brodova zapelo je neposredno iza nasukanog tankera. Incident se dogodio u južnom dijelu kanala nedaleko od mjesta gdje se Ever Given nasukao u martu 2021. godine.
Tanker Affinity V star šest godina iskrcao je teret u Portugalu, a plovio je u balastu prema luci Yanbu u Saudijskoj Arabiji, piše Safety4Sea.
Prema riječima čelnika Uprave Sueskog kanala Osame Rabiea, tanker je pretrpio “tehnički kvar na kormilarskom uređaju, što je uzrokovalo gubitak sposobnosti kormilarenja i naposlijetku nasukavanje broda”. Nalazio se na 143. kilometru kanala, otprilike na pola puta između Little Bitter Lakea i južnog terminala u Suezu, piše The Maritime Executive.
Nakon nasukavanja Ever Givena lani, Uprava Sueskog kanala najavila je ubrzane planove za proširenje kanala, uključujući proširenje i produbljivanje južnog dijela kanala, što bi omogućilo plovidbu u oba smjera. Radovi na proširenju trebali bi biti gotovi 2023. godine.
Tivćani nepovjerljivi u vezi namjere lokalne uprave da proglasi zaštićeni Park prirode na Vrmcu
Veliko interesovanje Tivćana za javnu raspravu o Nacrtu Odluke i Nacrtu Studije o proglašavanju Parka prirode „Vrmac“ i podignute emocije, obilježili je današnji centralni okrugli sto. Multimedijalna sala Opštine Tivat bila je mala da primi sve zainteresovane građane, ali i predstavnike političkih partija koji su na temi proglašenja zaštićenim priodnim dobrom brda I poluostrva Vrmac koje administratiovno pripada opštinama Tivat i Kotor te reperkusijama tog čina na imovinu i prava građana, našli interesa da se uključe u ovaj postupak.
Studija i odluka o proglašavanju Parka prirode “Vrmac” treba konačno da završe proces koji traje već nekoliko godina, odnosno da efektuiraju inicijativu da se brdo Vrmac na istoimenom poluostrvu koji dijelu Tivatski od Kotorskog zaliva u Boki, zaštiti i proglasi prirodnim dobrom.
U nacrtu odluke stoji da se brdo Vrmac proglašava zaštićenim prirodnim dobrom od nacionalnog značaja pod nazivom Park prirode „Vrmac” i da se taj novi park prirode svrstava u II kategoriju zaštićenih prirodnih dobara. Površina zaštićenog prirodnog dobra iznosi 23.610.000m2, i to: zona zaštite I obuhvata 1.310.000m2 ili 5,5%, zona zaštite II obuhvata 7.440.000m2 ili 31,5% i zona zaštite III obuhvata 14.860.000m2 ili 63%. Od toga je un državnom vlasništvu 47,1%, a u privatnom 52,9% te površine.
Zavisno od zone zaštite, propisane su detaljne mjere i aktivnosti kojue se u njima mogu, odnosno koje je zabranjeno izvoditi. Područje Vrmca predstavlja prostranu cjelinu koju karakteriše veliko prirodno i kulturno-istorijsko bogatstvo sa izraženim biodiverzitetskim, pejzažnim i kulturnim vrijednostima i obilježjima od nacionalnog i međunarodnog značaja. Sjeverni dio Vrmca koji pripada opštini Kotor nalazi na listi Svjetske baštine UNESCO-a, a južni dio Vrmca koji pripada opštini Tivat ima status njegove „buffer“ zone. Osnovni razlozi i odlike zbog kojih se prostor Vrmca stavlja pod zaštitu su to što je zaštita tog područja definisana kao obavezujuća prostorno planskim i strateškim dokumentima; područje karakteriše autentičnost i autohtonost, izvornost, reprezentativnost, prisustvo endemičnih taksona, raznolikost, bogatstvo prirodnih pojava, fenomena i procesa, integralnost, odnosno funkcionalno jedinstvo, pejzažna atraktivnost, starost, očuvanost područja, zatim ekološki, kulturno-istorijski, obrazovni, naučno-istraživački i razvojni značaj, i njegova ugroženost”- ističe se u nacrtu Odluke.
Tivćani – najvećim dijelom strosjedioci čijim porodicama vjekovima pripadaju imanja na Vrmcu, izrazili su na javnoj raspravi veliko nepovjerenje i rezervu prema namjeri opština Tivat I Kotor da to brdo proglase zaštićenim Parkom prirode, smatrajući da se iza cijele priče krije novi pokušaj otimanja imovine starosjedicima i ograničavanja njihovih vlasničkih prava, kao i spriječavanje lokalnog stanovništva da adekvatno valorizuje svoju djedovinu. Najviše porimjedbi građani su imali na po njima, preširoko i nekritički određene granice zaštičenog područja, posevno za najveću zonu III, a koja obuhvata i pojedina već postojeća naselja. Da granice treba preisppitati i da u njima ima nelogičnosti složila se i sekretarka za uređenje prostora Optine Tivat Milica Manojlović koja je negirala da će proglašanje Parka prirode bilo kome od građana oduzeti njegovu imovinu ili smanjiti obim već stečenih prava. Manojlović je navela da je cilj Studije i Odluke o proglašenju Vrmca Parkom prirode zaštita tog prirodnog dragulja i njegovo održivo korišćenje uz najviše stepene prezervacije prirodne i kulturne baštine, te da će se i dalje na dijelu zaštićenog podrulja u zoni III moći graditi novi objekti i širiti postojeća naselja, onako kako to budu predviđali prostorni planovi.
“Granice Parka su amaterske i iza svega ovoga se krije nešto perfidno. Niste imali komunikaciju sa starosjediocima prije ulasak u ovaj posao, a sada im ovim dokumnetima namećete nepodnošljiva ogranilčenja na njihovoj zemlji.”- istakao je Jozo Božinović dodajući da su građani već potpislai peticiju kojom traže da se se južne i zapadne granice Parka priode pomjere sa privatnih parcela na džavno zemljište i da se sve dalje radi u dogovoru sa lokalnim stanovništvom koje načelno, nije protiv novog Parka prirode. Krsto Krstović ukazao je na problem tivatskih lovaca koji će po njemu, proglašanjem Parka prirode izgubiti i posljednji teren za lov na području te opštine, dok je Marjan Šantić poručio da je za to da Vrmac bude Park prirode “ali ne na ničiju štetu”. Antonela Stjepčević podsjetila je da su Opština, NVO sektor i strani eksperti uz obilnu finansijsku podršku EU 2015. realizovali kompleksan projekat “Baština – pokretač razvoja” za Vrmac koji je kroz čak pet izarđenih detaljnih studija dao smjernice što i kako gtreba raditi u očuvanju i održivom razvoju ovog osjetljivog područja. Nina Grubišić iz Lepetana je istakla da njema porodica već decenijama ne može učiniti ništa sa svojih 40.000 kadrata zemljišta koje su stalno u zelenoj ili zaštićenoj zoni, a sada ulaze i u obuhvat novog Parka prirode, dok je Josip Staničić naglasio da je ovo novi pokušaj oduzimanja i obezbrijeđivanja preostale imovine starosjedilaca.
“Uzeli ste nam more i obalu, pa zemlju na Solilima, aerodromu, poljoprivrednom dobru a sad hoćete i ovo naše đedovine što je po Vrmcu ostalo, E, neće moći!”- poručio je on.
“Mi kao da smo genetski predodređeni da budemo izvarani. Zamjeram nama samima što se olako predajemo i prodajemo”- rekla je Sandra Sindik dok je dr Ivan Ilić na primjeru Lepetana gdje već godinama ne postoji važeći DUP a područje cijele te MZ ulazi u obuhvat novog Parka prirode, ilustrovao svoju tezu o tome kako se “država vrlo surovo obračunava sa starosjediocima u Boki, posebno onima koji su legalisti i koji godinama bezuspješno čekaju priliku da na pravi način valorizuju svoju imovinu”.
Vrmac foto S.Luković
Predsjednica OO DPS Tivta Dubravka Nikčević sugrađanima je poručila da je “mogu smatrati jednom od vas” i da je srcem vezana za svoju starinu u Peanima.
“Pomalo smo se izgleda, probudili i srećna sam zbog toga. Opština je naručilac ove Studije i itekako je trebalo da ispratite njenu izradu pa sad ne bi dolazilo do ovakvih problema”- kazala je Nikčević, zamjerajući i na tajmingu održavanja javne rasprave tokom avgusta mjeseca. Po njoj, problematične su i granice obvuhvata parka “koje su preširoko postavljene za jedan mali Tivat” kao “ograničenja u obuhvatu parka koja su izuzetno oštra”. Igor Petković (SD) je istakao da se ovim dokukentima krše članovi 1 i 58 Ustava Crne Gore, dok se Ilija Janović (HGI) založio da se o svemu organizuje lokalni referendum. Odgovarajući na primjedbe sugrađana da je za sve loše što se sa prostorom dešava u Tivtu kriva potpuna centralizacija planiranja i kontrole uvedena aktuelnim katastrofalnim Zakonom o planiranju i uređenju prostora za čije je donošenje bio presudan njegov glas kao poslanika u Skupštini Crne Gore, lider HGI Adrijan Vuksanović je potvrdio da je zakon usvojen tijesnom većinom od 41 poslanika.
“Problem devastacije prostora nije produkt ovog zakona, već institucionalne slabosti države Crne Gorer.”-branio se Vuksanovič koji je inače, ministar u aktuelnoj crnogorskoj Vladi.
