U Pinakoteci crkve sv. Nikole u Cavtatu sinoć je otvoren Muzej morskih školjki. Postavka obuhvaća više od 2 500 školjaka, koje je dugi niz godina marljivo prikupljao Neško Miljan Popović.
Dojmove s otvorenja prenio je na svom Facebook profilu načelnik Opštine Konavle Božo Lasić:
– Neško Miljan Popović godinama skuplja morske školjke, a sad kad vidim ovu zbirku na jednom mjestu moram iskreno reći da bi bio veliki gubitak da nije svoje životno djelo podijelio s javnosti. Čestitam od srca cijeloj obitelji Popović na predanosti i skupljenom blagu koje su nesebično podijelili s nama – napisao je Lasić o ugođaju s otvorenja koje je upotpunio nastup Klape Oštro.
Crna Gora je jedna od rijetkih turističkih zemalja koja nema operativni program oporavka poslije kovida, kazao je za Mediabiro prof. dr Rade Ratković.
On je ocijenio da je Strategija razvoja turizma, koja je, kako navodi, urađena na neuobičajeno kratko vrijeme – do 2025. godine, trebala biti strategija oporavka ili revitalizacije turizma nakon korone, ali se time nije bavila.
„Ona je puna načelnih ciljeva koji nijesu sporni, ali ne rješavaju ništa konkretno. Mi u 2020, 2021. i evo u 2022. nažalost idemo u pravcu koji ne vodi ka oporavku, nego ka „zakucavanju“ na pogrešne strateške izbore, prvo tržišne, jer smo koncentrisani na siromašno, regionalno tržište, a onda se i ništa strateški nije napravilo da krenemo ka tržišnom repozicioniraju“, naveo je Ratković.
On je kazao da Mediteran, odnosno zapadno-evropske turističke zemlje, žive dominantno na birtanskom tržištu, njemačkom, skandinavskom, francuskom, te da nema razloga zbog kojeg se i Crna Gora ne bi tako pozicionirala.
„Međutim, mi smo sami krenuli istočno, ka siromašnijim tržištima, ka daljim tržištima koja ne generiraju dugu sezonu, gdje je manja platežna sposobnost gostiju, koji nemaju mogućnost da Crnoj Gori donesu turističku potrošnju kao gosti sa Zapada“, smatra Ratković.
Istakao je da je dodatni problem za Crnu Goru i turizam bez domicilnih radnika.
„Radnici masovno odlaze, Hrvatska im daje mnogo bolje uslove. Naši radnici imaju turističkog iskustva, nemamo jezičke barijere i na neki način poznaju tu destinaciju. Dakle, mi imamo turizam bez radnika, jer radnici neće da prihvate da im životna sudbina bude da rade dva i po ili tri mjeseca i da imaju male plate“, naveo je Ratković.
Dodao je i da je tendencija da se od 90-ih pa nadalje preusmjerimo sa zapadne ka istočnoj orjentaciji i „bratskim tržištima“, čime smo destinaciju opteretili sekundarnim stanovima i doveli do toga da su nam sva primorska mjesta ekološki, ekonomski i socijalno neodrživa, po kriterijumima i indikatorima EU.
„Moramo naći rješenje kako da to saniramo, možda na način da rezervišemo ostrvo Školj, da se na njemu ništa ne gradi, već da bude veliko, uređeno kupalište, do kojeg bi se išlo čamcima na ekološki pogon, kako ne bi bilo zagađivanja, te uz garaže i uređenje saobraćaja u gradu, imali bismo atraktivniju destinaciju za odmor“, zaključio je Ratković.
Duž obale Tivta na više lokacija ponovno su se jutros pojavile mrlje prljavštine sa skramom bijele i žute boje.
Slična pojava evidentirana je u Boki Kotorskoj i proteklih dana, a odmah po prijavi građana reagovale su Inspekcija sigurnosti plovidbe, Lučka kapetanija Kotor, Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore i Sekretarijat za komunalni i inspekcijski nadzor Opštine Tivat.
Inspektori sigurnosti plovidbe izašli su na lice mjesta i uzeli uzorke prljavštinom prekrivene morske vode koji su poslati na analizu u laboratorije Instituta za biologiju mora u Kotoru
Iako se uzrok zagađenja još utvrđuje izvjesno je da u mrljama koje plutaju na morskoj površini nema prosute nafte i ulja, pa se pretpostavlja da je ružna slika koju su juče gledali kupači i turisti dolazi od kombinacije faktora – tzv. cvjetanja mora, velike količine polena koji je prisutan i vazduhu i prljavštine koja je u more stigla kanalima sa kopna.
Zagađenje ili cvijetanje mora
Slične pojave inače, proteklih su dana registrovane na više mjesta duž Crnogorskog primorja, ali i dalmatinske obale u Hrvatskoj.
Ipak, da bi bili sigurni što se događa, danas su se aktivirali svi nadležni organi u sistemu upravljanja rizicima i kontroli na moru, pa su na terenu svi inspektori koji sakupljaju uzorke i preduzimaju druge mjere iz svoje nadležnosti
Vladala je velika solidarnost, čitava posada bila je na visini i zato sam ispunjen ponosom. Plovim četrdeset i pet godina i ovako nešto nisam doživio, da se nađem u situaciji gdje rukovodim akcijom traganja i spašavanja, da spašavamo život brodolomcima…
Satelitskim telefonskim vezama dobili u četvrtak ujutro kap. Željka Sušića, zapovjednika broda “Split”, iz flote splitskog Jadroplova, koji je tijekom prethodne noći (između srijede i četvrtka) prvi priskočio upomoć pomorcima potopljenog talijanskog tegljača “Franco P”, spasivši njegova zapovjednika Giuseppea Petraliu usred južnog Jadrana, gdje su dubine najveće.
Kako je za Slobodnu Dalmaciju kazao kap. Sušić, naš “Split”, brod za prijevoz sipkih tereta, vraćao se prazan iz Turske – u čije čeličane iz naših luka odvozi scrap, željezni otpad prikupljen širom Hrvatske i najbližeg susjedstva – u Ploče.
– U srijedu navečer u 21.05 sati dobili smo poziv talijanske službe spašavanja MRCC Brindisi da skrenemo sa svoje rute jer je u blizini potonuo talijanski tegljač “Franco P” sa šest članova posade, na poziciji 41 stupanj, 51.08 minuta, sjeverno, i 17 stupnjeva, 31 minutu, istočno. To je otprilike 49 nautičkih milja od talijanske luke Bari i 60 milja od Dubrovnika, u međunarodnim vodama. Odmah smo krenuli na poziciju, ugasili strojeve i krenuli niz vjetar, što je uobičajena procedura u takvim trenucima, jer je i brodolomce nosio vjetar s morskom strujom. Prvi smo došli na mjesto potonuća…
Splitski bulk carrier bio je na svojoj ruti udaljen tek tri milje od mjesta pomorske nesreće, pa se brzo uključio u potragu. Treba reći i da je potonuli talijanski remorker prethodno imao u teglju maonu (baržu) i bili su na putu iz Ancone u albanski Romano.
– Uočili smo jednog utopljenika u 22.40 sati, prišli smo mu i u roku od četiri minute bio je spašen na palubi našeg broda. Nabasali smo na njega baš kao što smo i mislili da će biti: zato smo se puštali niz vjetar i struju, bez vlastitog pogona, što nas je odvelo k njemu. Čovjek je bio u šoku i pothlađen. Uspio je reći da je on Giuseppe Petralia, zapovjednik talijanskog tegljača i da su potonuli u 20.30 sati.
Bio je u moru dva sata i petnaest minuta. Temperatura mora bila je 16 Celzijevih stupnjeva, puhala je bura (iz sjeveroistočnog smjera) umjerene jakosti od četiri bofora, odnosno brzine od 20 do 28 kilometara na sat, uz “mrtvo more” visine do dva metra.
Talijanski pomorci, svi iz Catanie na Siciliji, nisu imali kada ni oglasiti signal za pomoć (SOS). Uzbunu je, kaže kap. Sušić, zapravo podignula ekipa s maone.
– Spašeni talijanski zapovjednik uspio nam je reći da ni sam ne zna što se točno dogodilo, a odvijalo se jako brzo. Došlo je do neobjašnjivog prodora mora u krmeni dio tegljača. Remorker je i potonuo krmom, za svega deset minuta. Posada tegljača u zadnji čas uspjela je otpustiti tegalj s maonom na kojoj je bilo jedanaest ljudi: sedmorica članova posade i četiri mehaničara.
Spašeni Petralia ispričao je hrvatskim pomorcima sa “Splita” da je posada tegljača zatim na brzinu poskakala u more. Nisu imali vremena ni za navući pojaseve za spašavanje, niti za lansiranje samonapuhujuće splavi, ali ona se i sama aktivirala kada je remorker potonuo. Talijani s remorkera tek su uspjeli zgrabiti po koji spasilački kolut.
Treba reći i da preživjeli zapovjednik nije siguran što je bilo s ostatkom posade. Prije svega, ne zna se jesu li dvojica iz stroja uopće uspjela napustiti tonući brod. Petralia se spasio skokom u more, a zajedno s njim bila su još trojica članova posade. Neko vrijeme plutali su zajedno, da bi ih vjetar i morska struja u nekom trenutku razdvojili.
– Nažalost, ostale nismo uspjeli pronaći. Zasad se zna (četvrtak oko podneva) da je talijanski zrakoplov uočio dva ljudska tijela, prema kojima se odmah iz Dubrovnika uputio spasilački brod “Danče”.
Prema riječima kap. Sušića, rođenog Rabljanina iz Banjola, talijanski zapovjednik ima 63 godine i bio je u dobrom stanju: s tlakom 111/88, ali s povećanim otkucajima srca (122). Oko 2.30 sati u četvrtak ujutro, brod “Split” dobio je bio zapovijed iz rimskog centra MRCC – akciju su koordinirale talijanske i hrvatske službe traganja i spašavanja – da preživjelog Katanca odvedu u Bari.
– Predali smo ga brodu talijanske obalne straže na sidrištu pred Barijem u 8.10 sati u četvrtak ujutro, a mi smo nastavili svoj put za Rijeku.
Zanimljivo je da je noćnom akcijom na moru rukovodio upravo naš zapovjednik Sušić, budući da je prvi stigao na mjesto nesreće:
– Tako se dogodilo. Drugi brodovi počeli su stizati na poziciju oko pola noći. Upućivali smo ih što, gdje i kako. Sudjelovalo je sedam brodova, a uz njih talijanski helikopter i brod obalne straže, ali i naš brod “Danče”.
Prema Sušićevim riječima u četvrtak oko podneva, maona koju je potonuli talijanski remorker u zadnji čas pustio iz teglja još je plutala morem, zajedno s jedanaest ljudi na njoj koji su čekali da ih pokupi drugi tegljač upućen iz Brindisija i da ih otegli u Albaniju.
Na “Splitu” je dvadeset članova posade, te dvojica putnika, Jadroplovovih inspektora.
Mirno more i sretan povratak kući. Pozdrav posadi broda.
Direktorat za inspekcijski nadzor i licenciranje Ministarstva ekologije prostornog planiranja i urbanizma (MEPU), potvrdio je da kompanija Pomorski saobraćaj iz Herceg Novog nema licencu za izvođača građevinskih radova.
Na čelu MEPU od nedavno je nova ministarka Ana Novaković – Đurović (URA), ali taj resor ni osada ništa ne preduzima da spriječi nelegalno ponašanje kompanije Pomorski saobraćaj i to na jednom od najvećih aktivnih gradilišta u državi – onom preko milijardu eura vrijednom novog turističkog naselja Luštica Bay u Krtolima kod Tivta.
Naime, Pomorski saobraćaj čije je primarna djelatnost brodski prevoz putnika i vozila trajektima na jedinoj takvoj redovnoj trajektnoj liniji u državi Lepetane-Kamenari preko tjesnaca Verige u Boki Kotorskoj, već nekoliko mjeseci obavlja poslove podizvođača na izgradnji nove i dogradnji postojeće obalne infrastrukture – marine, pristaništa i lukobrana u zalivu Trašte. Pomorski saobraćaj tamo radi kao podizvođač na građevinskim objekžtima čiji je investitor kompanija Luštica Development iz Tivta, iako, kako se pokazalo iz odgovora koji je MEPU dao, ta kompanija ne posjeduje adekvatne papire da bi se mogla baviti tim poslovima. Bez obzira na to, trajekti „Perast“ i „Igalo“ ove kompanije mjescima neometani od strane nadležnih inspekcija, izvode građevinske radove u Traštama – transportuju materijal i vozila do lokacija na kojima se izvode radovi ili taj matrerijal direktno sa broda prosipaju u more, odnosno služe kao platforme za razne građevinske radne mašine poput dizalica koje manipulišu sa građevinskim elemantima od betona i kamena kojima se dograđuje lukobran i operativna obala marine u turističkom rizortu Luštica Bay.
„Neposrednim uvidom u službenu evidenciju ovog Ministarstva, utvrđeno je da Ministarstvo ekologije prostornog planiranaj i urbanizma kompaniji „Pomorski saobraćaj“ Herceg Novi, nije izdalo licence propisane Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata.“- rečeno je „Vijestima“. Taj odgovor dobili smo od Direktorata za za licenciranje i inspekcijski nadzor MEPU kojim rukovodi dr Ljubiša Konatar.
Konatar, pod čijom je ingerencijom rad Građevinske inspekcije koja bi trebala da spriječi nelegalno izvođenje građevinskih radova od strane nelicenciranih izvođača, nije međutim ni nakon ponovljenog traženja, odgovorio na pitanja što je konkretno inspekcija do sada preduzela u vezi kontrole višemjesečnog radnog angažovanja kompanije Pomorski saobraćaj Herceg Novi kao podizvođača na izvođenju građevinskih radova na izgradnji marine u zalivu Trašte, kao i koji su nalazi tih inspkecijskih konbtrola i koje su mjere izrečene prekršiocu zakona.
Suvlasnik i izvršni direktor Pomorksog saobraćaja Dejan Ban proteklih je mjeseci prvo javno tvrdio da navodi medija da brodovi te kompanije koji su zvanično registrovani kao ro-ro putnički, ane hidrograđevinski brodovi, obnavljaju hidrograđevinske radove u zalivu Trašte nisu istiniti, da bi potom priznao da su plovila Pomorskog saobraćaja tamo angažovana ali da navodno ne rade ništa mimo onoga za što je ta kompanija registrovana kod Privrednog suda. Međutim, ispostavilo se (što je sada potvrdilo i MEPU) da Pomorski saobraćaj ne posjeduje licencu za izvođača građevinskih radova a koju, da bi legalno obavljala poslove koje njeni brodovi već mjesecima rade u Traštama, ta kompanija mora da ima shodno članovioma 121, 122 i 123 a u vezi sa članovima 135 i 136 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata.
Zakona naime, propisije da „građenje objekata odnosno izvođenja pojedinih radova na građenju objekta i vršenje stručnog nadzora može da obavlja privredno društvo, pravno lice, odnosno preduzetnik koje ispunjava uslove utvrđene ovim zakonom” – da ima najmanje jednog stalno zaposlenog ovlašćenog građevinskog inženjera sa trogodišnjim iskustvom i sa položenim stručnim ispitom i licencom Inženjerske komore Crne Gore (što Pomorski saobracaj nema), te da ove ispunjenost ovog i drugih uslova koje zakon traži, utvrđuje MEPU time što kompaniji izdaje licencu za rad kao izvođača građevinskih radova ( a koju Pomorski saobracaj takođe nema).
“Vijesti” još čekaju odgovore Inspekcije sigurnosti plovidbe i Tehničkog inspektorata Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore na pitanja što su ti nadležni državni organi preduzeli u vezi nelegalnog angažovanja trajekata Pomorksog saobraćaja i privremenog mijenjanja namjene tih putničkih brodva u hidrograđevinska plovila za izvođenje radova u Traštama, u smislu kršenja odredbi članova 48 i 56 Zakona o sigurnosti pomorske plovidbe.
London (dpa) – Tri puta je osvojio Vimbldon, bio je prvi teniser svijeta i živeo je u lusuzu. Nekadašnja nemačka superzvijezda, svojevremeno i trener Novak Đokovića, Boris Beker (Becker) se sada navikava na relativnu mizeriju života u zatvoru.
Beker, 54, se ipak ne žali i dobro se privikava, rekao je njegov dugogodišnji advokat, Kristijan-Oliver Mozer (Christian Moser), u petak za televiziju RTL. “Ne buni se i ne kuka. Naravno da mu nije lijepo, ali prihvata realnost.”
Priče da se Beker žalio na hranu u zatvoru ili da je čak pritisnuo taster za hitne slučajeve, su neistinite, rekao je advokat. “To je izmišljeno.”
Glasine da je 54-godišnjak prebačen u posebno, komfornije krilo zatvora Vandsvort u južnom Londonu, ispostavilo se, nisu tačne.
Vandsvort je kaznena ustanova maksimalne bezbednosti, u javnosti poznata po pretrpanosti i lošim uslovima. Mozer je naglasio da je od Bekera dobio odobrenje za intervju, kao i direktnu informaciju.
Beker je krajem aprila osuđen na dve i po godine zatvora jer je pre nego što je proglasio bankrot, ogroman novac pokušao da sakrije od poreznika i poverilaca.
Pritom, već jednom je, pre 20 godina, bio osuđen za utaju poreza, ali sud u Minhenu mu je izrekao kaznu i uslovno na dve godine zatvora.
Beker je 1985. postao prvi Nemac i ujedno, sa nepunih 18 godina, najmlađi osvajač Vimbldona i bilo mkog Gren-slema.
Titulu je odbranio naredne godine, a do kraja karijere 1999, je osvojio i dva Slema u Australiji i jedan i SAD.
Često se, međutim, nije dobro snalazio u slavi i bogatstvu.
Po penzionisanju, ulagao je u brend teniske opreme, komentarisao je tenis za BBC, a od kraja 2013. do kraja 2016. sarađivao je sa Đokovićem. U tom periodu, srpski teniser je osvojio šest Gren-slem titula, uključujući i svoj jedini Garos. Uz to, sa Bekerom je osvojio i 14 Masters 1000 turnira.
Crna Gora danas obilježava 16 godina od obnove nezavisnosti. U prethodnom periodu Crna Gora je na planu integracija najviše napredovala od svih zemalja u regiji, postala punopravna članica NATO-a i država koja je najbliža članstvu u EU. Brojke pokazuju da su plate i penzije rasle u proteklih šesnaest godina, ali i zaduženje države.
Nakon obnove nezavisnosti 2006. godine, crnogorsko društvo pred sobom imalo je jedan veliki zadatak – premostiti razlike stvorene referendumskom podijeljenošću.
– Članstvo u NATO –
Na planu vanjske politike, Crna Gora je ostvarila zapažene rezultate. Prvi spoljnopolitički cilj, članstvo u NATO ostvaren je 5. juna 2017. godine. Ovakvoj odluci žestoko su se protivile prosrpske partije, ali je crnogorski parlament, većinskom podrškom osigurao punopravno članstvo Crne Gore u NATO savezu.
Osim puta u NATO, drugi vanjskopolitički cilj države od obnove nezavisnosti je ulazak u EU. Od 2013. kada je Crna Gora otvorila pregovore sa EU, pa do danas, otvorena su sva poglavlja, ukupno 33, dok su dva poglavlja privremeno zatvorena. Ono što je činjenica jeste da je integracioni proces u posljednje dvije godine skoro pa zaustavljen. Razloga za to je nekoliko. Nespremnost Crne Gore da se uhvati u koštac sa konkretnim problemima, posebno u poglavljima 23 i 24, koja su ključna za pregovarački proces Crne Gore. S druge strane, neizvjesnost unutar same EU, kako oko proširenja, tako i oko geopolitičkih odluka, rezultirali su da zemlje Zapadnog Balkana i dalje čekaju u red za članstvo u EU.
– Za dvije godine dvaput promjena vlasti –
Unutrašnje prilike u državi znatno su drugačije. Nakon 30 godina vladavine Demokratske partije socijalista, u avgustu 2020. godine došlo je do promjene vlasti. Bio je to pravi šok za poznavaoce političkih prilika, jer se činilo da će partija Mila Đukanovića, zajedno sa tradicionalnim partnerima ostvariti novu pobjedu.
Formiranje Vlade nakon pobjede opozicije na izborima 2020. godine nije išlo baš tako lako. Zdravko Krivokapić kao nosilac liste “Za budućnost Crne Gore” je izabran za premijera, lider Demokrata Aleksa Bečić za predsjednika Skupštine, dok je lider URA-e Dritan Abazović postao vicepremijer. Bilo je to po prvi put od uvođenja višestranačkog sistema da je partija Mila Đukanovića u opoziciji.
Ipak, kriza unutar same vlasti trajala je gotovo od dana formiranja i rezultirala je padom Vlade, u februaru ove godine. Na Cetinju je 28. aprila izabrana nova Vlada, na čijem je čelu Dritan Abazović.
Nova Vlada već je krenula da isporučuje značajnije rezultate. Smanjenje su akcize na gorivo, usljed enormnog rasta na svjetskom tržištu, smanjen je PDV na osnovne životne namirnice, dok su se na planu sprovođenja pravde dogodila dva krupna hapšenja – slobode su lišeni Vesna Medenica, bivša predsjednica Vrhovnog suda i Blažo Jovanić, aktuelni predsjednik Privrednog suda Crne Gore. Optuženi su za zloupotrebu službenog položaja i stvaranje kriminalne organizacije.
– Prosječna plata 706 eura –
Kada je ekonomija u pitanju, plate i penzije znatno su veće u odnosu na period prije referenduma, ali je takođe i zaduženje države znatno veće.
Godinu prije sticanja nezavisnosti, prosječna zarada u Crnoj Gori iznosila je 257 eura. Pored malih zarada, u Crnoj Gori je bila i velika nezaposlenost. Prema podacima Zavoda za statistiku Crne Gore (MONSTAT), 2005. godine stopa nezaposlenosti je bila 20,6 odsto. Nakon osamostaljenja, nezaposlenost je počela da pada, dok su plate konstantno rasle.
Neto zarade su brzo rasle sa 282 eura u 2006. godini na 463 eura, koliko je iznosila prosječna zarada u 2009. godini. Do ovog rasta došlo je zbog jačanja ekonomija, ali i promjene obračuna neto zarade u 2008. godini. Prosječna neto zarada u februaru 2022. godine iznosila je 706 eura.
Prosječna penzija u 2006. godini iznosila je 142 eura, a sada je 300 eura. I broj penzionera je porastao sa 107 hiljada na 128 hiljada.
Kada je nezaposlenost u pitanju, u 2006. godini je bilo 38.800 nezaposlenih. Taj broj je 2008. godine opao na 28.323. Broj nezaposlenih je zatim rastao, da bi na kraju prošle sedmice iznosio 50.552.
– Visok javni dug –
Da Crna Gora proteklih godina nije živjela od rasta svoje privrede, već dobrim dijelom i od zaduživanja pokazuju podaci o državnom dugu. On je 2006. godine iznosio 700 miliona, da bi na kraju prošle narastao na 4,09 milijardi. Državni dug je u referendumskoj godini bio 32,6 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), po čemu je Crna Gora tada bila nisko zadužena zemlja. Na kraju prošle godine državni dug je bio 83,1 odsto, a granica visoke zaduženosti je 60 odsto BDP-a. Visokom javnom dugu doprinio je kredit koji je Crna Gora podigla kod jedne kineske banke za izgradnju prioritetne dionice autoputa Bar – Boljare. Za 41 kilometar dionice autoputa, država će platiti skoro milijardu eura. Prva dionica autoputa biće završena u julu i to će biti prvi kilometri autoputa u Crnoj Gori.
Za šestnaest godina nezavisnosti, Crna Gora je postala uvozno zavisna država. Izvoz Crne Gore 2006. godine iznosio je 441 milion, a uvoz je bio 1,45 milijardi. Pokrivenost izvoza uvozom iznosila je 30 odsto. Na vrhuncu ekonomskog buma 2008. uvoz je porastao na 2,5 milijardi, dok je izvoz bio 416 miliona. Na kraju prošle godine, uvoz je iznosio 2,5 milijardi eura, dok je izvoz bio 437 miliona.
Od sticanja crnogorske nezavisnosti 21.maja 2016. godine, građane i javnost ove države najviše puta obradovali su sportisti. Država od 625 hiljada stanovnika uspjela je za 16 godina samostalnosti ostvari veoma zapažene rezultate u nekoliko sportskih disciplina. Vaterpolisti i rukometašice postarali su se da budu najbolji ambasadori Crne Gore u svijetu, osvajanjem zlatnih medalja na prvenstvima Evrope 2008. i 2012. godine.
Poslije više od 130 godina, 24. maja, kompozicije Konrada Eberta po prvi put na mjestu kome su posvećene, nastupa pjevački ansambl iz Zagreba pod vođstvom Roberta Homena
plakat-promocija
Ovogodišnja proslava Pomoćnice kršćana, nebeske zaštitnice župe Muo biće u znaku dvostrukog slavlja. Proslavi prethodi trodnevnica do 23. maja. Osim redovnih misnih slavlja i pobožnosti povodom blagdana, 24. maja će, nakon večernje svete mise, koju predslavi kotorski biskup mons. Ivan Štironja, biti predstavljen i Muljanski kantual, u kojem su sakupljene i objavljene kompozicije o. Konrada Eberta, napisane za župu Muo prije više od 130 godina, saopšteno je iz Župnog ureda BDM Pomoćnice kršćana – Svetište bl. Gracije iz Mula.
Vrijedne kompozicije posjetioci će čuti po prvi put na mjestu za koje su izvorno nastale: u crkvi Pomoćnice Kršćana i kontekstu liturgije, kada će biti izvedena i Missa Auxilium Christianorum (Misa Pomoćnice kršćana), komponovana za muljansku župnu crkvu i njen tadašnji zbor.
Muo – Pomoćnica Kršćana
Muljanski kantual biće predstavljen nakon mise, a pjevački ansambl iz Zagreba pod vođstvom maestra Roberta Homena, dirigenta i profesora na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, uz pratnju prof. Nevena Kraljića, orguljaša Zagrebačke Prvostolnice izvešće dio skladbi objavljenih u Kantualu.
O knjizi će govoriti mr Marija Mihaliček u ime Ogranka Matice hrvatske u Boki Kotorskoj, dirigent Robert Homen i don Robert Tonsati, župnik Mula i urednik kantuala.
Pokrovitelji tog duhovnog i kulturnog događaja su Opština Kotor, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Matica Hrvatska.
Aerodrom Tivat je od početka godine do 1.maja opslužio ukupno 62.293 putnika.
Tokom aprila mjeseca počeo je da raste obim saobraćaja zbog povećanja broja redovnih letova i uvođenja novih sezonskih linija, pa je tako tokom prošlog mjeseca, vazdušna luka u Tivtu imala ukupno 30.030 putnika.
To je skoro četiri puta više nego u istom mjesecu lani kada je promet bio samo 6.894 putnika, ali je još uvjek ovaj rezultat samo 54,1% od broja putnika koji je ovaj aerodrom imao u aprilu do sada rekordne, 2019. godine.
Tokom prošlog mjeseca na Aerodromu Tivat zabilježeno je ukupno 520 operacija vazduhoplova što je više negio duplo više nego u istom mjesecu prošle godine kada je bilo 228 polijetanja i slijetanja aviona na pistu pored Tivatskog zaliva, ali i 28% manje nego u aprilu rekordne 2019. godine kada je zabilježeno 668 operacija vazduhoplova.
