ANIMA: Podsjećamo na jedan od najvažnijih evropskih datuma

0
ANIMA: Podsjećamo na jedan od najvažnijih evropskih datuma
ANIMA Kotor

Podsjećamo na jedan od najvažnijih evropskih datuma: 9. maj Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope. 9. maja 1945 Njemačka je potpisala bezuslovnu kapitulaciju čime je čovječanstvo oslobađeno najmračnije ideologije koja je odnijela preko 50 miliona života. 9. maja 1950 Šumanovom deklaracijom postavljeni su temelji zajednici koja je trebalo da obezbijedi pozitivan i održiv mir i blagostanje na tlu Evrope.

Podsjećamo  da borba protiv fašizma  nažalost nije  završila 1945. godine  već se njegovo prilgođeno  lice savremenosti pojavljuje sve češće u realnom životu.

Podsjećamo da rat u Ukrajni i ostalim ratnim žarištima još traje. Međunarodna politika ne zaustavlja militarizaciju svijeta ali zaustavlja izbjegle iz ratom pogođenih područja da nađu spas na drugom mjestu.

Podsjećamo da je visok stepen uznemirenja i zabrinutosti u regiji podstaknut  nespremnošću političkih elita da utvrde odgovornost za rat i ratne zločine devedesetih. Širi se narativ tih politika koje nas uvode u nove  sukobe, unutar država i preko  granica.  Revizionizam prošlosti je vidljiv kroz različite primjere a jedan od njih je mijenjanje  imena ulica u našim gradovima da se umjesto njih na tim mjestima nađu oni koji su bili na drugoj  strani. Antifašistički narativ se okupira i obesmišljava kako bi politički uzurpatori  relizovali svoje ideje.

Podsjećamo da je antifašizam vrijednost koja  traži mir i poštovanje različitih društava koji žele da žive a ne  isključivanje i crtanje lica neprijatelja u komšijama i drugačijima.

Podsjećamo da se ne naziru politike koje se temelje na odgovornosti za rat i zločine, kriminal i korupciju, kleronacionalizam i dehumanizaciju odnosa i života u Crnoj Gori.

Podsjećamo  da se moramo suprostaviti  na svakom mjestu proizvodnji straha i mržnje prema onima koji su drugačiji ili drugačije misle.

Antifašizam je donio Evropi i ovim prostorima mir. Antifašizam mora biti temeljna vrijednost  Crne Gore. Antifašizam je naš izbor.

Tim ANIME

CDPR: Nagrađreni najbolji na konkursu “Život čini zdrava hrana bez duvana”

0
CDPR: Nagrađreni najbolji na konkursu “Život čini zdrava hrana bez duvana”
Jedan od nagrađenih radova na Konkursu CDPR-a

Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) u saradnji sa JU Dječji savez Podgorica, tradicionalno povodom Svjetskog dana bez duvanskog dima – 31.maja, organizovalo je Dvadeset drugi nagradni Konkurs za likovne i literarne radove za učenike osnovnih škola u Crnoj Gori.

Tema Konkursa, koji je bio otvoren za učenike od četvrtog do devetog razreda naših osnovnih škola u vremenu od 15. marta do kraja aprila tekuće godine je bila: „Život čini zdrava hrana bez duvana”.

Tročlani žiri za ocjenu prispjelih likovnih radova u sastavu: docent mr Marija Kapisoda, akademska grafičarka, docent dr Ivana Radovanović, akademska skulptorka i Domagoj Žarković, sekretar CDPR-a, odabrao je najbolje radove na Konkursu, pa je tako prvu nagradu dobio Teodor Jaredić, učenik petog razreda OŠ „Dušan Bojović” Župa Nikšićka – Nikšić, dok su drugu nagradu podijelile Darija Vlahović, učenica devetog razreda OŠ „Pavle Rovinski” iz Podgorice i Ivana Vučković, učenica sedmog razreda OŠ „Pavle Kovačević” iz Grahova. Treću nagradu ravnopravno dijele Daria Emrić, učenica osmog razreda OŠ „Ivo Visin” sa Prčanja, Veljo Janjušević, učenik sedmog razreda OŠ „Ratko Žarić” iz Nikšića i Vanja Veljić, učenica osmog razreda OŠ „Vuk Karadžić” iz Berana.

Pohvale su dobili Evelina Šaškina, učenica sedmog razreda OŠ „Milan Vuković” iz Herceg Novog, Danis Hadrović, učenik šestog razreda OŠ „Vuk Karadžić” iz Berana, Ognjen Bulajić, učenik šestog razreda OŠ „Pavle Kovačević” iz Grahova, Andrej Županović, učenik četvrtog razreda OŠ „21. maj” iz Podgorice i Marija Madžgalj, učenica četvrtog razreda OŠ „Oktoih” iz Podgorice.

Jedan od nagrađenih radova na Konkursu CDPR-a

Pohvalu za kvalitet radova na Konkursu zaslužila je OŠ „Kekec” iz Sutomora, dok je Pohvalu za brojnost poslatih radova svojih učenika dobila OŠ „Drago Milović” iz Tivta.

Žiri za literarne radove u sastavu: Sanja Vojinović, Maja Nenezić i Đorđe Šćepović, profesori crnogorskog, srpskog, bosanskog i hrvatskog  jezika i književnosti, od prispjelih radova za najbolji je proglasio sastav koji je napisala Ivona Pejović, učenica devetog razreda OŠ „Vlado Milić” iz Podgorice. Druga nagrada dodijeljena je Jovani Bošković, učenici devetog razreda OŠ „Braća Labudović” iz Nikšića, dok je treću nagradu zaslužio Zvezdan Vuković, učenik petog razreda OŠ „Dragiša Ivanović” iz Podgorice. Pohvalu je dobila Sofia Kasum, učenica osmog razreda OŠ „Ilija Kišić”
iz Zelenike – Herceg Novi.

U SAD-u 200 pucnjava ove godine, Biden za zabranu jurišnih puški

0
U SAD-u 200 pucnjava ove godine, Biden za zabranu jurišnih puški
Policija SAD – Foto: Ilustracija / Shutterstock

Masovna pucnjava u Sjedinjenim Državama, nažalost, postala je uobičajena, samo ove godine bilo ih je 198. U današnjoj pucnjavi u Teksasu život je izgubilo 9 ljudi, 7 je ranjenih. Među žrtvama su i djeca, najmlađe je imalo samo 5 godina. Napadača je ubila policija.

Posebno zabrinjava statistika koja pokazuje da na 100 stanovnika dolazi više od 120 komada oružja – čime SAD prednjači u svijetu.

To je neopisiva tragedija – izjavio je guverner Teksasa, koji je unatoč brojnim masovnim pucnjavama nedavno potpisao zakon o ublažavanju restrikcija za nošenje oružja. Naime, većina starijih od 21 godine u Teksasu može posjedovati i nositi pištolj bez dozvole. Iznimka su osobe koje su osuđivane.

Napad u Allenu posljednji je u nemilosrdnom nizu oružanog nasilja diljem SAD-a i dolazi samo nekoliko dana nakon napada u Atlanti u Georgiji, gdje je u jednoj bolnici ubijeno i ranjeno više ljudi.

U SAD-u je ove godine zabilježeno 200-tinjak masovnih pucnjava u kojima je poginulo ili ranjeno četvero ili više ljudi. To je najveći broj masovnih oružanih napada od 2016.

Masovne pucnjave u SAD-u često su bile povod javnih prosvjeda i poziva na strožu kontrolu prodaje i nošenja oružja. Ali za strože zakone o posjedovanju oružja nema političke volje, ali i građani su podijeljeni.

– Zastupnički dom Kongresa kontroliraju republikanci a oni ne podupiru ozbiljnu reformu zakona o oružju. Demokrat Joe Biden je potpisao cijeli niz izvršnih uredbi ali nema moć sam mijenjati zakon. Gotovo je sigurno da će u utrci za drugi mandat Biden predložiti zabranu prodaje jurišnog oružja civilima. Sigurno je i da će njegov republikanski oponent imati potpuno drugačiji prijedlog, javila je iz Washingtona za Dnevnik HTV-a Branka Slavica.

Ne postoji kritična masa za zabranu prodaje 

Što se tiče javnosti, dodala je – raste nezadovoljstvo. Prema Gallupu 63 posto Amerikanaca želi strože zakone o oružju i podizanje dobne granice za kupnju oružja sa 18 na 21 godinu. No, još uvijek ne postoji kritična masa za zabranu prodaje poluautomatskog i automatskog oružja.

Studije su naime pokazale da ta zabrana ne bi smanjila broj napada, nego broj žrtava. Zanimljivo je napomenuti, dodala je Slavica – da nakon svakog masovnog ubojstva raste broj Amerikanaca koji kupuje oružje. Osim toga pitanje nošenja oružja za većinu Amerikanaca je stvar građanskih sloboda i to je jedan od ključnih problema u ovoj priči, zaključila je.

Biden traži od Kongresa zabranu jurišnih puški 

Američki predsjednik Joe Biden ponovno je pozvao Kongres da zabrani jurišne puške, dan nakon pucnjave u trgovačkom centru u Teksasu gdje je pobijeno devetero ljudi.

– Ponovno pozivam Kongres da usvoji zakon kojim se zabranjuju jurišne puške i spremnici velikog kapaciteta. Uvodi kaznena i psihijatrijska provjera. Zahtijeva sigurno skladištenje (oružja). Ukida imunitet proizvođačima oružja. Odmah ću ga potpisati, dodao je.

– Potrebno nam je više akcije, i to brže, kako bismo spasili živote. Previše obitelji ima prazne stolce oko svojih stolova. Republikanski članovi Kongresa ne mogu nastaviti odgovarati na ovu epidemiju slijeganjem ramenima. Misli i molitve objavljene na Twitteru nisu dovoljne, naglasio je američki predsjednik.

Njegov poziv ima malo izgleda da dovede do zabrane u Kongresu. Republikanci, koji u tom domu imaju većinu, žestoko se protive zabrani.

Čokolada s rogačem i maslacem od kikirikija

0
Rogač

Rogač je jedna od namirnica koje trebate imati u svojoj prehrani. Budući da se od njega rade jako dobri kolači, kremice ili smoothieji, predlažemo vam recept s ovom namirnicom.

U 100 g rogača dobit ćete 222kcal i 4,6 g proteina, 89 g ugljikohidrata i manje od 1% masti. Od minerala u rogaču ima značajna količina kalcija, željeza, magnezija i fosfora te cink, bakar, mangan i selen. U 100 g rogača, nalazi se 40g vlakana što ga čini izvrsnim izvorom vlakana. Također, odličan je i izvor vitamina D te vitamina B skupine.

Čokolada s rogačem i maslacem od kikirikija

Čokolada s rogačem i maslacem od kikirikija
rogac-kikiriki-cokolada

Sastojci:

  • 90 g rogača
  • 200 ml + 1 žlica bademovog ili zobenog mlijeka
  • 1 žlica maslaca od kikirikija
  • stevija ili drugo sladilo, po želji

Priprema:

U posudi promiješajte rogač i 100 ml mlijeka, dok se sve grudice ne razbiju. Stavite na laganu vatru i miješajte dok se ne stisne, uz konstantno miješanje. Dodajte ostalo mlijeko i miješajte konstantno, dok se i preostala tekućina ne ispari. Dodajte sladila, po želji.

Smjesu istresite u kalupe (možete i one za led), do polovice kalupa i stavite u hladnjak. Za to vrijeme pomiješajte maslac od kikirikija i 1 žlicu mlijeka te zagrijte. Izvadite ohlađenu čokoladu i dodajte joj ravnomjerno mješavinu mlijeka i maslaca pa ponovo vratite u hladnjak.

Kotor: Svijeće, crteži i igračke u pomen stradalima u Srbiji

0
Foto Radio Kotor

Građani Kotora su kod fontane na rivi, danas u 12 sati, paljenjem svijeća, a djeca i porukama na crtežima, odali počast žrtvama tragedije u Beogradu i Mladenovcu.

Svijeće su upalili i predsjednica Skupštine opštine Kotor Maja Mršulja i potpredsjednik opštine Kotor Siniša Kovačević.

Kotor: Svijeće, crteži i igračke u pomen stradalima u Srbiji
Foto Radio Kotor

U Crnoj Gori danas je Dan žalosti zbog dvije tragedije u Srbiji u kojima je ubijeno 17 osoba, a više od 20 ranjeno.

Zastave na institucijama su spuštene na pola koplja, televizijski i radijski sadržaji, kao i sve sportske i zabavne manifestacije planirane za danas prilagođene su Danu žalosti.

Foto Radio Kotor

Maloljetni K.K. ubio je 3. maja osam učenika i radnika obezbjeđenja beogradske škole “Vladislav Ribnikar”, koju je i sam pohađao.

Dan kasnije, 21-godišnji U.B. ubio je osmoro ljudi u tri sela kod Mladenovca, a teško ranio 14.

Postoje uslovi za otvaranje kliničkog centra u Kotoru – Bolnica ima prostora za gradnju još 19.100 kvadrata

0
Postoje uslovi za otvaranje kliničkog centra u Kotoru – Bolnica ima prostora za gradnju još 19.100 kvadrata
Bolnica Kotor

Kotorani s nestrpljenjem očekuju otvaranje kliničkog centra, jer je, kažu, vrijeme na putu do Podgorice često rizik za pacijente. Ipak, proces stvaranja prostornih i kadrovskih potencijala će potrajati, iako u kotorskoj bolnici kažu da postoje uslovi.

Kako je rekao dr Davor Kumburović, direktor Opšte bolnice Kotor, makar jedan spašen život opravdava odluku o otvaranju kliničkog centra.

– Imamo između 150 i 300 pacijenata, to je sasvim dovoljno vez transformacije u kliničko-bolnički centar da ova regija zaslužuje da ima angio salu – rekao je Kumburović.

On je rekao da samo treba zamisliti pacijenta koji prođe kroz gužvu kotorske bolnice pa onda opet kroz gužvu Kliničkog centra Crne Gore.

Opšta bolnica Kotor

– Imamo prostora za gradnju, 19.100 kvadrata, uz postojeći objekat, a i nekih tri do pet hiljada kvadrata gdje može da se nadograđuje – naveo je Kumburović.

Auto-putem Princeza Ksenija od početka godine prošlo 618,9 hiljada vozila

0
Auto-putem Princeza Ksenija od početka godine prošlo 618,9 hiljada vozila
Autoput CG – foto Mina

Auto-putem Princeza Ksenija je od početka ove godine prošlo 618,9 hiljada vozila.

Prema podacima sa sajta Monteputa, koji upravlja prioritetnom dionicom auto-puta od Smokovca do Mateševa, promet vozila je u periodu od 28. aprila do 5. maja iznosio 54,27 hiljada.

Auto-putem je u prošloj godini, od njegovog otvaranja sredinom jula, prošlo ukupno 1,14 miliona vozila.

Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula prošle godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.

Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 EUR, za putnička vozila 3,5 EUR, a za kamione i autobuse 17 EUR.

Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.

Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.

Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Kapetan kažnjen: U splitskoj luci za dlaku izbjegnut sudar mini kruzera i trajekta

0
Kapetan kažnjen: U splitskoj luci za dlaku izbjegnut sudar mini kruzera i trajekta
brod-trajektna-luka-split – Foto: Dalmacija Danas / Screenshot

U splitskoj luci juče ujutro, se skoro dogodila nevjerojatna nesreća, a ‘za dlaku’ je izbjegnuta tragedija. Naime, malo prije sedam sati kapetan mini kruzera Tempera je izvodio manevar i to bez odobrenja splitske gradske luke.

U tom trenutku je i trajekt Moby Zaza dolazio svojom standardnom rutom i moglo je doći do sudara plovila u luci. U video zapisu koji kruži društvenim mrežama vidljivo je da je malo nedostajalo da se sudare mini kruzer i trajekt, a nesreća je izbjegnuta nakon prisebnog manevriranja peljara trajekta Moby Zaza.

“Znači, ovo je za oduzet sve brevete i dat kapetanu zabranu plovidbe na bilo kojem objektu uključujući luft madrac – komentirao je čitatelj.

Kako doznaje Dalmacija Danas na mini kruzeru Tempera tom trenutku nalazilo oko 50 putnika. Navode da je nakon ovog nesmotrenog manevriranja u splitskoj luci kapetan kažnjen visokom novčanom kaznom, a pitanje je hoće li dobiti i dodatne sankcije.

Preporuke za čitanje iz Knjižare So

0
Preporuke za čitanje iz Knjižare So
Knjižara So – Mimoza, izlog,

U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, geopolitičke futuristike i knjiga za mlade.

Lela Fatalna Šimona A. Đarmatija knjiga je o prvoj starleti Kraljevine Jugoslavije. Jelisaveta Lela Salević nije bila samo privlačna žena. Ona je zračila magičnošću. Bila je puteno ženstvena i izrazito šarmantna. Tridesetih godina 20. vijeka iz temelja je poljuljala brakove tadašnjeg otmenog svijeta. Ponosno je igrala ulogu prve starlete tog vremena, a onda se zla kob poigrala s njom i njenim ljubavnicima i udvaračima. Lelin buran život i avanture, koje je autor rekonstruisao na osnovu pisanja ondašnje štampe i arhivske građe, vrtoglavo su svjedočanstvo skoro čitav vijek udaljenog doba o kojem sve manje znamo. Izdavač je Laguna.

Mikelanđelova laž Igora Berglera svjetski je bestseler. Najveća misterija u istoriji civilizacije samo što nije otkrivena. Ko je zaista bio Isus i šta je o tome znao jedan od najvećih umjetnika svih vremena, Mikelanđelo, te kakva opasnost prijeti hrišćanstvu? Rim je u panici zbog ubistava nekoliko kardinala. Vatikan je već rastrzan bezbrojnim skandalima, a hrišćanstvo gubi sljedbenike zabrinjavajućom brzinom. Iza ovih pogubljenja  zakompikovanih ubistvuna drugih kardinala u Meksiku, krije se zastrašujuća zavjera i razorna tajna za Crkvu, skrivena u dokumentu koji prije 500 godina otkrio Mikelanđelo. Izdavač je Vulkan.

DŽ. P. O’ Konel nas u romanu Hotel Portofino vodi na čarobnu italijansku rivijeru u britanski hotel sa svjetskom klijentelom. Hotel tek što je otvoren a njegova vlasnica ima mnoštvo problema. Nije lako ispuniti želje otmjene klijentele. Uz to se našla na meti lokalnog političara sklonog spletkama i korupciji koji prijeti da će je uvući u usijani kotao Musolinijeve Italije. Da stvari budu gore, ona ima problema i u braku, a njena djeca još pate od strašnih posljedica Velikog rata. Porodica se nada da njihove probleme može riješiti sin Lucijan kojem se ukazala idealna prilika za brak sa engleskom aristokratkinjom. Izdavač je Laguna.

Crkni, ljubavi Arijane Harviks roman je o majčinstvu, strasti i depresiji. U francuskoj seoskoj zabiti mlada žena se bori sa svojim demonima. Uloga majke i supruge ne da je ne ispunjava već je troši i uznemirava. Vrijeme uglavnom provodi maštajući da naudi sebi ili drugima. Ovaj roman istražujue destabilišuće učinke strasti ali i njene odsutnosti, rutinu i banalnost bračnog odnosa razotkrivajući brutalnost očekivanja da majčinstvo podrazumijeva potpuno potčinjavanje. Izdavač je Booka.

Opasne veze Šoderlo de Lakloa roman je čija sadržina do danas izaziva kontroverze. Ovaj klasik svjetske književnosti objavljen je samo nekoliko godina prije Francuske revolucije. U njemu autor prikazuje moralne i emocionalne izopačenosti dekadentnog društva. Bivši ljubavnici, markiza De Mertej i vikont De Valmon upuštaju se u sofisticiranu igru zavođenja i manipulacije kako bi se zabavili. Markiza izaziva Valmona da zavede nevinu Sesiliju dok je istovremeno zaokupljen osvajanjem vrle udate žene, predsjednikovice De Turvel. Posljedice njihovih poteza bće daleko ozbiljnije nego što su mislili. Po čuvenom romanu snimljen je film ovjenčan Oskarom, sa Džonom Malčkovičem, Liv  Turman i Kijanu Rivsom u glavnim ulogama, Izdavač je Laguna.

2030 knjiga je Maura F. Giljena koja govori o tome kako će se najjači trendovi današnjice preoblikovati budućnost svijeta. Ne tako davno radnika je bilo više nego penzionera, velike kompanije bile su okrenute isključivo ka tržištima Evrope i Amerike,  a papirni novac je najčešće bio jedino sredstvo plaćanja. Tom svijetu i tim pravilima došao je kraj. Nova stvarnost čvrsto će se ukorijeniti najkasnije do 2030. a u njoj će na svijetu biti više deda i baba nego unučadi, veća količina svjetskog bogatstva nalaziće se u rukama žena, biće više robota nego ljudske snage i više kompjutera nego ljudskih mozgova. Izdavač je Laguna.

Putovanje u središte priče – priručnik za kreativno pisanje knjiga je Anđelka Ružić koju je divno ilustrovao Mladen Anđelković. Ovaj priručnik će nas pripremiti za neobično književno putovanje i pomoći da se razvije vještina pisanja. U njemu ćemo pronaći 12 tema sa obrađenim važnim pravilima kojih se pisci drže da bi pisali dobru i zanimljivu priču. Saznaćemo, takođe, kako se gradi književni lik, šta je važno za vrijeme i mjesto radnje, kako nastaje zaplet, šta čini dobar početak i dobar kraj priče. U knjizi se nalaze i zanimljivi citati i odlomci iz pojedinih knjiga kao i brojne korisne vježbe. Izdavač je Kreativni centar.

Najmanje devetero ubijenih u teksaškom trgovačkom centru

0
Najmanje devetero ubijenih u teksaškom trgovačkom centru
Nakon pucnjave u okolici Dallasa Foto: ABC Affiliate WFAA / REUTERS

Naoružani napadač je u subotu u prometnom trgovačkom centru sjeverno od Dallasa pucao i ubio devet ljudi i ranio najmanje sedam, priopćila je policija, koja je napadača ubila.

Počinitelja, za kojeg vlasti vjeruju da je bio sam, ubio je policajac nakon što je počeo pucati ispred trgovačkog centra Allen Premium Outlets u Allenu u Teksasu, rekao je šef gradske policije Brian Harvey na konferenciji za novinare.

Šef vatrogasne službe Allena Jon Boyd rekao je na istoj konferenciji za novinare da je njegova služba odvezla najmanje devet žrtava s ranama od vatrenog oružja u lokalne bolnice, od kojih su dvije umrle.

Medical City Healthcare, koji vodi 16 bolnica u tom području, priopćio je da se u njegovim centrima za traumu liječi osam ranjenih žrtava, u dobi od pet do 61 godine. Bolnica nije rekla u kakvom su stanju.

TV slike iz zraka pokazale su stotine ljudi kako mirno izlaze iz trgovačkog centra oko 40 km sjeveroistočno od Dallasa, nakon što je izbilo nasilje, mnogi s podignutim rukama, dok su deseci policajaca stražarili.

Očevidac je lokalnoj ABC-jevoj podružnici WFAA TV rekao da je napadač hodao pločnikom i samo pucao posvuda.

Guverner Teksasa Greg Abbott, koji pucnjavu naziva neopisivom tragedijom, rekao je da je država spremna ponuditi svu pomoć koja je potrebna lokalnim vlastima.

Allen u Teksasu zajednica je od oko 100.000 ljudi.

Masovne pucnjave postale su uobičajene u Sjedinjenim Državama,  do sada ih je u 2023. bilo najmanje 198, što je najviše još od 2016., prema Arhivi oružanog nasilja.

Masovna pucnjava definira se kao ona u kojoj je četiri ili više ljudi ranjeno ili ubijeno, ne uključujući onoga koji je pucao.