Fotografska ostavština umjetnika, fotografa i fotoreportera Pave Urbana, koja broji oko 9500 negativa i dijapozitiva u boji, nastalih od početka autorovog bavljenja fotografijom pa do posljednjih fotografija stradanja Dubrovnika, darovana je zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt.
Na svečanosti u Kneževoj palači u Zadru, ugovor o darovanju u četvrtak navečer potpisali su ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt (MUO) Miroslav Gašparović i Mirjana Urban, majka Pave Urbana.
Ravnatelj Gašparović zahvalio se na vrijednoj donaciji antologijskog fotografskog materijala koji će ovom gestom ostati trajno živ i dostupan brojim generacijama, danas i u budućnosti.
Dodao je kako će donacija fotografske ostavštine Pave Urbana, koja će biti uvrštena u Zbirku novije fotografije MUO, biti vrijedan doprinos fundusu Muzeja.
“Pred nama je velik posao sređivanja cijele ostavštine, sistematiziranje, digitalizacija, a kada se sve to napravi, bit će prezentirano na najbolji mogući način, a u planu je i velika monografija o radu tada mladog umjetnika fotografa i fotoreportera”, najavio je Gašparović.
Kustosica Zbirke novije fotografije MUO Iva Prosoli naglasila je kako je iznimno važno da radovi ovakvog kulturološkog i umjetničkog značenja nađu svoje mjesto u muzejskoj instituciji kako bi mogli biti trajno sačuvani i dostupni javnosti.
“Dobiti uvid o cjeloviti opis jednog autora, čak i kad je on nastajao u ovako kratkom razdoblju kao što je to slučaj s Pavom Urbanom, velika je privilegija. Puno znači za razumijevanje umjetnika, njegova razvoja, načina promišljanja stvarnosti i medija te u konačnici omogućuje pravilno čitanje i valorizaciju umjetnika u širem kontekstu”, istaknula je.
Donirane snimke prikazuju život na ulicama i dubrovačku svakodnevicu, kulturna događanja, umjetnički život grada, izložbe, kazališne predstave i koncerte, autorov privatni život, prijatelje, a na kraju pripreme za rat, ratnu stvarnost i razaranja.
U suorganizaciji Narodnog muzeja Zadar i Umjetničke galerije Dubrovnik, otvorena je i izložba “Pavo Urban (1968. – 1991.) – Prizori tame/Scenes of Darkness”, koja je održana prošle godine u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik i kojom je bilo obilježeno 30 godina od Domovinskog rata i pogibije umjetnika.
Na istoimenoj izložbi u Zadru predstavljeno je sedamnaest odabranih umjetnikovih radova koji dokumentiraju ratnu zbilju i koji su dio Zbirke moderne i suvremene umjetnosti Umjetničke galerije Dubrovnik.
Među njima je zastupljeno i dvanaest posljednjih fotografija snimljenih 6. prosinca 1991. godine za najžešćeg napada na Dubrovnik u kojemu je mladi fotograf izgubio život te iza sebe ostavio iznimno važnu i vrijednu fotografsku umjetničku ostavštinu.
Autorica i kustosica izložbe je Petra Golušić, viša kustosica iz Umjetničke galerije Dubrovnik, a moći će se razgledati do 30. septembra u Edukativnoj dvorani Kneževe palače u Zadru.
Nezapamćena kiša i bujične poplave pogodile Italiju Foto: Instagram/ @federicacinti / via Reuters
Broj smrtno stradalih u nevremenu koje je u noći na petak pogodilo središnju talijansku regiju Marche porastao je na 11, a dvije se osobe smatraju nestalima, objavile su u subotu vlasti.
Nastavljamo potragu da bismo pokušali pronaći dvoje nestalih”, stoji u priopćenju pokrajine Ancone. Po pisanju lokalnih medija riječ je o osmogodišnjem djetetu i 56-godišnjoj ženi.
Mache je pogodila obilna kiša, mjestimice jednaka šestomjesečnom prosjeku oborina te je prouzročila poplave i blatne bujice.
U nekim je dijelovima regije voda prodrla u podrume. Vodene bujice odnijele su brojne automobile, a neki su ostali zatrpani pod nanosima blata. Zbog odrona tla i drveća koje se polomilo pred naletima vjetra i kiše presječene su brojne lokalne ceste, što otežava rad spasiocima.
U većem dijelu Italije i u subotu se zadržalo loše vrijeme. I dalje puše jak vjetar, osobito na zapadnoj obali, u području Toskane i pokrajine Rim.
U regiji Marche očekuje se još oborina, a lokalne vlasti stanovništvo su pozvale da ostane u domovima.
– Ne zadržavajte se u prizemlju. Sklonite se na gornje katove kuća, poručio je svojim biračima gradonačelnik Senigallije Massimo Olivetti.
U Ravenni je olujno nevrijeme u subotu ujutro polomilo vezove norveškog kruzera Viking Sea na kojem se nalazilo 870 putnika i 200 članova posade.
Trebalo je poduzeti višesatne osjetljive manevre te angažirati pet tegljača da se brod stabilizira i vrati u pristanište.
Aleksandar Perović čovjek kojem su divlje zvijeri prijatelji a trebale bi biti i svima nama. Njihovim tragom zalazi hrabro u svaki kutak Crne Gore, od planina pa sve do mora, prateći njihove tragove ispisuje sopstveni nemjerljivi trag biologa istraživača. Iza Aleksandra i njegovih kolega iz CZIP-a stoje samo one uspješne, pozitivne priče koje oblikuju našu danšnjicu. Posebno voli i poštuje gorostasa naših planina-medvjeda. Odnedavno sfera njegovog istraživanja je medvjedica, ali ona sredozemna.
Festival ptice, so i ljudi je festival na kom ste premijerno prikazali fim o sredozemnoj medvjedici ali i film iz arhive RTS-a koji govori o ovoj vrsti ali i upriličili izložbu.
Sredozemna medvjedica je najugroženiji morski sisar u Evropi i nalazi se na crvenoj listi. Unazad pedest ili šesdest godina je razdoblje njenog velikog areala koji je jednim dijelom bio i u Crnoj Gori, kod nas nije više prisutna već se povukla i stvorila glavni nukleus koji se nalazi u Grčkoj i dijelu Kipra. Kolege u Grčkoj rade sjajan posao tako da se u zadnjih par godina sredozemna medvjedica pojavila u Albaniji više puta, što je i dokumentovano, takođe se pojavila i prošle a i ove godine u Hrvatskoj, što znači da sredozemna medvjedica zasigurno koristi naše teritorijalne vode ali na žalost se ne zadržava kod nas. Zaključujemo da se ne zadržava jer smo mapirali sve morske pećine, i nijesmo mogli naći nikakv dokaz njenog prisustva u istim. Edukativni film je prikazuje rad biologa istraživača koji sprovodi istraživanje podvodnih pećina sa ciljem da dobije podatke o eventualnom prisustvu sredozemne medvjedice. Iz filma se može zakljućiti i vidjeti kakva staništa ona preferira.
Sredozemna medvjedica
Sredozemna medvjedica je nekada obitavala u Crnoj Gori kada je zabilježen posljednji primjer ove vrste i zašto je ona potisnuta sa našeg podneblja?
Film Tajne Jadrana iz arhive RTS-a koji se prikazao na festivalu Ptice so i ljudi, cjelokupnim sadržajem je posvećen sredozemnoj medvjedici. Zadnja medvjedica je Crnoj Gori ubijena 1969. godine na sjeverozapadnom dijelu Luštice i od tada na žalost nemamo dokaza o njenom prisustvu kada su u pitanju morske vode Crne Gore. Zašto je potisnuta? Postoji više razloga i više prijetnji ali glavni razlog je zapravo čovjek koji je vezan za more, koji živi od mora, koji je gledao kao velikog kompetitora, jer je ona znala da se upetlja u ribarske mreže i naravno čovjek je cijenim, pogrešno zaključivao, da ona utiče i na brojnost populacije cjelokupnog ribljeg fonda mora i besomučno je tražio i ubijao. Tako da danas u Sredozemlju imamo oko 600 jedinki.
Jedan od razloga je vjerovanje o sredozemnoj medvjedici a i ekonomski razlozi, znamo i da se ispod sloja kože nalaze depoi masti kod te vrste, koja se uzima kao resurs za ishranu ljudi.
Dešavalo se prije nekolio decenija što smo i vidjeli na Kipru u toku rada sa njihovim Ministrastvom, kroz istorijske zapise da su ljudi često posjećivali iste pećine u kojima je bila prisutna sredozemna medvjedica hvatali su je, lovili su je i koristili je topeći njeno salo, postoje takvi nalazi.
Sredozemna medvjedica
Čovjek je smatra kompetitorom opet zbog prijetnje po ulov, da li ona destekuje riblji fond, da li se hrani komercijalno značajnom morskom faunom?
Sredozemna medvjedica je za vrijeme Jugoslavije bila kritično ugrožena i za sve štete koje je pravila na ribarskom alatu država je davala nadokanadu. Današnjom izložbom smo htjeli da pokažemo koje su to riblje vrste kojima se sredozemna medvjedica prioritetno hrani a to je fratar riba, obična hobotnica, uvijena hobotnica i pagar riba. Te riblje vrste nijesu komercijalne vrste koje ribari love i daju na tržiše, tako da moramo da radimo na edukaciji, moramo da razgovaramo, moramo da tražimo zajednička rješenja ali i da sačuvamo pećine koje su mjesto njenog obitavanja i podizanja mladih, i da kroz jasne i precizne konzervacijske akcije omogućimo njen povratk u teritorijalne vode Crne Gore, jer siguran sam da pored cijelog biodiverizitetskog bogatstva koje Crna Gora ima, zaslužujemo da imamo takvog predstavnika, u našim vodama.
Pritisci dolaze nesumnjivo od čovjeka a jedan od pritisaka je betonizacija i uznemiravanje njihovih staništa.
Nažalost da. U zadnje dvije decenije svjedoci smo urbanizacije na samoj obali, posebno pećina koje su bile sjajne za sredozemnu medvjedicu a bile su na Luštici, ali to neka nama bude lekcija za sve ono što je preostalo i da znamo na pravi način da iskoristimo i pomognemo prirodi i pokažemo ljepotu u punom kapacitetu. I hajde da budemo iskreni, čovjek jeste dominatna vrsta ali istrebljivanjem jedne po jedne vrste će samo samom sebi nauditi.
Kada možemo očekivati da u Crnoj Gori opet vidimo sredozemnu medvjedicu, kakva su predviđanja?
Mi upravo sve ovo radimo da bi stvorili uslove za njen povratak. Kolege u Grčoj rade dobar posao pa se nukleus širi ka Albaniji, koja se sa vremena na vrijeme vidi u vodama Albanije, što je i dokumentovano. A kako je sredozemna medvjedica teritorijala životinja i ako se nukleus ojača a stepen reprodukcije bude na većem nivou sasvim sam siguran da ćemo i imati sredozemnu medvjedicu u sljedećih pet do deset godina i kod nas.
mapa staništa
Sve zavisi od nas, ali to podrazumijeva prije svega kontinuirano praćenje, monitoring, kontrolu ali i međunarodnu saradnju?
Ova izložba je pokazala kroz fotografije pećina od Grče, Albanije i Hrvatske prikaz njenih staništa ali i da mi ne možemo ništa postići ako ne radimo sa kolegama iz regiona sa kojima dijelimo Jadransko more, i to je uvijek bio ključ uspjeha. Sve naše akcijesu su dobro isplanirane i funkcionišemo kao jedan orkestar.
Sredozemna medvjedica kakve pećine voli?
Moram da kažem da je ona rano unazad voljela da obitava i na otvorenim plažama zajedno sa mladima i da ih podiže. Ali je pod uticajem čovjeka morala se adptirati na nove uslove i načine i tražiti pećine koje imaju hodnik, koje imaju jedan lijep prilaz koji se završava pješčanom ili šljunkovitom plažom. Važno je da ta pećina nije pod direktim uticajem talasa, već da je zaštićena od njihovog direktnog utcaja. Takođe postoje pećine koje su takve gdje morate da ronite da bi došli do plaže, tako da je to njihova adaptacija na nove uslove života. Kroz naš edukativni film publika se mogla upoznati i informisati kako izgledaju dobre pećine, pješčana plaža…
Sredozemna medvjedica kakva je to vrsta?
Evolutivno gledajući kako se u litarturi može naći, sredozemna medvjedica pojavila se prije dvadest miliona godina i ona nije bila čist akvatični organizam, već je bila terestrični organizam i njen predak nije imao peraja i ona je fenotipski bila napribližnija medvjedu. Kasnije su se ekstremiteti transformisali u peraja i ona je postala tipični akvatični organizam. Ona je teritorijalna životinja, ženke brane svoje mlade i nepredvidljiva je životinja.
Koliko mladih može da donese na svijet?
Svega jednog ili dva mladunca i to je problem zašto se taj nukleus ne širi u ekspanziji u kojoj bi smo željeli i zbog niskog nataliteta moramo raditi da taj jedan mladi postane adult. Njihov životni vijek je teško odrediti jer je njihovo primarno stanište u Grčkoj. Ona prije svega zavisi od hrane i u stanju je da pređe veliki broj kilometara u potrazi za hranom i životni vijek je duži ako su zadovoljene potrebe za hranom, ako ima izvor hrane, tako da ima dosta faktora na kojima treba raditi da bi se definisao njihov životni vijek da budemo iskreni i u Grčkoj imamo slučajeve namjernog ubijanja sredozemne medvjedice što svakako nije na mjestu.
sredozemna medvjedica
Šta povezuje Ulcinj i ovaj festival sa sredozemnom medvjedicom?
Upravo smo mapirali sve pećine od Hreceg Novog pa do Ulcinja i od sedam dobrih pećina za razmnožavanje i podizanje mladih za sredozemnu medvjedicu dvije su u blizini Valdanosa. Mi smo željeli da kroz ovaj festival prije svega lokalnom stanovništvu i turistima prikažemo da Ulcinj ima i druge kvalitete i druge mogućnosti. A i kada je u pitanju ova vrsta posjetioci su jako pozitivno reagovali. Meni je bilo zaista drago kada sam vidio reakcije ulcinjana koji su sa ponosom na fotografijama pećina pokazivali upravo njihove pećine i da znaju za njih, ali i da je za njih ovo nova informacija što je sjajno i to je zapravo ono što smo željeli da postignemo, jer će samo na taj način pećine biti sačuvane prije svega od lokalnog stanovništva a zatim i na državnom nivou.
Šta poručujete za kraj našim čitaocima ?
Prirodu treba čuvati i prirodu treba poštovati, treba se truditi da prirodu razumijemo i što manje utičemo na nju. Priroda uvijek ima rješenje za sve a mi trebamo pokušati da je što manje remetimo.
Spremnost da doprineseš sebi je utkano u biće svakog čovjeka, a spremnost da doprineseš zajednici je stvar poštovanja i divljenja jer u osnovi leži u nesebičnosti, takav je Aleksandar ponosno korača za novim pobjedama na zadovoljstvo svih nas.
Izvršni odbor Turističke organizacije Herceg Novi izabrao je Milju Vitorović za izvršnu direktoricu ove ustanove, potvrdio je za RTHN Zoran Savković, predsjednik IO. U prethodnom šestomjesečnom periodu, u mandatu vršioca dužnosti direktora, na čelu TO bio je Đorđe Stanojlović.
– Na sinoćnjoj sjednici Izvršnog odbora donijeli smo odluku da direktorica bude Milja Vitorović i ostale kandidate obavjestili o našoj odluci. Tokom intervjua, koji je bio dug i sadržajan, govorili smo o aktuelnoj situaciji u Turističkoj organizaciji, manama koje treba ukloniti i smjeru u kojem treba postaviti razvoj organizacije. Biće još sastanaka i sa zaposlenima i sa direktoricom. Izvršni odbor će pratiti dešavanja i razvoj prema planu koji budemo napravili za ovu i naredne četiri godine, kazao je Savković.
Milja Vitorović je do sada bila na poziciji direktora Agencije za zaštitu i razvoj Orjena.
Sportsko ljeto u Luštici Bay ulazi u završnicu, a jedno od velikih finala je Druga Međunarodna brdska trka Luštica Bay Uphill Race – u nedelju, 18. septembar, od 16 sati, okupiće se na jednom mjestu biciklisti i trkači, koji će se nadmetati u obje discipline. Domaćini su Luštica Bay i The Chedi Luštica Bay Hotel, a organizator je Multisport akademija Mayer.
Broj slotova u trci je ograničen, a ukupno će biti 20 slotova za biciklizam, 20 slotova za trčanje i 20 slotova za multisport tj. kombinovano biciklizam i trčanje. U totalnom zbiru, biće 40 startova na biciklu, 40 startova na trčanju i 60 sportista u svim disciplinama. Ukupna dužina staze je dva kilometra, sa visinskom razlikom od 180 metara i usponima koji dosežu čak i do 25 odsto nagiba. Trke se održavaju u muškoj i ženskoj kategoriji.
„Luštica Bay UPHILL trka je jedinstveno takmičenje u ovom dijelu Evrope. Od takmičara se očekuje izuzetna fizička spremnost koju će pokazati u desetak minuta, koliko je u prosjeku potrebno da se pređe ova staza bilo trčeći ili na biciklu. Iako je staza duga svega 2km, konstantan uspon za svega par minuta svim takmičarima oduzume dah i natjera ih da ih sebe izvuku i posljednje atome energije kako bi uspješno prešli liniju cilja. Za atmosferu pored staze je zadužena karnevalska grupa „Karampana“, a inspirisaciju smo dobili sa najvećih biciklističkih trka poput Tour de Franca, La Vuelte i Giro d’Italia”, saopštio je Igor Majer, direktor trke.
„I ove sezone Luštica Bay tim je uspješno organizovao više izuzetnih internacionalnih sportskih događaja, u raznovrsnim disciplinama koji su se odvijali na moru i kopnu, odnosno na terenima u okviru našeg naselja kao i u akvatoriju zaliva Trašte. Zahvaljujući prirodnoj konfiguraciji terena na poluostrvu Luštica Bay, staza na predstojećoj trci Luštica Bay Uphill Race je veoma zanimljiva i izazovna, ali takmičari istovremeno uživaju u prizorima morskog plavetnila Jadrana i gustog stoljetnog zelenila koji pružaju dodatno nadahnuće u dostizanju cilja i prevazilaženju sopstvenih granica svakog sportiste“, rekla je Sonja Banićević, supervizor događaja u Luštici Bay.
Predstojeća trka donosi velika uzbuđenja i ozbiljne napore za takmičare, a pobjednici će biti proglašeni u sljedećim kategorijama: TOP 3 u muškoj i ženskoj kategoriji u biciklizmu, tri najbolja takmičara u muškoj i ženskoj kategoriji u trčanju, kao i tri najbolja takmičara u multisport disciplini, takođe u muškoj i ženskoj kategoriji. Posebno priznanje očekuje najbržeg takmičara i najhitriju takmičarku u ukupnom vremenu u biciklizmu i trčanju, koji postaju Kralj i Kraljica brda. Pobjednicima će biti dodijeljene medalje i pehari.
Start trke je ispred hotela The Chedi Luštica Bay, u nedjelju 18. septembra u 16 časova. Prema propozicijama trke, start je hronometarski, na svakih 60 sekundi, sa pauzom između disciplina od 60 minuta. Za takmičare koji se nadmeću u obje discipline, trčanju i biciklizmu, pauza je minimum 90 minuta.
Dozvoljene su sve vrste bicikala, odnosno mountain bike MTB, drumski, hronometarski, triatlon i drugi, kao i sve vrste prenosa. Nije propisana donja granica u težini bicikala. Upotreba električnih bicikala nije dozvoljena, niti bicikala koji su opremljeni bilo kojom vrstom motora.
Luštica Bay – TO Tivat – foto Ranko Maraš
Rekord staze u Luštici Bay u biciklizmu drži Goran Cerović, sa vremenom od 6:16 minuta, dok je dosadašnji rekorder u trčanju Vuk Kaluđerović, sa vremenom od 10:21 minuta. Najbolje ukupno kombinovano vrijeme do sada je zabilježio Slobodan Milonjić i iznosi 18:21 minuta. U konkurenciji dama, rekord staze u biciklizmu i kombinovano drži Jelena Tomašević, sa vremenima 9:14 minuta i 21:21 minut, dok je vlasnica rekorda u trčanju Radmila Miladinović, sa vremenom 12:05 minuta.
Na prošlogodišnoj, prvoj ediciji u Luštici Bay, učestvovali su sportisti iz regiona i evropskih zemalja, odnosno iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Bugarske i Holandije, ali i iz dalekih zemalja poput Kambodže, Kanade i Argentine.
Pored sportskih dešavanja, gledaoci i publika će prije, tokom i poslije trka uživati u sjajnom atmosferi na promenadi. Biće to i prilika da se posjetioci počaste nekom od odabranih delicija iz bogate gastronomske ponude u Luštici Bay, kako bi ovaj vikend na zalasku ljeta pružio ugođaj koji će ostati u sjećanju.
Karatisti Bijele sa pet zlatnih medalja završili su nastup na međunarodnom turniru u Banja Luci.
Zlatne medalje osvojili su Petar Mikulić (8-9 godina, do 26), kadeti Uroš Dragaš (do 52), Nenad Đuričić (do 63) i Sofija Mikulić (preko 54) i Nemanja Mikulić, koji je bio najbolji u open kategoriji, u konkurenciji seniora.
Turnir u Banja Luci okupuio je 446 takmičara iz 26 klubova iz Crne Gore i Bosne i Hercegovine.
Sredina je septembra, a već sada možemo reći da je ove godine u saobraćaju poginulo više osoba nego nekih prethodnih godina.
“Ove godine smo imali ukupno 48 smrtno stradalih dok je prošle godine taj broj iznosio 34. Dakle, imamo povećanje za nekih 41 procenat ukupno stradalih lica”, kazao je Ilija Janjušević iz Uprava policije.
Zbog svega, nameće se pitanje da li je policija dovoljno prisutna na našim putevima.
“Broj kontrola mora da bude veći. To nam pokazuje stanje kod nas, jer je takva svijest vozača i svih učesnika u saobraćaju kod nas. To može svakodnevno da se vidi i to je po meni jedini vid u ovom trenutku dok drugim metodama ne uspijemo razviti svijest našeg učešća u saobraćaju”, kazao je vještak saobraćajne struke Milanko Damjanović.
“Mi bismo više voljeli da budemo prisutni na putnim pravcima ali jednostavno, službenici Saobraćajne policije pored kontrole i regulisanja saobraćaja imaju i niz drugih aktivnosti, od obezbjeđenja javnih okupljanja, sportskih, muzičkih i drugih manifestacija ali svakako smo prisutni u mjeri u kojoj nam to dozvoljavaju i ostali poslovi”, dodao je Janjušević.
A kako policija ne pokriva svaki korak, možda bi to mogle nadzorne kamere. Sve što treba je, kaže Damjanović, slijediti primjer najrazvijenijih.
“Posebno kada je u pitanju Velika Britanija ili Holandija u smislu upotrebe kamera za detekciju prekoračenja brzine. Čak i prije 2.000. godine oni su imali reda veličine po više hiljada kamera na svojim kolovozima. To je jedan vid koji treba da kopiramo, prosto, ništa drugo da ne implementiramo samo njihov način primjene”, kazao je Damjanović.
Lokacija za takve uređaje ne fali. Mada se čini da su prioritetne na magistralnim putevima.
“Ove godine smo imali najviše smrtno stradalih lica na dionici Podgorica – Cetinje – Budva, dakle to nam je putni pravac koji je bio ove godine najkritičniji, doduše to je i saobraćajnica koja je bila najfrekventina”, kazao je Janjušević.
Osim što zabrinjava broj stradalih ne prestaje da iznenađuje ponašanje vozača. Policija je za 8 mjeseci izdala više od 76.000 prekršajnih naloga i podnijela više od 20.000 prekršajnih prijava. Zbog vožnje pod dejstvom alkohola, sankcionisano je 7.700 vozača.
Izvinjenje pripadnicima romske populacije povodom izlaganja na redovnoj sjednici Skupštine opštine Herceg Novi uputio je odbornik Demokrata Savo Niković.
-Upućujem izvinjenje pripadnicima romske populacije povodom mog izlaganja na redovnoj sjednici Skupštine opštine Herceg Novi. Nije mi bila namjera da ih, na bilo koji način povrijedim i omalovažim. Naime, moje izlaganje se odnosilo na rad preduzeća Čistoća, a evidentno je bilo da je tokom sezone ulica Mihaila Mustura bila prljava, te da se zbog nedostatka radne snage čistila samo jednom tokom cijele sezone. Tim povodom sam nesmotreno pomenuo zaposlene radnike preduzeća Čistoća. Vama gospodine Jaha, sugerišem da provjerite da li je dr Savo Niković u prethodnom periodu ugostio pripadnike romske populacije u svom domu, na piću i ručku, i kakav odnos imam prema njima, kazao je Niković upućujući još jednom iskreno izvinjenje.
-Niko nema ništa protiv bilo čijeg političkog djelovanja, samo napominjem da i naša partija je u svom radu, i na lokalnom i državnom nivou, uvijek promovisala i branila ljudska i demokratska prava pripadnika RE populacije i da smo uvijek imali odličnu saradnju. Ne vidim razloga da jedna nesmotrena izjava, bude uzrok daljeg optuživanja i uvreda. Ja sam se zbog svoje izjave iskreno izvinuo, poručio je Niković u izvinjenju koje je uputio putem medija.
Romski savjet oštro je osudio izjavu Odbornika Demokrata u Herceg Novom Sava Nikovića.
“Na sjednici Skupštine Opštine Herceg Novi, jedan od odbornika iz političke partije “Demokrate-Mir je naša nacija” Savo Niković, u svom izlaganju u kojem je komentarisao radnike koji su zaposleni u D.O.O “Čistoća” , jasno je naglasio kako su isti “bahati”, “smećari romske nacionalnosti”..”, saopšteno je iz Romskog savjeta.
Navode da riječi Nikolića doživljavaju kao uvredu za njihov narod.
“Zaista ovo doživljavamo kao uvredu za naš narod, javno poniženje i očekujemo reakciju kako predstavnika političke partije “Demokrate-Mir je naša nacija” tako i zaštnika ljudskih prava, jer zaista smatramo da ovo tipičan primjer govora mržnje i širenje predrasuda i diskriminacije prema romskoj zajednici”, zaključuju iz Savjeta.
Ne prolazi Vam više “adut” kojim ste počeli kampanju, u kojoj Vam je poslije dvije godine na vlasti i dalje kriva opozicija, poručili su predsjedniku Opštine Tivat Željku Komnenoviću danas iz Tivatske koalicija DPS-SD-SDP-LP.
“To govori o Vašim rezultatima koji su na žalost zaprepašćujući. Očigledno da ste izbornu kampanju otpočeli manipulacijama. Da ni sami ne vjerujete ovome što ste napisali govore činjenice da ste prve noći nakon izborne pobjede građanima Tivta priredili folklor devedesetih, slaveći uz tuđe zastave i pjevajući pjesme žiteljima Donje Lastve i drugih krajeva našeg grada, za koje smo mislili da ne postoje ni u arhivama najvećih kleronacionalista na ovim prostorima” – poučuju iz koalicija DPS-SD-SDP-LP.
“Izabranom stazom, od prvog dana preuzimanja vlasti, pokazali ste da Vaš interes nije multietnička sredina kojom se Tivat decenijama ponosio, pa ste nam priredili “humanitarne koncerte” i razne kulturne događaje koji su rezultirali sloganom “Boka je Srpska”. Tada ste jasno, svima nama dokazali da od Vašeg predstavljanja kao građanskih listi nema više ništa i odredili pravac koji je jedina istina o Vama, jer vuk dlaku mijenja a ćud nikada.
Da smo u pravu potvrđuje i činjenica da Vas je već napustio dio najbližih saradnika- rukovodioca opštinskih organa.
Upućujemo Vas da onima koji su još uvijek tu, u posljednje dane Vašeg službovanja, skrenete pažnju da postupe u skladu sa zakonom kada su određene fasade u pitanju.
Možda razmislite, da bar na kraju, konačno i dostavite prijedlog odluke prinudnoj upravi, kako bi djeca sa teritorije opštine Tivat imala besplatan prevoz do škole, a koji ste toliko obećavali.
Da, gospodine Komnenoviću, ”živjećemo u gradu i poslije izbora”, ali ne u ambijentu kojeg Vi nesporno kreirate a u kojem naš Tivat, nažalost živi, već u ambijentu građanskog, mediteranskog i evropskog Tivta, neopterećenog etničkim i vjerskim podjelama” – kaže se u saopštenju Tivatska koalicija DPS-SD-SDP-LP
