Otvoreno prvenstvo Crne Gore za ILCA klasu održano je proteklog vikenda, od 3. do 5. juna 2022. godine, u Tivtu u Luštici Bay. U isto vrijeme organizovan je i Luštica Bay Optimist Kup, za najmladje jedriličare u klasi Optimist u kojoj se takmiče djeca do 14 godina starosti.
Više od 50 mladih jedriličara u klasama Laser – ILCA 7, ILCA 6 i ILCA 4 i klasi Optimist, nadmetali su se na izazovnom regatnom polju u zalivu Trašte. Pored takmičara iz JK Delfin iz Tivta, koji je organizator prvenstva, učestvovali su jedriličari iz klubova „Jugole Grakalić“ iz Herceg Novog i „Lahor“ iz Kotora. Takmičenja su organizovana u saradnji sa Crnogorskim jedriličarskim savezom, a uz podršku Opštine Tivat i Luštice Bay.
Državno prvenstvo u jedrenju – foto D. Miljanić
Titulu državnog prvaka u klasi ILCA6 osvojio je Nikola Golubović iz JK Delfin Tivat. Pavle Musić, takodje jedriličar JK Delfin izborio se za titulu državnog prvaka u klasi ILCA4. U klasi ILCA4 u konkurenciji djevojaka, prvakinja države je Helena Dabetić iz JK Lahor iz Kotora.
Ceremonija dodijele je održana u Amfiteatru Luštica Bay u nedelju nakon poslednjeg jedrenja. Najboljim jedriličarima trofeje su uručili reprezentativci Crne Gore u olimpijskoj klasi ILCA7 Milivoj Dukić, član Jk Jugole Grakalić, i Ilija Marković, jedriličar JK Delfin Tivat, zatim Predrag Vukčević, predsjednik Crnogorskog jedriličarskog saveza i u ime domaćina, Sonja Banićević, koordinator dogadjaja u Luštici Bay.
Državno prvenstvo u jedrenju – foto D. Miljanić
Osvajači postolja u svim klasama:
ILCA6
1. Nikola Golubović, JK Delfin
2. Stefan Andjelić, JK Delfin
3. Spasoje Djuranović, JK Delfin
ILCA4
1. Pavle Musić, JK Delfin
2. Andrija Marković, JK Delfin
3. Andrej Drakulović, JK Lahor
ILCA4 djevojke
1. Helena Dabetić, JK Lahor
2. Nina Starhinja, JK Lahor
3. Romina racković, JK Lahor
Optimist generalno
1. Marko Vujović, JK Lahor
2. Aleksa Roganović, JK Lahor
3. Marin Čižek, JK Lahor
Optimist do 12 godina
1. Vanja Strahinja, JK Lahor
2. Luka Klikovac, JK Delfin
3. Risto Milojević, JK Jugole Grakalić
Optimist djevojčice
1. Vanja Starhinja, JK Lahor
2. Nika Živković, JK Lahor
3. Tea Čelanović, JK Delfin
Grupacija malih prehrambenih objekata Crne Gore traži da se rad nedjeljom omogući samo trgovinama do stotinu kvadrata, a ne i velikim trgovačkim lancima. U dopisu navode da je to jedino rješenje za njihov opstanak.
Ističu da se već dvije godine nizom aktivnosti bore da institucijama i široj javnosti ukaže na položaj oko 600 malih porodičnih prehrambenih prodavnica i njihovih zaposlenih.
– Pokucali smo na mnoga vrata i bili dočekani iskrenom spremnošću da budemo saslušani i podržani u našoj borbi za opstanak. Ovo je prilika da se zahvalimo sindikalnim organizacijama jer su prepoznali težinu i neodrživost poslovanja u aktuelnim uslovima i kao savjesni ljudi i odgovorni profesionalci podržali dozvolu rada nedjeljom malim prodavnicama do 100 kvadratnih metara (tokom pet mjeseci) uz maksimalnu zaštitu prava zaposlenih – piše u dopisu.
Upozoravaju da je nakon tih “ohrabrujućih najava”, uslijedilo “obraćanje predstavnika velikih trgovinskih lanaca i njihov skoro jedinstven stav da neće dozvoliti izuzetak kojim bi bila pružena šansa za opstanak malih”.
Ocijenivši ga diskriminatorskim, navode da je “na trenutke bilo mučno slušati žalopojke privrednika čija se imovina i prometi mjere stotinama miliona eura”.
– Zakon velikih brojeva je neupitan. Veliki trgovinski lanci su uvoznici i distributeri velikog broja proizvoda, valute plaćanja robe mjere se stotinama dana, njihove cijene u nabavci su daleko ispod cijena malih trgovina i ta razlika ostaje u njihovim džepovima.
Naglašavaju da poslovne banke lakše i izdašnije izlaze u susret velikim lancima.
– Kamatne stope na kreditna zaduženja su niže, periodi otplate duži, provizije na kartična i ostala bezgotovinska plaćanja povoljnije. Tu je još niz povoljnosti pri kupovini goriva, dostavnih vozila, opreme… Jedna činjenica najbolje govori ko je i koliko diskrimininisan – veliki trgovinski lanci imaju udio na tržištu 92%, a svi ostali osam odsto, sa tendencijom daljeg pada udjela malih u tržišnom kolaču.
Ističu da je rad nedjeljom za jedne pitanje opstanka, a za druge novih 8 odsto tržišnog udjela.
– Sjetite se da nijeste oduvijek bili “veliki” i da se ne može biti velik bez ljudske empatije i društvene odgovornosti, ma koliko se miliona slilo na vaše račune. Na vaše “ili svi – ili niko”, odgovaramo: “ili mali – ili niko”! Svako drugo rješenje bilo bi poraz društva i diskriminitorski udar na one koji su zaista diskriminisani.
Mještanin Donje Lasstve kod Tivta Davor Krstović završio je danas i postavio i druge metalne stepenice za ulaz kupača u more na betonskoj plaži kod hotela „Kamelija“ u ovom tivatskom naselju.
Na taj način Krstović je za 100% povećao broj mjesta na kojima kupači mogu da uđu ili izađu iz mora na ovom kupalištu koje čini betonska ponta dužine oko 120 metara. Na njoj je do sada bilo samo dvoje stepenica i to na njenom sjeverozapadnom dijelu, dok kupači koji koriste jugozapadni dio kupališta praktično nisu imali načina da uđu i izađu iz mora.
Krstović kojeg smo danas zatekli na plaži sa alatom, kariolom i švajs-aparatom, sam je kupio materijal i izradio dvoje metalnih stepenica kao, kako kaže, svoj doprinos uređenju grada i kupališta za sezonu koja je već uveliko u toku. Nije želio da kaže koliko je novca uložio da napravi skale koje nisu ni prve, a ni zadnje što ih je ovaj vrijedni mještanin uradio i bukvalno poklonio javnosti jer je slično radio i prethodnih godina.
„Koliko god da ih kvalitetno izradite i bez obzira na to šti su prefarbane sa tri sloja zaštitne boje, metalne skale u agresivnoj i slanoj morksoj sredini ne mogu potrajati duže od dvije ili tri godine. Kako niko nije obnavljao skale kojih je nekada bilo mnogo više na ovom kupalištu, to sam ja sam prije nekoliko godina krenuo da izrađujem i postavljam po dvije skale na dijelu kupališta koje je blizu moje porodične kuće, a kako bih i mještanima i turistima uljepšao boravak na ovoj popularnoj plaži“- objašnjava Davor Krstović koji se nekada i sam bavio ugostiteljstvom držeći bivši kafić „Doria“. Ovaj Tivćanin je davno naučio da turizam podrazumijeva mnogo više od klasične ugostiteljske usluge u pansionu ili kafiću jer za sobom ima godine rada u nekadašnjem čuvenom naturističkom ljetovalištu poznatog francuskog „Cluba Mediteranee“ na ostrvu Sveti Marko kod Tivta, odnosno ziumksim ski-centrima te kompanije u Švajcarskoj.
Krstović sa tek postavljenim novim skalama
„Trudim se da kao savjestan građanim, koliko mogu, doprinesem uređenosti barem ovog dijela morskog dobvra u Tivtu pa zato i pravim i postavljam ove skale koje su svima na korist, kao i vodeći računa o čistoći i urednosti ovog malog dijala obale Tivta. Prije 4-5 godina imao sam stim u vezi, lijepi kontakt sa nekadašnjim direktorom i funkcionerom JP Morsko Dobro iz Budve Rajkom Mihovićem koga bih obavijestio o ovim mojima akcijama i radovima, međutim danas više niko iz Morskog Dobra ne pokazuje interesovanje za to, niti imam više kontakta sa njima.“- kazao je Krstovič dodajući da ga to neće obeshrabriti da i dalje, daje doprinos uređenju dijela kupališta kod hotela „Kamelija“, iako on nije formalni zakupac te plaže što je, osim gostima hotela, besplatno dostupna i svim drugim turistima i građanima.
„Ako se već kao država i društvo, primarno želimo baviti turizmom, moramo svi zajedno, mnogo više da se angažujemo, da poklanjamo, doprinosimo i radimo kako bi cijela ova destinacija bila ljepša i ugodnija, kako turistima, tako i domicilnom stanovništvu. Turizmom se baviti, podrazumijeva još mnogo toga od samog prodavanja kreveta u smještajnim obvjektima ili hrane i pića po restoranima. Ja sam 35 godina u toj priči i dosta sam tu naučio od Francuza i Švajcaraca sa kojima sam radio.“- ističe Krstović koji nije žeio da saopšpti koliko je svog novca do sada potrošio praveći i postavljajući več nekoliko godina za redom, metalne skale za kupače na ovoj plaži.
„Nije to važno. To je moj mali poklon za opšte dobro jer, budući da je moja porodiča kuća samo par metara odavde, ovo doživljavam kao moje dvorište i gledam da pomognem da to bude uredno, sigurno i bezbnjednost za kupače.“- zaključio je Krstović koji je poznat i po vrlo lijepom hortikulturnom uređenju male zalene površine ispred svoje kuće gdje rastu neke od najljepših i cvjetobvima najbogatijih primeraka ruža u Tivtu te brojno drugo dekorativno i aromatično bilje poput jasmina i lavande.
U organizaciji Instituta za biologiju mora Kotor Univerziteta Crne Gore, u Kotoru će od 13. do 16. juna biti održana druga međunarodna konferencija pod nazivom “Zaštita biodiverziteta Jadrana – AdriBioPro 2022”.
Konferencija će okupiti preko 100 učesnika, a već sada imamo prijavljenih preko 100 radova koji će biti predstavljeni kako usmeno, tako i putem prezentacija. Svečanim otvaranjem izložbe 13. juna u galeriji Kulturnog centra Nikola Đurković biće otvorena i konferencija. Ovog puta okupljamo veliki broj zemalja, ne samo iz Jadransko-jonske regije, nego i iz cijelog Mediterana.
Konferencija će biti usredsređena na savremena istraživanja o zaštiti biodiverziteta Jadrana, očuvanje priobalnih i morskih područja i održivo korišćenje morskih resursa, kao i na njihov doprinos u procesu donošenja odluka.
Savalia savaglia – koral – foto Wikispecies
Fokus će biti stavljen na valorizaciju biodiverziteta Jadrana, kako morskog tako i slatkovodnog, kao turističke ponude.
Konferencijske sesije biće održane u Centru za kulturu “Nikola Đurković” u Starom gradu Kotoru.
Ovog ljeta na Međunarodnom festivalu KotorArt predstaviće se horski akademski ansambli iz Zagreba i Beograda i istaknuti muzičari svjetskog renomea.
Najpoznatiji hrvatski akademski hor Ivan Goran Kovačić, čiji su visoki interpretativni dometi potvrđeni brojnim nagradama i priznanjima, nastupiće 16. jula 2022. godine u Bogorodičinoj crkvi u Prčanju, sa početkom u 21 h. Kao najbrojniji amaterski hor, pod dirigentskom palicom Luke Vukšića, na koncertu Hrvatska horska duhovna muzika izvešće program koji hronološki vodi kroz vijekove hrvatskog a cappella muzičkog stvaralaštva, od glagoljaškog crkvenog pjevanja pa sve do 21. vijeka. Koncert se održava uz podršku Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Ambasade Hrvatske.
Magičnu atmosferu Bogorodičine crkve u Prčanju 13. avgusta u 21h naročito će naglasiti ženski glasovi akademskog hora Collegium Musicum iz Beograda. Tragovi iz sazviježđa Regula projekat je kojim Collegium Musicum, pod upravom Dragane Jovanović, odaje počast svom osnivaču i dirigentu, mentoru i prijatelju, profesorki Darinki Matić Marović. Na programu koncerta su kompozicije koje je najvise voljela i izvodila, kao i premijera djela Coda (2021.) kompozitora Žarka Mirkovića, posvećenog Darinki Matić Marović i horu Collegium Musicum. Darinka Matić Marović, čest gost festivala KotorArt, koji je osnovao i bijenalnu nagradu sa njenim imenom, bila je prva žena dirigent, prva žena dekan na Fakultetu umetnosti u Beogradu i prva žena rMatić Marović najviše voljela i izvodila, ektor Univerziteta umetnosti. Collegium Musicum vodila je od njegovog osnivanja, 1971. godine. Partneri koncerta su: Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije, Opština Stari grad Beograd i Collegium Musicum.
Među solistima koji će nastupiti ove godine, posebno mjesto zauzimaju članovi čuvene Berlinske filharmonije okupljeni u triju koji čine violinista i koncert-majstor Daišin Kašimoto, prvi klarinetista Andreas Otenzamer i gostujući pijanista Hose Galjardo. Nastupiće 20. jula u Domu Vojske u Porto Montenegru, sa početkom u 21 h, a na programu će biti djela Mocarta, Mendelsona, Pjacole i Geršvina. Koncert je dio ciklusa KotorArt u gostima. Partneri koncerta su: Porto Montenegro, Henley & Partners, Regent Porto Montenegro, Sotheby’s International Realty i Ambasada Njemačke. Ulaznice za ovaj koncert, koji će inače biti i jedini koji se naplaćuje u okviru festivala, u prodaji su širom Crne Gore, na kioscima Tobacco S Press-a, preko servisa Gigs Tix.
U Crkvi Sv. Duha biće održano nekoliko koncerata. U utorak, 02. avgusta, sa početkom u 21 h, u okviru serijala China Stage, nastupiće sjajni kineski violinista Džu Dan i čuveni francuski pijanista Mišel Dalberto. Koncert se održava u saradnji sa Shanghai Orient Culture Business Co. Ltd, Shangai International Culture Association i Ambasadom Kine.
Afirmisani svjetski pijanista, Kemal Gekić, na koncertu 11. avgusta u 21 h, izvešće djela Hendla, Lista, Šuberta, Rahmanjinova i Šopena. Koncert je dio serijala KotorArt Akademija.
Tokom serijala Dana Rumunije u okviru festivala, 09. avgusta u 21 h, kotorskoj publici predstaviće se brat i sestra Pađin. Sopranistkinja Sara i pijanista Emo, izvešće rumunske narodne melodije, odabrane pjesme i arije. Koncert će se održati u saradnji sa Ambasadom Rumunije.
Koncertom pod nazivom Miloš & Avi, 14. avgusta u Bogorodičinoj crkvi u Prčanju, u 21 sat, svečano će se zatvoriti ovogodišnje izdanje KotorArta. Dva istaknuta umjetnika, gitarista Miloš Karadaglić i mandolinist Avi Avital predstaviće se djelima Baha, de Falje, Glasa i Diplesija.
Koncerti istaknutih muzičara svakako su nešto po čemu je KotorArt prepoznat u regionalnim i evropskim okvirima. Festival je u proteklim godinama ugostio neke od najznačajnijih svjetskih muzičara, kao što su kompozitor i dirigent Kšištof Penderecki, pijanisti Juđa Vang, Ivo Pogorelić, Denis Macuev, Boris Berezovski, violončelista Miša Majski, violinisti Leonidas Kavakos, Nemanja Radulović, perkusionista Martin Grubinger – izjavili su iz PR službe KotorArta.
Organizatori Međunarodnog festivala KotorArt Don Brankovi dani muzike ističu da u teškim vremenima, kultura i umjetnost moraju biti jedan od načina da se sačuva sistem vrijednosti i važnih poruka koje prenosimo javnosti. Aktuelne teme, od ekologije do zaštite kulturne baštine, turistički atraktivni programi, uz reprezentativne umjetnike i, naročito, saradnja sa brojnim međunarodnim institucijama i ambasadama, ukazuju i na svojevrsni moto cijelog festivala od njegovog osnivanja, a u skladu sa Konfučijevom izrekom koju je često citirao don Branko Sbutega: “Ne psuj tmine, radije upali svoju svijeću”.
Međunarodni festival KotorArt ovog ljeta će se održati u periodu od 1. jula do 14. avgusta, sa bogatim i raznovrsnim programom, pod pokroviteljstvom UNESCO-a, Ministarstva kulture i medija i Opštine Kotor, uz podršku Evropske unije, Fonda za Zapadni Balkan, brojnih ambasada u Crnoj Gori i drugih značajnih partnera i sponzora.
Zahvaljujući modernim tehnologijama i alatima, jako dobro napreduju radovi koji su započeli prošle godine, te je brzina izvedbe podignuta na zavidan nivo.
Iako se prije početka projekta špekuliralo da bi tunel za brodove trebao biti gotov 2025. godine, Norvežani su ubacili u veću brzinu, pa će ovaj impresivni projekt, inženjersko čudo i svojevrsna prekretnica u pomorskom prometu biti otvoren već sljedeće, 2023. godine, piše Petar Zuanović na portalu Pomorac.hr.
Kroz tunel, kada se uklone vodonepropusne pregrade, moći će ploviti brodovi do 12 metara gaza, a visina tunela iznad vodene linije bit će 37 metara.
Širina plovnoga puta u tunelu bit će 26.5 metara, a s obje strane bit će izvedena umjetna obala gdje će biti postavljene stepenice koje će voditi do izlaza za nuždu. Kroz tunel će biti moguće prolaziti isključivo brodom.
Cijeli projekt težak je 330 milijuna američkih dolara (2.8 milijardi norveških kruna). Za sada nije bilo dodatnih troškova, a osim što je sve u planiranim financijskim okvirima, i vremenski je ubrzano, javlja Pomorac.hr.
Oko trideset hiljada ljudi u nedjelju navečer pjevalo je s Matom Mišom Kovačem uglas njegove hitove na koncertu “Samo nas nebo rastavit može” na splitskom Starom placu.
Popeo se Mišo na pozornicu na bivšem igralištu nogometaša Hajduka i napravio glazbeni spektakl u gotovo tri sata trajanja nastupa, zajedno s gostima koji su se izmjenjivali na pozornici od 60 metara i s dvjestotinjak svjetlosnih efekata.
Red pjesama tako su otpjevali Alen Nižetić, Jole, klapa Rišpet, Saša Antić, Slavonske lole i, naravno, Ivana Kovač.
S prvim taktovima pjesme “Dalmacija u mom oku”, a s kojom je otvorena večer, znalo se da će koncert svima ostati u pamćenju.
“Važnije je napuniti Split nego Madison Square Garden”, rekao je Mišo, a dok je pjevao “Budi čovjek dobre volje” ružu mu je donijela, kako je rekao, njegova unučica.
Mišo je potom nizao ostale hitove kao što su “Drugi joj raspliće kosu”, “Nikoga nisam volio tako”, “Najljepše su oči moje majke” i “Svi pjevaju, ja ne čujem”, a publika je zborski pjevala sve njegove pjesme.
U nekoliko je navrata isticao kako je sretan čovjek kad vidi generacijsku razliku u publici. Ispričao je i kako mu je Hajduk nekad i sad najveći klub, a u zahvalnost za svu skrb i brigu dok je bolovao, splitskom je KBC-u donirao 100 tisuća kuna.
“Ovu emociju ne možeš prenijeti u izjavu ili u tekst, ovo se treba doživjeti da bi shvatili. I ja sam zaplakala kad mi je kćer ocu donijela ružu, ne znam na koga je tako slobodna”, izjavila je za Hinu Ivana Kovač nakon koncerta.
Ulaznica za ovaj koncert zadnjih je nekoliko dana postala najtraženiji papirić u gradu pod Marjanom, što ne čudi s obzirom na to da su prošle četiri godine od zadnjeg velikog koncerta prvog brka estrade u Splitu, i to u Spaladium Areni.
Gromoglasno najavljivano dovođenje saudijske niskobudžetne aviokompanije Flynas u Crnu Goru preko redovnih sezonskih letova na relaciji Rijad-Tivat i time otvaranje novog turističkog tržišta za naše hotelijere i ugostitelje u Saudijskoj Arabiji, potpuno se izjalovilo i od toga za ovo ljeto neće biti ništa.
Dalo se to naslutiti kada je iz ACG u srijedu kada je trebao biti obavljen prvi od ovosezonskih najavljenih letova Flynasa iz Rijada za Tivat, umjesto fotografije saudijskog „airbusa A320“ koji prolazi kroz tradicionalni pozdrav vodenih topova vatrogosnih vozila na aerodromu, stiglo šturo saopštenje da je ta kompanija „usljed hroničnog nedostatka aviona i osoblja s kojim se suočava kompletna avio industrija, privremeno odložila početak saobraćanja iz Rijada za Tivat, koje je bilo planirano danas.”
Međutim, kako “Vijesti” saznaju, nije odložen samo taj prvi, već svi ranije obećavani letovi iz glavnog grada Saudijske Arabije za Crnogorsko primorje, a koji su trebali da se obavljaju od 1.juna do 30.septembra, tri puta nedjeljno. To znači da je izgubljeno oko 50 rotacija i očekivani promet od najmanje oko 12 hiljada putnika u oba smjera. Iz Aerodroma Crne Gore međutim, to su izbjegli da zvanično potvrde u odgovoru na pitanje „Vijesti“ zbog čega je Flynas u potpunosti odustao od ranije iz ACG najavljivanog, redovnog sezonskog saobraćaja između Rijada i Tivta.
„Aerodromi Crne Gore informisali su cjelokupnu javnost da je niskobudžetna saudijska kompanija Flynas, kako su objasnili, uslijed sopstvenog hroničnog nedostatka aviona i osoblja s kojim se suočava kompletna avio industrija, privremeno odložila početak letova iz Rijada za Tivat koji je trebalo da se realizuju od 1. juna. U zvaničnom dopisu, kompanija je navela da se izvinjava zbog promjena i navodi da su u procesu obezbjeđivanja aviona i da je samo u pitanju trenutak potvrde novog termina za početak realizacije letova ka Crnoj Gori.”- rečeno nam je u ACG.
Flynas međutim, uopšte ne kuburi sa brojem aviona jer ta kompanija pored 38 aviona koje već ima u flotri, ima i 80 naručenih novih “airbusa A320 neo” od istoimenog renomiranog evropskog proizvođača vazduhoplova. Menadžment Flynasa nedavno je najavio ambiciozan plan širenja te kompanije koji predviđa da Flynas naruči do 250 novih aviona. Čak i dok čeka na isporuku novih aviona, Flynas vrlo lako i brzo može uvećati svoju flotu jer je na svjetskom tržištu dostupan veliki broj polovnih aviona koji se mogu iznajmiti sa ili bez posada, a takvim kratkoročnim rješejima uvećanja flote radi podmirenja povećanih sezonskih potreba za prevozom putnika i otvaranja novih linija, često pribjegavaju mnogi avioprevoznici. To je za ovu sezonu npr. uradila kako crnogorska nacionalna aviokopmanije Air Montenegro, tako i najbitniji poslovni partner Aerpodroma Crne Gore, srpska nacionalna aviokompanija Air Serbia, pa „argumenti“ o navodnom nedostatku aviona i posada kao opravdanje za neuvođenje obećavane avio-konekcije Crne Gore sa Sauzdijskom Arabijom jednostavno ne stoje.
U prilog tome ide i člinjenica da iako su njegovi ćelnici zimus boravili u Crnoj Gori kao posebni gosti ACG-a, Flynas proteklih mjeseci uopšte nije reklamirao uvođenje linije za Tivat, niti se na sajtu te kompanije uopšte mogla kupiti karta za relaciju Rijad-Tivat. Karata Flynasa na toj relaciji ni dalje nema u prodaji, a ta kompanija na svom sajtu uopšte ni ne navodi Crnu Goru među destinacijama u Evropi za koje će ovog ljeta letjeti njeni avioni. Od evropskih država, na spisku su samo Austrija, BiH, Češka i Albanija. Flynas je inače, nedavno zvanično otkazao i planirane letove za Beograd, tako da će saudijska kompanija u regionu redovno letjeti samo za Sarajevo i Tiranu.
Iz ACG nisu odgovorili na traženje „Vijesti“ da prokomentarišu ove činjenice. Iz te kompanije proteklih mjeseci je optimistički najavljivan početak značajne poslovne saradnje sa Flynasom sa kojim je, kako su saopštavali, poregovore vodio član Odbora direktora te državne kompanije dr Eldin Dobardžić (URA).
“Veoma sam srećan jer nakon dva mjeseca intenzivnih pregovora prvi put u Crnu Goru dovodimo renomiranu aviokompaniju iz Saudijske Arabije, Flynas, a ujedno i otvaramo tržište od oko 35 miliona stanovnika za Crnu Goru. Ono što je kuriozitet, i što me posebno raduje, je činjenica da su turisti iz Saudijske Arabije zaintersovani za sjever naše države i naše prirodne ljepote. To je posebna šansa za dodatni razvoj turizma i privrede sjevera. Prema uvjeravanjima koje smo dobili tokom pregovora, ali i na sastanku u ACG, dio njihovih turista svakako će biti okrenut i ka našem jugu, pa će Flynas letjeti i za Tivat.”- kazao je 18.februara Dobardžić. On se tada u Podgorici sreo sa potpredsjednikom Flynasa za međunarodnu prodaju, Abdulillah Al Eidijem i regionalnim menadžerom te kompanije Mehmedom Caymazom, kao i izvršnim direktorom te kompanije Stefanom Magierom.
“Načelno smo, na naš prijedlog, dogovorili da Flynas već u martu, promotivnim letom doveze u Crnu Goru novinare i turističke radnike iz Saudijske Arabije, kojima ćemo prezentovati ljepote Crne Gore, a zaista imamo šta da im pokažemo. Oni će ljepote naše države predstaviti svojim sunarodnicima. Naravno, očekujemo direktnu podršku države, jer je veoma važno da se oni od kojih to zavisi uključe u pregovore o viznoj liberalizaciji za državljane Saudijske Arabije i da ćemo, na obostranu korist napraviti dogovor. Tim povodom organizovan je i sastanak sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem. Vjerujem da ćemo uskoro građane obradovati novim vijestima, sa preciznim datumima prvih letova, što je svakako značajno za ekonomiju naše države-”-poručio je tada Dobardžić.
Obećanog promo-leta Flynasa sa turističkim poslenicima iz Saudijske Arabije u martu nije bilo, a ta kompanija u međuvremenu nije ni reklamirala kao svoju novu destinaciju Crnu Goru, niti je uopšte stavila u prodaju karte na relaciji Rijad-Tivat. Predstvnici ACG ipak su nastavili da u međuvremenu o toj liniji i dolasku Flynasa u Crnu Goru govore kao o završenoj stvari, pa je tako o tome direktor ACG Goran Jandreoski pričao 30.marta na Aviation Eventu u Klušu u Rumuniji, a njegov zamjenik Petar Radulović (pzP) se tom linijom hvalio 19.maja nabrajajući 25 novih destinacija za koje će se navodno, ovog ljeta letjeti iz Podgorice i Tivta.
Na pitanje hoće li zbog neslavnog ishoda obećanog novog poslovnog aranžmana s Saudijcima sa kojima je on vodio pregovore, član Odbora direktora ACG Eldin Dobardžić podnijeti ostavku, iz te kompanije su naveli da “shodno svojim nadležnostima, član Odbora direktora Eldin Dobardžić nastavlja da bude na raspolaganju uvaženim kolegama iz kompanije Flynas”.
“Dodatno motivišući faktor, s obzirom na to da su ACG jedna od karika u ovim pregovorima, je i nedavna odluka Vlade Crne Gore o privremenom uspostavljanju vizne liberalizacije za državljane Saudijske Arabije od 1. juna do 30. septembra ove godine.”- poručili su iz ACG
Oni smatraju da “situacija u kompaniji Flynas o kojoj smo vas precizno informisali ne može biti personalizovana niti adresirana na bilo kog pojedinca u upravi Aerodroma Crne Gore u šta se možete i lično uvjeriti uspostavljanjem direktne komunikacije sa poštovanim kolegama iz Saudijske Arabije.”
Poručili su i da će ACG “shodno svojim nadležnostima, spremno dočekati sve turiste i tokom ove sezone, a istovremeno će nastaviti da budu konstruktivan faktor i najbolji saveznik Vlade Crne Gore, nadležnih ministarstava, Nacionalne turističke organizacije i svih ostalih ekonomskih i privrednih čimbenika prilikom promocije naše zemlje kao atraktivne turističke destinacije, između ostalog, i zahvaljujući aerodromima u Podgorici i Tivtu.” Nisu komentarisali činjenicu da im je propao pokušaj dovođenja Flynasa i otvaranja tržišta Saudijske Arabije a sa kojim su se i oni i predstavnici Vlade, prtehodnih mjeseci hvalili kao djelimičnom supstitucijom za zbog rata i sankcija u međzuvremenu izgubljena izuzetno značljana tržišta Rusije, Ukrajine i Bjelorusije.
Stara latinska izreka kaže: “Kao što je ruža miris srca, tako je lavanda miris duše”
Rasprostranjena je diljem Mediterana, sve do Afrike i jugoistočnih predjela Indije. Lavanda se koristi više od 2500 godina. Pretpostavlja se da riječ lavanda dolazi od latinske riječi lavare, što znači prati.
Stari su se Rimljani kupali u mirisnim kupkama u koje su dodavali lavandino ulje. Koristili su i sušenu lavandu kod crkvenih obreda i kod poroda.
Grci su isto koristili lavandu, ali više u medicinske svrhe. Mnogi su svještenici u samostanima uzgajali razne ljekovite biljke, a među njima posebno je mjesto imala lavanda. Lavanda je za vrijeme londonske kuge u 18. stoljeću korištena kao zaštita od infekcije na taj način da su je ljudi stavljali ispod nosa i tako disali. Lavanda je takođe bila korisna za vrijeme prvog i drugog svjetskog rata, gdje se koristila kao sredstvo protiv boli i kod previjanja rana kao zaštita od infekcija.
Pridavala su joj se razna svojstva i upotrebljavana je u razne svrhe. Legenda kaže da je upravo lavandina vodica pomogla kraljici Kleopatri da zavede rimskog imperatora Cezara.
Lavanda je, dakle, biljka čarobnih svojstava koja se gajila i po vrtovima u Boki Kotorskoj i gdje su kolači vrlo često mirisali lavandinim mirisom.
Danas vadimo iz “naftalina” jedan recept i to recept za keks sa lavandom…
Keks od lavande :
120 g maslaca ili masti
70 g cukra (šećera) u prahu
1 kašičica cvijeta lavande (suva ili freška)
malo korice od limuna
250 g brašna
3 žumanjka
80 g kristal šećera
Maslac ili mast, šećer u prahu, lavandin cvijet i koricu od limuna pjenasto umutiti. Dodati brašno i dobro ga umiješati u smjesu. Na kraju dodajte žumanjke i miješajte toliko dok se formira tijesto.
Tijesto zamotajte u prozirnu foliju i ostavite 15 do 20 minuta u frizideru, a potom ga razvaljajte na debljinu od 5-8 mm. Kalupima vadite željene oblike keksića, potom ih uvaljajte u kristal šećer i pecite u prehodno zagrijanoj rerni (pećnici) na 180 °C, 10 – 12 minuta. Ohladite ih i čuvajte u dobro zatvorenoj, najbolje u staklenoj ili limenoj kutiji.
Najfiniji su 2-3 sedmice nakon što ste ih ispekli, ako potraju toliko. Bitno je da kutija bude dobro zatvorena.
