KotorArt Pjaca od filozofa: teme kulturnog naslijeđa, ekologije, manjinskih prava i digitalnih tehnologija 

0
KotorArt Pjaca od filozofa: teme kulturnog naslijeđa, ekologije, manjinskih prava i digitalnih tehnologija 
Savremene tvrdjave kulture – FOTO RANKO MARAŠ

Dvanaesta po redu KotorArt Pjaca od filozofa realizuje se ovog ljeta održavanjem muzičkih, debatnih i edukativnih programa značajnih projekata – projekta Savremene tvrđave kulture: Boka, Trebinje, Novi Sad i projekta Modifying Error 404: ka zelenim, digitalnim i inkluzivnim društvima.

Regionalni projekat saradnje Savremene tvrđave kulture: Boka, Trebinje, Novi Sad iniciran je od strane Međunarodnog festivala KotorArt, a realizuje se uz podršku Fonda za Zapadni Balkan i u partnerstvu sa NGO Mostovi i Music&More SummerFest-om iz Trebinja i udruženjem Almašani iz Novog Sada. Dio aktivnosti biće održan na različitim tvrđavama – mjestima koja su nekada simbolizovala sukobe, nepristupačnost i zatvorenost, a koja će ovom prilikom postati utvrđenja za promociju kulturnog naslijeđa, dijaloga, mira, povezanosti i raznolikosti.

Aktivnosti ovog projekta u Kotoru podrazumijevaju realizaciju četvorodnevne konferencije od 29. jula do 1. avgusta, a njen program obuhvata zajednički koncert Vojnog orkestra Gardijske čete Vojske Crne Gore i Vojne muzike Gornje Austrije, pod upravom dirigenata Mila Belevića i Gernota Hajdegera, panel diskusije na temu različitih praksi upravljanja i važnosti participativnog pristupa, valorizacije i održivog upravljanja kulturnim naslijeđem u Boki, Crnoj Gori i regionu, projekciju filma Tvrđava Boka snimljenog u produkciji NGO KOD, kao i nastup mladih crnogorskih muzičara koji studiraju u Austriji – solo pevačica Antonije Vučinović  i Lorene Janković, i pijaniste Andrije Jovovića. Međunarodni festival KotorArt ovim projektom nastavlja uspješnu praksu preplitanja umjetnosti sa važnim društvenim temama i intenzivira nivo regionalne kulturne razmjene i saradnje. Projekat se održava u partnerstvu sa Fondom za Zapadni Balkan, Ministarstvom odbrane Crne Gore, Ministarstvom odbrane Austrije, Ambasade Austrije u Crnoj Gori i Erste banke.

Referišući se na grešku u komunikaciji računarske mreže, međunarodni projekat Modifying Error 404: ka zelenim, digitalnim i inkluzivnim društvima ukazuje na značaj i podiže svijest o tri važna stuba savremenih društava – digitalnim i manjinskim pravima i zelenoj agendi. Ciljevi ovog projekta, podržanog od strane Fondacije za otvoreno društvo, su podrška i promocija ekologije, ekološkog aktivizma i održivog razvoja, promovisanje demokratije i ljudskih prava u kontekstu rastuće digitalizacije i jačanje društvene kohezije kroz afirmaciju i promociju romske kulture i umjetnosti.

Pjaca od filozofa, segment KotorArt festivala, interesantnim razgovorima istaći će povezanost društva i prirode, njihovog međusobnog odnosa i korelacije. Princip povezanosti i uslovljenosti koji važi u prirodi, trebalo bi da bude primjer čovjeku u socijalnim odnosima, učeći ga altruizmu, izjavili su iz PR službe Festivala.

Posebno osmišljen segment Festivala, pokrenut 2018. godine, je EKOtorArt posvećen promociji održivog razvoja, ekologije, identifikovanju ekoloških problema, sa praktičnim angažovanjem i aktivnim doprinosom njihovom rješavanju. U gradskom parku Slobode biće postavljeno nekoliko instalacija i skulptura izrađenih od recikliranog materijala skupljenog akcijama čiščenja našeg podmorja i priobalja.

Pod vođstvom muzičara i ekološkog aktiviste Antonija Pušića, poznatog kao Rambo Amadeus, biće organizovane dinamične diskusije na aktuelna pitanja očuvanja lokalnih i regionalnih prirodnih resursa, isprepletene sa džez koncertima.

Predstavnici više od 20 organizacija prisustvovaće Ljetnoj školi za digitalna prava, koju organizuje SHARE fondacija. Stručna izlaganja će rezultirati efikasnijim umrežavanjem i transferom znanja, a uključene organizacije će dobiti priliku da se zajednički bave pitanjima digitalnih prava u regionu.

Program Evropskog romskog instituta za umjetnost i kulturu (ERIAC) odnosi se na širenje znanja o romskoj savremenoj umjetnosti kroz javnu diskusiju i nastupe muzičara, koji ljepotom i snagom umjetnosti nastoje ukloniti etničke barijere.

Međunarodni festival KotorArt ovog ljeta će se održati u periodu od 1. jula do 14. avgusta, sa bogatim i raznovrsnim programom, pod pokroviteljstvom UNESCO-a, Ministarstva kulture i medija i Opštine Kotor, uz podršku Evropske unije, Fonda za Zapadni Balkan, Fondacije za otvoreno društvo, brojnih ambasada u Crnoj Gori i drugih značajnih partnera i sponzora.

Hvala moru – običaj koji bi mogli turistički valorizovati

„Muo malo mjesto na obali Boke, kroz povjest dokumentirano je kao isključivo ribarsko iako su Muljani u XIX stoljeću bili i barkarijoli. Ova mala župna zajednica poznata po blaženom Graciji iz Mula (Kotorskom) i danas čuva drevnu tradiciju Blagoslov mora, barki i ribarskog alata. Ovaj običa se nekada baštinio i u drugim mjestima Kotorske biskupije, ali do naših je dana sačuvan jedino na Mulu, mjestu koje se diči svojom ribarskom tradicijom…“ – kazao je za naš portal mjesni župnik don Robert Tonsati.

Po starom i za Boku Kotorsku jedinstvenom običaju, na prvi ponedjeljak nakon svetkovine Duhova (ove godine je to bilo nešto kasnije u četvrtak 9. juna) vjernici župe BDM Pomoćnice Kršćana na Mulu, okupili su se na euharistijsko slavlje i na blagoslov mora.

Inače, ovaj običaj, u narodu poznat kao Rusalje poznat je, i po mnogim drugim mjestima u svijetu, osobito onim župama koje su vezane za more. Narodni naziv Rusalje (lat. Rosalia, tal. Russaglia) prisutan u Dalmaciji odnosi se svetkovinu Duhova, oko tih dana su se slavio početak žetve, zahvaljivalo darovima koji dolaze iz prirode, kazao nam je don Robert Tonsati.

„Zazivanje Božjeg blagoslova na more i barke, ujedno je prilika za zahvalu na svim primljenim dobrima koje Bog daje ovom kraju po moru, te za žrtve i darove kojima su ribari i pomorci tijekom stoljeća ugradili u život njihove crkve i župe. Ovo je prilika moliti za blagoslov svim živim ribarima, pomorcima i putnicima na moru, te se sjetiti preminulih“ – poručio je don Robert Tonsati.

Nakon molitvi i blagoslova, župnik je tri puta uronio drveno raspelo u more, blagoslovio brodice i ribarske alate, te su se vjernici u procesiji vratili u crkvu i uz pjesmu iskazali poštovanje Gospi.

Hvala moru – običaj koji bi mogli turistički valorizovati
Blagoslov mora Muo 2022. – foto Boka News

Dio turističke ponude

O mogućnosti da ovaj jedinstveni drevni običaj bude više primjećen i bolje ispraćen od stanovnika Boke, te predstavljen kao dio turističke ponude don Robert Tonsati poručuje:

“Smatram da je običaj važno sačuvati u njegovom izvornom značenju, da se ne vadi iz konteksta. Možda bi bilo lijepo kada bi ovaj običaj zaživio više, najprije počevši od susjednih župa kada bi ljudi koji imaju barke i koji željeli primiti taj Blagoslov, došli sa svojim barkama, brodicama. Što se tiče turističke valorizacije ja osobno nisam pobornik,  turistifikacije običaja, ako se tako može kazati, jer se na taj način može žrtvovati izvorno značenje. To se dogodilo sa Perastom kada umjesto Zavjetnog dana se uporno govori o gađanju kokota, umjesto da se stavi u kontest i da se to gađanje kokota shvati kao jedan od elemenata proslave Zavjetnog dana, zahvalnost Bogu i Bogorodici za spas od Turske najezde.

Blagoslov mora – Muo 2022. foto Boka News

Meni bi bilo drago da ovaj običaj dobije na snazi tako što će ljudi prepoznati njegovu vrijednost i više sudjelovati, sami željeći ono što je izvorno, a onda bi se mogao upakovati u turističku priču koja bi bila zanimljiva turistima, ali ponavljam čuvajući kontest. To je onda nešto što i UNESCO prepoznaje. UNESCO kada štiti običaje i nematerijalnu baštinu štiti u njihovom izvornom shvaćanju…“ – poručio je do Robert Tonsati.

/M.M/

*Fond za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija 

 

Korona presjek: 53 nova slučaja, H.Novi 6, Kotor 3, Tivat 3

0
Korona presjek: 53 nova slučaja, H.Novi 6, Kotor 3, Tivat 3
Covid

Od jučerašnjeg presjeka u Crnoj Gori registrovana su 53 nova slučaja koronavirusa. U posljednja 24 sata nije bilo smrtnih ishoda povezanih sa koronom, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje IJZ.

Oporavila su se još 54 pacijenta. Trenutno oboljelih je 437.

Brodet od sardela

0
Brodet od sardela
Brodet od sardela

Brodet je jelo od morske ribe i obično se priprema od više vrsta riba, no mi vam donosimo jelo za brodet od srdela, koje su u ovo doba godine najbolje, najmasnije…

Sardela je plava riba, koju bi trebalo obavezno uključiti u vaš sedmični plan prehrane. Osim što je jako hranjiva, po cjeni je vrlo pristupačna, a čuva i zdravlje mozga i srca, naučnici su to više puta dokazali.

Obavezno koristite svježu sardelu, a brodet se najbolje slaže s palentom. Uz brodet obavezno poslužite uz vino.

Sastojci:

  • ulje
  • brašno za prženje sardela
  • maslinovo ulje
  • očišćene i filetirane svježe sardele
  • 1 veći luk
  • 1 pelati ili umak od rajčice
  • 2 veća češnja češnjaka
  • 2 dcl bijelog vina
  • lovorov list
  • ružmarin
  • sol
  • papar
  • palenta

Priprema:

  • Srdele očistite i filetirajte, pa ih uvaljajte u brašno i pržite na suncokretovom ulju.
  • Na drugoj tavi na maslinovom ulju (na laganoj vatri) izdinstajte usitnjeni luk.
  • Kada je luk omekšao, pridružite mu sitno isjeckani češnjak.
  • Sada je vrijeme za lovorov list i ružmarin pa ih dodajte češnjaku i luku.
  • Potom svemu pridružite bijelo vino i pelate ili umak od rajčice, te začinite sa soli i paprom po želji.
  • Kada je umak gotov, dodajte mu prethodno pržene srdele i kuhajte još 5 minuta.
  • Prije posluživanja pričekajte 10-ak minuta kako bi srdele upile umak.
  • Uz brodet od srdele poslužite palentu i uživajte…

Kruzing turizam – Trebamo jedan ozbiljan ekološki monitoring u interesu održivog razvoja…

Kruzing turizam – Trebamo jedan ozbiljan ekološki monitoring u interesu održivog razvoja…
Kruzer u Boki – foto Roko Stjepčević

Veliki broj dolazaka kruzera u Boku Kotorsku nakon pandemije ponovo je aktuelizovao priču o zagađenju okoline. Čitaoci nam svakodnevno šalju fotografije i videozapise ispuštanja u atmosferu izduvnih gasova sa mega kruzera.

O tim problemima smo razgovarali sa direktorom Instituta za biologiju mora Kotor, dr Aleksandrom Joksimovićem.

„Veliki kruzeri svakao imaju uticaj na ekologiju Boke Kotorske, ono što je naša poruka kao naučne institucije je da trebamo jedan ozbiljan ekološki monitoring. Poštojući turizam i ljude koji od toga žive u Kotoru i zalivu želimo da sjednemo za sto, da nam neko da u zadatak da odradimo monitoring i naučna istraživanja, na koji način, koliko utiče, buka, aero zagađenja, elise koje podižu sa dna talog i mulj, o broju kruzera sa aspekta sigurnosti… Da svi zajedno, pokušamo očuvati sve djelatnosti, i na osnovu naučnih istraživanja damo preporuku za održivi razvoj” – kazao je za naš portal dr Aleksandar Joksimović.

Tragično stradao Vojislav Bujković, ugledni bokeljski privrednik i dobrotvor

0
Vojislav Bujković – foto Boka News

Ugledni bokeljski privrednik i vlasnik jedne od najvećih i najuspješnijih ovdašnjih firmi Briv Construction, Vojislav-Vojo Bujković (66), tragično je izgubio život, u subotu poslijepodne u blizini svoje porodične kuće u gornjogrbaljskom selu Dub.

Bujković je na mjestu preminuo od posljedica strujnog udara i pada sa visine dok je zajedno sa svojim radnicima, radio na orezivanju granja u blizini jednog od elektro-stubova na svom imanju.

Vojo Bujković bio je jedan od najsposobnijih i navrijednijih privrednika u Boki. Od skromnih početaka prije četrdesetak godina kao autoprevoznika i građevinskog preduzimača sa jednim kamionom i jednim bagerom, zajedno sa bratom Radovanom, vrijednim i upornim radom i postepenom nabavkom novih mašina i opreme, stvorio je jednu od najvećih i najmodernijih građevinskih kompanija u Crnoj Gori koja je danas poznata pod imenom Briv Construction i koja posluje na tržištima više država.  Briv Construction je jedan od najvećih poslodavaca u Boki Kotorskoj, a iza te firme su brojni veliki građevinski poduhvati poput izgradnje putne infrastrukture na primorju, te objekata u ovdašnjim luksuznim turističkim  rizortima Porto Montenegro u Tivtu i Portonovi u Kumboru. Bujkovićeva firma izgradila je prije nekoliko godina i potpuno novu obalnu infrastrukturu -sva dograđena postojeća i novoizgrađena mula i operativnu obalu najveće marine u Crnoj Gori – tivatskog Porto Montenegra. Prilikom izvođenja tih radova, tragično je 15.juna 2015. rukujući velikom dizalicom koja je postavljala metalne šipove u more, u Porto Montenegru nastradao Vojov mlađi brat i poslovni partner Radovan Bujković.

Vosjilav je nakon bratove tragične smrti, nastavio da razvija porodičnu kompaniju u kojoj je inače, angažovana i većina od ukupno sedmoro djece braće Bujkovića, te da diverzifikuje njeno poslovanje. Tako je Briv pored građevinskih i hidrograđevinskih radova kojima se osim u Crnoj Gori, ta kompanija bavi i u Hrvatskoj, Albaniji i Njemačkoj, ozbiljno ušao i u domen visokog turizma, kupujući od države, rekonstruišuči i dograđujući hotel „Teuta“ u Risnu. Ovaj modernizovani i dograđeni objekat bi dogodine trebao da počne da radi kao prvi „Mövenpick” hotel i rizort u Crnoj Gori jer je Bujković postigao ugovor o poslovnoj saradnji sa čuvenim francuskim hotelskim lancem “Accor” čiji je “Mövenpick” jedan od prestižnih brendova.

Iako su ga svi prepoznavali prvenstveno kao građevinara, Bujković je bio možda i najveći privatni brodovlasnik u Boki nakon „zlatnog vremena“  nekadašnjih čuvenih ovdašnjih privatnih brodovlasnika sa kraja 19.vijeka jer njegova kompanija raspolaže sa flotom od skoro dvadesetak većih ili manjih hidrograđevinskih plovila, trajekata i remorkera.

Sa pokojnim bratom Radovanom, Vojo je  bio poznat i kao veliki dobrotvor i humanista jer su Bujkovići preko svoje kompanije na razne načine pomagali brojnim institucijama i pojednicima, podržavali razne humanitarne akcije i doprinosili lokalnoj zajednici kroz obnovu javnih objekata, ali i podršku vjerskim zajednicama. U duhu najbolje bokeljske tradicije suživota i međusobnog uvažavanja, oni su pomagali i podržavali obnovu kako svojih pravoslavnih, tako i hramova Rimokatoličke crkve u Boki, među kojima je najznačajnija  bila obnova katoličkih crkava Gospe od Snijega i Gospe od Anđela u Verigama kod Tivta koju su inače, Bujkovići i sami inicirali i velikim dijelom finansirali. To je Vojo nastavio da čini bukvalno do posljednjeg dana života, jer je samo nekoliko sati prije nego što je tragično izgubio život, Bujković doniranjem građevinskog materijala i rada mehanizacije svoje kompanije pomogao i uređenje parking prostora ispred samostana Svetog Nikole na Prčanju.

Iako je bio materijalno dobro situiran i objektivno, to nije morao činiti, Vojo Bujković je poput svog pokojnog brata, i sam do posljednjeg dana vrijedno radio po 12 sati dnevno u njihovoj kompaniji, obilazeći sva gradilišta na kojima je Briv Construction bio angažovan, često se pritom ne libeći da i sam sjedne za komande neke od građevinskih mašina ili se “zavuče” i do najnepristupačnijih rovova i djelova gradilišta na kojem su bili angažovani Brivovi radnici. Još se pamti kako su braća Bujkovići u aprilu 2014. u požaru koji je nesrećnim slučajem izbio na jednom od njihovih  hidrograđevinskih plovila angažovanih na širenju Porto Montenegra, kada je smrtno stradao I. J. (32) iz Sombora, uprkos velikom riziku za sopstvene živote, lično pokušavali da iz zadimljenog i zapaljenog potpalublja broda, izvuku i spasu svog radnika.

Vojislav Vojo Bujković biće sahranjen u ponedjeljak, 13.juna u 17 časova na mjesnom groblju u gornjogrbaljskom selu Sutvara. Iza sebe je ostavio majku, suprugu, sestru, dva sina, kćer i petoro unučadi.

Povodom Svjetskog dana zaštite mora i oceana u Splitu predstavljena kampanja ‘Poslušaj glas prirode‘

0
Povodom Svjetskog dana zaštite mora i oceana u Splitu predstavljena kampanja ‘Poslušaj glas prirode‘
Poslušaj glas prirode – Foto: Edubrovnik / DNZ

U povodu Svjetskog dana zaštite mora i oceana na splitskim Prokurativama u srijedu je predstavljena kampanja “Poslušaj glas prirode” Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, piše Otvoreno more.

Sudjelovanjem u prigodnim nagradnim kvizovima, posjetitelji su mogli provjeriti svoje znanje o bogatoj bioraznolikosti Hrvatske, a za najmlađe je bio organiziran i dječji kutak u kojem su imali priliku upoznati se s ugroženim životinjama, te naučiti više o povezanosti različitih organizama i njihovoj ulozi u ekosustavu, dok su se najvještiji mogli okušati i u izradi hranilica za ptice.

U sklopu događanja, koji za cilj ima potaknuti pozitivnu promjenu stavova i navika stanovništva u zaštiti prirode i očuvanju bioraznolikosti, predstavila se i mobilna izložba Infocentra Diverterra, čiji multimedijalni sadržaj u proširenoj stvarnosti promiče teme zaštite okoliša i prirode, te klimatskih promjena i bioraznolikosti.

Kampanja “Poslušaj glas prirode” jedan je od ključnih komunikacijskih elemenata projekta “Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000”, najvećeg projekta osnaživanja sustava zaštite prirode u Hrvatskoj. Vrijednost ovog projekta iznosi 186.497.150 kuna, a Europska unija ga sufinancira s 85% sredstava u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.

– Ovakvim aktivnostima želimo dodatno ukazati na činjenicu da nas priroda sve povezuje. U sklopu kampanje “Poslušaj glas prirode” dajemo glas divljim vrstama, kao važnim stanovnicima Hrvatske i potičemo građane da preispitaju vlastite stavove i postupke te tako uvide kako jednostavni koraci, koje mogu poduzeti i sami, doprinose zaštiti prirode i bioraznolikosti u lokalnom okruženju. Time ujedno poboljšavaju kvalitetu svoga života – izjavio je ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, Aljoša Duplić.

Kampanja s ciljem zaštite prirode i bioraznolikosti poziva na aktivno uključivanje stanovništva kroz promjenu životnih navika i volontiranje za prirodu te dodatno informiranje o odgovornom ponašanju prema invazivnim vrstama i držanju egzotičnih ljubimaca, smanjenju potrošnje prirodnih resursa i slično.

S obzirom na povod, naglasak događanja stavljen je i na Jadransko more i njegovu zaštitu. U usporedbi sa Sredozemljem, Jadransko se more, ističu organizatori kampanje, može smatrati malenim ekosustavom, ali je po svojoj bioraznolikosti jedan od najbogatijih ekosustava Hrvatske u kojem živi ili se razmnožava desetak tisuća morskih vrsta i podvrsta, a karakterizira ga i velika raznolikost obalnih i morskih staništa, od kojih su neka karakteristična samo za Hrvatsku.

Poslušaj glas prirode – Foto: Edubrovnik / DNZ

Kako navode, posljednjih dvadesetak godina povećavaju se negativni utjecaji na morski ekosustav koji se očituju kroz pretjerani izlov, ubrzano starenje i degradaciju obalnih i morskih staništa, te klimatske promjene, iznimne količine otpada u moru, a posebice plastike, kao i sve učestaliju prisutnost stranih vrsta od kojih su neke i invazivne.

Navedene promjene sve više pogađaju i sektor morskog ribarstva koji izravno ovisi o očuvanju prirodnih resursa. Uloga zaštićenih područja na moru nadilazi samo očuvanje prirode jer ona donose i gospodarsku korist društvu te su temelj plavog gospodarstva.

Vrijedne aktivnosti i akcije koje provode u svrhu očuvanja prirode i bioraznolikosti, uz Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR), Splićanima i njihovim gostima predstavilo je devet javnih ustanova koje upravljaju ekološkom mrežom Natura 2000 s područja Dalmacije, Istre, Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije, te nevladina udruga Sunce iz Splita, ukazavši na međusobnu povezanost divljih vrsta i ljudi.

Putarina za automobile na crnogorskom auto-putu najskuplja u regionu

0
Putarina za automobile na crnogorskom auto-putu najskuplja u regionu
Autoput CG – Bar – Boljare

Putarina od 3,5 EUR za putnička vozila na budućoj dionici auto-puta Bar – Boljare je najskuplja u regionu, pokazuje uporedna analiza Vijesti.

Dionica Smokovac-Mataševo duga je 42 kilometra, što znači da će kilometar koštati osam centi.

Iz Ministarstva kapitalnih investicija, na čijem čelu je Ervin Ibrahimović, Vijestima su kazali da se putarina za upotrebu auto-puta sa zatvorenim sistemom naplate putarine izračunava i naplaćuje prema udaljenosti koju vozilo prelazi i kategoriji vozila, na osnovu jedinične cijene po kilometru pređenog puta, a da se maksimalna jedinična cijena po kilometru utvrđuje prema troškovima izgradnje, održavanja, upravljanja i troškovima razvoja auto-puta.

”Na osnovu do sada urađenih studija izvodljivosti predložena je jedinična cijena od 0,08 EUR po kilometru za putničko vozilo kao najzastupljeniju kategoriju vozila, odnosno proporcionalno uvećano za druge kategorije vozila”, saopštili su iz Ministarstva.

Cijene putarina auto-puta u regionu su znatno niže.

Tako je za dionicu auto-puta Miloš Veliki dužine oko 130 kilometara, od Beograda do Čačka potrebno izdvojiti manje od četiri EUR, odnosno oko tri centa po kilometru, što je više nego duplo jeftinije od crnogorskog auto-puta.

Ta trasa je dio budućeg auto-puta do Crne Gore.

Cijena putarine za auto-put od Sarajeva do Zenice je šest konvertabilnih maraka, što je oko tri EUR. Ta dionica je duga 53,8 kilometara, što znači da je cijena po kilometru pet centi.

Za dionicu od Skoplja do Tetova u Sjevernoj Makedoniji treba izdvojiti svega jedan EUR, ili tri centa po kilometru.

Cijena putarine je jeftinija i u znatno bogatijoj Hrvatskoj, koja je članica Evropske unije (EU). Na primjer, za dionicu od Zagreba do Rijeke, koja je duga 140 kilometara, treba uzdvojiti oko 9,3 EUR, ili nešto više od šest centi po kilometru.

Na posljednjoj sjednici Vlade utvrđene su cijene putarina za budući auto-put i za druge kategorije vozila, pa za motore iznose 1,5 EUR, dok je najviša cijena za teretna motorna vozila sa prikolicom na istoj dionici 17 EUR.

U usvojenom dokumentu predviđene su cijene i za uključenja sa mjesta Pelev Brijeg i Veruša, pa za isključenje na Mataševu treba izdvojiti dva EUR od Pelevog brijega i 1,5 EUR od Veruše.

Upitani da li smatraju da su navedene cijene putarina prikladne, ako su u regionu znatno jeftinje, iz MKI su ponovili da je cijena određena uzimajući u obzir troškove izgradnje, održavanja, upravljanja i razvoja auto-puta.

Navode da se, analizirajući cijene putarine u regionu, jedinična cijena po kilometre za putnička vozila kreće od pet centi u Srbiji do osam centi u Hrvatskoj.

”S tim da naglašavamo da su troškovi izgradnje, održavanja i upravljanja ovim auto-putevima različiti”, rekli su iz Ministarstva.

Izgradnja prioritetne dionice je počela 11. maja 2015. godine i trebalo je da bude završena na isti dan 2019. Glavni radovi su već u početku kasnili skoro godinu. Rokovi za završetak su tri puta produžavani. Sada se očekuje da auto-put bude otvoren u julu, više od tri godine nakon predviđenog roka.

Solistički koncert Carla Gjurgjevića u Kotoru 13. juna

0
Solistički koncert Carla Gjurgjevića u Kotoru 13. juna
Carlo Gjurgjevic

Solistički koncert Carla Gjurgjevića biće održan u crkvi Svetog Duha odnosno Koncertnoj dvorani Muzičke škole “Vida Matjan” Kotor, u ponedjeljak 13.juna u 19 sati.

Gosti koncerta biće Tijana Begović-flauta, klasa Žana Lekić i Oleksij Molčanov.

Pronađeni ostaci helikoptera nestalog u Italiji s pet tijela

0
Pronađeni ostaci helikoptera nestalog u Italiji s pet tijela
Italija – Foto: Ratno vazduhoplovstvo Italije

Ostaci helikoptera, koji je u četvrtak nestao s radara između regija Toskana i Emilia-Romagna u Italiji, a u kojem se nalazilo sedam osoba, pronađeni su na Apeninima, javlja Anadolu Agency (AA).

Italijanska agencija ANSA objavila je da je u ostacima helikoptera pronađeno pet tijela.

Iz pokrajine Modena navedeno je da je helikopter HH139 koji pripada italijanskom ratnom zrakoplovstvu otkrio olupinu helikoptera u dijelu između područja kampa Battisti na Apeninima i regije Segheria između Toskane i Emilia-Romagne.

Lokalni mediji su objavili da je osoba koja je planinarila u regiji Cusna na Apeninima prijavila da je vidjela ostatke helikoptera.

Helikopter, koji je sa sedam ljudi, od kojih su četiri Turci, poletio 9. juna u Treviso iz Lucce u Italiji, nakon nekog vremena nestao je s radara.