Maslinovo ulje novi adut Hercegovine – Zemljište i klima naročito pogodni za italijanske sorte masline

0
Maslinovo ulje novi adut Hercegovine – Zemljište i klima naročito pogodni za italijanske sorte masline
Maslina – sunset

Mediteranska klima u Trebinju pogodno je stanište za više od 5.000 stabala masline, koliko je do sada zasađeno na krajnjem jugu Srpske, pa maslinovo ulje pretenduje da postane novi hercegovački brend.

Prve masline prije dvije decenije u Trebinje je donio vladika Atanasije iz Grčke, a posljednjih godina ova mediteranska kultura doživjela je ekspanziju, pa se iz godine u godinu zasadi povećavaju.

Dominiraju sorte iz Italije, a tu su i one iz Grčke i Španije.

Trebinjski vinogradar i maslinar Radovan Vukoje kaže za Glas Srpske da na njegovoj parceli pored vinograda rastu i masline.

– Velika je perspektiva za maslinarstvo u Trebinju, uz vinovu lozu i smokvu to je ključna mediteranska kultura. Mi imamo na lokalitetu Zasad polje hiljadu stabala maslinovog drveta i to pet različitih sorti. Tu su lećino, pedolino, frantoio, buža i bjelica, sorte koje smo posadili prije deset godina, a koje smo uzeli u Italiji od najvećeg njihovog maslinara Luiđija Gocija. Naš maslinjak je najveći u komadu u Srpskoj – kazao je Vukoje.

Prema njegovima riječima, uz posvećen rad i ozbiljnost u samoj proizvodnji, rezultat ne može izostati.

– Klima je idealna, pa kao i sve mediteranska kulture i maslina daje fantastične rezultate, odnosno odlična ulja. Siguran sam da u budućnosti možemo biti jedna od vodećih regija u proizvodnji, kako same masline, tako i maslinovog ulja – rekao je Vukoje.

Dodaje da je maslinovo ulje novi adut i velika šansa da se stvori još jedan hercegovački brend.

– Maslinovo ulje je naša velika šansa. Što se tiče vina, napravili smo brend, nalazimo se na tri kontinenta u Aziji, Evropi i Americi, tako želimo da nastupimo i sa maslinama, odnosno maslinovim uljem. Za to je potreban nešto duži period, jer na prvi rod masline treba sačekati 15 godina, dok su za vinovu lozu potrebne četiri godine, ali kad sve ukalkulišemo, napravićemo dobar rezultat i sa maslinom. Maslinu čekamo duže, ali biće vrhunski rezultat – istakao je Vukoje.

Jeromonah i sabrat manastira Tvrdoš Porfirije kaže za Glas da se ovoj kulturi posvećuje posebna pažnja.

– Posljednjih 18 godina maslina se uzgaja u manastiru Tvrdoš, a imamo i jedno stablo koje je starije od 330 godina. Za sada je cijeli kapacitet za manastirske potrebe, ali u planu je, kako širimo zasade maslina, da bude prostora i za prodaju masline i maslinovog ulja – rekao je on i dodao da su zemljišta i klima naročito pogodni za italijanske sorte.

 
Odlične ocjene

Jeromonah i sabrat manastira Tvrdoš Porfirije kaže da se već uveliko vodi računa o kvalitetu maslinovog ulja, koje je i te kako budućnost proizvodnje u manastiru Tvrdoš, ali i generalno u Trebinju.

– Posljednjih godina, koliko u Agromediteranskom zavodu u Mostaru ocjenjuju maslinova ulja iz naše regije, mi smo svake godine dobijali zlatnu medalju za ekstradjevičansko ulje – kazao je on.

Herceg Novi – uskoro tenderi za autobusku stanicu, šetalište u Igalu i pasarelu u Zelenici

0
Herceg Novi – uskoro tenderi za autobusku stanicu, šetalište u Igalu i pasarelu u Zelenici
Buduća Autobuska stanica HN

Ukoliko je suditi po visokoj naplati poreza na promet na nepokretnosti, velikom interesovanju investitora za Herceg Novi, te krupnim ulaganjima Uprave javnih radova u infrastrukturu, ovaj grad, decenijama zapostavljen, definitivno okreće kurs ka stabilnim vodama. Predsjednik Opštine Stevan Katić kazao je da će, ukoliko se nastavi ovakav trend, prihodi od naplate poreza na promet nepokretnosti biti tri puta veći nego prethodnih godina.

– Najveća stavka u budžetu je porez na imovinu i naplata je dobra. Prije pet godina sam se pitao kako je moguće da Kotor i Tivat, kao manji gradovi, imaju veći budžet od Herceg Novog, ali to se dešavalo zbog velike stagnacije našeg grada. Uspjeli smo da ih stignemo i od ondašnjih 4,5 miliona za porez na imovinu, lani smo ostvarili 7 mil EUR. Zanimljivo je da je već ostvaren iznos planiran po osnovu poreza na promet nekretnina i ako nastavimo ovako imaćemo ovu stavku veću i do tri puta nego u prethodnih 10 godina. To pokazuje veliko interesovanje za investicije u Herceg Novom, slično stanje smo imali 2007/08. godine i opet dolazimo na taj nivo. Lijepo je što raste interesovanje za naš grad i što mnogi opet žele da investiraju i žive i rade ovdje – kazao je Katić.

Ukazuje da za su za veći budžet opštine potrebne investicije, a da Herceg Novi sa svim potencijalima ima perspektivu i budućnost. Iako je na snazi Odluka o zabrani gradnje u toku, ona se ne odnosi na novsko zaleđe i dio Luštice gdje su u toku projekti.

– Radi se put Kruševice – Vrbanj koje finansira Uprava javnih radova. Taj put je poslednji put rađen prije 40 godina. Biće nasut put do Lokve, asfaltiran do Avanturističkog parka, presvučen od Kruševica do Vrbanja. To je velika investicija, a druga je na Luštici, vrijedna 9 mil EUR. Riječ je o putnoj infrastrukturi, gdje pripremne radove obavlja kompanija Briv. Svi ovi radovi neće ometati odvijanje turističke sezone. Završne radove obavljaće i na pasareli u Bijeloj, a za desetak dana ćemo raspisati tender i za pasarelu u Zelenici – istakao je prvi čovjek grada.

Od kapitalnih investicija izdvojio je još i privođenje kraju projektne dokumentacije i tendera za izgradnju glavne autobuske stanice koji finansira Uprava javnih radova. Kazao je da se može očekivati početak realizacije pristupne saobraćajnice autobuskoj jer je tender pri kraju, a za petnaestak dana očekuje da će biti izabran izvođač.

– Ovih dana očekujemo izbor izvođača za sanaciju bazena u Igalu, kao i izbor projektanta za lokalnu zaobilaznicu. Očekujemo i završetak tendera za izgradnju vodovodne mreže na Luštici vrijedan 8 mil EUR, a radovi bi mogli početi već i avgustu. Sa Morskim dobrom koje će finansirati radove završavamo projekat uređenja šetališta od hotela Plaža do Meljina, a sporazum imamo sa Upravom javnih radova za uređenje šetališta i postavljanje javne rasvjete u Igalu, od Galeba do Titove vile. Često nam je kočnica projektna dokumentacija, pa pokušavam da ubrzam projektante i arhitekte kako ne bismo kasnili zbog dokumentacije – kazao je Katić izražavajući zadovoljstvo što će brojni projekti zaživjeti već od kraja septembra.

Opremanje vrtića na Savini i sanacija škola

U Upravi javnih radova potpisane su odluke o izboru najpovoljnijih ponuđača za nekoliko projekata u Herceg Novom. Prema riječima Bora Lučića, direktora, odluke su potpisane za opremanje vrtića na Savini, rekonstrukciju krova fiskulturne sale na SMŠ Ivan Goran Kovačić i sanaciju područnog odjeljenja OŠ Dašo Pavičić u Sutorini.

– Do kraja sedmice očekujemo odluku o izboru najpovoljnije ponude za izgradnju vodovoda na poluostrvu Luštica. Očekujemo i raspisivanje tendera za izbor izvođača za drugu fazu asfaltiranja puta na Vrbanju i u zaleđu. Do kraja sedmice bi trebalo da bude oformljena komisija za pregled tehničke specifikacije ponuđača na tenderu za izgradnju gondole do Žvinja – istako je Lučić.

Ukoliko ne bude žalbi, u Upravi do kraja ove sedmice očekuju potpisivanje ugovora za realizaciju pet višemilionskih projekata.

Izgradnja kanalizacije kroz Kutsko Polje

Lučić je istakao da već imaju potpisane pojedine ugovore, koji čekaju septembar za početak radova. Riječ je o izgradnji kanalizacije u Kutskom polju i pristupne saobraćajnice za autobusku stanicu u Igalu. Pri kraju je proces ugovaranja za rekonstrukciju bazena na Institutu, kao i za projektovanje zaobilaznice oko Herceg Novog. Do kraja jula trebalo bi da budu privedeni kraju projekti autobuske stanice i uređenja šetališta od Galeba do Titove vile, nakon čega će uslijediti raspisivanje tendera za izbor izvođača radova. Lučić najavljuje da će od septembra krenuti realizacija više kapitalnih projekata u Herceg Novom, koje iz državnog budžeta finansira Uprava javnih radova.

/K.Matović/

IJZ: Još 466 novoboljelih, Kotor 33, H.Novi 24, Tivt 19

0
IJZ: Još 466 novoboljelih, Kotor 33, H.Novi 24, Tivt 19
IJZ – Foto: gov.me

Tokom posljednja 24 sata u Crnoj Gori su registrovana 466 nova slučaja infekcije koronavirusom, nema preminulih. Prijavljen je oporavak kod 483 pacijenta, a trenutno su aktivna 3.104 slučaja.

Iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore navode da su njihove i druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije koronavirusa završile analizu i dostavile rezultate za 1.390 uzoraka.

Novootkriveni slučajevi su iz Podgorice 150, Bara 51, Budve 47, Ulcinja 37, Nikšića 35, Kotora 33, Herceg Novog 24, Tivta 19, sa Cetinja 18, iz Danilovgrada 13, Bijelog Polja deset.

U Pljevljima je registovano osam novih slučajeva infekcije koronavirusom, Beranama sedam, Kolašinu, Mojkovcu i Šavniku po tri, Tuzima i na Žabljaku po dva, a u Plužinama jedan.

Monteput objavio edukativni spot za vožnju na auto-putu

0

Iz kompanije Monteput objavili su edukativni spot povodom puštanja u rad prioritetne dionice, autoputa Bar-Boljare, od Smokovca do Mataševa.

U videu su prikazane instrukcije kako se uključiti, ali i voziti na auto-putu, a sve u cilju zaštite i bezbjednosti učesnika u saobraćaju.

Prvi putnici prošli su  danas i prvih sedam dana vožnja će biti besplatna, a poslije će putarina iznositi 3,5 eura.

Motar – aromatična biljka raste na staništima “od bure”

0
Motar

Motar,  matar, morski komorač, trava Svetog Petra (lat. Crithmum maritimum ) je i sitni samonikli žbun koji se u našim krajevima najčešće koristio u gladnim godinama, a pomorci su njegove ukiseljene listove  kada su se ukrcavali u brod nosili kao sredstvo protiv skorbuta.Posljednjih godina ta pomalo zaboravljena biljka ponovo dobija na popularnosti. Motar raste na pjeni od mora do linije gdje dopiru najveći valovi,duž cijele obale Evrope , gdje god je stjenovito. Kaže se da raste na staništima „od bure“ koja mu donosi dragocjenu posolicu . Biljka je halofit, što znači da je prilagođena rastu na slanim staništima.Stabljika je odrvenjela a listovi su mesnati i aromatični. Cvjetove zelenkastožute boje razvija   u avgusti i septembru.  Motar je mesnat , pun tečnosti i jake arome. Treba ga brati prije cvjetanja, u maju I junu. Koristi se svjež, a može se i sušiti kada ima i blaži ukus. Mesnati i čvrsti izdanci odnosno listići motara beru se kao šparoge, tako da se lagano otkinu na mjestu gdje se sami “prelome”. Motar se može brati i kasnije, kada dobije cvjetiće, no tada listići  imaju “teži” okus.

Motar  su kao začin, ali i jelo koristili  stari Rimljani I Grci. Nije mu odolio ni sam Zevs, koji bi nakon jela s petrovcem sanjao stvoriteljske snove o novim gradovima, lukama i ostrvima. Pominje ga i  Šekspir u tragediji Kralj Lir i to u kontekstu opasnosti koje prate “berače” matara po klisurama engleskih strmih obala (Edgar govori slijepu Gloucesteru praveći se da su na strmoglavoj uzvisini: “na pola  puta dole visi neko ko bere matar, grozno zvanje”). U  romanu Sirota (1885.) hrvatskog književnika Eugena Kumičić ima nekoliko rečenica o motaru koji opisuje  u kraju kod istarske uvale Brestova.

Iako je upotreba motara u kulinarske svrhe u priobalju, a osobito na području dalmatinskih ostrva poznata još od davnina, ova morska delicija je jedno vrijeme bila u potpunosti zanemarena i zaboravljena. Motar se priprema na bezbroj načina- odličan je “na lešo” s kuvanim krumpirom, svježe lišće motara može se dodati zelenoj salati, rikuli , izvrstan je prilog uz ribu i plodove mora, a fino se kombuje i s jajima i sirom. Od motara se može napraviti omlet, rižoto, varivo, umak… Može poslužiti i kao nadjev za složence i pite/savijače te se može dodati u kruh ili picu.

Motar – aromatična biljka raste na staništima “od bure”
Motar

U tradicionalnoj medicini se koristi kao antiskorbutik i diuretik, za detoksikaciju organizma i čišćenje krvi, protiv bubrežnih komplikacija,  tegoba želuca i za mršavljenje, a njegovo eterično ulje se koristi i u kozmetici.

Željko Starčević dobar  poznavalac , sjeća se da se prije pojave vlažnih maramica, matar koristio za skidanje katrana sa dijelova tijela.

Ukiseljeni motar

Motar

Stavite vodu, ostiku, so, češnjak i lovorov list u veliki lonac i dovedite do vrenja, na srednje jakoj vatri.

Dodajte motar i kuhajte dok ne omekša, oko 5 minuta (nemojte prekuhati).

Izvaditi sadržaj iz vode u kojoj se kuvao, složiti u  sterilizirane tegle, a  na vrh stavite krišku limuna. Preliti vrućom ostikom, ostavljajući oko centimetar do vrha.

Koristiti kao začin ili prilog, dodati u salate s citrusnim voćem, ili uz ribu i meso.

Rižoto sa Korčule

Rižoto od motara – foto okusi eu

Narežite luk na kockice i popržite ga na maslinovu ulju dok ne postane staklast.Dodajte rižu i pržite je minutu-dvije uz stalno miješanje. Podlijte čašom vina i nastavite miješati.Zagrijte temeljac i blanširajte cijele listove motara.

Rižu malo po malo podlijevajte temeljcem i miješajte dodavati listiće motara.Gotovi rižoto pustite da odstoji 5-6 minuta prije posluživanja. Po želji ga možete posuti i parmezanom.

 

Pesto od motara

pesto motar

Pola kilograma  motara kratko popržiti na prosulji (tavi). 20 dag badema blanširati, oguliti, tostirati na tavi. Ubaciti ih u blender, samljeti, pa dodati 1 dl prošeka, 2 kašike balzamiko ostike, malo soli, bibera, pola decilitra maslinova ulja. Izblendati do željene gustoće.

Ovaj se pesto služi kao začin uz tjesteninu i uz jela od teletine i junetine.

/Slavica Kosić/

Tivat – “Fešta od ribe i vina“ 15. jula

0
Tivat – “Fešta od ribe i vina“ 15. jula
Fešta od rbe i vina – foto Boka News

Na gradskoj rivi Pine u Tivtu u petak 15. jula će se održati prva ovosezonska „Fešta od ribe i vina“ u organizaciji Mjesne zajednice Tivat-Centar i na inicijativu lokalne Turističke organizacije.

Fešta počinje u 20.30 sati defileom mažortetki i Gradske muzike Tivat na potezu od sidra na Trgu od kulture do gumna na južnom kraju Pina gdje će nakon toka nastupiti folkloraši KUD-a „Boka“.

Uslijediče besplatna podjela prigane i pečene ribe posjetiocima, kao i vina koje su obezbjedili organizatori i brojni sponoori ove manifestacije. Kulminacija fešte biće u 22 sata kada počinje koncert popularne muzičke grupe „Toć“.

KotorArt: Koncert kamernog orkestra Kamerata Balkanika

0
KotorArt: Koncert kamernog orkestra Kamerata Balkanika
Balkanika

Ovogodišnji program KotorArt festivala, Don Brankovi dani muzike, nastavlja se koncertom kamernog orkestra Kamerata Balkanika, večeras, 14. jul, u Bogorodičinoj crkvi na Prčanju, sa početkom u 21 sat.

Kamerata Balkanika je ansambl kojim rukovodi solista i koncertmajstor Fedor Rudin. Sastavljen je od talentovanih mladih muzičara regiona, koji spajaju umjetničku izuzetnost i kreativnost.

Orkestar, okupljen od strane organizacije ArtLink iz Beograda, u okviru svoje turneje po regionu sviraće djela: Hajdna, Mocarta i Betovena.

Partneri koncerta su Fond za Zapadni Balkan (Western Balcans Fund) i ArtLink, navodi se u saopštenju organizatora.

Promocija autentičnosti “Dan Novog zaleđa”

0
Promocija autentičnosti “Dan Novog zaleđa”
Sajam Kameno – foto RTHN

Manifestacija “Dan Novog zaleđa” u organizaciji Mjesne zajednice Kameno-Žlijebi sinoć je okupila veliki broj posjetilaca. Manifestacija je obuhvatila tri manifestacije: peti Sajam domaće hrane, šetnju „Preko Boke na mjesečini“ i brdsku trku Novska Sky mini trail liga (Sky mini trail).

Domaći izlagači njih 15 predstavilo je svoje proizvode na domaćem stolnom sajmu u prekrasnom ambijentu crkve sv. Gastronomskom ponudom, ali i unikatnim artiklima, dočarali su autentičnost zaleđa Novog, javlja RTHN.

Prema riječima direktora Agencije za izgradnju i razvoj Orjene Milje Vitorović, koji su organizatori jednog dijela programa, ovakvi događaji obogaćuju turističku ponudu grada.

Sajam Kameno – foto RTHN

– Sajam domaće hrane organizuje MH Kameno Žlijebi. Manifestaciju su podržali Općina i Turistička organizacija. Organizirano je i peto kolo Novske Sky Mini Trail lige, izložba fotografija Gumna, kao detalja tradicionalne arhitekture i predavanje na istu temu. Organizovana je i šetnja do naših najljepših vidikovaca, rekao je Vitorović.

Cilj ovih programa je, kako ističe, revitalizacija sela.

– Naše zaleđe krije ogroman potencijal. Veoma mi je drago da učestvujem u svemu ovome. Kao upravitelji zaštićenog područja, bez obzira da li neko selo pripada Parku prirode ili ne, pokazali smo da želimo da uvozimo sve ono što naši mještani rade. Oni su čuvari naše tradicije i to treba cijeniti i poštovati. Kroz seoski turizam vidjeli smo koliko ljudi cijene tu autentičnost. Na tome treba raditi, valorizovati i organizovati što više događaja, rekao je Vitorović.

Sajam Kameno – foto RTHN

Organizatorka Svetlana Stanovčić  zadovoljna je i odzivom izlagača i posetilaca koji, kako je istakla, znaju da cene njihov trud i doprinos turističkoj ponudi.

– Sajam traje pet godina, mogla je biti duža tradicija, ali nas je omeo korona virus. Ovo je danas potvrdilo da možemo nastaviti. Stranci su prvi prepoznali naš rad i seoski turizam, koji je prepoznat u cijelom svijetu. Uz strance su i naši ljudi shvatili vrijednost seoskog turizma, rekao je Stanovčić.

Na sajmu je svoju ponudu predstavilo i pčelarstvo Radman, a Željko Radman ističe da je lijepo upoznati druge proizvođače, ali i stalne kupce.

Sajam Kameno – foto RTHN

-Predstavili smo proizvode sa našeg pčelinjaka, med i druge reproduktivne preparate. Zadovoljni smo posjećenošću. Lijepo je što smo se okupili u zaleđu, rekao je Radman.

U okviru manifestacije otvorena je izložba “Gumno” i održano predavanje “Gumno i vjerovanja”. Organizirano je i peto kolo Novska Sky Mini Trey lige i šetnja do vidikovca. Goste na sajmu zabavljala je muzička grupa Duo Ferrali.

Kapetan Hapag-Lloydovog kontejnerskog broda misteriozno nestao: Posada pretražila cijeli brod, ali kapetanu nema ni traga

0
Kapetan Hapag-Lloydovog kontejnerskog broda misteriozno nestao: Posada pretražila cijeli brod, ali kapetanu nema ni traga
Foto: Algeciras Express (ex. Seaspan Ningbo) / FleetMon

Španjolske vlasti provode istragu nakon misterioznog nestanka kapetana kontejnerskog broda koji je krajem prošlog tjedna uplovio u španjolsku luku Algeciras.

Kontejnerski brod Algeciras Express od 50.789 dwt isplovio je 30. juna iz turske luke Yalova, koja se nalazi na obali Mramornog mora južno od Istanbula. Španjolska La Guardia Civil de Algeciras izvijestila da je četiri dana kasnije, odnosno 3. jula, prvi časnik broda obavijestio policiju da je kapetan nestao. Posada je pretražila cijeli brod, ali kapetanu nije bilo ni traga, javlja The Maritime Executive.

Algeciras Express stigao je pred luku Algeciras 7. jula. Međutim, španjolske vlasti naredile su da se brod usidri van luke dok ne stigne novi kapetan i preuzme zapovjedništvo nad brodom, jer kapetan mora biti prisutan na mostu prilikom pristajanja broda u luku, piše Safety4Sea.

Kontejnerski brod Algeciras Express plovi pod zastavom Liberije te je u vlasništvu Seaspana, a trenutno je u najmu za Hapag-Lloyd. Prema nekim izvještajima, Hapag-Lloyd je organizirao smjenu i na brod pozvao ukrajinskog kapetana, a nakon njegovog dolaska plovilu je 10. jula dopušteno uplovljavanje u luku.

Nakon što je pristao u luku, na brod se ukrcala policija, a uz prvog časnika ispitano je ​​i preostalih 28 članova posade. Policija je također pretražila cijeli brod, uključujući kapetanovu kabinu. Lokalni mediji izvijestili su da je kabina izgledala sasvim uobičajeno, a pronađen je i plan plovidbe kojeg je kapetan pripremio netom prije nestanka. Međutim, kapetanu nema ni traga, a nisu pronađeni ni dokazi koji bi upućivali na nasilje. Na brodu se ništa nije činilo neuobičajenim.

Nestali kapetan navodno je državljanin Filipina. Španjolske vlasti surađuju s vlastima Filipina, ali i s Liberijom kao državom zastave broda. Istraga je još u tijeku.

Algeciras Express je tijekom ovog putovanja prevozio tek manji broj kontejnera. Ostao je usidren kod Algecirasa do ponedjeljka, a jučer je nastavio put prema luci Tanger-Med u Maroku.

Ukrajina: Napredak u pregovorima o izvozu žitarica, granatiranje nastavljeno

0
Ukrajina: Napredak u pregovorima o izvozu žitarica, granatiranje nastavljeno
Ukrajina foto EPA

Ukrajina, UN i Turska pozdravili su napredak u pregovorima koji imaju za cilj nastavak izvoza žitarica iz Crnog mora koji je blokirala Rusija, čime bi se smanjio rizika od gladi u svijetu s kojim su suočeni milijuni, no kraj rata ostaje daleko dok se snažno granatiranje nastavlja i danas.

Turski ministar obrane Hulusi Akar rekao je jučer da će sporazum o izvozu žitarica biti potpisan sljedeće sedmice.

– Ankara će osiguravati pošiljke u tranzitu, a strane će zajednički provjeravati terete žitarica u lukama, dodao je.

Međutim, glavni tajnik UN-a Antonio Guterres rekao je da je potrebno više rada prije finalizacije dogovora.

– Vidjeli smo kritičan korak naprijed, rekao je Guterres novinarima u New Yorku.

– Još uvijek trebamo puno dobre volje i predanosti svih strana, dodao je.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski djelovao je optimistično u kasnonoćnim komentarima.

– Ukrajinsko me izaslanstvo izvijestilo da postoji napredak. U nadolazećim danima dogovorit ćemo detalje s glavnim tajnikom UN-a, poručio je.

Turska i Ukrajina rekle su da će se uspostaviti zajednički koordinacijski centar s Rusijom i Ujedinjenim narodima.

– Njegova će zadaća biti provođenje općeg nadzora i koordinacije sigurne plovidbe u Crnom moru, rekao je na Twitteru šef kabineta ukrajinskog predsjednika Andrij Jermak.