Kotor: Neizvjestan završetak rekonstrukcije sportske dvorane iako su radovi počeli 2010. godine

0
Kotor: Neizvjestan završetak rekonstrukcije sportske dvorane iako su radovi počeli 2010. godine
Sportska dvorana Kotor – foto I.K.

Završetak gradnje sportske dvorane u Škaljarima, koja je počela 17. maja 2010. godine, i nakon 12 godina neizvjestan je jer je ustanovljeno da je na dijelu do sada završenih radova neophodno obaviti rekonstrukciju.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić kazao je za Pobjedu da se u konsultacijama sa stručnim licima iz lokalne uprave, Uprave za javne radove, kao i nezavisnim ekspertima, došlo do zaključka da je na sportskoj sali u Škaljarima, na dijelu do sada završenih radova potrebno izvršiti rekonstrukciju, kako samih radova tako i projektne dokumentacije.

PROJEKAT

– U toku je svođenje stanja, na način što smo preuzeli urbanističko tehničke uslove i u procesu smo da se izvede projekat stanja izvedenih radova. Nakon toga, angažovaćemo stručna lica da bi se izradila dokumentacija koja će precizno definisati šta je još potrebno uraditi, šta je neophodno rekonstruisati kako bi se ovaj projekat priveo kraju. Tek nakon izrade ove dokumentacije moći ćemo da govorimo koliko će sve koštati i rokovima završetka gradnje – kazao je Jokić.

Na pitanje Pobjede da li to znači da je kompletna postojeća dokumentacija zastarjela, Jokić je kazao da nije sva, ali da sigurno jeste projekat termotehnike.

– Projekat termotehnike je sigurmo zastario, za ostalo ćemo morati da utvrdimo šta je sve potrebno izmijeniti – kazao je Jokić.

IZVOĐAČI

Izgradnja dvorane, za koju Kotorani u šali kažu da ih podsjeća na zidanje Skadra na Bojani, 17. maja 2010. godine povjerena je preduzeću ,,Lipa“ sa Cetinja, a vrijednost investicije tada je procijenjena na osam miliona eura. Kasnije, nastavak radova povjeren je konzorcijumu koji su činile firme Erlang, Eurozoks i Tangenta sa kojima je JU Resursni centar za školovanje i rehabilitaciju lica sa poremećajima sluha i govora Kotor, koji je obezbijedio plac za gradnju, ugovor ozvaničio 25. novembra 2014. godine. Tada su iz centra saopštili da je rok za završetak radova 18 mjeseci od potpisivanja ugovora. Međutim, radovi na krovu zastali su 2016. godine, jer su Direkcija za javne radove, izvođači i nadzorni organ utvrdili da nije valjan i da bi projekat trebao da se inovira. Projekat je revidovan, ali radovi nijesu intenzivirani, pa je objekat danas i dalje nezavršen.

Izgradnu objekta finansiraju Vlada i Opština Kotor.

/I. Komnenić/

U Budvi trenutno boravi preko 15.000 turista

0
U Budvi trenutno boravi preko 15.000 turista
Budva foto Mediabiro

Na budvanskoj rivijeri trenutno boravi više od 15.000 gostiju, saopšteno je iz Turističke organizacije opštine Budva.

Kako su naveli, oko 6.850 gostiju smješteno je u budvanskim hotelima, oko 8.100 u privatnom smještaju, a počeo je booking i u kampovima i hostelima.

“Kada je riječ o strukturi gostiju u hotelima, zastupljena su slična tržišta – Albanija, Srbija, Francuska, Engleska, Njemačka, Bosna i Hercegovina, Turska i Crna Gora”, kazali su iz TO Budva.

Ukupan broj trenutno otvorenih hotela u Budvi je 80 od 136.

“Kada je u pitanju privatni smještaj, najbrojniji gosti su sa tržišta Ukrajine, Rusije, Srbije, Bjelorusije i Bosne i Hercegovine”, poručili su iz TO opštine Budva.

Posjetioci koji smo zatekli u ovom primorskom gradu uglavnom imaju pozitivne utiske o Budvi i Crnoj Gori.

Ratković: Za oporavak crnogorskog turizma neophodno tržišno repozicioniranje
Budva – foto Boka News

Turistkinja iz Izraela stigla je u Budvu prije dva dana. Oduševio ju je Stari grad, ali i neki od modernijih objekata.

“Volim ovaj grad i nadam se da će mnogo turista doći i vidjeti ovu ljepotu. Zaista uživam ovdje”, kazala je Izraelka.

Božidar Gigović iz Bosne i Hercegovine takođe je u posjeti Budvi.

“Budva je prelijepo mjesto, sa dobrim ljudima i sjajnom turističkom ponudom. Ne poznajem je dovoljno, ali ovo što sam do sada vidio mi se izuzetno sviđa”, poručio je Gigović.

Priče iz podmorja: Francuska podmornica Monž

Priče iz podmorja: Francuska podmornica Monž
Podmornica Monž

Dok je voda dramatično prodirala i punila trup podmornice, kapetan Moriljo je naredio posadi da se evakuiše. Pobrinuvši se da svi mornari spasu svoje živote, ostao je sa dva podoficira u podmornici koja je tonula i svojim podvigom ušao u legendu.

Podmornica Monž, nazvana po matematičaru iz XVIII vijeka i ministru pomorstva Gasparu Monžu, porinuta je decembra 1908. godine. Pripadala je klasi podmornica Pluviose koja je 1905. godine građena za francusku mornaricu po principu dvostrukog trupa. Na površini, podmornicu ove klase, pokretala su dva parna motora, da bi po zaranjanju propelere pokretali električni motori. Pluviose klasi pripadala je takođe podmornica Fresnel koja leži zatrpana pijeskom u blizini Ade Bojane, gdje se nasukala gonjena od strane austrougarskog ratnog broda i aviona 5. decembra 1915. godine.

Po izbijanju Prvog svjetskog rata podmornica Monž je, kao i podmornica Fresnel, bila u sastavu francuske Mediteranske flote. Uplovila je u Jadran sa zadatkom da blokira austrougarske luke i uvede neprijateljsku flotu u pomorsku bitku. Tokom bitke kod Drača, 29. decembra 1915. godine, patrolirajući pod komandom poručnika Rolanda Moriljoa, posada podmornice Monž je ugledala krstaricu Helgoland i razarač u pratnji. Zaranjajući u pripremi za napad, Helgoland ju je primijetio i napao tako što je udario u nju. Izronila je oštećenog trupa. Dok ju je posada napuštala, njen komandir je ostao na brodu kako bi osigurao njeno potonuće. Moriljo je posthumno počastvovan preimenovanjem zarobljene njemačke podmornice UB-26 u njegovo ime.

Podmornica Monž predstavlja misteriju crnogorskog podmorja. Mjesto na kome leži njena olupina još uvijek nije locirano. Geografska odrednica „ispred Kotora“ koja opisuje lokaciju bitke u istorijskim izvorima, u tadašnjem nautičkom vokabularu je predstavljala široki prostor obale današnje Crne Gore.

/Tekst: Darko Kovačević, stručni saradnik za podvodnu kulturnu baštinu/

Njemački Condor obnovio promet prema Dubrovniku i Rijeci

0
Njemački Condor obnovio promet prema Dubrovniku i Rijeci
Aerodrom Dubrovnik

Njemački leisure avioprijevoznik, Condor, 21. maja, obnovi promet prema dvije hrvatske zračne luke – Rijeci i Dubrovniku.

Condor je obnovio promet i prema Zračnoj luci Dubrovnik, također s linijama iz Dusseldorfa i Frankfurta, a obje će u prometu biti jednom sedmično, svake subote.

Dubrovnik je s Frankfurtom povezan i redovnim linijama Croatia Airlinesa i njemačke Lufthanse, dok na liniji između Dubrovnika i Dusseldorfa, uz Condor, također već prometuje niskotarifni Eurowings.

Jačaju napadi na istoku Ukrajine; Kijev i Moskva daleko od primirja

0
Jačaju napadi na istoku Ukrajine; Kijev i Moskva daleko od primirja
Donbas
Foto: Alexander Ermochenko / REUTERS

Dok Moskva tvrdi da sankcije Zapada i slanje oružja Kijevu predstavljaju “rat preko posrednika” koji zapravo vode SAD i njegovi saveznici – Ukrajina za sada isključuje mogućnost primirja ili teritorijalnih ustupaka Rusiji. Ona je pojačala napade na istoku zemlje u regiji Donbas.

I dalje ostaje otvoreno pitanje sudbine – zarobljenih pripadnika bojne Azov u Mariupolju. Njihova bi moguća razmjena mogla biti otežana ako ta bojna i službeno bude proglašena terorističkom organizacijom. Potporu Ukrajincima dolaskom u Kijev i govorom u parlamentu dao je poljski predsjednik Andrzej Duda.

Ukrajina isključuje mogućnost teritorijalnih ustupaka u zamjenu za mir

Ukrajina je isključila mogućnost prekida vatre i teritorijalnih ustupaka Moskvi dok Rusija pojačava ofenzivu na istok i jug zemlje i snažno napada regije Donbasa i Mikolajiva iz zraka i topništvom.

Kijev je sve beskompromisniji posljednjih nekoliko tjedana u kojima je Rusija doživjela vojne neuspjehe, no ukrajinski dužnosnici zabrinuti su da će se naći pod pritiskom da žrtvuju teritorij za postizanje mirovnog dogovora.

– Rat mora završiti potpunom obnovom ukrajinskoga teritorijalnog integriteta i suvereniteta, objavio je predstojnik ureda predsjednika Ukrajine Andrij Jermak u nedjelju putem Twittera.

Rusija trenutno vodi veliku ofenzivu u Luhansku, jednoj od dviju regija u Donbasu, nakon što je razbila višetjednu obranu posljednjih ukrajinskih boraca u strateški bitnom jugoistočnom gradu Mariupolju.

– Najteže borbe vode se oko gradova Sjeverodonjecka i Lisičanska, kazao je savjetnik ministarstva unutarnjih poslova Vadim Denisenko za ukrajinsku televiziju u nedjelju.

Ti gradovi tvore istočni dio dijela teritorija koji drži Ukrajina, a koji Rusija nastoji preoteti od sredine travnja nakon što nije uspjela osvojiti Kijev te preusmjerila snage na istočni i južni dio zemlje.

Rusko ministarstvo obrane u nedjelju je kazalo da su njihove snage uništile ukrajinske zapovjedne centre, vojsku te skladišta streljiva u Donbasu i Mikolajivu na jugu udarima z zraka i topništvom.

Predstava “Sumnjivo lice” u Kotoru

0
Predstava “Sumnjivo lice” u Kotoru
“Sumnjivo lice”

Predstava po jednom od najpoznatijih djela Branislava Nušića “Sumnjivo lice” , rađena u produkcji “Okret teatra” iz Beograda biće odigrana na Velikoj sceni kotorskog Kulturnog centra „Nikola Đurković“ u utorak 24.maja. Početak je u 20 sati.

ULOGE:
Jerotije Pantić, sreski kapetan
Marko Nikolić
Anđa, njegova žena / Aleksa Žunjić, sreski špijun Danijela Tanasković
Marica njihova ćerka
Marija Ćeranić
Vića pisar
Nikola Krneta
Žika,pisar / Đoka Milan Vranešević
U filmu igrali: Anđelija Nikolić, Miloš Ljiljanić

Adaptacija i režija
Okret teatar

Scenografija i grafički dizajn
Vladimir Savić
Muzika Marko Nikolić, Milan Vranešević

Prodaja ulaznica po cijeni od 5,00 eura (za đake, studente i penzionere 3,00 eura) biće na blagajni Kulturnog centra na dan igranja predstave (24. maj) od 10h do 12h i od 18h do 20h.
Vesela, dinamična i poučna predstava u kojoj će glumci na duhovit, zanimljiv i lepršav način, uz kreativno osmišljenu scenografiju i kvalitetnu muziku, oživjeti živopisne likove kojima je Nušić opisao stanje u društvu, ali i ismijao loše karakterne osobine ljudi, koje su univerzalne i prisutne u svakom vremenu.

OKRET TEATAR je pozorišna trupa osnovana 2012. godine u Beogradu sa željom da svojim predstavama djeci i mladim ljudima približi svijet lektire. Trupu čine diplomirani glumci sa iskustvom stečenim kroz brojne ostvarene uloge u beogradskim pozorištima „Boško Buha“, „Pozorište na Terazijama“, „Jugoslovensko dramsko pozorište“, „Narodno pozorište“, „Madlenianum“, kao i u televizijskim igranim serijama, dječijim televizijskim programima i igranim filmovima.

Druga izložba amfora i vina iz mora na plantaži “Školjke Boke“

0
Izložba patentiranih prirodno oplemenjenih amfora

Druga izložba patentiranih, unikatnih, pečatiranih, deklarisanih, prirodno oplemenjenih AMFORA I VINA iz mora održaće se na plantaži “Školjke Boke“ Orahovac-Kotor u četvrtak, 26. maja sa početkom u 12 sati.

Izložbu će otvoriti dr Aleksandar Joksimović, direktor Instituta za biologiju mora i doktor turističkih nauka Radoslav-Rade Ćoso. Posjetioci će biti u mogućnosti da degustiraju organsku hranu i vino iz mora.

Zadovoljan i ponosan na svoj patent i proizvode dipl. ing. Nevres Đerić je kazao da je projekat jako zahtjevan.

Druga izložba amfora i vina iz mora na plantaži “Školjke Boke“
Vino iz mora – Školjke Boke

“Za ove eksponate potrebno je nekih četiri godine aktivnog rada, uz promjenu morske sredine, odnosno dubine, u zavisnosti od cijele biocenoze, lanca ishrane morskih organizama, koji se uhvate na našim amforama i bocama vina. Nekih sedamdesetak puta pa možda i više ovi proizvodi prođu kroz naše ruke. Tehnička riješenja ovog projekta iziskivala su mnogo rada. U ljubavi i komunikaciji sa prirodom ipak smo došli do toga da smo dobili proizvod koji će da krasi naš grad i državu, da krasi naše javno i kulturno morsko dobro koje se nalazi u ovom područiju. Po prvi put imamo legalno deklarisane uz račune i označene žigom amfore iz mora za sve one koji žele da ukrase i obogate svoje prostore. Svaki prozvod je deklarisan i označen kodom…“ – kazao je za naš portal Đerić.

IJZ: Nova 33 slučaja koronavirusa, aktivno 507

0
IJZ: Nova 33 slučaja koronavirusa, aktivno 507
Covid

U posljednja 24 sata registrovano je 33 slučaja koronavirusa. Iz Instituta za javno zdravlje su saopštili da je analizirano 529 uzoraka.

Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije koronavirusa po opštinama:

  • Podgorica 13
  • Herceg Novi 4
  • Bar 3
  • Budva 3
  • Berane 2
  • Nikšić 2
  • Tivat 2
  • Bijelo Polje 1
  • Cetinje 1
  • Kotor 1
  • Mojkovac 1

Do 15 sati nije registrovan nijedan smrtni ishod od posljedica kovida-19. Oporavilo se još 65 osoba, pa je trenutno aktivno 507 slučajeva koronavirusa.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama:

  • Podgorica 199
  • Bar 57
  • Nikšić 49
  • Kotor 43
  • Budva 29
  • Herceg Novi 24
  • Tivat 19
  • Ulcinj 17
  • Cetinje 15
  • Berane 14
  • Pljevlja 9
  • Danilovgrad 7
  • Bijelo Polje 5
  • Mojkovac 5
  • Rožaje 5
  • Tuzi 5
  • Andrijevica 2
  • Kolašin 2
  • Šavnik 1
  • Gusinje 0
  • Petnjica 0
  • Plav 0
  • Plužine 0
  • Žabljak 0

U Cavtatu otvoren Muzej morskih školjki

0
U Cavtatu otvoren Muzej morskih školjki
Muzej školjaka Cavtat – foto dubrovniknet.hr

U Pinakoteci crkve sv. Nikole u Cavtatu sinoć je otvoren Muzej morskih školjki. Postavka obuhvaća više od 2 500 školjaka, koje je dugi niz godina marljivo prikupljao Neško Miljan Popović.

Dojmove s otvorenja prenio je na svom Facebook profilu načelnik Opštine Konavle Božo Lasić:

– Neško Miljan Popović godinama skuplja morske školjke, a sad kad vidim ovu zbirku na jednom mjestu moram iskreno reći da bi bio veliki gubitak da nije svoje životno djelo podijelio s javnosti. Čestitam od srca cijeloj obitelji Popović na predanosti i skupljenom blagu koje su nesebično podijelili s nama – napisao je Lasić o ugođaju s otvorenja koje je upotpunio nastup Klape Oštro.

Muzej školjaka Cavtat – foto dubrovniknet.hr

Ratković: Za oporavak crnogorskog turizma neophodno tržišno repozicioniranje

0
Ratković: Za oporavak crnogorskog turizma neophodno tržišno repozicioniranje
Budva – foto Boka News

Crna Gora je jedna od rijetkih turističkih zemalja koja nema operativni program oporavka poslije kovida, kazao je za Mediabiro prof. dr Rade Ratković.

On je ocijenio da je Strategija razvoja turizma, koja je, kako navodi, urađena na neuobičajeno kratko vrijeme – do 2025. godine, trebala biti strategija oporavka ili revitalizacije turizma nakon korone, ali se time nije bavila.

„Ona je puna načelnih ciljeva koji nijesu sporni, ali ne rješavaju ništa konkretno. Mi u 2020, 2021. i evo u 2022. nažalost idemo u pravcu koji ne vodi ka oporavku, nego ka „zakucavanju“ na pogrešne strateške izbore, prvo tržišne, jer smo koncentrisani na siromašno, regionalno tržište, a onda se i ništa strateški nije napravilo da krenemo ka tržišnom repozicioniraju“, naveo je Ratković.

On je kazao da Mediteran, odnosno zapadno-evropske turističke zemlje, žive dominantno na birtanskom tržištu, njemačkom, skandinavskom, francuskom, te da nema razloga zbog kojeg se i Crna Gora ne bi tako pozicionirala.

„Međutim, mi smo sami krenuli istočno, ka siromašnijim tržištima, ka daljim tržištima koja ne generiraju dugu sezonu, gdje je manja platežna sposobnost gostiju, koji nemaju mogućnost da Crnoj Gori donesu turističku potrošnju kao gosti sa Zapada“, smatra Ratković.

Istakao je da je dodatni problem za Crnu Goru i turizam bez domicilnih radnika.

„Radnici masovno odlaze, Hrvatska im daje mnogo bolje uslove. Naši radnici imaju turističkog iskustva, nemamo jezičke barijere i na neki način poznaju tu destinaciju. Dakle, mi imamo turizam bez radnika, jer radnici neće da prihvate da im životna sudbina bude da rade dva i po ili tri mjeseca i da imaju male plate“, naveo je Ratković.

Dodao je i da je tendencija da se od 90-ih pa nadalje preusmjerimo sa zapadne ka istočnoj orjentaciji i „bratskim tržištima“, čime smo destinaciju opteretili sekundarnim stanovima i doveli do toga da su nam sva primorska mjesta ekološki, ekonomski i socijalno neodrživa, po kriterijumima i indikatorima EU.

„Moramo naći rješenje kako da to saniramo, možda na način da rezervišemo ostrvo Školj, da se na njemu ništa ne gradi, već da bude veliko, uređeno kupalište, do kojeg bi se išlo čamcima na ekološki pogon, kako ne bi bilo zagađivanja, te uz garaže i uređenje saobraćaja u gradu, imali bismo atraktivniju destinaciju za odmor“, zaključio je Ratković.