Sud za prekršaje u Budvi je u dva hitna postupka izrekao novčane kaznu u iznosu od 2000 eura zbog prekršaja iz oblasti zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima počinjene prethodne noći, saopštio je predsjednik Suda Marko Đukanović.
Budvanin K.J. (57) kažnjen je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 1,61 g/kg alkohola u organizmu, dok je S.S. (35) iz Podgorice zbog odbijanja da se podvrgne analizi krvi u zdravstvenoj ustanovi, nakon što je odbio da potpiše zapisnik o alkotestu utvrđen mjernim uređajem Alkometar kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 1500 eura.
Okrivljenima su osim kazni izrečene i zabrane upravljanja vozilima u maksimalnom trajanju, kao i maksimalan broj kaznenih bodova.
Kao i prošle dvije i ova ljetnja turistička sezona biće stihijska, bez organizovanog tržišta, sa velikim gužvama i većinom gostiju iz regiona, pa poslovanje neće biti održivo, ocijenio je dekan Fakulteta za biznis i turizam iz Budve, Rade Ratković.
On je dodao da već uveliko zaostajemo sa zemljama Mediterana što se tiče ponude i prodaje aranžmana.
„Što se tiče pripreme sezone, mi nijesmo spremili organizovani turizam koji se ugovora otprilike sada za iduću godinu, kada treba da sa turoperatorima dogovaramo kontingente. Već sada treba da vidimo šta treba popraviti za iduću godinu i napraviti predugovore, a već u septembru i oktobru definisati cijene kako bi turoperatori mogli da na svojim kanalima postave kompletnu ponudu destinacija koje zastupaju“, rekao je Ratković Pobjedi.
On je kazao da je bez organizovanog tržišta nemoguće imati rani početak i dugu sezonu.
„Nama je značajan broj objekata i dalje zatvoren, mnogi se otvaraju tek početkom juna, neki sredinom, a za organizovano tržište pripreme su potpuno izostale. Javno mnjenje je bilo opterećeno političkim događajima koji su dizali tenzije i otežavali i ovaj vid posla, pa sa tog aspekta nemamo dobru pripremu. Nemamo onu tražnju koja nas dovodi u pozitivan finansijski rezultat“, naveo je Ratković.
On je podsjetio da je 2021. godine u turizmu gubitak bio 50 miliona EUR, da za prošlu još nema zbirnih podataka, ali da smatra da će situacija biti slična, odnosno da ćemo imati stihijski turizam, odnosno direktni buking.
„Turisti će neorganizovano masovno dolaziti, ako ne bude nekih vanrednih događaja i biće kao dvije prethodne godine. Imaćemo velike gužve u drugoj polovini jula i u avgustu, kada će zbog početka školske godine turisti iz regiona odlaziti“, saopštio je Ratković i upozorio da već postoje saobraćajne gužve, kao i da će se ti problemi u sezoni uduplati.
„Kad tome dodamo i gužve na trajektnoj liniji Kamenari – Lepetane, možemo zamisliti složenost situacije u kojoj ćemo se vjerovatno naći u sezoni“, rekao je Ratković.
On je naglasio da Crna Gora već sada mnogo zaostaje za zemljama Mediterana, a nekada je bila konkurent i partner Hrvatskoj.
„Mi smo pretežno avio destinacija i tu mnogo zaostajemo. Bili smo 90-ih jako blizu Hrvatske, čak u nečemu i napredniji zahvaljujući investicijama kakav je bio Sveti Stefan i Slovenska plaža, ali sada je Hrvatska bolje penetrirana. Ali što je bilo, bilo“, kazao je Ratković.
Rade Ratković dekan Fakulteta za biznis i turizam iz Budve
On smatra da sve to pokazuje da je Crna Gora mogla da ima dobar i održiv turizam na nivou zemalja Meditarana, ali se opredijelila za privatni smještaj i da se grade stanovi za tržište da se razvija sekundarno stanovanje.
„To je dobro za preduzetnike, međutim nije za turističku industriju. Mi imamo osam do deset odsto hotelskog smještaja, a 90 odsto domaćinstva i sekundarno stanovanje, a Španija 68 odsto hotelskog, Grčka 82 odsto, Hrvatska 35, Italija 40, a prosjek Mediterana je oko 50 odsto“, objasnio je Ratković i dodao da imamo strukturu ponude.
On očekuje 40 dana špic sezone, što znači da ne možemo biti rentabilni zbog platežne moći pretežno gostiju iz regiona.
„Imaćemo mi i evropskih turista, ali nedovoljno“, naveo je Ratković, koji očekuje da neka nova vlast napravi strategiju koja će reformisati ovu granu u pogledu ponude i tražnje.
On je saopštio da se sada radi prostorni plan do 2040. i strategija turizma bi trebalo da bude na takav rok da ljudi znaju šta će da rade i za šta treba da obezbijede prostor.
Ratković je kazao i da treba da bude manje politike, a više rada i da moramo da uvažimo upozorenja i EU i Svjetske banke, koji saglasno tvrde da je najveći ekonomski rizik Crne Gore njena politička nestabilnost i nezvjesnost.
„Meni je žao što je to tako i što oni tako govore, međutim mi volimo da se zavaramo i poslije plaćamo mnogo veću cijenu nego da smo na vrijeme počeli da guramo društvene i ekonomske tokove ka normali, da imamo povjerenje u našu zemlju, da ne tražimo podjelu suvereniteta sa nekom drugom državom. Ne smijemo da stavljamo prioritete neke druge državne politike nad našim politikama, nego da upravljamo Crnom Gorom kao svojom kućom, a ne da je dijelimo sa nekim ko je izvan Crne Gore“, poručio je Ratković.
Predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić potpisao je ugovor o izradi idejnog rješenja i glavnog projekta za izgradnju šetališta, kanalizacione i druge prateće infrastrukture, na potezu od Igala do Njivica.
Ugovor je potpisan sa najpovoljnijim ponuđačem, kompanijom “Civil Engineer”, a vrijednost ugovorenog posla je 57,838 eura.
Rok predaje Idejnog rješenja je 80 kalendarskih dana od dana zaključenja ugovora, a rok predaje Glavnog projekta je 70 kalendarskih dana od dana dobijanja saglasnosti na Idejno rješenje od strane Glavnog gradskog arhitekte.
Danas nas je iznenada napustio novinar i publicista Slavko Krstović (66). Dostojanstveno, tiho, nenametljivo, skromno, otišao je prije svega Čovjek. Novinar, dokumentarista, Slavko je svojim arhivskim istraživanjima i tekstovima osvijetlio i ostavio neizbrisivi trag o prošlosti i istoriji Tivta i Boke Kotorske, o kojoj smo tako malo znali.
Kao saradnik Boka News-a dao je značajan doprinos istraživačkom novinarstvu o našoj prošlosti kroz seriju dokumentarnih članaka.
Samo prije dva dana dostavio mi je članak koji nismo stigli objaviti o stogodišnjoj pozorišnoj čaroliji u Tivtu – Od „Protekcije“ do „Purgatorija“.
Kosmopolitski šarm i duh, kultura dijaloga i tolerancija koju je promovisao, snažio i doprinosio očuvanju ideje o uzajamnom poštovanju, spoznavanju prošlosti kako bi sebe i druge kroz tu dimenziju otkrili i poštovali, samo su neke od vrlina koje su Slavka postavljale na pijadestal moralnih i profesionalnih vrijednosti.
Arhivi, istraživanje, neiscrpni rad, želja za novim informacijama i znanjem, etika, profesionalnost, kao živa encikopledija tivatske i bokeljske prošlosti, utkani su u njegove tekstove i knjige, koje nam je ostavio…
Uvijek znatiželjan i gladan znanja o istoriji i kulturi Tivta i Boke Kotorske, kao hodajuća enciklopedija učio nas je kako se čuva i izgrađuje nasljeđe… Slavko je napisao više desetina knjiga o Tivtu i njegovoj prošlosti.
Prijatelju, bilo je zadovoljstvo družiti se sa tobom, sarađivati, argumentovano razmjenjivati saznanja i činjenice, bez povišenog tona i ljutnje i kada se i nismo slagali uz onu tvoju „ma ‘ajde, pusti“.
Zbogom dragi Slavko, sjećanje na tebe trajaće i dalje kroz žive slike druženja, kao i tvoje knjige koje su postale neizbrisivi dio života o prošlosti i budućnosti na ovim prostorima…
Slavko Krstović biće sahranjen u ponedjeljak, 5. juna na gradskom groblju Brdišta u Tivtu.
Tradicionalni susret vlasnika spačeka vratio se ove godine u Tribalj kod Crikvenice, okupivši 70 citroenovih vintage klasika, od kojih je nastariji bio model iz 1963.
Susret je počeo okupljanjem sudionika, popularnih spačeka i njihovih vlasnika u Triblju, nakon čega je uslijedio zabavni program uz Tribaljsko jezero.
Tradicionalna vožnja spačekima vozila se u subotu trasom iz Triblja prema Driveniku, preko Križišća, Hreljina, Zlobina, sve do Fužina i Liča, odakle su se sudionici spustili preko visoravni Lukovo do Bribira i završili u Novom Vinodolskom, u vinorodnom predjelu Pavlomiru.
Najstariji u konvoju bio je model iz 1963. godine, ali toliko dobro održavan da bi se mogao „prodati“ i za znatno mlađeg spačeka.
Ovakve priredbe što afirmiraju poznati citroenov automobilski klasik uvijek su bile atraktivne, pa je i ova pobudila zanimanje domaćeg stanovništva crikveničko-vinodolske rivijere i njihovih turista.
Stanka je proteklih dviju godina bila zbog pandemije covida.
Susret je održan u organizaciji Hrvatskog 2CV Citroen kluba, te uz partnere i sponzore Turističku zajednicu Vinodolske općine i HEP-Hidroelektranu Vinodol Tribalj.
Dukić i Marković – Igre malih zemalja Evrope 2023.
Crnogorski jedriličar Milivoj Dukić osvojio je zlatnu medalju, dok je Ilija Marković bio srebrni na Igrama malih zemalja Evrope na Malti.
Dukić i Marković nadmetati su se u klasi ILCA7.
Dukić i Marković su od drugog dana takmičenja bili na prve dvije pozicije i potvrdili da su bez konkurencije na ovom nivou, posljednjeg dana takmičenja nije bilo jedrenja, zbog slabog vjetra, pa je samo potvrđena dominacija crnogorskog jedrenja u zalivu Sen Pol!
Ponosni na Zbornik – Nikčević, Dabinović i Uskoković – foto M.D.P
PRVI TOM ODABRANIH RADOVA DR MILOŠA MILOŠEVIĆA OBJAVLJEN U IZDANJU POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE U KOTORU
Zbornik radova dr Miloša Miloševića -Pomorska istorija, i tom, koji obuhvata radove objavljivane u Godišnjacima Pomorskog muzeja u Crne Goreu Kotoru, predstavljen je u Palati Grgurina u okviru Međunarodnog naučno-stručnog skupa “Miloš Milošević i kulturna tradicija Boke”, a u sklopu “Neđelje arhiva” Državnog arhiva Crne Gore.
U Zborniku je objavljeno 12 radova po izboru Danijele Nikčević i Slavka Dabinovića, poslenika Pomorskog muzeja, koji, zbog obima građe, planiraju još jedan tom.
-Prvi tom, koji smo predstavili, tretira teme iz pomorske istorije Boke kotorske, dok će drugi tom, obuhvatiti radove dr Miloša Miloševića na teme iz oblasti političke istorije, arhivistike i bibliotekarstva, te istorije umjetnosti, muzike i muzikologije, istorije književnosti i ostale članke koji ne pripadaju pomenutim temama istraživanja, objasnio je Slavko Dabinović, te dodao da je dr Miloš Milošević u Godišnjacima Pomorskoga muzeja objavio ukupno 34 rada.
-Svoj prvi rad je dr Miloš Milošević objavio u našem Godišnjaku 1953. godine, a posljednji 2006. godine. Sigurni smo da će Biblioteka Pomorskog muzeja biti obogaćena jedno stručnom knjigom, koja će biti korisna kako naučnim radnicima, tako i svima onima koji će istraživati pomorsku istoriju, pojasnila nam je Danijela Đurović.
-Zbornik je skup radova koje je Miloš Milošević godinama objavljivao kroz razne godišnjake. To je bio obiman posao koje su kolege Danijela Nikčević i Slavko Dabinović mukotrpno sakupljali i na kraju se ispostavilo da ima građe za dva toma. Dr Miloš Milošević je čovjek koji je zadužio i Kotor i Boku i Crnu Goru i cijelo podneblje Dalmacije, tako da ćemo mi tek, godinama koje dolaze, upoznavati njegovo djelo. Zahvaljujući ovom izdanju, a i drugom koje planiramo, mi na pravi način vrednujemo njegov pregalački naučni rad. Radujem se što je organizovan ovaj skup i što je nazvan po njemu, to je najmanje što smo mogli da uradimo što se dr Miloša Miloševića tiče, kazala je za Boka news Maja Uskoković, direktorka Pomorskog muzeja Crne Gore.
Dr Miloš Milošević – foto M.M.
Ličnost dr Miloša Miloševića i njegovo djelo široko su poznati naučnoj i stručnoj javnosti, kako kod nas, tako i na međunarodnom planu. Bio je admiral Bokeljske mornarice, a između ostalog, bio je naučnik, istoričar, arhivista i romanista, kao i svestrani umjetnik, pjesnik i muzičar. Kako ga je opisao Danilo Mrvaljević, v.d. direktora Državnog arhiva Crne Gore sa Cetinja, “bio je veliki entuzijasta i poznavalac kulture i kulturnih prilika i jedan od najvećih intelektualaca svoga vremena na prostorima Crne Gore i Jugoslavije.”
Objavio je 24 knjige i publikovao preko 230 naučnih radova. Među najznačajnijim Miloševićevim ostvarenjima su muzičke teme, portreti, studije iz književne i kulturne prošlosti, zbirke poezije Za ruke se držimo, Sam na palubi, obimna istorijska studija Pomorski trgovci, ratnici i mecene, Zbirka istorijskih zapisa iz prošlosti Boke Kotorske.
Sa Jelenom Antović priredio je fototipsko izdanje Statuta bratovštine Svetog Nikole mornara u Kotoru iz 1463. sa legatima iz 1807. koje je objavljeno 2009. godine povodom 12 vjekova Bokeljske mornarice i prenošenja moštiju Svetog Tripuna iz Carigrada u Kotor.
Dan novskog zaleđa naziv je manifestacije koju organizuje Agencija za razvoj i zaštitu Orjena u saradnji sa MZ Kameno – Žlijebi, a ove godine smo priredili bogat program za posjetioce zahvaljujući sponzorstvu Turističke organizacije Herceg Novi, poručuju organizatori.
Ova manifestacija se već tradicionalno održava šesti put, a u sklopu manifestacije kao i svake godine biće organizovan je i Sajama domaće trpeze i tradicionalnih jela hercegnovskog zaleđa, gdje će proizvođači i gazdinstva iz podorjenskih sela biti u prilici da izlažu svoje domaće proizvode i suvenire.
U okviru manifestacije biće upriličen kulturno – umjetnički program sa nastupom KUD Sloga , pjevačkim ansamlbom Sloga i klape Lira.
U sklopu sportsko – rekreativnih sadržaja manifestacije biće organizovana speleo tura “ Podzemni svijet Orjena” posjeta Velike pećine i manifestacija “Nad Bokom po mjesečini” u saradnji sa PK Subra. U Ckvenoj kući će biti organbizovana izložba fotografija na temu “ Podzemni svijet Orjena” u organizaciji Parka prirode Orjen. Takođe će biti organizovan i kutak za djecu sa animatorom. U prilogu dostavljam detaljan program manifestacije.
Sajam domaće trpeze arhivski snimak
DAN NOVSKOG ZALEĐA
4. JUN 2023. nedjelja, SELO KAMENO
15h: Svečano otvaranje sajma u porti Crkve Sv. Jovana na Kamenom, clijede nastupi Vokalnog ansambla „Lira“ i KUD „Sloga“, kazivanja o raznim lokalnim zanimljivostima, stari recepti i degustacije , a u 17h u crkvenoj kući-otvaranje izložbe fotografija Parka prirode „Orjen“ na temu „Podzemni svijet Orjena“ 19:30: završetak sajma
Izlagači na sajmu su poljoprivredni proizvođaći iz ovog kraja i lokalna udruženja
Obezbijeđen je i dječji kutak sa animatorom
ORGANIZATORI: PARK PRIRODE ORJEN MJESNA ZAJEDNICA KAMENO-ŽLIJEBI
ODRŽAVANJE MANIFESTACIJE JE POMOGLA TURISTIČKA ORGANIZACIJA HERCEG NOVI
Prateći programi:
SPELEO TURA PODZEMNI SVIJET ORJENA
7. PJEŠAČKA NOĆNA TURA NAD BOKOM PO MJESEČINI
Prateći program je posvećen narodnim vjerovanjima vezanim za pećinsku tamu i noć, te nadnaravna bića
PODZEMNI SVIJET ORJENA: Okupljanje u 11 h na Žlijepskom putu (prvo veliko proširenje), organizovano pješačenje do Velike pećine (oko 1h) obilazak speleo objekta, uz izlaganje o narodnim vjerovanjima. Povratak istim putem i završetak malo prije 15h, tako da se stiže na otvaranje Sajma. USLOVI: Tura je besplatna, a na svoju odgovornost. Obavezno imati kacigu, čeonu lampu, vodu, ruksak sa robom za pećinu i telefon . Info i prijave (obavezne!) do 3. juna do 19h porukom na viber 069 360 803. Broj učesnika je ograničen! NAD BOKOM PO MJESEČINI: Okupljanje u 20: 45 na platou ispod kafića Karakas na Kamenom, podjela u dvije grupe. Start sa vodičima u 21h, obilazak dva atraktivna vidikovca sa utvrđenjima, Tajno brdo i Graučalica, ali i premijerni obilazak austrougarskog potkopa-polu prirodne pećine u Tajnom brdu. Oko 22:30 povratak u portu Crkve Sv. Jovana, osvježenje i razgledanje prigodne foto-izložbe u Crkvenoj kući. Od 23 do 23:30 prezentacija „Pećine i jame u narodnim vjerovanjima“ (Park prirode Orjen). USLOVI: Čeona lampa (ne samo telefon) i odgovarajuća zatvorena obuća (ne japanke i sandale). Prijave nisu potrebne, a učešće je na sopstvenu odgovornost.
REALIZACIJU PRATEĆEG PROGRAMA JE POMOGAO PK SUBRA ORGANIZOVAN JE BESPLATAN PREVOZ ZA POSJETIOCE
Polazak sa parkinga Instituta „Simo Milošević“ II faza Igalo u 14 h (stajališta prije semafora Topla, autobusko stjalište na Dubravi i kružni tok Meljine autobusko stajalište) povratak sa Kamenog u 14 h.
Broj učesnika je ograničen, potrebna rezervacija mjesta porukom na viber 068630580.
Prema podacima sustava za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku je u prvih pet mjeseci mjeseci 2023. godine ostvareno 307.418 dolazaka i 824.250 noćenja, odnosno 46 posto više u dolascima te 30 posto više u noćenjima u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Tijekom prvih pet mjeseci, strani turisti ostvarili su 276.834 dolaska i 756.446 noćenja, dok su domaći turisti ostvarili 30.584 dolaska i 67.804 noćenja. Najbrojniji gosti su bili iz Ujedinjenog Kraljevstva , SAD-a, Hrvatske, Njemačke i Francuske. Prema vrsti smještaja, u hotelima je zabilježeno 205.618 dolazaka s ostvarenih 498.845 noćenja, dok je u privatnom smještaju zabilježen 68.131 dolazak te 226.487 noćenja.
Tijekom svibnja ostvareno je 136.506 dolazaka i 409.592 noćenja, odnosno 38 posto više u dolascima te 29 posto više u noćenjima u odnosu na isti mjesec lani. Domaći gosti su kroz svibanj ostvarili 6.092 dolazaka te 14.755 noćenja, a strani gosti 130.186 dolazaka te 394.837 noćenja. Posljednjeg dana u mjesecu, 31.maja u gradu je boravilo 14.082 turista, a njih najviše iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Njemačke, Irske i Francuske.
