Rižoto od priljepaka i kiselog motara

0
Rižoto od priljepaka i kiselog motara
Rižoto od priljepaka – foto Jadran Grančić

PRIČA U PRILJEPKU

Postoje dani kad baš od podvodnog ribolova nema ništa, ma ne samo podvodnog nego bilo kakvog, ono kad ribe nema ni na vrhu puške ni na vrhu štapa.

E pa i ovaj je jedan takav, inače se čovik štufa kad je takvo vrime ali godine ovog predivnog sporta i kuhinje učine svoje pa onda i po takvom oskudnom vremenu rekli bi moji Imoćani kuhar/ribolovac  „zna svome petku post“.

Ovaj put baš za inat pišem kako priča završava umjesto počinje, i dajem svima vama malo ljetnje ideje kako sebi i obitelji vrući ljetni dan na plaži pretvoriti u toplu i ukusnu ljetnju večer uz vrhunsko jelo i kapljicu dobrog bijelo vina.

E PA KRENIMO..

Suton jedne junske večeri, izlazim na plažu bez ribe na niski, ne da ništa nisam ulovio, nego što je najgore nisam ni vidio ribe vrijedne pucanja, ni porcijaša..

Istina 2 sata emocionalnog pražnjenja i anti-stres terapije kako moja žena naziva njoj ne baš drage moje izlete u more je dalo rezultat makar i ribe nije bilo.

Onako punih baterija i gladan ka vuk sjednem na kamen u plićaku polako počnem skidati opremu, Oseka je odradila svoje more se povuklo prema Braču a na kamenjima oko sebe vidim zvijezdu moje današnje priče i glavnu namirnicu našeg današnjeg jela, glavom i bradom i oklopom PRILJEPAK ili kako ga još u nas zovu LUPAR, LUMPAR..

Baš na mjestu gdje izlazim na kamenjima se nalazila velika kolonija ovih malih i interesantnih puževa koji se za kamenja drže svojim stopalom, znam od prije da su jako ukusni.

Kroz godine putovanja i mog posla u kuhinji sam se upoznao s puno recepata ovog malog stanovnika naše obale a u dosta evropskih zemalja priljepak je gastronomska delicija.

Uzimam mali pijuk (čekić za školjke) koji uz izvlakač za strijelu uvijek nosim u torbi, malu mrežicu i krenem po plićaku „parat“ priljepke, biram one veće naravno, selektivni način bilo kakvog lova je pošten prema moru i prirodi.

U kratko vrijeme po oseki vrlo brzo uberem pola kile ovog malog puža i zadovoljan krenem doma s asom u rukavu koji će moje ukućane inače ljubitelje rižota razveseliti.

Ta mala beštija zakovana za kamen svojim oklopom uz dodatak kiseloga motra koji zaokruži ovo fino jelo me uvijek odvede u šareni spektar mirisa i okusa, te me podsjeti da eto i po najlošijem danu kad riba baš i neće, nas more iznenadi i začini  našu priču o morskoj kužini..

Pa dragi moji kad se nađete u plićaku, preporuka je ubrati kojega te se okušati u ovom našem receptu koji vam donosimo.

Rižoto od priljepaka – foto Jadran Grančić

RIŽOTO OD PRILJEPAKA I KISELOG MOTRA

1kg Priljepaka

0,100kg motra

0,150kg crvenog luka (kapula)

0,050kg češnjaka

0,300kg poma – pamidora

0,2l bijelog vina

0,350kg arborio riže

0,1l maslinovog ulja

Peršin

Sol

Papar

Priprema:

Priljepak najprije obarimo u toliko vode da ga samo pokrije, pri temperaturi on se odvoji od svoje kućice.

Temeljac tj vodu u kojoj se obario procijedimo i ostavimo za kuhanje a meso odvojimo.

Na ulju dinstamo kapulu i češnjak, kad uvene dodamo pome ili pelat ako nemamo zrelih poma, podlijemo s vinom te dodamo priljepak i rižu, podlijemo našim temeljcem te kuhamo do željene strukture rižota.

Začinimo i dodamo peršin, u naš rižoto na kraju možemo dodati još malo maslinovog ulja da stvorimo emulziju, te dodamo motar i malo parmezana po želji..

/Tekst i fotografije: Jadran Grančić/

Gradska muzika Kotor svojim nastupom oduševila posjetioce Žabljaka

0
Gradska muzika Kotor svojim nastupom oduševila posjetioce Žabljaka
Gradska muzika Kotor na Žabljaku

Gradska muzika Kotor donijela je slavljeničku atmosferu zbog 180 godina postojanja na Wild Beauty Art festival i defileom sa mještanima i posjetiocima Durmitora oko Crnog jezera i centra Žabljaka dočarala je dio bogate tradicije juga.

Iako su vremeski uslovi prijetili da pokvare plan nastupa, oduševljenje zbog prestanka kiše neposredno pred prvi defile nisu krili ni publika ni muzičari. Jezerskim putem, a kasnije i centrom Žabljaka prolamali su se zvuci popularnih marševa koji su zaštitni znak gradskih muzika. Tokom defilea se čula i ,Barka mala, i ,Diridonda, ,Rozamunda, Splitske kale, stari marševi i na kraju nezaobilazno tradicionalno kolo Bokeljske mornarice.

Gradska muzika Kotor na Žabljaku

Nismo naviki da sviramo van Kotora, zbog situacije sa koronom, tako da nismo putovali od 2019. godine, kada smo nastupili u Beču. Ipak, ovakav doživljaj u prirodi mogao bi češće da se događa. Prelijepi ambijent, vrijeme nas je poslužilo iako je dok smo dolazili bilo kiše. Prezadovoljni smo i hvala festvalu na pozivu- izjavio je Dario Krivokapić, dirigent Gradske muzike Kotor neposredno posle nastupa i dodao:

Ove godine proslavljamo 180 godina postojanja, veliki jubilej koji krasi naš grad, našu državu. Postojimo  kao jedan od najstarijih orkestara na Balkanu. Prema arhivskim podacima, ne postoji nijedna zvanična informacija da postoji neki stariji orkestar od nas. Imamo 30 članova. Pretežno su to amateri, djeca iz muzičkih škola, par profesora, a nekad, za veće koncerte, kada nam zatreba pomoć, pozovemo naše prijatelje iz drugih gradskih muzika i simfonijskog orkestra. Krunu našeg jubileja proslavili smo 23. jula velikim koncertom ispred Katedrale Svetog Tripuna. Sada imamo kratke đirove. Uglavnom, đirova po Kotoru ne može da fali.”

Gradska muzika Kotor na Žabljaku

Wild Beauty Art festival ulazi u drugu polovinu programa, pa se za sljedeću sedmicu najavljuju tri koncerta na Crnom jezeru- pijanističko veče Matija svira Arsena , u četvrtak 4.avgusta, na kom će jedan od najznačajnijih džez pijanista regiona Matija Dedić svirati obrade najpoznatijih šansona svog oca Arsena. Nastup proslavljenog ženskog hora Collegium Musicum Glas kao najljepši instrument je u petak 5. avgusta, dok Duo Classico, koji čine Dina Desančić, violina i Safet Drljan, harmonika, nastupa  u subotu 6. avgusta.

Ova tri koncerta održaće se od 19 časova a u saradnji sa Green Montenegro International Film Festival-om. Oba festivala su posvećena istim ciljevima, kao š

Gradska muzika Kotor na Žabljaku

to su očuvanje netaknute prirode Durmitora i pružanje kvalitetnog umjetničkog sadržaja.

Pokrovitelj Wild Beauty Art festivala je Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma, Generalni sponzor ONE Crna Gora, dok su partneri Opština Žabljak, TO Žabljak, restoran Crno jezero i Nacionalni parkovi Crne Gore.

Kotor – Proslava stogodišnjice VPK Primorac i FK Bokelj na Trgu od oružja (FOTO)

0

U Kotorskom Starom gradu, na Trgu od oružja na spektakularan način obilježen je jubilej, stotinu godina postojanja VPK Primorac i FK Bokelj. U prigodnom programu i fešti uživali su kotorani ali i brojni turisti.

Nakon intoniranja državne himne i nastupa Gradskog hora prisutnima se obratio predsjednik Opštine Vladimir Jokić koji je najavio skoru rekonstrukciju otvorenog bazena ali i gradskog fudbalskog stadiona. On je najavio i formiranje košarkaškog kluba.

“Košarkaški klub koji uspostavljamo neće biti produkt naše lokalne pameti već će ga voditi proslavljeni trener Zvezdan Mitrović” istakao je on.

Ministar sporta u Vladi Crne Gore Vasilije Laalošević kazao je da je malo gradova u bivšoj Jugoslaviji pa i šire koji se mogu podičiti sa ovakva dva jubileja  i najavio da će ovo ministarstvo dati doprinos u poboljšanju sportske infrastructure u gradu.

Predsjednik Fudbalskog saveza Crne Gore Dejan Savićević kazao je da su prvih sto godina ova dva kluba protkani stvaranjem generacija i igrača koji su obilježili domaću i međunarodnu sportsku scenu.

Bokelj Primorac 100 godina – foto CG News

“FK Bokelj je tokom svojih stotinu godina postojanja dao svoj doprinos prepoznavanju grada van okvira naše zemlje. FK Bokelj je za svo vrijeme postojanja bio kuća otvorenih vrata za sve fudbalske zaljubljenike iz Kotora, ali i iz obližnjih gradova”, istakao je Savićević.

Okupljene su pozdravili i predsjednik Skupštine Primorca Dušan Davidović kao i predsjednik Bokelja dr Davor Kumburović kome je predsjednik FSCG Dejan Savićević uručio i prigodnu plaketu i dres, povodom stogodišnjice kluba.

Tokom večeri prikazan je film o Primorcu autora Dušana Vulekovića kao I film o FK Bokelj autora Ljuba Jovovića.

Nakon projekcija, bini su se približila djeca iz kotorskih klubova,sa plavo bijelim balonima i rođendanskom tortom,koju su presjekli legendarni fudbaler i jedan od čelnika Bokelja Dejan Ognjanović i kapiten Primorca Marko Gopčević.

Bokelj Primorac 100 godina – foto CG News

Nakon toga na gradskoj rivi uslijedio je spektakularan vatromet i bakljada navijačke grupe Beštije što je dalo poseban pečat trodnevnoj proslavi jubileja.

Program,koji je vodio Bane Žugić, nastavljen je nastupom Tamare Živković i benda Nitro koji su izvodili kotorske i karnevalske pjesme.
Organizatori trodnevne manifestacije “Vijek sporta u Kotoru” su opština Kotor, Turistička organizacija grada I NVO Beštije.

Obilježavanje stogodišnjice postojanja Primorca i Bokelja ovime nije završeno,već je planirano da se prigodni programi organizuju i tokom novembra,kada grad bude slavio svoj dan.

Hrvatska: HTZ organizovala akciju dijeljenje vode na graničnim prijelazima

0
Hrvatska: HTZ organizovala akciju dijeljenje vode na graničnim prijelazima
HTZ – voda

Hrvatska turistička zajednica (HTZ) i ove godine usred glavnog dijela turističke sezone organizuje akciju dijeljenja brendirane izvorske vode s natpisom „Welcome to Croatia“ i prigodnih promotivnih materijala na graničnim prijelazima Rupa, Bregana, Macelj i Plovanija, javlja Anadolu Agency (AA).

Akciji podjele vode na graničnom prijelazu Plovanija priključio se direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, direktor TZ Istarske županije Denis Ivošević, predstavnici turističkih zajednica gradova Umag i Buje te nekoliko djelatnika HTZ-a.

„Reakcije turista na osvježenje i prigodne promotivne artikle više su nego pozitivne. Cilj ove akcije je da se naši gosti osjećaju dobrodošlo i ugodno. Ovime im želimo skratiti i olakšati vrijeme čekanja na graničnom prijelazu uslijed gužvi i vrućina te im malim znakom pažnje izraziti zahvalnost na ukazanom povjerenju i odabiru Hrvatske za svoj idealni ljetni odmor“, izjavio je direktor Staničić, dodavši kako će se ovaj vikend kroz četiri granična prijelaza podijeliti 50.000 bočica vode.

Prigodno brendirane boce vode, uz poruku dobrodošlice, imaju otisnut i QR kod koji otvara stranicu Croatia.hr gdje se zainteresirani gosti mogu upoznati s hrvatskom turističkom ponudom. Osim vode i prigodnih promotivnih artikala, u suradnji s TZ Istarske županije, na graničnom prijelazu Plovanija dijele se i letci kojima se turisti poziva na manifestaciju World Class Tennis koja će se od 1. do 3. kolovoza održati u pulskoj Areni.

Akcija podjele voda nastavlja se i sljedeće subote, 6. avgusta i to u trajektnim lukama Stinica i Split gdje se planira podijeliti 30.000 brendiranih boca s porukom te prigodnih promotivnih materijala.

Dodajmo kako prema sustavu eVisitor u zemlji trenutno boravi preko 1.068.000 turista od čega je oko 940.000 stranih. Trenutno imamo najviše gostiju s tržišta Njemačke, Slovenije, Hrvatske, Austrije i Poljske. Gledajući po destinacijama trenutno najviše turista boravi u Rovinju, Viru, Medulinu, Poreču, Umagu i Dubrovniku.

Avioprevoznici u Crnoj Gori obavezni da šalju podatke Upravi policije o putnicima

0
Avioprevoznici u Crnoj Gori obavezni da šalju podatke Upravi policije o putnicima
Aerodrom Tivat – foto S.L.

Vlada Crne Gore je, na sjednici održanoj 28. jula, usvojila Predlog zakona o obradi podataka o putnicima u vazdušnom saobraćaju u cilju sprječavanja i otkrivanja krivičnih djela terorizma i drugih teških krivičnih djela.

Ovaj zakon primjenjuje se na letove prevoznika u vazdušnom saobraćaju u vazdušnom prostoru Crne Gore kojima je polazište u Crnoj Gori, a odredište u drugoj državi ili kojima je polazište u drugoj državi, a odredište ili međuslijetanje u Crnoj Gori.

Donošenjem ovog zakona po prvi put se u Crnoj Gori avioprevoznici obavezuju da šalju podatke Upravi policije o svim putnicima, rekao je Filip Adžić, ministar unutrašnjih poslova.

“To će uticati da preduprijedimo negativne pojave, krivična djela, počinioce krivičnih djela…To je dobar zakon da podignemo bezbjednost”, kazao je Adžić.

Otvorena izložba slikara Ivice Aranđusa

0
Otvorena izložba slikara Ivice Aranđusa
Izložba Aranđus

Samostalna izložba slika umjetnika Ivice Aranđusa pod nazivom „IN YOUR FACE“ otvorena je  sinoć u Zbirci pomorskog nasljeđa u Porto Montenegru.

Ivica Aranđus je slikar sa dugom i zavidnom karijerom u inostranstvu, koji se svojom novom samostalnom izložbom tivatskoj publici predstavio nakon sedam godina.

Izložbu je  otvorio publicista Dragan Mihović, koji je tom prilikom poručio da angažovanost umjetnikovih poruka izraženih kroz njegova platna, sigurno spadaju u kulturne događaje ovog ljeta.

Slikar , Ivica Aranđus kazao je da mu je čast što se nakon sedam godina predstavlja publici u svojoj zemlji. O svojim djelima kaže da su ona rađena u ciklusima, te da se one dotiču ponajviše tema religije i politike, ali napominje da često radi portrete, lica i  to na slikama velikih dimenzija.

“Na slikama su prikazane te anomalije koje su prisutne u skoro svim religijama, ti pokušaji razdvajanja sujevjerja od istinske religije. Spoj tog sudara je zapravo ono što mene zanima, i o čemu najviše slikam”, kazao je on.

Aranđus ističe da ga pokreće životna energija koja traži boju, i smatra da svaka ljudska emocija ima zapravo svoju boju koja idealno može da se prikaže na platnu.

“Misli su najbitnije, i samo one nas mogu napraviti negativnim, odnosno pozitivnim. Čak i kada uočite neke tamne boje na mojim slikama, ako je tema vedra ona vam neće izgledati tako. Slikar prenosi zapravo svoju emociju, i definitvno moja djela pokazuju naše stanje društva”, poručio je on.

Kaže da se nakon dugih godina provedenih u Njemčkoj konačno vratio  rodnu Crnu Goru, te da će nastojati da nadoknadi propušteno i upozna se bolje sa našim umjetnicima koji stvaraju na ovim prostorima.

Skautska olimpijada okupila preko 1.000 mladih na Grahovu

0
Skautska olimpijada okupila preko 1.000 mladih na Grahovu
DIO NAJMLAĐIH UČESNIKA ŠESTE SMOTRE IZVIĐAČA/ FOTO ŽELJKO ŠAPURIĆ

Oko 1.050 izviđača iz više zemalja regiona i svijeta učesnici su VI Smotre izviđača koja je počela na Grahovu. Organizator smotre je Savez izviđača Crne Gore (SICG), uz podršku Opštine Nikšić i više sponzora, a svojevrsna skautska olimpijada trajaće devet dana.

Na otvaranju smotreNađa Lalović iz Saveza izviđača kazala je da je ovo značajan događaj u životu jednog izviđača.

–Tokom ovih devet dana pred vama je izazov da dokažete i pokažete koliko volite i cijenite izviđačku organizaciju stvarajući nova prijateljstva, uspomene i prenoseći iskustva jedni drugima – kazala je, između ostalog, Lalović.

U prethodnim danima na Grahovskom polju pripremljen je teren za izviđačke kampove, a tokom smotre, čiji je moto “Zakorači u život” a maskota lisica Mima, za učesnike su pripremljeni razni programi pa i obilasci kulturno-istorijskih i turističkih destinacija Nikšića i Primorja. Smotru je otvorio predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević ističući da je SICG organizacija koja ima tradiciju dugu 66 godina, a da do sada nije imala svoj nacionalni kamp.

– Više smo nego sigurni da je projekat izgradnje kampa na Grahovu, ali i sama Smotra izviđača dobra i korisna za sve nas, a posebno za djecu i mlade. To što smo podržali ovaj projekat, govori o našoj odgovornosti i pokazuje spremnost lokalnog rukovodstva da brine o svim sferama društva i svakom građaninu Nikšića, stvarajući što bolje uslove za život, ali i veće mogućnosti djeci i omladini za nove sadržaje – za nove oblike učenja i istraživanja putem zabave i razonode – rekao je Kovačević.

Predsjednik Skupštine opštine Nikšić Nemanja Vuković istakao je da će događaji koji, poput Smotre izviđača, povezuju pripadnike različitih vjera i nacija i u korist su izgrađivanja kvalitetnih veza i prijateljstava imati podršku lokalne uprave grada.

Almina Cikotić iz Ministarstva sporta i mladih kazala je da će taj resor u i ubuduće raditi na poboljšanju položaja mladih i jačnju njihovog aktivizma. Predsjendik Saveza izviđača Crne Gore Peko Vukadinović zahvalio se svima koji su pomogli održavanje Smotre koja bi trebalo da se održava svake četiri godine.

Nastavljaju se ruski napadi na Ukrajinu

0
Nastavljaju se ruski napadi na Ukrajinu
Ukrajina

Rusi objavljuju svoje nove navodne uspješne napade u kojima je, tvrde, poginuo velik broj ukrajinskih vojnika.

– U večernjim satima 28. jula vojni vlak na stanici u Krasnoarmejsku u Doneckoj Narodnoj Republici prevozio je elitni bataljun prve samostalne brigade ukrajinskog predsjednika. Uništen je izravnim pogotkom rakete iz zraka. Više od 140 nacionalista ubijeno je na mjestu. Oko 250 militanata zadobilo je ozljede. Sva oprema u vlaku je izvan upotrebe, priopćio je Igor Konašenkov, glasnogovornik ruskog ministarstva obrane.

Ukrajina nastavlja tvrditi da ih Rusija lažno optužuje za napad američkim projektilima HIMARS na zatvor u okupiranom mjestu Olenivki u kojemu su poginula 53 zarobljenih Ukrajinaca. Kijev tvrdi kako je lako dokazati da oni nisu ispalili nikakve projektile, te da su ruski plaćenici iz skupine Wagner eksplozivom likvidirali zarobljenike kako bi se uništili tragovi mučenja kojima su bili izloženi. Traže međunarodnu istragu i najavljuju osvetu.

– Svi dokazi o zločinima okupatora bit će prikupljeni. Svi su krivi – i oni koji su odobrili, i oni koji su organizirali, i oni koji su raznijeli te ljude – svi će oni biti pronađeni. Ali ni to neće biti dovoljno. Moraju se poduzeti pravni koraci međunarodne zajednice protiv te terorističke države. Osude na političkoj razini nisu dovoljne za ovo masovno ubojstvo. Kakve odnose možete imati s terorističkom državom nakon ovako nečega? Kakve poslove možete sklapati s njima, pita ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

– Naći ćemo ih ma gdje bili. U okupiranim dijelovima Ukrajine, u Rusiji, ili u nekoj trećoj zemlji. Ukrajina će osigurati da budu kažnjeni. Jedan dan su lagali o napadu ukrajinske vojske, a danas i potvrdili svoj zločin izjavom veleposlanika. Želim podsjetiti Putina, koji je osobno odgovoran za ovaj ratni zločin, kako se ne razgovara o užetu u domu čovjeka koji se objesio, poručuje Nikita Nadtochiy, v.d. zapovjednika pukovnije Azov.

Ukrajina tvrdi kako se satelitskim slikama i drugim sredstvima može dokazati da je eksplozija u zatvoru bila detonirana iznutra te da u to vrijeme nije bilo ispaljivanja ukrajinskih raketa u dosegu tog cilja.

Umijeću gradnje i plovidbe tradicijskim barkama Kvarnera dodijeljen je status nematerijalnog kulturnog dobra

0
Umijeću gradnje i plovidbe tradicijskim barkama Kvarnera dodijeljen je status nematerijalnog kulturnog dobra
Drvene barke

Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske donijelo je rješenje kojim se Umijeću gradnje i plovidbe tradicijskim barkama Kvarnera dodjeljuje status nematerijalnoga kulturnog dobra. U Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – Listu zaštićenih kulturnih dobara bit će upisano pod brojem Z-7587, donosi HRT.

Zahtjev za upisom predali su Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka i koordinacija udruga Tradicijska jedra Kvarnera i Istre još 2019. godine u okviru međunarodnog projekta “Mala barka 2” i sada su upisani kao nositelji tog nematerijalnoga kulturnog dobra.

Umijeće gradnje i plovidbe tradicijskim barkama Kvarnera spoj je nekoliko tradicijskih pomorskih obrta, vještina i znanja vezanih uz vještine drvene brodogradnje, dok plovidba podrazumijeva vještinu upravljanja barkom, kao i poznavanje geografije mora i vjetrova. Kvarnerska brodogradnja ima male, ali bitne razlike koje su prepoznate kao dio lokalnog identiteta.

Nositelji baštine su brodograditelji, ponegdje nazivani i kalafati, zatim korisnici brodica, ali i zajednica koja tradicijsku brodogradnju na Kvarneru prepoznaje kao dio svog identiteta, podsjećaju iz Primorsko-goranske županije u priopćenju o proglašenju Umijeća gradnje i plovidbe tradicijskim barkama Kvarnera nematerijalnim kulturnim dobrom.

Kontinuirana praksa tradicijske brodogradnje je specifične oblike poprimila tijekom 19. i 20. stoljeća. Činjenica da je mala drvena brodogradnja opstala govori u prilog njenom značaju za lokalno stanovništvo na širem kvarnerskom području kroz stoljeća.

Dio alata za gradnju se s vremenom mijenjao, no dio je ostao nepromijenjen stoljećima, dok je proces izrade ostao isti, a prenosio se usmenim putem, promatranjem i uz dostupne nacrte, podsjećaju iz PGŽ.

IJZ: U Crnoj Gori registrovan prvi slučaj majmunskih boginja

0
IJZ: U Crnoj Gori registrovan prvi slučaj majmunskih boginja
ijzcg

U Crnoj Gori je registrovan prvi slučaj majmunskih boginja, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ) i navodi da je oboljeli crnogorski državljanin i dobrog je opšteg stanja.

“Laboratorija Odjeljenja za molekularnu dijagnostiku IJZ je detektovala, a u saradnji sa Institutom za virosologiju, vakcine i serume „Torlak“ i potvrdila prvi slučaj obolijevanja od majmunskih boginja”, kaže se u saopštenju.

Crna Gora se pridružila spisku od 79 država kod kojih je registrovano ovo oboljenje.

Kako se navodi, sprovedene su sve neophodne mjere prema oboljelom i kontaktima, u cilju sprječavanja i suzbijanja širenja zarazne bolesti.

“Obavještene su sve nadležne institucije u skladu sa nacionalnim i međunarodnim protokolima”, kaže se u saopštenju.

Majmunske boginje obično počinje groznicom, bolovima u mišićima, umorom i glavoboljom, može se javiti bol u grlu i kašalj. Takođe, može doći do uvećanja limfnih čvorova (limfadenopatija).

U periodu od jednog do tri dana (ponekad i duže) nakon pojave groznice, kod pacijenta se razvija ospa, koja često počinje na licu (u 95 odsto slučajeva).

“Zatim se širi na ekstremitete (dlanovi i tabani u 70 odsto slučajeva) i druge dijelove tijela (oralna sluzokoža, genitalije, konjunktive, rožnjača)”, kaže se u saopštenju.

Osip prolazi kroz faze makule, papule, vezikule, pustule i kruste koje na kraju otpadnu. Bolest obično traje od dvije do četiri nedjelje.

IJZ apeluje na građane da se pridržavaju preventivnih higijensko-epidemioloških mjera i poštuju preporuke zdravstvenih institucija.

Građani se savjetuju da se o bolesti upoznaju na sajtu Instituta – www.ijzcg.me i obrate ljekaru u slučaju sumnje na obolijevanje od Majmunskih boginja.