Papa Franjo ponovno je napao Rusiju zbog njezinih akcija u Ukrajini, rekavši da su njezine snage okrutne, hvaleći “hrabre” Ukrajince što se bore za opstanak, prenijela je britanska agencija Reuters.
No, u razgovoru koji je prošlog mjeseca vodio s urednicima isusovačkih medija i objavljenom u utorak, također je rekao da situacija nije crno-bijela i da je rat “možda na neki način isprovociran”.
Osuđujući “svirepost, okrutnost ruskih vojnika, ne smijemo zaboraviti stvarne probleme ako želimo da se oni riješe”, rekao je Franjo, uključujući industriju naoružanja kao čimbenika koji potiče rat.
“Također je istina da su Rusi mislili da će sve biti gotovo za tjedan dana. Ali su se preračunali. Naišli su na hrabar narod, narod koji se bori za opstanak i koji ima borbenu povijest”, rekao je.
Franjo je rekao da se nekoliko mjeseci prije nego što je ruski predsjednik Vladimir Putin poslao svoje snage u Ukrajinu, sastao s šefom države koji je izrazio zabrinutost da NATO “laje na vrata Rusije” na način koji bi mogao dovesti do rata.
Franjo je dodao: “Ne vidimo cijelu dramu koja se odvija u pozadini ovog rata, koji je možda nekako bio ili izazvan ili nije spriječen”.
Pitajući se čini li ga to zagovornikom Putina, rekao je: “Ne. Bilo bi pojednostavljeno i pogrešno reći takvo što”.
Od početka invazije na Ukrajinu, samo u Crnoj Gori je osnovano 1.100 firmi čiji su vlasnici Rusi; sličan trend zabilježen je i u Srbiji.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu i uvođenja sankcija ruskim kompanijama i privredi je došlo do egzodusa većeg broja ljudi.
Ratne strahote su pokrenule izbjeglički val iz Ukrajine, a Ujedinjeni narodi su procijenile da je više od šest miliona ljudi napustilo tu zemlju, uglavnom žena, djece i onih koji nisu vojni obveznici.
S druge strane, nezvanične procjene govore da je i oko pet miliona građana Ruske Federacije napustilo tu zemlju. Postavlja se pitanje: šta je sa stečenim znanjima, kompetencijama na tržištu i kapitalom koji posjeduju onih koji su se odlučili doći na Zapadni Balkan?
Uprava prihoda i carina Crne Gore nudi podatke po kojima je od 1. februara do 9. juna u ovoj, stanovništvom najmalobrojnijoj zemlji regije, registrovano osnivanje 1.100 privrednih društava čiji su osnivači fizička lica iz Rusije, piše Al-Jazeera.
“Od toga se 229 privrednih društava bavi kompjuterskim programiranjem, 81 društvo obradom podataka, smještanjem aplikacija i pružanjem aplikativnih usluga. Na trećem mjestu su konsultantske aktivnosti u vezi sa poslovanjem i ostalim upravljanjem – 65 društava, pa konsultantske djelatnosti u oblasti informacione tehnologije – 63 privredna društva”, podaci su Uprave prihoda i carina Crne Gore.
U istom periodu su registrovana i osnivanja 104 privredna društva čiji su osnivači fizička lica iz Ukrajine, a najzastupljenija djelatnost je kompjutersko programiranje – 13 privrednih društava.
Po ovim podacima za građane obje zemlje zahvaćene ratnim strahotama, Crna Gora prednjači u cijelom regionu Zapadnog Balkana.
Bez obzira na brojnos otvorenih firmi, ovo je ipak za mnoge Ruse i Ukrajince samo “odskočna daska” za realizaciju budućih planova u Zapadnoj Evropi, Bliskom Istoku i Sjedinjenim Državama.
“Za očekivati je bilo da će izbijanjem rata u Ukrajini biznisi biti u većem intenzitetu seljeni na teritoriju Crne Gore od oba naroda (Rusa i Ukrajinaca), jer je Crna Gora već ne izvjestan način poznato odredište za mnoge građane tih zemalja. Naime, mnogi od njih tu imaju svoje nekretnine i već godinama provode odmor u Crnoj Gori, a stimulativni crnogorski zakoni su učinjeli da mnogi od njih pokrenu i svoje biznise u Crnoj Gori”, mišljenja je Vasilije Kostić, profesor Fakulteta za menadžment u Herceg Novom i predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca.
Poznato je da su zakonodavci u Evropskoj uniji od početka invazije ukrajinskim građanima omogućili niz pogodnosti u svojim zemljama. Crna Gora je to uradila i prije same ratne krize u Ukrajini.
“Zakon o privrednoj djelatnosti u Crnoj Gori u istu ravan stavlja domaće rezidente i strance, pa je to dodatno stimulativan elemenat u pravcu izbora Crne Gore kao destinacije za život i za biznis, naročito u okolnostima ratnog sukoba i posljedica koje idu u vezi s time, poput rasta neizvjesnosti, sankcija Rusiji, te ruskoj privredi i građanima.
Seljenje biznisa u Crnu Goru je svakako dobra okolnost za nas. Ali to sa sobom nosi, kao i sve u životu, i negativne uticaje u vidu povećanja cijena zakupa, cijena nekretnina… što je već ranije viđen scenario sa izbjeglicama tokom rata u Jugoslaviji. Kako god, činjenica da je trenutno veći broj preduzeća osnovan u Crnoj Gori nego u drugim dijelovima regiona govori dijelom i o stimulativnosti crnogorskog poslovnog ambijenta, što nikako nije bez značaja. Naprotiv“, stava je Kostić.
Više od 700 Rusa otvorilo obrt u Srbiji
U Srbiji, koja ima najveći broj stanovnika, te jedina i direktnu avionsku linije sa gradovima u Rusiji je od početka izbijanja ratnih aktivnosti 24. februara, pa sve do 31. maja ukupno 399 fizičkih i osam pravnih lica iz Ruske Federacije registrovalo je otvaranje 287 privrednih društava. U to je još 730 građana iz ove zemlje otvorilo preduzetničku radnju, u ostatku regije poznatu i kao obrt.
“Dodatno, za sedam dana juna, registrovano je još 17 privrednih društava i 57 preduzetnika, čiji su osnivači pravna i fizička lica iz Rusije. Kod privrednih društava, u top pet pretežnih delatnosti su: računarsko programiranje, nespecijalizovana trgovina na veliko, konsultantske aktivnosti u vezi s poslovanjem i ostalim upravljanjem, konsultantske delatnosti u oblasti informacione tehnologije, delatnost reklamnih agencija i delatnost restorana i pokretnih ugostiteljskih objekata, dok se kod registrovanih preduzetnika pojavljuju i specijalizovane dizajnerske delatnosti”, kažu nam iz Agencije za privredne registre Srbije.
Istovremeno, iz Ukrajine je u Srbiji 12 fizičkih lica otvorilo 12 privrednih društava u Srbiji. Uz to je još sedam fizičkih lica registrovalo osnivanje isto toliko preduzetničkih radnji u Srbiji. Dodatno je u prvoj sedmici juna registrovano osnivanje još dva privredna društva i jednog preduzetnika.
Nedostatak podataka
Iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) samo su nam u telofonskom razgovoru kazali da ne mogu ponuditi tačne podatke, jer se u toj zemlji ne razvrstavaju poduzetnici i obrtnici po nacionalnosti.
Jedino Hrvatska narodna banka ima podatke o nacionalnosti, ali za sve transakcije, a ne samo za registrovana poduzeća i obrte.
U Bosni i Hercegovini je slična situacija u entitetu Federacija BiH gdje je Finansijsko-informatička agencija (FIA) dostavila “informaciju da u Registru obveznika predaje finansijskih izvještaja ne postoje podaci o državljanstvu vlasnika pravnih lica… i da poduzetnici u Federaciji BiH nemaju zakonske obaveze prema Finansijsko-informatičkoj agenciji”.
Registracijski sudovi u kojima se vrši registracija privrednih društava u ovom entitetu je pri Općinskim sudovima i prikupljanje podataka od njih bi potrajalo. U međuvremenu se ruski ili ukrajinski jezik u Sarajevu može čuti od ljudi koji se kreću u poslovnom okruženju.
U drugom entitetu se ovakvi podaci prikupljaju u Agenciji za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF) RS.
U odgovoru na pitanje koliko je građana Rusije i Ukrajine od početka ratnih zbivanja registrovalo svoje privredne djelatnosti u entitetu Republika Srpska su odgovorili: “Dva fizička lica, građani Rusije, su osnovala jednu firmu. Djelatnost osnovanog subjekta je računarsko programiranje. Osnivanja firmi od strane ukrajinskih državljana nije bilo”.
Vozač kamiona punog šljunka, kojim je trebalo da naspe plažu ispod kuće Pilastra na Prčanju, otišao je neobavljenog posla nakon burne reakcije mještana Markovog rta.
Kamion je bio pun bijelog tucanika, koji je privatno naručila vlasnica obližnjeg apartmana, ali su mještanke i mještani na vrijeme reagovali i spriječili da se isti izruči na plažu. Naglašavaju da su na zboru mještana odlučili da se prirodna plaža ne nasipa industrijski prerađenim šljunkom iz kamenoloma, jer to preporučuju i naučni radnici Instituta za biologiju mora, tvrdeći da se time narušava biodiverzitet morske vode.
Oni su postali odlučniji u svojim zahtjevima nakon što je privatni hotel na Markovom rtu, mimo ugovora sa JP Morsko dobro koji važi do 2023. godine, zauzeo skoro cijelu plažu koju su do lani koristili i mještani.
-Došao je kamion da izruči pijesak na ovu plažu, mi to ne dozvoljavamo, ne znamo ni ko je ni zašto je to tražio. Bitno je da smo ga istjerali – kažu mještani i podsjećaju da je prošle godine bio drugi vlasnik iz Rusije koji je na plažu iznosio stolove i stolice za goste i privatizovao ovaj prostor.
-Dobro je što kamion nije istovario šljunak, jer se prethodno nisam konsultovala sa mještanima, niti sam tražila dozvolu Morskog dobra, nisam ni znala da treba. Drago mi je da sam upoznala komšije, nadam se da ćemo biti prijatelji, jer smo mi na istoj strani. Htjeli smo da uljepšamo plažu, da izravnamo pijesak, da bude dobro za sve. Znam da je ovo državna plaža, tu je ribarska posta, nismo htjeli ništa loše da uradimo, već da budu zadovoljni i naši gosti i naše komšije. Fale nam mjesta za parking, nema kanti za smeće, posjetioci bacaju otpad po plaži, a mi to uveče skupljamo i čistimo da bi ujutro bilo uredno. Nabavili smo i kante za smeće, ali nam nisu dozvolili da ih postavimo, a mi samo želimo da svima bude dobro – kaže Nataša Zagribeljnaja iz Rusije, koja je naručila šljunak za plažu.
Kupalište zapušteno, neočišćeno
Posjetioci plaže kažu da je ona zapuštena, neočišćena, puna jaruga.
-Za nas sirotanoviće dobro je i ovo, ali nije u redu da pojedinci prihvate plažu kao svoju ličnu imovinu, da praktično osim njihovih gostiju koji im plaćaju, drugi ne mogu da imaju pristup. To je ipak stvar naših gazda, mi smo samo na odmoru, poručuju gošće na plaži iz Prilepa, Medveđe, Prokuplja, Novog Sada, Zrenjanina, Banjaluke.
Duško Tešovićiz UO Mjesne zajednice Prčanj kaže da se na ovu plažu izlivaju sve atmosferske vode iz dvorišta hotela, jer nisu napravili uredni odvod, te se tako prave jaruge na plaži.
/M. D. Popović/
*Fond za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija
Prema podacima NTO na dan 10. jun, u Crnoj Gori boravilo je 42.500 turista, od čega su 41.000 stranaca. U odnosu na isti period prethodne godine, imamo 60 odsto više turista. Ono što je posebno značajno jeste da je prihod od ino turista 86 odsto veći nego prošle godine, a skoro 96% je ispunjenost u odnosu na čuvenu 2019. godinu, saopštio je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović na sjednici Koordinacionog tijela za pripremu i praćenje turističkih sezona, kojom je predsjedavao.
On je istakao da se ulažu veliki napori u rješavanju problema koji se javljaju u pripremi same turističke sezone i da postoji volja svih aktera da ovu sezonu dočekaju spremniji nego ikad.
On je podsjetio da je boravio u zvaničnoj posjeti Srbiji i Bosni i Hercegovini, gdje je, u saradnji sa NTO-om, realizovana veoma uspješna promocija Crne Gore kao turističke destinacije.
– Mislim da smo poslali poruke, koje treba da budu karakteristične za Crnu Goru, a to je otvorenost, pružena ruka dobrodošlice svima i želja da budemo dobri domaćini – kazao je Đurović.
Sekretarka Koordinacionog tijela i Direktorica za razvojne politike u turizmu, Aleksandra Gardašević-Slavuljica, istakla je da preliminarni podaci opravdavaju velika očekivanja od turističke sezone.
– Mjesta za optimizam ima. Veliki broj gostiju je prisutan u Crnoj Gori, a posebno na primorju. Ipak, da bi sezona bila uspješna neophodno je da efikasno i odgovorno koordiniramo aktivnosti. Saradnja svih članova Koordinacionog tijela, ali i saradnja na niovu privatno-javnog partnerstva je imperativ uspješne realizacije sezone i to je nešto što kroz ove sjednice moramo njegovati – objasnila je Gardašević-Slavuljica.
Državni sekretar za turizam Damir Davidović naveo je da će rad ovog tijela biti još intenzivniji.
– Polako ulazimo u “visoku sezonu”, koja će sa sobom donijeti i potencijalne izazove, koje, kontinuiranim radom i efikasnom komunikacijom moramo prevazići, a sve u cilju što uspješnije ljetnje turističke sezone – poručio je Davidović.
Predsjednik opštine Herceg Novog Stevan Katić kazao je da se od prestojeće turističke sezone može očekivati da bude na visokom nivou.
– Danas imamo 9.000 turista u Herceg Novom, što je negdje oko 170 odsto ostvarenog prometa u odnosu na uporedni period prethodne godine i značajno više nego 2019. godine. Svi hotelski kapaciteti su popunjeni do kraja oktobra i ako uzmemo u obzir ukupan potencijal, očekujem da 2022. prevaziđe rekordnu 2019, a da li će se ovaj moj entuzijazam obistiniti, vidjećemo krajem oktobra – poručio je Katić.
Koordinaciono tijelo za pripremu i praćenje turističkih sezona donijelo je niz zaključaka koje se odnose na preporuke nadležnim organima na svim nivoima, turističkoj privredi, kojima se želi dati snažan impuls i stvoriti uslovi, koji će turističkim poslanicima pomoći u organizaciji ukupne turističke ponude.
Učešće u raspravi na konkretne teme uzeli su predstavnici turističkih opština, ministarstava, Uprave policije, javnih preduzeća, itd.
Opština Tivat objavila je juče predlog Odluke o sufinansiranju programa rada sportskih organizacija za 2022. godinu koji je ustanovila posebno oformljena Komisija.
Ukupno se raspoređuje 400 hiljada eura budžetskih sfredstava od čega klubovi čiji je osnivač Opština Tivat, dobijaju 45 odsto od ukupne sume.
Predlog je da se novom crnogorskom prvoligašu, Fudbalskom klubu Arsenal opredijeli 110 hiljada eura, a Košarkaškom klubu Teodo 70 hiljada eura.
Deset odsto sredstava namjenjeno je rezervi, a preostalih 45 odsto sredstava, odnosno nominalni iznos od 180 hiljada eura, dijele svi ostali klubovi. Najviše je opredjeljeno Rukometnom klubu Partizan – 42.200 eura, Jedriličarskom klubu Delfin 30 hiljada eura, te Ženskom rukometnom klubu Tivat 17 hiljada eura.
Sportske organizacije imaju pravo prigovora na ovaj predlog Komisije u roku od osam dana od dana objavljivanja. Nakon isteka roka za prigovor Komisija će predlog Odluke dostaviti predsjedniku Opštine Željku Komnenoviću, koji donosi konačnu odluku o raspodjeli sredstava.
Nacionalna turistička organizacija (NTO), u okviru promocije naše zemlje kao atraktivne destinacije za digitalne nomade, domaćin je predstavnicima zajednice digitalnih nomada i influensera iz ove oblasti, koji do četvrtka borave u studijskoj posjeti Crnoj Gori.
“Pored prirodnih ljepota Crne Gore, kulturno istorijskih znamenitosti, raznovrsne gastronomske ponude i pristupačnih cijena, digitalni nomadi imaju priliku da uživaju i u značajnoj ponudi zajedničkih prostora za život i rad, koji najčešće okupljaju upravo osobe koje svoje poslove obavljaju korištenjem digitalne tehnologije i rade na daljinu”, navodi se u saopštenju.
Prvi susret sa Crnom Gorom influenseri, čija je posjeta počela u subotu, ocjenjuju kao vrlo pozitivan.
Louie Abalon, poznatija pod imenom Aveloveinit je izgradila popularni YouTube kanal na kom promoviše destinacije dok putuje svijetom i upoznaje lokalne kulture.
“Prvi put sam u Crnoj Gori i oduševljena onim što sam do sada vidjela, jer fotografije ne mogu da dočaraju ljepotu njene prirode. Durmitor me posebno ostavio bez daha i jedva čekam da vidim druge djelove zemlje”, kazala je Abalon.
Crna Gora je impresionirala i njenog kolegu digitalnog nomada Johny Jen (Johnny FD) koji na YouTube kanalu sa preko 250 hiljada pratilaca promoviše destinacije i daje praktične savjete.
“Nijesam mogao ni da pretpostavim da je Crna Gora ovako lijepa zemlja. Radujem se ostatku boravka i upoznavanja destinacije”, rekao je Jen.
Tokom narednih dana grupa digitalnih nomada i influensera će obići Cetinje, Budvu, Tivat, Nacionalni park (NP) Skadarsko jezero i Podgoricu, a u srijedu će biti organizovana i konferencija na kojoj će biti riječi o pozicioniranju Crne Gore kao destinacije atraktivne za digitalne nomade.
Studijska posjeta digitalnih nomada i influensera, realizuje se uz podršku NEST Coworking, Montenegro Digital Nomads Collective, Glavnog grada, kao i nacionalne avio kompanije Air Montenegro.
Konferencija o smanjenju utjecaja sidrenja na morske cvjetnice održana je u Splitu 9. i 10. juna 2022. Konferenciju je uživo pratilo više od 60 sudionika, a putem YouTube kanala uključilo se 100 ljudi koji su se informirali i raspravljali o temi uspostave ekoloških sidrišta i kontrole slobodnog sidrenja.
Konferenciju je otvorila Predsjednica Sunca Zrinka Jakl, a pozdravnom riječi sudionicima se obratio i zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije Stipe Čogelja.
– Hrvatska čarter-flota trenutačno drži čak 40 posto svjetske flote za najam plovila, a našoj županiji pripada otprilike 70 posto teritorijalnog mora RH i zato trebamo dignuti svijest o devastaciji pomorskog dobra, educirati građane o nadležnostima i osigurati pravodobnu reakciju inspekcije. – kazao je Čogelja.
U ime Commune di Monfalcone, vodećeg partnera projekta SASPAS, Monica Tortul pozvala je sve okupljene da promišljaju kako koristiti dobre rezultate ovog projekta u budućem radu. S obzirom na to da je konferencija zapravo i završno događanje projekta EU Interreg Italija-Hrvatska SASPAS „Safe Anchoring and Seagrass Protection in the Adriatic Sea, prvi dan Andrea Rismondo, partner na projektu, predstavio je iskustva i postignute rezultate iz Hrvatske i Italije.
Podsjećamo, projekt SASPAS za cilj ima očuvanje i obnovu morskih cvjetnica kroz postavljanje sigurnih sidrišta, pilot-transplantacije morskih cvjetnica, monitoring i definiranje integriranog sustava upravljanja za morske cvjetnice u Jadranu.
Projekt SASPAS
– U Hrvatskoj je u sklopu projekta SASPAS u Nacionalnom parku Kornati postavljeno 40 ekološki prihvatljivih bova za sidrenje, uspostavljen je monitoring posidonije i provedena je transplantacija posidonije na sidrenjem oštećenim lokalitetima, što je jedan od prvih takvih zahvata u hrvatskom dijelu Jadrana. Kako bi osvijestili nautičare i širu javnost o ovim pitanjima pokrenuli smo i kampanju “Postani čuvar posidonije” koja još uivijek traje, a potiče nautičare da koriste ekološke bove i da razumiju zašto treba izbjeći sidrenje u livadama posidonije – rekla je Vida Zrnčić voditeljica projekta SASPAS unutar Udruge Sunce.
U zapadnom Mediteranu zabilježeno je povlačenje morske cvjetnice posidonije čak 32% – 50%, a prognoze su dodatno loše zbog klimatske krize na koje je izrazito osjetljiva. Funkcije koje ovo stanište pruža za morski ekosustav, kao zadržavanje sedimenta i proizvodnja kisika, mogle bi nestati u sljedećih 50 godina.
– Ljudima se teško povezati s nečim što nije toliko atraktivno, daleko je od očiju i zapravo livade posidonije doživljavaju samo kao tamni dio mora iznad kojeg se mnogi boje plivati. – rekla je Predsjednica Sunca Zrinka Jakl u svojoj prezentaciji o preprekama u dobrom upravljanju morskim cvjetnicama.
– Izazov s kojim se susrećemo u zaštiti morskih cvjetnica, je taj što nemamo precizne karte njihove rasprostranjenosti i informacije o njihovom stanju. Iako se nama čini da su to nepregledne livade, zapravo su protežu u samo nekih 100 metara obalnog pojasa, koji je pod velikim pritiskom ljudskih aktivnosti. Preduvjet za provedbu zaštite i održivog upravljanja je kartiranje i monitoring.– zaključila je Jakl.
Zakonodavni okvir i upravljanje sidrištima na Balearskim otocima, u Španjolskoj, primjer je dobre prakse zaštite posidonije. Svi na Balearima znaju za posidoniju, djeca u školi uče o njoj, a Ministarstvo zaštite okoliša Balearske vlade oformilo je nadzornu službu Posidonia Surveillance Service.
– Svaki dan smo na terenu s 18 brodova, postoji broj koji nautičari mogu nazvati za informacije, vršimo edukaciju, pomažemo brodovima da se pravilno usidre i objašnjavamo kapetanima što je posidonija te koje alate mogu koristiti kako je ne bi ugrozili. – rekao je Marcial Bardolet Richter, predstavnik Posidonia Surveillance Service.
Na Balearima postoje zakoni o sidrenju, imaju službenu kartografiju livada, a kazne za sidrenje u posidoniji kreću se od 150 do 300 Eura.
– Nije bilo lako u početku, ipak zbog pritiska javnosti koja je uvidjela probleme sidrenja političari su se pokrenuli i sada imamo snažne protokole, a kazne su jasno primjenljive. Želim naglasiti da ne izdajemo puno kazni, usmjereni smo na prevenciju i naša glavna uloga je educiranje i informiranje. Imamo sistem i kontakte s nautičkim sektorom koji je zadovoljan sa zaštitom prirode koju na ovaj način postižemo. – zaključio je Bardolet Richter.
Konferencija je okupila i paneliste koji su, iz kuta gledišta različitih sektora i organizacija, izlagali svoja iskustva i preporuke. Svi su složni kako je bitno pojednostavniti i ubrzati procedure izdavanja koncesija za ekološka sidrišta te u njih integrirati uvjete zaštite prirode. Javim ustanovama koji upravljaju zaštićenim područjima potrebno je omogućiti financiranje zaštite livada posidonija iz naknada ostvarenih kroz koncesije. Nužno je ojačati suradnju između sektora i komunikaciju prema javnosti, posebice nautičarima.
– Nije smisao da se ekološka sidrišta svugdje postavljaju, kao što ne treba ni svaka uvala imati gospodarski objekt, trebamo odrediti nosivi kapacitet lokalno, na razini županije pa čak i države. Samo međusektorska diskusija i suradnja na svim razinama (država, županija, JLS, koncesionar) može iznjedriti pozitivne odluke – naglasila je Jelena Kurtović Mrčelić iz Javne ustanove More i krš.
Projekt SASPAS
– Savjet za budućnost jest zasigurno jasno definiranje svih koraka od samog zahtjeva za dobijanje koncesije pa do samog kraja procesa. – dodala je Ana Marija Jakas, iz organizacije Prijatelji otoka Šćedro.
– Telašćica je jedan od parkova koji je nakon više od 30 godina uspio posložiti prostorne, strateške i regulatorne dokumente koji omogućavaju uspostavu sidrišta i kontrolu slobodnog sidrenja. Zbog predugog trajanja ovih procedura, propustile su se prilike za finaciranje postavljanja sidrišta. Čuvari prirode i dalje imaju ograničene ovlasti za sankcioniranje slobodnog sidrenja. Nužno je ubrzati procedure te ojačati ovlasti i kapacitete za nadzor, posebice na području Ekološke mreže.– kazala je Milena Ramov iz Javne ustanove Park prirode Telašćica.
– Naše more je predivno i imamo idealne uvjete na moru, razvedenu obalu, mirno more, idealne temperature te destinacije koje su blizu pridonose privlačanju sve većeg broja nautičara i nažalost vode k masovnom turizmu. Nautičari vole more i ako im se pruže informacije na koji način ga očuvati spremni su prilagoditi svoje ponašanje na moru. – dodao je Zlatko Vodanović iz Adriatic Sailinga.
– Naši sljedeći koraci su nastavak suradnje, iznalaženje sredstava za nove projekte te poticanje nadležnih institucija za unaprjeđenje zakonodavnog okvira i njegove provedbe, u cilju očuvanja morskih cvjetnica i cjelokupnog morskog ekosustava. Pozivamo sve nautičare da ove godine odgovorno uživaju u ljepotama Jadrana. – zaključila je Zrinka Jakl, presjednica Sunca.
Udruga Sunce nastavit će kroz kampanju “Postani čuvar posidonije” proširivati mrežu društveno odgovornih poduzeća i tvrtki koji će kao Ambasadori posidonije svojim ponašanjem i djelovanjem direktno pomagati u zaštiti morskih cvjetnica i posidonije, koja je izvor života, svjedokinja morske povijesti i preduvjet budućnosti.
Projekt SASPAS – „Safe Anchoring and Seagrass Protection in the Adriatic Sea“ financira se iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Interreg V-A IT-HR CBC Programa (Prioritetna os 3- Environment & cultural heritage). Provodilo ga je sedam partnerskih institucija iz Hrvatske i Italije, uz vodstvo Općine Monfalcone iz Italije (Selc Cooperative Company (IT), National Interuniversity Consortium for Marine Sciences (IT), Provisional Management Consortium of Regional Natural Park »Coastal Dunes from Torre Canne To Torre San Leonardo«, Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce (HR), Nacionalni park Kornati (HR), Sveučilište u Rijeci (HR), Consortium for The Coordination of Research Activities Concerning The Venice Lagoon System (IT)).
Zanatsko-preduzetnička komora organizovaće u srijedu svečanost povodom osnivanja Majstorske akademije Crne Gore.
Dodatni povod je, kako su zaopštili iz Zanatsko-preduzetničke komore, 15. godišnjica od osnivanja krovne organizacije zanatstva, povodom čega će biti organizovana panel diskusiju na temu Zanatstvo zahtjeva nove zakonske okvire, jedinstveno uređen sistem stručnog osposobljavanja i konjunkturne programe za generisanje tražnje.
Majstorska akademija, kako su kazali, ima izuzetan značaj za Crnu Goru, jer će omogućiti praktične obuke za pripremu i polaganje majstorskih ispita kao najvećeg stepena i pečata obrazovanja, stručnosti i kvaliteta u zanatstvu.
Klesarska škola
Nakon pokretanja online platforme za pripremu i polaganje teorijskih dijelova majstorskog ispita, ovim zaokružujemo infrastrukturu za socijalno partnerstvo u stručnom obrazovanju i omogućavamo konkurentnost i mobilnost srednjestaleškoj privredi na domaćem i unutrašnjem tržištu Evropske unije – navodi se u saopštenju.
To znači da će naša majstorska preduzeća moći da koriste slobode pružanja prekograničnih usluga, a majstori slobodu poslovnog nastana i pristup tržištu rada.
Avioni nacionalnog avio-prevoznika Air Montenegra će od 18. juna, svake subote i utorka, letjeti iz Tivta za Prag, dok će tokom ljeta biti organizovani i čarter letovi za Pardubice.
Uoči prvog leta iz Tivta za Prag, predstavnici kompanije danas su se sastali sa ambasadorkom Češke u Crnoj Gori, Janinom Hrebičkovom i zamjenicom ambasadorke Petrom Ali Dolákovom.
Hrebičkova je kazala da Crna Gora sa svim svojim prirodnim ljepotama ima veliki potencijal kao destinacija za turiste iž Češke koji vole more i plaže, ali i planine i aktivni odmor.
Ona je navela i da je važna dodatna promocija Crne Gore u Češkoj i da se nada da će se nastaviti dobra saradnja između dvije zemlje i uspostaviti direktni letovi za Prag i iz Podgorice.
Vršiteljka dužnosti izvršne direktorice Air Montenegra, Dragana Frantov Nikolić, rekla je da je jedna od vizija kompanije da Crnu Goru povežu sa što većim brojem gradova širom Evrope.
„Zato konstantno širimo svoju mrežu, i sada, godinu od prvog leta, imamo preko deset destinacija prema kojima letimo. Posebno nas raduje veliko interesovanje turista iz Češke kao važnog tržišta za Crnu Goru, zbog čega su, osim redovne sezonske linije za Prag planirani i čarter letovi“, kazala je Frantov Nikolić.
Air Montenegro
Ona je navela da je cilj Air Montenegra dalji razvoj povezanosti dvije zemlje u vidu dužeg perioda saobraćaja i većeg broja letova.
„Svjesni koliko je nacionalna avio-kompanija važna za turizam i privredu u cjelini, težimo da damo doprinos boljoj sezoni“, dodala je Frantov Nikolić.
Godinu od prvog leta, uoči glavne turističke sezone, nacionalni avio-prevoznik saobraća na preko deset linija, odnosno Beograd, Banja Luka, Cirih, Frankfurt, Istanbul, Kopenhagen, Lion, Ljubljana, Nant, Pariz, Prag, Katovice, Tel Aviv i Jerevan.
Iz kompanije su naveli da to nije konačan broj, jer već postoji interesovanje za čarter letove sa raznih destinacija.
Sve informacije o rasporedu letova, cijenama karata i novim destinacijama mogu se naći na sajtu Air Montenegra.
Institut za javno zdravlje IJZ je saopštio da su u Crnoj Gori registrovana još 44 slučaja koronavirusa. U posljednja 24 sata nije bilo preminulih od posljedica koronavirusa.
Oporavilo je se još 26 pacijenata, a trenutno oboljelih je 455.
