Slušajte nas | Boka News

Grad Kotor uspješno predstavljen na kursu kineskog jezika i kulture pobratimskog Xi’ana

-

13/06/2022 14:04

Grad Kotor uspješno predstavljen na kursu kineskog jezika i kulture pobratimskog Xi’ana

Ukupno 171 državni službenik iz 20 gradova među kojima je i Kotor, grad pobratim Xi’ ana, iz 13 zemalja pohađao je onlajn program učenja kineskog jezika uz upoznavanje kulture Kine i grada Xi’ana u trajanju od 8 nedjelja pod nazivom: ‘Učenje kineskog jezika, stvaranje zajedničke budućnosti’.

Polaznici iz Kotora koji su posredstvom Opštine Kotor pohađali ovaj kurs, zaposleni u javnoj upravi, školama, turizmu i ugositeljstvu, nakon dobijenih sertifikata podijelili su svoje utiske o ovoj inicijativi i saradnji sa Opštinom Kotor:

„Kurs je predstavljao odličnu priliku ne samo za savladavanje osnova kineskog jezika, već i za upoznavanje s kulturom, istorijom i geografijom Narodne Republike Kine, ali i specifičnostima Xi’ana, grada pobratima naše opštine i jedne od istorijskih prijestonica Kine. Sem toga, dodatna vrijednost ovog programa se ogleda u tome što nam je omogućio komunikaciju s kolegama iz zemalja s kojima Crna Gora nema dovoljno razvijene odnose, poput država Jugoistočne Azije“ -kazao je Radovan Ognjenović, lokalni konsultant Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Ministarstvu evropskih poslova.

“Zadovoljna sam i zahvalna što sam bila u prilici da pohađam kurs kineskog jezika. Dopada mi se ideja učenja o jeziku i kulturi kroz stvarne situacije. Vjerujem da je takvo znanje primjenjivije jer kroz praksu i djeca kojom se ja bavim, najbolje uče. Razumijevanje je na taj način bolje, a znanje trajnije i funkcionalnije” ističe Jelena Kaluđerović, nastavnik u O.Š. “Veljko Drobnjaković”, Risan.

Anamarija Brajković, zaposlena u Sekretarijatu za kulturu, sport i društvene djelatnosti i licencirani turistički vodič istakla je: ”Veoma sam zadovoljna Online Chinese language training programom. Naučila sam nešto sto o Kini nisam ranije znala dok smo kroz domaće zadatke uspjeli da još više upoznamo kinesku kulturu, tradiciju i jezik. Najinteresantnije mi je bilo predstavljanje na kineskom i recitovanje čuvenih kineskih poema. Potrudila sam se da pravilno izgovorim riječi, da predstavim sebe i da zapisem kako se svaka riječ pravilno izgovara. To je veliki uspjeh za mene, budući da se prvi put susrećem sa učenjem ovog jezika. Svaki jezik nosi svoju težinu ali trudom i radom se dolazi do ostvarenog cilja. Osoba je boogatija što vise jezika govori. Čestitam svim ucesnicima kursa na dobijenom sertifikatu i veliko hvala Opštini Kotor na asistenciji tokom čitavog procesa.”

“Kao svojevrsnoj ambasadorki crnogorskog turizma, stečeno znanje kineskog jezika će mi pomoci da brojnim turistima, sa ovog brzo rastućeg trzista, približim sve ljepote i znamenitosti Kotora i Crne Gore. Hvala pobratimskom gradu Xi’an-u na ukazanoj prilici da besplatno pohadjam ovaj, veoma sadrazaj kurs Kineskog jezika”-navela je Kristina Bojanić, Specijalista menadžmenta u turizmu i ugostiteljstvu, menadžerka recepcije u Boutique Hotelu “Astoria” Kotor.

”Moja interesivanja su kultura i umjetnost a već godinama me posebno interesuje kineska kultura. Pogledala sam mnogo dokumentarnih emisija na tu temu a sa posebnom pažnjom pratim sadržaje u vezi sa kineskom muzikom i kinematografijom. Jako sam srećna što sam imala priliku da pohađam ovaj kurs.” kazala je ovom prilikom Ivana Milić, zaposlena u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru.

Kurs je bio besplatan i otvoren za građane Kotora zaposlene u školama, na Univerzitetu, firmama, lokalnoj upravi i javnim preduzećima bez ograničenja broja polaznika. U narednom periodu predviđa se njegov nastavak a program je pokrenula onlajn akademija Hantang kulture Xi’ana koja predstavlja jedan od najvećih projekata koje Otvorenog univerziteta u Xi’anu (OUX) kao dio razvojnog plana gradske vlade u okviru inicijative ‘Pojas i put’. Ovaj program je dizajniran za državne službenike gradova članica UCLG ASPAC (Organizacija ujedinjenih gradova i lokalnih samouprava Azija-Pacifik) ali i za međunarodne gradove pobratime Xi’an-a. Polaznicima su na taj način bili na raspolaganju sveobuhvatni, kvalitetni i praktični digitalni resursi za učenje kineskog jezika. Namijenjen je početnicima kao i onima sa određenim stepenom poznavanja kineskog jezika i uključuje četiri onlajn kursa: ‘početni kineski’, ‘upotreba kineskog u stvarnom scenariju’, ‘razumijevanje Kine” i šarm Xi’an-a’.

Erasmus + projekat RiskMan: Apel ribarima da prijave ulov strane i invazivne vrste

Boka News

-

13/06/2022 11:18

0

Erasmus + projekat RiskMan: Apel ribarima da prijave ulov strane i invazivne vrste

Institut za biologiju mora i Prirodno-matematički fakultet Univerziteta Crne Gore pozvali su ribare, akvakulturiste i sve ostale osobe koje provode vrijeme na moru, jezerima i rijekama da im pomognu u formiranju baze podataka o nalazima stranih i invazivnih vrsta. Riječ je o segmentu Erasmus + regionalnog projekta „Jačanje obrazovnog kapaciteta za upravljanje rizikom od stranih i invazivnih vodenih vrsta na Zapadnom Balkanu“ (RiskMan ).

PRVI NALAZI

Rukovoditeljka projekta dr Ana Pešić kaže za Pobjedu da je zajedno sa klimatskim promjenama, uvođenje stranih, nenativnih i invazivnih vrsta široko prepoznato kao jedna od glavnih prijetnji biodiverzitetu voda i uticaju na dobrobit ljudi.

-Strane i invazivne vrste smatraju se glavnom pokretačkom snagom koja može da naruši socio-ekološke sisteme stvarajući značajne uticaje na dobrobit ljudi. Veliki broj stranih i invazivnih vrsta široko je rasprostranjen u zemljama Balkana, kako morskih tako i slatkovodnih, ali istraživanja pokazuju da postoje praznine i nedostaci u znanju o trenutnom stanju, distribuciji i njihovim uticajima. Zato smo pozvali ribare, akvakulturiste… da nam pomognu jer je njihovo svakodnevno prisustvo na vodi od višestrukog značaja, a najznačajnija je mogućnost njihovog brzog otkrivanja objašnjava Pešić. Ona dodaje da su prva evidentiranja stranih vrsta u našim vodama uglavnom vezana za ulove ribara ili opažanja ljudi koji su u svakodnevnom kontaktu sa morem.

-Mnogo je veća vjerovatnoća da će neko od njih prvi primijetiti novu vrstu, nego da će se ona registrovati direktno naučnim istraživanjem. Razlog za to je mali broj jedinki koje se na početku nalaze u ekosistemu. Zbog ovog i apelujemo na ljude da nam dostave podatke o neobičnim ulovima ili viđanjima kaže Pešić. Problem stranih, odnosno unesenih vrsta, u Jadranskom moru raste iz godine u godinu usljed povećanja njihove brojnosti u ekosistemu. Takođe, strane vrste domaćima predstavljaju konkurenciju za hranu, prostor i druge resurse i tako stvaraju pritisak na njihove populacije – Invazivni vodeni organizmi mogu pričiniti znatne štete prvenstveno sektorima ribarstva i marikulture, ali i drugim. Njihovo što ranije otkrivanje je od izuzetnog značaja za naknadno praćenje njihovih jedinki, kao i uklanjanje ukoliko je ono izvodljivo. Ali nijesu sve strane vrste i invazivne. Invazivne su one koje su štetne po ekosisteme u koje su dospjele, a one koje to nijesu, nazivaju se egzotičnim. Neke od najupečatljivijih invazivnih vrsta u Jadranskom moru jesu plavi rak (Callinectes sapidus) koji nanosi velike štete ribarima uništavajući im ulove i ribolovne alate, i ribe četvorozupke (vrste iz porodice Tetraodontidae) koje mogu biti jako opasne po zdravlje ljudi jer sadrže jak otrov. Uz rakove i ribe, u Jadran je dospjelo i mnoštvo drugih organizama. Neke od značajnijih su zelene alge iz roda Caulerpa, tzv. tumor mediterana navodi Pešić.

PUTEVI DOLASKA

Uzroci dolaska stranih vrsta u Jadransko more mogu biti prirodni, najčešće zbog širenja prirodnog rasprostranjenja (pr. ulazak kroz Gibraltarski moreuz iz Atlantskog okeana), zatim usljed povećanja temperature mora mnoge vrste šire svoje rasprostranjenje, ili prenosom preko drugih organizama. Međutim, kaže Pešić, mnogo češći su oni vezani za ljudsko djelovanje, kao što su balastne vode brodova, akvakultura, akvaristika i slično.

– Jedan od značajnih puteva ulaska stranih i invazivnih vrsta jeste i otvaranje Sueckog kanala, čime je omogućeno da veliki broj vrsta iz Crvenog mora i Indijskog okeana naseli Mediteran, tzv. Lesepsijski migranti. Eventualni opstanak vrste u ekosistemu u kojem se našla zavisi od njenih prirodnih karakteristika i sposobnosti prilagođavanja na uslove nove sredine. Sami ekosistemi imaju i prirodni kapacitet za odbranu od stranih vrsta, koji se ogleda u prisustvu domaćih predatora ili specifičnih uslova životne sredine. Nažalost, zbog pretjeranog izlova, broj jedinki različitih predatorskih vrsta je znatno opao u Jadranskom moru. Ovo značajno doprinosi bržem i lakšem uspostavljanju populacija stranih vrsta ističe Pešić.

/D. Š./

Preporuke za čitanje iz Knjižare So

Art

Boka News

-

13/06/2022 11:08

0

U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, retorike, političke publicistike i knjiga za djecu.

Kroz sudbinu čovjekla koji melanholično govori o tragici života, neostvarenoj ljubavi, dužnosti, dostojanstvu i odanosti Kazuo Išiguru u romanu Ostaci dana finom ironijom oslikava čitav jedan svijetu nestajanju. U ljeto 1955. gospodin Stivens kreće na put koji će kod njega izazvati niz sjećanja na minula vremena.. Roman bogat dirljivim uspomenama na dane prije Velikog rata, na izgubljene želje i izgubljenu ljubav. Po ovom Bukerom nagrađenom romanu snimljen je i istoimeni film koji je savršeno dočarao magiju Išigurovog stila. Pred nama je iskrena ljudska studija o ličnostima, klasama i kulturi. Izdavač je Dereta.

Zemlja drugih roman je Lejle Slimani. Mlada Francuskinja Matilda zaljubljuje se u Armina, marokanskog vojnika koji se u Drugom svjetskom ratu borio u francuskoj vojsci. Poslije rata par se naseljava u Maroku. Dok Amir pokušava da obrađuje jalovu zmlju Matilda se bori sa nepovjerenjem koje izaziva kao strankinja i pokušava da odgaji dvoje djece u svijetu čija pravila ne razumije. Deset godina koje ovaj roman pokriva su godine sve većih tenzija koje će dovesti do nezavisnosti Maroka 1956. godine. Zemlja drugih roman je o ljubavi, istoriji ali i o emancipaciji i žrtvovanju. Izdavač je Booka.

Ruske priče je zbirka koja s prosto mora imati u kućnoj biblioteci. U Rusiji je svaki pisac bio strogo individualan, ali sve ih je objedinjavlala jedna istrajna težnja – da razumiju budućnost zemlje, sudbinu svog naroda i njenu ulogu u svijetu. Maksim Gorki je isticao da je cilj književnosti da pomogne čovjeku da povrati vjeru u sebe, da se bori sa prostaklukom u ljudima, da umije da pronađe dobro u njima, a Gogolj da pisac ima samo jednog učitelja – same čitaoce. Sem njih dvojice u knjizi u i priče od Puškina, Ljermontova, Turgenjeva, Dostojevskog, Tolstoja, Čehova, Bulgakova, Babelja i drugih. Izdavač je Otvorena knjiga.

Staklena devica autorke Ketrin Kukson roman je o tajnama ljubavi i ponosu. Anabela je bila jedino dijete u bogatoj porodici vlasnika fabrike stakla. Na svoj deseti rođendan, savladana radoznalošću, otvorila je zabranjena vrata koja su vodila u privatne odaje njenog oca, vidjela nešto što nije smjela i time pokrenula otkrivanje tajne čuvane dugi niz godina. Kada bude napunila osamneaestu ova osjetljiva i lijepa mlada žena puna želja i ideala, saznaće istinu o svom porijeklu i cio njen svijet će se srušiti. I ovim romanom Ketrin Kukson dokazuje zašto su joj knjige prodane u više od 130 miliona primjeraka. Izdavač je Laguna.

Govori koji su promenili svet Sajmona Sibaga Montefjorea raskošna je zbirka nezaboravnih riječi vrhunskih besjednika. Neki govori su herojski i nadahnjuju, a neki pak zloslutni. Dok su neki prefinjeni i dirljivi, drugi su surovi i jezivi. Među govornicima su carice i osvajači, romanopisci, sportisti, sanjari i ubice. Tu su, između ostalih, Čerčil i Elizabeta Prva, Staljin i Džingis-kan, Kleopatra, Nehru i Muhamed Ali. Ova knjiga vodi čitaoce kroz vjekove i kulture širom svijeta i, bez ikakve sumnje, pravi je izbor za one koji vole da analiziraju društvo i istoriju. Izdavač je Laguna.

Hronika nemoguće države nova je knjiga Nenada Kecmanovića koja govori o svim nelogičnostima, paradoksima i iskušenjima vezanim za Bosnu i Hercegovinu. Autor ih u 200 sabranih kratkih tekstova sa mnogo duha piše o tamošnjoj situaciji i političkom mentalitetu. Priče se protežu od Kecmanovićevog djetinjstva na Marindvoru, gdje su nekada gostovali putujući cirkusi, a sada su tu locirane zajedničke institucije države. Dok gleda izvještaje sa sjednica u Sarajevu prisjeća se cirkuskih predstava s majmunima i dresiranim konjima. Tekstovi pred nama su kratki politički eseji koji bi se lako mogli doraditi u politikološke studije. Izdavač je Catena mundi.

Treasure Island knjiga je za mlađe čitaoce iz popularne edicije Read in English, nastala prema čuvenoj priči Roberta Luisa Stivensona. Tekst su adaptirali i preuredili nastavnici u želji da se čitanje najvećih svjetskih klasika učini lakšim. Sjajne ilustracije omogućavaju momentalno razumijevanje a u knjizi se nalazi i englesko-srpski rječnik koji olakšava čitanje i pamćenje osnovnih riječi. Mlađi čitaoci će se sa zadovoljstvom ukrcati na brod Hispanjola zajedno sa Džimom Hokinsom i krenuti u potragu za blagom. Izdavač je Laguna.

*

Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.

Ryanair uvodi liniju iz Podgorice za Mančester

Region

Boka News

-

13/06/2022 10:44

0

Ryanair uvodi liniju iz Podgorice za Mančester

Niskotarifni prevoznik Ryanair uvodi novu liniju iz Podgorice, i to za Mančester u Velikoj Britaniji.

Linija će se održavati dva puta sedmično, četvrtkom i nedjeljom, počev od 30. oktobra. Karte su već u online prodaji na sajtu Ryanaira.

Mančester će postati deveta destinacija ovog popularnog avioprevoznika iz glavnog grada Crne Gore i prvi put da su ta dva grada povezana vazdušnom linijom, javio je ExYu Aviation News.

Ryanair Podgoricu povezuje i sa Barselonom, Berlinom, Bolonjom, Briselom, Krakovom, Londonom, Vroclavom i Zagrebom.

Rusija enormno zaradila od nafte i plina u prvih 100 dana rata

Svijet

Boka News

-

13/06/2022 10:34

0

Rusija enormno zaradila od nafte i plina u prvih 100 dana rata

Rusija je u prvih 100 dana rata u Ukrajini od izvoza fosilnih goriva zaradila 93 milijarde eura. Većina fosilnih goriva poslana je u Europsku uniju, a prosječna izvozna cijena bila je oko 60% viša nego lani, pokazalo je novo istraživanje.

Naime, prema izvještaju neovisnog Centra za istraživanje energije i čistoću zraka (CREA) u Finskoj, čak 61% izvoza ruskih fosilnih goriva otišlo je u Europsku uniju za oko 57 milijuna eura.

Najveće pojedinačne zemlje uvoznice ruskih fosilnih goriva su Kina (12.6 milijardi eura), Njemačka (12.1 milijardi eura) i Italija (7.8 milijardi eura), stoji u izvještaju koji je objavio AFP, prenosi Index.

Najviše ruskih prihoda od fosilnih goriva odnosi se na sirovu naftu (46 milijardi eura), a potom slijede plin koji Rusija izvozi plinovodima, naftni derivati, prirodni plin (LNG) i ugljen.

Iako je ruski izvoz fosilnih goriva pao u svibnju jer su mnoge zemlje i kompanije smanjile uvoz ruskih energenata zbog invazije na Ukrajinu, globalni rast cijena fosilnih goriva nastavio je puniti ruski proračun pa su ruski prihodi od fosilnih goriva dosegnuli rekordne razine.

Ruske cijene fosilnih goriva za izvoz su u prosjeku 60% više nego lani, stoji u izvješću. Neke zemlje, poput Kine, Indije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, povećale su uvoz fosilnih goriva iz Rusije, navodi se.

“Dok EU razmatra strože sankcije Rusiji, Francuska je povećala svoj uvoz i postala najveći kupac prirodnog plina na svijetu”, rekla je analitičarka CREA-e Lauri Myllyvirta.

“S obzirom na to da se većina tih kupnji ne odnosi na dugoročne ugovore, to znači da je Francuska svjesno odlučila koristiti ruske energente nakon invazije na Ukrajinu”, dodala je.

Zelenski: Slika ranjenog 12-godišnjaka trajno lice Rusije

Svijet

Boka News

-

13/06/2022 10:31

0

Zelenski: Slika ranjenog 12-godišnjaka trajno lice Rusije

Ukrajinski branitelji žestoko se bore za “svaki metar” Sjeverodonecka, rekao je predsjednik Volodimir Zelenskij, dok su ruske snage uništile most na cesti do drugog grada ostavljajući civile sa samo jednim izlazom.

Ruske snage zauzele su veći dio Sjeverodonecka, uništivši dijelove grada u jednom od najkrvavijih napada otkako su 24. februara napale Ukrajinu, a pobjeda bi im tamo mogla dati zamah u široj borbi za kontrolu nad istočnom ukrajinskom regijom Donbas.

– Ključni taktički cilj okupatora nije se promijenio: nastavljaju pritiskati Sjeverodoneck, tamo se vode žestoke borbe – doslovno za svaki metar, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u noćnom video obraćanju u nedjelju, dodajući da ruska vojska pokušava dovesti nove snage u Donbas.

Zelenski je rekao da je slika 12-godišnjaka ranjenog u ruskom napadu sada trajno lice Rusije u cijelom svijetu.

– Samo te činjenice će odrediti kako svijet vidi Rusiju, rekao je.

– Ni Petar Veliki, ni Lav Tolstoj, već djeca ranjena i ubijena u ruskim napadima, rekao je očito smjerajući na prošlotjedne izjave ruskog predsjednika Vladimira Putina koji je usporedio vojnu kampanju Moskve s osvajačkim pohodom ruskog cara Petra Velikog u 18. stoljeću na švedske teritorije.

Ukrajinske i ruske snage u nedjelju su se i dalje borile ulicu po ulicu u Sjeverodonecku, rekao je guverner pokrajine Luhansk Serhij Gajdaj.

Ruske snage zauzele su veći dio grada, ali ukrajinske snage i dalje kontroliraju industrijsku zonu i kemijsku tvornicu Azot u kojoj su sklonjene stotine civila.

– Oko 500 civila ostalo je na području tvornice Azot, od kojih su 40 djeca. Ponekad vojska uspije nekoga evakuirati, rekao je Gajdaj.

No, Rusi su uništili most preko rijeke Sjeverni Donec koji povezuje Sjeverodoneck s gradom Lisičanskom, rekao je Gajdaj.

Tako je ostao samo jedan od tri mosta iz grada.

– Ako se most nakon novog granatiranja sruši, grad će uistinu biti odsječen. Neće biti načina da se vozilom napusti Sjeverodoneck, rekao je Gajdaj, ističući nedostatak sporazuma o prekidu vatre i dogovorenih koridora za evakuaciju.

Gajdaj je rekao da je Lisičansk također granatiran, te da je tamo ubijeno šestogodišnje dijete.

Reuters nije mogao potvrditi te tvrdnje.

U Pokrovsku, jugozapadno od Sjeverodonecka, žene, djeca i starci, neki u invalidskim kolicima, ukrcali su se u subotu na jedini vlak koji je evakuirao ljude, na početku dugog putovanja od zone sukoba do sigurnosti u Lavovu blizu granice s Poljskom.

– Ostali smo do posljednjeg trenutka, nismo htjeli otići, ali život nas je natjerao da preživimo, rekla je Ljuba, žena iz Lisičanska za Reuters dok je čekala da vlak krene.

– Odlazimo, ne znamo kamo kome, ali odlazimo.

Pad Sjeverodonecka, u posljednjem džepu u rukama ukrajinskih snaga u strateškoj regiji Luhansk, predstavljao bi za Rusiju veliki korak prema jednom od Putinovih ciljeva “posebne vojne operacije”.

Prema ukrajinskom glavnom stožeru ruske snage pucale su iz minobacača i topništva prema jugu i jugozapadu od Sjeverodonecka. No navodi se da su ukrajinske snage odbile ruske pokušaje napredovanja prema nekim mjestima.

Reuters nije mogao neovisno provjeriti izvješća s bojišta.

Nakon što je bila prisiljena smanjiti svoje početne ciljeve invazije na Ukrajinu započete 24. veljače, Moskva je svoju pozornost usmjerila na proširenje kontrole u Donbasu, gdje proruski separatisti drže teritorij od 2014. godine.

Ruske snage neprestano bombardiraju gradove na jugu i istoku, ostavljajući mnoge u ruševinama i tisuće civila mrtvih, prema Ujedinjenim narodima.

Drugdje ruske krstareće rakete uništile su veliko skladište u kojem se nalazilo američko i europsko oružje u zapadnoukrajinskoj regiji Ternopil, izvijestila je ruska agencija Interfax.

Guverner Ternopila rekao je da su rakete ispaljene iz Crnog mora na grad Čortkiv djelomično uništile vojni objekt i ranile 22 osobe.

Lokalni dužnosnik rekao je da tamo nema pohranjenog oružja.

Reuters nije mogao neovisno potvrditi te izvještaje.

Sveti Anton Padovanski – Svetac koji se posebno poštuje u Boki Kotorskoj

Boka News

-

13/06/2022 10:00

0

Sveti Anton Padovanski – Svetac koji se posebno poštuje u Boki Kotorskoj

Blagdan Svetog Antona Padovanskog “Sveca čitavoga svijeta“, koji se po kalendaru katoličke crkve obilježava 13. juna, proslavlja se širom Boke Kotorske.

Od ranih jutarnjih sati održava se niz bogosluženja, kao i procesija oko crkava posvećenih ovom Sveca u Kotoru, Tivtu, Herceg Novom, Perastu…

Sveti Anton je zaštitnik Tivta od 1734. godine.

Sveti Anton je nakon Gospe najpoštovaniji svetac u Boki Kotorskoj. Tome se ne treba čuditi, jer na mnogim mjestima u Boki Kotorskoj su bili redovnici, u prvom redu Franjevci kojima je Sveti Anton jedan od glavnih svetaca i oni su širili taj kult. S obzirom na čudesa Svetog Antona, zaštitnik mora, pomoraca, ribara, putnika, sve je to dobrinjelo da u ovom podneblju Sveti Anton bude veoma prisutan i poštovan. Inače, to je najpoštovaniji Svetac na svijetu, kojeg poštuju ne samo katolici već i pravoslavci, protestanti…

Sveti Anton

1 od 4

Sveti Anton Padovanski spada u red najznačajnijih svetaca Katoličke crkve, rodio se 1195. u Lisabonu, a umro je 13. juna 1231. pored Padove. Mada plemićkog porijekla, rano je otišao u samostan i brzo se zaredio za svećenika. Kratko vrijeme je boravio u Sjevernoj Africi, ali se zbog bolesti vraća. Nakon smrti Svetog Franje, 1226. godine, na skupštini franjevaca izabran je za provincijala proširene bolonjske provincije u sjevernoj Italiji.

Još za života stiče ugled i poštovanje, a mnogi vjernici su vjerovali da posjeduje svetačke moći i čini čuda u korist slabih i bolesnih.

U Portonovom očekuju odličnu sezonu

Boka News

-

13/06/2022 9:45

0

U Portonovom očekuju odličnu turističku sezonu i veliku posjećenost gostiju, saopšteno je iz ove kompanije.

Portparolka Portonovog, Adrijana Husić, kazala je da zbog dešavanja u svijetu svi moraju da se prilogođavaju i dodatno privlače goste sa različitih i novih destinacija.

U vezi sa tim, ona je istakla da je sve veće interesovanje gostiju iz Zapadne Evrope i Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

“Naravno, za sve nas je to dodatna obaveza da kreiramo nove sadržaje, jer turistima nije dovoljno samo da dođu na jedno lijepo mjesto i uživaju u moru i suncu. Neophodno je da im ponudimo sadržaje koji će ih animirati. Zato smo i ove godine pripremili brojne sadržaje kako bi boravak bio što ugodniji“, kazala je Husić.

Najveći broj događaja organizovaće se od juna do septembra.

„Kreirali smo događaje za najmlađe, porodice, ali i one koji su planirali da dođu sami. Posrijedi su različite izložbe, koncerti. Naročito interesovanje izazvale su regate zajedno sa nedavno otvoreniim Portonovi jaht klubom”, dodala je Husić.

Ona je podsjetila da je Portonovo kreiran da ponudi smještaj koji nije tipično hotelski.

“Zato govorimo o Portonovom kao rizortu i zaista imamo sve veći broj ljudi koji biraju da budu sa nama deset i više dana. Radujemo se da dočekamo kako goste, tako i stanovnike Portonovog, jer u našoj ponudi imamo i stanove koji su na prodaji. Želimo da Portonovi nastavi da živi kao što smo to zamislili kada je otvoren 2019. godine – da bude jednako interesantan i strancima i ljudima iz Crne Gore”, zaključila je Husić.

KotorArt Pjaca od filozofa: teme kulturnog naslijeđa, ekologije, manjinskih prava i digitalnih tehnologija

Boka News

-

13/06/2022 9:30

0

KotorArt Pjaca od filozofa: teme kulturnog naslijeđa, ekologije, manjinskih prava i digitalnih tehnologija

Dvanaesta po redu KotorArt Pjaca od filozofa realizuje se ovog ljeta održavanjem muzičkih, debatnih i edukativnih programa značajnih projekata – projekta Savremene tvrđave kulture: Boka, Trebinje, Novi Sad i projekta Modifying Error 404: ka zelenim, digitalnim i inkluzivnim društvima.

Regionalni projekat saradnje Savremene tvrđave kulture: Boka, Trebinje, Novi Sad iniciran je od strane Međunarodnog festivala KotorArt, a realizuje se uz podršku Fonda za Zapadni Balkan i u partnerstvu sa NGO Mostovi i Music&More SummerFest-om iz Trebinja i udruženjem Almašani iz Novog Sada. Dio aktivnosti biće održan na različitim tvrđavama – mjestima koja su nekada simbolizovala sukobe, nepristupačnost i zatvorenost, a koja će ovom prilikom postati utvrđenja za promociju kulturnog naslijeđa, dijaloga, mira, povezanosti i raznolikosti.

Aktivnosti ovog projekta u Kotoru podrazumijevaju realizaciju četvorodnevne konferencije od 29. jula do 1. avgusta, a njen program obuhvata zajednički koncert Vojnog orkestra Gardijske čete Vojske Crne Gore i Vojne muzike Gornje Austrije, pod upravom dirigenata Mila Belevića i Gernota Hajdegera, panel diskusije na temu različitih praksi upravljanja i važnosti participativnog pristupa, valorizacije i održivog upravljanja kulturnim naslijeđem u Boki, Crnoj Gori i regionu, projekciju filma Tvrđava Boka snimljenog u produkciji NGO KOD, kao i nastup mladih crnogorskih muzičara koji studiraju u Austriji – solo pevačica Antonije Vučinović i Lorene Janković, i pijaniste Andrije Jovovića. Međunarodni festival KotorArt ovim projektom nastavlja uspješnu praksu preplitanja umjetnosti sa važnim društvenim temama i intenzivira nivo regionalne kulturne razmjene i saradnje. Projekat se održava u partnerstvu sa Fondom za Zapadni Balkan, Ministarstvom odbrane Crne Gore, Ministarstvom odbrane Austrije, Ambasade Austrije u Crnoj Gori i Erste banke.

Referišući se na grešku u komunikaciji računarske mreže, međunarodni projekat Modifying Error 404: ka zelenim, digitalnim i inkluzivnim društvima ukazuje na značaj i podiže svijest o tri važna stuba savremenih društava – digitalnim i manjinskim pravima i zelenoj agendi. Ciljevi ovog projekta, podržanog od strane Fondacije za otvoreno društvo, su podrška i promocija ekologije, ekološkog aktivizma i održivog razvoja, promovisanje demokratije i ljudskih prava u kontekstu rastuće digitalizacije i jačanje društvene kohezije kroz afirmaciju i promociju romske kulture i umjetnosti.

Pjaca od filozofa, segment KotorArt festivala, interesantnim razgovorima istaći će povezanost društva i prirode, njihovog međusobnog odnosa i korelacije. Princip povezanosti i uslovljenosti koji važi u prirodi, trebalo bi da bude primjer čovjeku u socijalnim odnosima, učeći ga altruizmu, izjavili su iz PR službe Festivala.

Posebno osmišljen segment Festivala, pokrenut 2018. godine, je EKOtorArt posvećen promociji održivog razvoja, ekologije, identifikovanju ekoloških problema, sa praktičnim angažovanjem i aktivnim doprinosom njihovom rješavanju. U gradskom parku Slobode biće postavljeno nekoliko instalacija i skulptura izrađenih od recikliranog materijala skupljenog akcijama čiščenja našeg podmorja i priobalja.

Pod vođstvom muzičara i ekološkog aktiviste Antonija Pušića, poznatog kao Rambo Amadeus, biće organizovane dinamične diskusije na aktuelna pitanja očuvanja lokalnih i regionalnih prirodnih resursa, isprepletene sa džez koncertima.

Predstavnici više od 20 organizacija prisustvovaće Ljetnoj školi za digitalna prava, koju organizuje SHARE fondacija. Stručna izlaganja će rezultirati efikasnijim umrežavanjem i transferom znanja, a uključene organizacije će dobiti priliku da se zajednički bave pitanjima digitalnih prava u regionu.

Program Evropskog romskog instituta za umjetnost i kulturu (ERIAC) odnosi se na širenje znanja o romskoj savremenoj umjetnosti kroz javnu diskusiju i nastupe muzičara, koji ljepotom i snagom umjetnosti nastoje ukloniti etničke barijere.

Međunarodni festival KotorArt ovog ljeta će se održati u periodu od 1. jula do 14. avgusta, sa bogatim i raznovrsnim programom, pod pokroviteljstvom UNESCO-a, Ministarstva kulture i medija i Opštine Kotor, uz podršku Evropske unije, Fonda za Zapadni Balkan, Fondacije za otvoreno društvo, brojnih ambasada u Crnoj Gori i drugih značajnih partnera i sponzora.

Hvala moru – običaj koji bi mogli turistički valorizovati

Boka News

-

12/06/2022 19:25

0

Hvala moru – običaj koji bi mogli turistički valorizovati

„Muo malo mjesto na obali Boke, kroz povjest dokumentirano je kao isključivo ribarsko iako su Muljani u XIX stoljeću bili i barkarijoli. Ova mala župna zajednica poznata po blaženom Graciji iz Mula (Kotorskom) i danas čuva drevnu tradiciju Blagoslov mora, barki i ribarskog alata. Ovaj običa se nekada baštinio i u drugim mjestima Kotorske biskupije, ali do naših je dana sačuvan jedino na Mulu, mjestu koje se diči svojom ribarskom tradicijom…“ – kazao je za naš portal mjesni župnik don Robert Tonsati.

Po starom i za Boku Kotorsku jedinstvenom običaju, na prvi ponedjeljak nakon svetkovine Duhova (ove godine je to bilo nešto kasnije u četvrtak 9. juna) vjernici župe BDM Pomoćnice Kršćana na Mulu, okupili su se na euharistijsko slavlje i na blagoslov mora.

Inače, ovaj običaj, u narodu poznat kao Rusalje poznat je, i po mnogim drugim mjestima u svijetu, osobito onim župama koje su vezane za more. Narodni naziv Rusalje (lat. Rosalia, tal. Russaglia) prisutan u Dalmaciji odnosi se svetkovinu Duhova, oko tih dana su se slavio početak žetve, zahvaljivalo darovima koji dolaze iz prirode, kazao nam je don Robert Tonsati.

„Zazivanje Božjeg blagoslova na more i barke, ujedno je prilika za zahvalu na svim primljenim dobrima koje Bog daje ovom kraju po moru, te za žrtve i darove kojima su ribari i pomorci tijekom stoljeća ugradili u život njihove crkve i župe. Ovo je prilika moliti za blagoslov svim živim ribarima, pomorcima i putnicima na moru, te se sjetiti preminulih“ – poručio je don Robert Tonsati.

Nakon molitvi i blagoslova, župnik je tri puta uronio drveno raspelo u more, blagoslovio brodice i ribarske alate, te su se vjernici u procesiji vratili u crkvu i uz pjesmu iskazali poštovanje Gospi.

Dio turističke ponude

O mogućnosti da ovaj jedinstveni drevni običaj bude više primjećen i bolje ispraćen od stanovnika Boke, te predstavljen kao dio turističke ponude don Robert Tonsati poručuje:

“Smatram da je običaj važno sačuvati u njegovom izvornom značenju, da se ne vadi iz konteksta. Možda bi bilo lijepo kada bi ovaj običaj zaživio više, najprije počevši od susjednih župa kada bi ljudi koji imaju barke i koji željeli primiti taj Blagoslov, došli sa svojim barkama, brodicama. Što se tiče turističke valorizacije ja osobno nisam pobornik, turistifikacije običaja, ako se tako može kazati, jer se na taj način može žrtvovati izvorno značenje. To se dogodilo sa Perastom kada umjesto Zavjetnog dana se uporno govori o gađanju kokota, umjesto da se stavi u kontest i da se to gađanje kokota shvati kao jedan od elemenata proslave Zavjetnog dana, zahvalnost Bogu i Bogorodici za spas od Turske najezde.

Blagoslov mora – Muo 2022. foto Boka News

Meni bi bilo drago da ovaj običaj dobije na snazi tako što će ljudi prepoznati njegovu vrijednost i više sudjelovati, sami željeći ono što je izvorno, a onda bi se mogao upakovati u turističku priču koja bi bila zanimljiva turistima, ali ponavljam čuvajući kontest. To je onda nešto što i UNESCO prepoznaje. UNESCO kada štiti običaje i nematerijalnu baštinu štiti u njihovom izvornom shvaćanju…“ – poručio je do Robert Tonsati.

/M.M/

*Fond za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija