Profit Aerodroma CG prošle godine iznosio 2,4 milona eura – Poslovanje opterećeno ranijim lošim odlukama

0
Profit Aerodroma CG prošle godine iznosio 2,4 milona eura – Poslovanje opterećeno ranijim lošim odlukama
Aerodrom Tivat foto S.L

Aerodromi Crne Gore (ACG) tokom prethodne godine poslovali su pozitivno i zaradili 2,4 miliona eura, pokazuje finansijski iskaz te kompanije koji je prije nekoliko dana podnesen Upravi prihoda i carina (UPC).

Ta državna kompanija je 2020. godinu, koja je obilježila pandemija koronavirusa, završila sa minusom od 14,2 miliona, dok je 2019. osvaren profit od skoro 27 miliona.

Ukupni akumulirani gubitak na kraju prošle godine, sa ovim pozitivnim rezultatom, iznosio je 1,2 miliona eura, dok se ukupni kapital uvećao za 4,62 miliona – na 135,522 miliona.

Prihodi od prodaje su iznosili 18,9 miliona, gotovo tri puta više nego godinu ranije, dok su 2019. bili 31,9 miliona. Za prošlu godinu od ostalih prihoda (zakup poslovnih prostora, ugostiteljstvo, parking…) zarađeno je dodatnih 3,373 miliona.

Polovina prihoda od prodaje se odnosilo na zaradu od putničkog servisa koja iznosi 15 eura po odlazećem putniku, dok je 3,85 miliona prihodovano na osnovu takse za slijetanje i polijetanje aviona.

– Pad saobraćaja je nastavljen i u prvim mjesecima 2021. pa su ovi prihodi još uvijek niži u odnosu na 2019. kao referentnu godinu i to skoro za 41 odsto – navodi se u napomenama uz finansijski izvještaj.

Popusti prema avio-kompanijama su 2021. godine iznosili 2,05 miliona zbog čega su prihodi umanjeni za taj iznos, a najviše popusta su dobile najprometnije avio-kompanije: Air Serbia 716 hiljada, To Montenegero 400 hiljada, Turkish Airlines 258 hiljada…

Po osnovu vrijednosnog usklađivanja imovine kompanija je prihodovala 277 hiljada eura.
Smanjili troškove za 2,2 miliona

Kompanija je prošle godine uspjela da smanji troškove poslovanja na 4,5 miliona eura, sa 6,2 miliona koliko su iznosili u 2020. godini, odnosno za oko 27 odsto. Troškovi zarada smanjeni su sa 14,6 na 14,1 milion eura.

Aerodromi po osnovu prodaje potražuju 7,35 miliona, od čega 6,59 miliona eura od Montenegro Airlinesa koji se nalazi u stečaju.

Pored toga, vrijednost ostalih potraživanja ACG-a je veća od 13 miliona a najviše se potražuje od Ministarstva finansije – 9,8 miliona eura, jer je toliki iznos od dijela dobiti iz 2019. godine bivši menadžment prenio u državni budžet bez odluke odbora direktora ACG-a.

Šest bivših menadžera traži 800 hiljada

Kompanija je za sudske sporove za 2020. godinu rezervisala 933 hiljade, a skoro 800 hiljada odnosilo se na naknade štete za manje isplaćene zarade za šest bivših članova menadžmenta, kao i na naknadu štete za manje isplaćene zarade za faktički rad za šest zaposlenih u iznosu od 140 hiljada.

– U 2021. godini izvršeno je rezervisanje iz dva radna spora u iznosu od 88 hiljada, a ujedno je došlo do smanjenja rezervisanja koja su bila formirana u 2020. godini i to u iznosu od 143 hiljade – piše u dokumentu predatom UPC.

U izvještaju se objašnjava, da su potraživanja radnika na osnovu razlika u zaradama od 2008. do 2018. godine, nastalih kao greške tadašnje uprave kompanije, u 2019. godini iznosili 14,1 milion eura, od čega je kroz vansudska poravnjanja do sada isplaćeno 7,7 miliona eura.

Praštali dugove Erlajnsu, davali pozajmice i žirirali

Osim što Aerodromi i dalje od Montenegro Airlinesa potražuju još 6,59 miliona eura, lani su morali da otpišu dio duga od 833 hiljade eura zbog odlaska u stečaj, ali i dodatno još 522 hiljade eura na ime zajma koji avio-prevoznik nije vratio.

To znači da su prethodnih godina, osim što su tolerisali da MA ne plaća nikakve obaveze, Aerodromi svom najvećem dužniku davali i pozajmice.

Aerodromi su 2019. godine, na osnovu odluke tadašnje Vlade, dio svoje dobiti od 6,2 miliona eura dali kao kolateral za kredit kojeg je uzeo MA. Kako kredit nije vraćen, banka je, kako je navedeno u izvještaju, povukla kolateral.

ACG je finansijski izvještaj UPC predao nakon isteka zakonskog roka koji je bio do kraja marta, ali su iz ACG ranije poručili da je to urađeno zbog procjene vrijednosti imovine preduzeća, zbog čega su tražili i dobili odobrenje UPC za produženje roka.

– To nam omogućava da u finansijski iskaz budu uključene i promjene u procjeni vrijednosti imovine društva, čime će se izbjeći podnošenje izmijenjenih finansijskih iskaza. Podsjećamo da je posljednja procjena vrijednosti imovine urađena 2012. godine- saopštili su iz ACG.

Stalna imovina kompanije je procijenjena na 123,757 miliona, za 1,74 milion više nego na kraju 2020.

Aerodrom Tivat
Žaliće se na utvrđeni poreski dug

Kako se u izvještaju navodi, Sektor za velike poreske obveznike UPC izvršio je inspekcijski nadzor pravilnosti obračunavanja, prijavljivanja i plaćanja poreza i drugih dažbina i tom prilikom 18. aprila donijela rješenje kojim je utvrđen poreski dug ACG-a.

“Društvo će u zakonskom roku izjaviti žalbu Ministarstvu finansija i socijalnog staranja”, navodi se u dokumentu Aerodroma.
“Vijestima” je ranije iz UPC saopšteno da od 20 velikih poreskih obveznika u većinskom državnom vlasništvu četiri nisu predali finansijske iskaze za prethodnu godinu, od čega su tri, u skladu sa zakonskom mogućnošću, podnijeli zahtjev za odlaganje roka za podnošenje prijava poreza na dobit, a u slučaju jednog je predat nalog za inspekcijski nadzor, ne precizirajući prema kojoj kompaniji.

 

Zbog istrage o odnosima Kneževića i Brajovića i dalje zamrznuta tri miliona

Potraživanje od tri miliona eura odnosi se na očekivani transfer novca iz Centralne banke nakon završetka krivične istrage. ACG je taj iznos imala kao depozit na računu Atlas banke u momentu uvođenja stečaja, a nakon pokretanja krivične istrage novac je prenijet u trezor CBCG.

Riječ je o sporu u koji je umiješan i bivši predsjednik Skupštine Ivan Brajović. Vlasnik Banke Duško Knežević je kazao da je firma iz Atlas grupe od Brajovića kupila zemljište u Bijelopavlićima po deset puta većoj cijeni od tržišne, kako bi mu pomogli da vrati dugove, a da su zauzvrat Aerodromi, koje su kontroslisali kadrovi njegove partije, držali depozite u Atlas banci.

Specijalno tužilaštvo je u oktobru 2019. saopštilo da su Knežević i bivši rukovodioci banke Marko Nikolić i Dijana Zečević optuženi da su neisplaćivanjem depozita oštetili Aerodrome za ovaj iznos.

Nikolić je pred tužilaštvom kazao da je 12. jula 2018. prisustvovao razgovoru Kneževića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ivana Brajovića o produženju ugovora o depozitu za ta tri miliona eura, kao i da je prema tom dogovoru načinjen aneks ugovora o produženju roka oročenja iznosa. On je naveo da taj aneks nije potpisan, ali ni da Aerodromi nijesu tražili razročenje depozita, zbog čega je on sistemski produžen.

Uprava Aerodroma je u izvještaju navela da je očekuju da će ishod krivične prijave biti pozitivan za kompaniju i da će CBCG izdvojena sredstva vratiti ACG.

Urednik Eha Moskve: Rusija se vratila 40 godina unazad

0
Urednik Eha Moskve: Rusija se vratila 40 godina unazad
Moskva -foto Wikipedija

„Zemlja je unazađena u svakom smislu, po meni je vraćena 40 godina unazad”, rekao je Venediktov koji se postaji pridružio na samom njezinom početku 1990. i vodio je u 20 godina Putinove vladavine, sve dok ruski predsjednik nije poslao vojsku u Ukrajinu prije dva mjeseca.

„Sada smo negdje oko 1983…. rat je u Afganistanu, disidenti u zatvoru ili izbačeni iz zemlje, a Andropov je u Kremlju”, rekao je govoreći o sovjetskom vođi Juriju Andropovu, koji je kao i Putin služio u KGB-u.

Guste kovrčave sijede kose, 66-godišnji Venediktov je godinama bio jedan od istaknutih čelnika ruske medijske scene.

Eho Moskve emitirati je počeo u kolovozu 1990., posljednjih mjeseci Sovjetskog Saveza, postavši simbolom novootkrivenih medijskih sloboda u Rusiji.

Bivši profesor povijesti Venediktov pridružio se postaji kao novinar, a 1998. je postao glavnim urednikom.

I dok je zadnjih 20 godina jačao pritisak na ruske medije, a mnogi drugi neovisni mediji potpali pod državnu kontrolu, Eho Moskve je opstao, što su mnogi pripisivali Venediktovim vezama s moćnim dužnosnicima, uključujući u Kremlju.

Ekipa za piće

Nije tajio da ima prijatelje na visokim položajima, govoreći o njima u šali kao o „ekipi za piće” i bio je jedan od rijetkih novinara u Rusiji koji je nastavio otvoreno kritizirati Putina.

Vođa Kremlja čak je intervenirao kada su revni dužnosnici željeli ugasiti postaju, rekao je Venediktov za AFP u intervjuu u restoranu u središtu Moskve.

„Putin je tri puta rekao: ‘Ne, neka rade’”.

Ali to se promijenilo kada je Rusija 24. februara pokrenula vojnu ofenzivu na Ukrajinu, što je Eho Moskve ocijenio „političkom pogreškom”.

Eho Moskve je uklonjen iz etera 1. ožujka i potom formalno ugašen glasanjem upravnog odbora u kojem je većinu glasova kontrolirao državni energetski div Gazprom.

Frekvencije postaje u Moskvi i nekoliko drugih gradova preuzeo je državni Sputnik Radio.

„Razumijem (Putinovu) logiku: on nas nije mogao zadržati u eteru jer propaganda tijekom takvih operacija mora biti potpuna”, rekao je Venediktov.

Rusija je u martu uvela kazne do 15 godina zatvora za objavu informacija o vojsci koje vlada smatra netočnima, a potkraj travnja Venediktov je proglašen „stranim agentom”.

Prošli mjesec objavio je na internetu fotografije svinjske glave s kovrčavom perikom koja je bila ostavljena ispred njegova stana i antisemitske naljepnice zalijepljene na njegovim vratima.

Mnogi novinari pobjegli su iz Rusije strahujući za svoju sigurnost, ali Venediktov je rekao da ne planira otići.

„Ljudi će mi više vjerovati ako budem prolazio kroz iste poteškoće, hodao istim ulicama kao i oni i trpio iste sankcije”, rekao je.

Licem u lice s Putinom

Venediktov sada ugošćuje sugovornike na svojem YouTube kanalu koji ima pola milijuna pretplatnika.

On želi nastaviti govoriti o ukrajinskom sukobu, tvrdeći da Rusi moraju znati „zašto se ovo dogodilo” i „zašto oni pate”.

Venediktov je rekao da se tokom godina nekoliko puta sastao s Putinom, ali „nikada nisu govorili istim jezikom” jer Putin smatra da su „mediji instrument” države.

„Rekao sam mu u lice da je glavni problem u zemlji odsustvo bilo kakvog oblika konkurencije. Vlada politički, ideološki i ekonomski apsolutizam”, rekao je Venediktov.

Unatoč tim razlikama, rekao je da ga je Putin dva puta pitao kakvo će imati mjesto u povijesnim knjigama, jednom 2008. na kraju svoja prva dva predsjednička mandata, i ponovno 2014. nakon aneksije Krima.

Čak i nakon dramatičnih događaja zadnjih nekoliko sedmica, Venediktov je rekao da nije siguran.

„Još smo na sredini poglavlja i još ne možemo okrenuti stranicu”.

Veličanstvena jedrilica “Maltese Falcon” koja intrigira cijeli svijet uplovila u Dubrovnik

0
Veličanstvena jedrilica “Maltese Falcon” koja intrigira cijeli svijet uplovila u Dubrovnik
Maltese Falcon Foto: Goran Mratinović / Dubrovački dnevnik

Jedrilica ‘Maltese Falcon‘ uplovila je jučer u grušku luku, a zaljubljenici u jahte i luksuzna plovila nazivaju je jednom od najsenzacionalnijih jahti u posljednjih 100 godina te jednom od najvećih jahti na svijetu, piše Dubrovački dnevnik.

Ova jahta od 147 dwt je izgrađena 2006. godine, a plovi pod zastavom Malte. Duga je 88 metara, a široka 12,5 metara, navodi Marine Traffic.

Ima tri jarbola, hvaljena je kao trijumf dizajna i inženjeringa, a ono što je najsenzacionalnije kod nje je njen jednostavni sustav upravljanja. Naime, brodom može upravljati samo jedan čovjek i to pomoću joysticka, no radi se ujedno o jednoj od nasloženijih jedrilica na svijetu.

Plovimo što bliže vjetru, kao i svaka jahta bilo kojeg dizajna koja ima više od jednog jarbola. Mogu naučiti svakog mornara kako upravljati ovom jahtom za pet minuta. Koliko ja znam, to nije slučaj s nijednim drugim velikim brodom s vitlom,” izjavio je njen kreator Tom Perkins.

Njena unutrašnjost je napravljena od drva, kože, čelika i stakla, ima jedan glavni apartman i pet dodatnih kabina za goste, kao i osam za posadu, a osvojila je 15-ak nagrada i priznanja.

Dojave o bombama u više škola širom Crne Gore, policija na terenu

0
Dojave o bombama u više škola širom Crne Gore, policija na terenu
Gimnayija Kotor

Zbog anonimnih dojava o postavljenim bombama u školama širom Crne Gore Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta donijelo je odluku da se danas prekine nastava u školama koje su dobile dojave o eksplozivnim napravama.

Škole širom Crne Gore dobile su danas mail prijeteće sadržine: “Na teritoriji škole podmetnuto mnogo bombi. Uvijek smo sanjali o osveti. Mi ćemo se osvetiti. Doći ćemo u školu. Sve ćemo pobiti. Niko neće ostati živ. Ceo grad će krvariti”.

Iz Uprave policije su saopštili da preduzimaju mjere bezbjednosti u školama u pojedinim gradovima povodom dojava o postavljenim eksplozivnim napravama ovog jutra, kao i aktivnosti u cilju provjera ovih navoda.

“Uprave i nastavno osoblje škola u kojima policija preduzima aktivnosti sarađuju sa policijom i obavijestili su roditelje, te  je potrebno da roditelji i dalju budu u komunikaciji sa nastavnim osobljem i upravama škola radi nastavka nastavnog procesa nakon završetka policijskih aktivnosti”, naveli su iz Uprave policije.

U Kotoru OŠ “Savo Ilić” i Gimnazije Kotor, OŠ “Blažo Jokov Orlandić” u Baru, “Kekec” u Sutomoru, u  nekoliko škola u Nikšiću i na Cetinju, zatim u Beranama, Danilovgradu, Herceg Novom, Bijelom Polju, Plavu, Gusinju, Petrovcu, Kolašinu su evakuisani. Dojava o bombi zatvorila je danas i vrtić u Mojkovcu. Iz Uprave policije su kratko kazali da su sve raspoložive ekipe na terenu.

Iz OŠ Drago Milović iz Tivta potvrđeno je da su, oko 9:20, dobili prijeteći mejl o postavljanju bombe u toj školi. Nedugo zatim ista informacija potvrđena je i iz OŠ”Branko Brinić” u Radovićima.

Iz Osnovne školi „Blažo Jokov Orlandić“, učenici su jutros vraćeni kući. Dojava o bombi stigla je i u OŠ “Kekec” u Sutomoru.

Zbog dojave o bombi u osnovnim školama “Miilija Nikčević”, “Olga Golović” i “Braća Ribar” u Nikšiću evakuisani su đaci.

Podsjećamo, 1. aprila su takođe putem maila mnoge škole u Crnoj Gori dobile mailove slične sadržine.  Tada je iz Uprave policije saopšteno da je utvrđeno da su mailovi poslati sa domena čiji se serveri nalaze u inostranstvu, te da rade na identifikaciji osoba koje su ih uputile.

Bijela – protestna šetnja protiv izdaje izborne volje građana

0
Bijela – protestna šetnja protiv izdaje izborne volje građana
Protestna šetnja

Da je Herceg Novi jedan od najljepših gradova na Jadranu zna se vjekovima. Da je osim ljepote i grad slobode, uspravnih, mirnih, dostojanstvenih ljudi, zna se već dosta godina, jer je prvi okrenuo leđa bivšoj vlasti, nikada ne prihvativši da u Novom zažive antipolitičke, antigrađanske i antievropske vrijednosti i prakse, saopšteno je iz Demokratske stranke CG.

I večeras je Novi pokazao svoje slobodarsko lice, po ko zna koji put. U jednom od bisera novske rivijere, Bijeloj, sinoć je održanaž 23. protestna šetnja protiv izdaje izborne volje građana i formiranja pučističke, takozvane manjinske Vlade. Mnoštvo Novljana mirnom šetnjom posvjedočilo je nepokolebljivost da se na prevaru vijeka ne pristane, da su prošla vremena kada su slobodni građani ćutali i prepuštali se sili nasilnika, jer slobodni razumiju samo slobodu. Pokazali su Novljani večeras šta misle o pokušaju onih koji su spremni da zarad šačice kratkotrajne vlasti revitalizuju od građana odbačeni i poraženi DPS. Pokazali su šta misle o onima koji se lažno zaklinju u demokratiju, u evropske vrijednosti, u dobrobit građana, a od izbora i tih istih građana bježe glavom bez obzira jer znaju koliko im se vjeruje i kakvi su im rejtinzi.

Novljanima je predsjednik Demokrata Aleksa Bečić poručio da će sva ova šarada brzo proći, da će izbora uskoro biti, i predsjedničkih, i vanrednih parlamentarnih, da će pobjede građana tek doći jer ko jednom osvoji slobodu više je se ne odriče.

“Časno je otići u opoziciju, ali je nečasno ispisati stranice političke izdaje, i zato tamo nećete vidjeti nijednog Demokratu jer je nama politički moral na prvom mjestu!”, poručio je Bečić.

“Sve ste prethodnih mjeseci vidjeli, a smo vam ovo unaprijed kazali. A evo šta se desilo: kada smo izabrali nezavisan i profesionalan Tužilački savjet, kada smo snagom države trebali da mu damo vjetar u leđa, da pravna država zaživi punim plućima i počne da rješava najteže probleme ovog društva što su kriminal i korupcija, oni su odlučili da sve sruše, i da sa poraženima koji su takav sistem u Crnoj Gori ustanovili naprave novu većinu!”, naglasio je lider Demokrata, i dodao da je kratak ali jasan put od čuvenih spiskova za hapšenje kojima se teatralno mahalo u Skupštini, do saradnje i služenja onima sa tog spiska.

“Izabrali su da u život vrate nokautirani i pobijeđeni DPS, uprkos svemu što su obećavali građanima i zbog čega su dobili glasove tih građana. Razmislite da li je makar jedan glasač SNP-a dao glas da se nakon izbora pravi saradnja sa DPS-om, ili da ministar u toj Vladi bude Ranko Krivokapić?! Naravno da takvog nema!”, istakao je Bečić, i naglasio da su zato tu Demokrate za koje glas niti jednog građanina neće biti izdat, jer je to partija kojoj su odnos prema državi, građanima, čast i dostojanstvo iznad svake vlasti, svake funkcije. Zato, objasnio je Bečić, Demokrate su pokazale, i na djelu dokazale da nije svaki političar isti, podsjetivši da su se svi funkcioneri Demokrata po stupanju na odgovone funkcije odrekli privilegija i radili isključivo za platu i javni interes.

Osvrnuo se Bečić i na tvrdnje novih DPS-ovih koalicionih partnera kako im je cilj pomirenje Crne Gore i odblokiranje evropskog puta.

“Tvrdili su da se sve radi zbog većine od 49 poslanika. Dva mjeseca kasnije, ni od  tropetinske većine nema ništa, ni od njihovog “pomirenja” nema ništa. Sve se ovo radilo zbog DPS-a i šake funkcija. Jer Crna Gora se miri samo poštenim odnosom, a ne prevarom, izdajom i borbom za funkcije”, naglasio je predsjednik Demokratske Crne Gore, pa zaključio da “Iz tog razloga Demokrate neće otići na sjednicu zavjereničkog skupa na kojem planiraju uspostaviti nelegalnu i nelegitimnu Vladu. Zato, opet ćemo ih pobijediti, jer mi smo sa građanima i za građane, a ova skalamerija će brzo otići tamo gdje joj je mjesto” – navodi se u saopštenju Demokrata.

Svetkovina Blažene Ozane Kotorke, zaštitnice Kotorske biskupije i suzaštinice Kotora

0
Blažena Ozana – Kotor 27. april foto Boka News

Svetim misama u srijedu 27. aprila u u čast bl. Ozane Kotorke biće obilježen blagdan u crkvi sv. Marije od Rijeke (Koleđate) u kojoj počiva blaženičino neraspadnuto tijelo. Blažena Ozana je zaštitnica Kotorske biskupije i suzaštinica grada Kotora.

Njen kult danas je, pored Kotora i cijele Boke Kotorske, veoma prisutan i u Dalmaciji. Mnogi je poštuju kao predstavnicu ekumenizma – pokreta za ujedinjenje istočne i zapadne crkve.

Na sam blagdan biće služene tri sv. mise: u 8 sati – Don Ante Dragobratović, u 10 sati – don Krešo Puljić. Centralnu misu u 18 sati predvodiće kotorski biskup mons. Ivan Štironja.

Blažena Ozana rođena je 1493. godine u selu Relezi u središnjoj Crnoj Gori, a umrla je u Kotoru 27. aprila 1565. godine na glasu svetosti.

Spominje se kao Blažena već 1602. godine u testamentima kotorskih građana.

Crkva joj je priznala poštovanje 20. novembra 1927. godine. Pripadala je redovnicama trećerednicama Svetog Dominika.

Provela je 52 godine u samostanskoj ćeliji u strogoj pokori. Tijelo joj se neraspadnuto čuva u crkvi sv. Marije od Rijeke. Godine 1665. uvrštena je među zaštitnike grada Kotora i biskupije, a liturgijski se slavi 27. aprila.

Blažena Ozana

Plemenitosti i posvećenosti Blažene Ozane (1493. – 1565.) vremenom su pridodata i čudotvorstva, poput onog kada je predvidjela zemljotres u Kotoru (1563) ili kada se molitvom borila protiv kuge. Posebno se pamti u vrijeme napada Hajrudina Barbarose na Kotor, kada je, poslije osvajanja Herceg Novog od Španaca, sa 70 galija i 30.000 mornara uplovio 11. avgusta 1539. godine pred kotorske zidine. Tada je kotorski biskup Luka Bisanti lično zamolio blaženu Ozanu da izađe pred narod i ohrabiri ga na odbranu grada. „Uvjeravanje blažene Ozane o sigurnosti pobjede toliko je uticalo na stanovništvo, da se sve diglo na oružje, čak i žene i djeca“ navodi se u izvorima.

Dana 16. avgusta 1539. godine, Barbarosa se povukao iz Kotorskog zaliva ostavljajući Kotor neosvojen, dok je Herceg Novi sve do 1687. godine ostao u rukama Otomanskog carstva. U znak sjećanja na ovaj događaj, 1540. godine sagrađena su nova (sjeverna) gradska vrata na Škudri kao spomenik, a blažena Ozana će već za života postati toliko poštovana u crkvi i gradu Kotoru da će njena dobročinstva naći mjesto i u himni u kojoj stoji: „Ponizna kćeri svetoga Dominika – rodu si dika“.

U Kotoru je 1930. godine održana velika svečanost povodom „potvrde i odobrenja štovanja blažene Ozane, prve južnoslovenske svetice od strane Apostolske stolice“, a 24. juna te godine tijelo Blažene Ozane postavljeno je u novi kovčeg u crkvi Svete Marije, koji je rad vajara akademika Antuna Augustinčića. Prenos je izvršen u prisustvu kotorskog biskupa i grupe ljekara koji su konstatovali da je (nakon 365 godina od upokojenja): „Tijelo neraspadnuto, ruke u zglobovima gibljive, dobrim dijelom sačuvana koža, zglobovi nerastavljeni (stopala fale obostrano), svi prsti čitavi, čak su i nokti sačuvani …“ što je bila dodatna potvrda njene „blaženosti i svetosti“.

Kotor Ozana 1930. – foto Biskupija Kotor

Nedostajuća stopala posljedica su čina iz 1619. godine kada su kotorske dominikanke u strahu od kuge pobjegle za Dubrovnik i sa sobom ponijele tijelo blažene Ozane. Kada je trebalo da ga vrate, prior samostana, gdje je čuvana svetica, prvo je odbio da vrati tijelo, a onda su „skinuta sa tijela stopala i zadržana u Dubrovniku“ na način da ih je stonski biskup „postavio u kutiju, obloženu srebrom i zapečatio svojim pečatom.“

U znak poštovanja prema Blaženoj Ozani, škrinja sa njenim tijelom, je 2009. godine, povodom 12 vjekova prisutnosti Svetog Tripuna u Kotoru, bila izložena u istoimenoj katedrali.

Njen kult danas je, pored Kotora i cijele Boke Kotorske, veoma prisutan i u Dalmaciji. Mnogi je poštuju kao predstavnicu ekumenizma – pokreta za ujedinjenje istočne i zapadne crkve.

Istra je ponovno najbolja regija za ekstradjevičanska maslinova ulja

0
Istra je ponovno najbolja regija za ekstradjevičanska maslinova ulja
Maslina – foto Pixbay

Istarskim maslinarima koji su u zadnje tri godine zaslužili uvrštenje u najpoznatiji svjetski vodič za ekstradjevičanska maslinova ulja “Flos Olei” u utorak su u porečkom hotelu Parentium svečano uručena ta tri izdanja publikacije, a prema tom vodiču za 2022. godinu Istra je sedmi put za redom proglašena najboljom svjetskom regijom za ekstradjevičanska maslinova ulja.

Naime, u društvu 500 najboljih iz čitavog svijeta našlo se 66 maslinara iz Istre, a u Flos Oleiju zastupljena su ulja iz čak 55 maslinarskih država s pet kontinenata.

Posebno je zanimljivo da najveći broj istarskih maslinara iz godine u godinu postiže sve bolje ocjene, pa je tako u ovogodišnjem izdanju vodiča ulje uljare Mate Aleksandre Vekić osvojilo 99 od maksimalnih 100 bodova, što je najbolji rezultat koje je neko istarsko ulje ostvarilo od početka uvrštenja u vodič.

Uz to, tu su i dva maslinara, Ipša i Olea BB, koja su treću godinu za redom dostigla ocjenu 98, a čak 17 istarskih maslinara uvršteno je u ekstra klasu iznad 94 boda.

“Poljoprivreda je grana koja zahtijeva jako puno mukotrpnog rada i ulaganja i zato moje iskrene čestitke i zahvale idu svim nagrađenim istarskim maslinarima”, kazao je u Poreču župan Boris Miletić dodavši kako će Istarska županija raznim mjerama i ubuduće nastaviti snažno poticati razvoj istarske poljoprivrede.

Festival vjetra: Hvala svima- Tivat je grad dobrih vjetrova

0
Festival vjetra: Hvala svima- Tivat je grad dobrih vjetrova
Festival vjetra – foto CG NEWS

Dogodio se Festival vjetra! Devet dana smo jedrili na krilima dobre energije, hraneći se morskim zrakom, kvalitetnim kulturnim programom, druženjem sa eminentnim predavačima i veselim gostima, živeći u Morskom ritmu života. Plovili smo od lokacije do lokacije, zajednički Tivat predstavljajući kao vibrantnu pozornicu za svaki vid kreativnosti. Koje, pokazao je i Festival vjetra, našoj lokalnoj zajednici ne nedostaje, poručuju organizatori, JK Delfin.

Veseli mozaik naše proljetne fešte tematski je obuhvatio jedrenje kao sport od posebnog značaja za lokalnu zajednicu, kao i najbitnije segmente prirode i kulture i bavio se načinima kako da ih upregnemo u svrhu održivog razvoja Tivta i Boke. Kroz devet dana, od Pina do Delfina, družili smo se na tematskim predavanjima, uživali u koncertima popularne, klapske i klasične muzike, gledali vrhunska filmska ostvarenja, uživali u predstavama i tematskim izložbama, jedrili čak četiri regate. Slavili vjetar, lakmus zdravlja čitave planete.

Slavili smo proljeće, koje je, kao u pjesmi Darka Rundeka, u Tivtu ove godine „otpočelo s čudima.“ Zajednički s nove pozornice na Ponti Seljanova, u društvu TBF-a, poručili ono što je Festival vjetra dokazao- da može „uvik kontra.“

Ponudili smo potentnu platformu za saradnju lokalne zajednice, oslonjenu na tradiciju i kulturu života našeg grada. Tivat i Tivćane kroz vjekove su kulturološki definisale moba i fešta. Napravili smo veliku mobu, a njen je rezultat velika fešta na koju svi koji smo doprinijeli imamo razloga biti ponosni.

Priča jeste krenula iz Društva, kako Tivćani oduvijek zovu JK Delfin. Ali ne bi bila moguća, ne bi bila sjajna i obećavajuća, da nije već u povojima dobila najširu podršku lokalne zajednice i brojnih sponzora, poručuju organizatori.

Njemačka Ukrajini prvi put šalje teško naoružanje

0
Njemačka Ukrajini prvi put šalje teško naoružanje
Njemačka

Rat je doveo do preokreta – Njemačka će Ukrajini prvi put da isporuči teško naoružanje i to tenkove, kako je u utorak najavila ministarka odbrane Kristine Lambreht (Christine Lambrecht).

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov je u isto vreme rekao da je zapadno oružje za njegovu zemlju meta i upozorio da će možda da izbije treći svjetski rat.

Tenkovi “Gepard” su upravo ono što Ukrajini sada treba da sa kopna zaštiti vazdušni prostor, rekla je Lambrehtova u američkoj vazduhoplovnoj bazi u Ramštajnu.

Na konferenciju u najvećoj američkoj vazdušnoj bazi van SAD američki ministar odbrane Lojd Ostin (Lloyd Austin) pozvao je predstavnike oko 40 zemalja na razgovore o pomoći Ukrajini.

Agencija dpa je prethodno javila da je nemačka vlada načelno odobrila isporuku tenkova “Gepard” iz zaliha kompanije Kraus-Mafaj Vegman (Krauss-Maffei Wegmann). Reč je o tehnički obnovljenim protivavionskim tenkovima koje je ranije koristila njemačka vojska.

Kraus-Mafaj Vegman ima “dvocifren broj” ovih tenkova. “Gepard” može da gađa i ciljeve na kopnu.

Lambrehtova je najavila i da će ukrajinski vojnici na teritoriji Nemačke imati obuku za rukovanje artiljerijskim sistemima.
“Zajedno sa našim američkim partnerima radimo na obuci ukrajinskih trupa za artiljerijske sisteme na nemačkom tlu.”

Lavrov je rekao da zapadno oružje smatra legitimnom metom i da je opasnost od svetskog rata “ozbiljna, stvarna i ne treba je potceniti.”

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš (António Guterres), koji se u Moskvi sastao sa Lavrovom, predložio je formiranje kontakt grupe za rešavanje humanitarnih problema u Ukrajini koju bi činili predstavnici UN, Rusije i Ukrajine.

Kontakt grupa treba da garantuje bezbednost koridora za izbeglice, rekao je Gutereš na zajedničkoj konferenciji za medije sa Lavrovom. Generalni sekretar UN treba da razgovara i sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.

Visoki komesarijat UN za izbeglice očekuje da će ove godine biti 8,3 miliona izbeglica iz Ukrajine, a sada ih je skoro 5,3 miliona. U samoj Ukrajini je iz svojih gradova i sela raseljeno 7,7 miliona ljudi. Pre ruske agresije, Ukrajina je imala oko 44 miliona stanovnika.

U Njemačkoj je, prema podacima ministarstva unutrašnjih poslova, više od 380.000 izbeglica.

U njemačkom parlamentu, poslaničke grupe stranaka vladajuće koalicije vladi predlažu da ubrza i proširi isporuke oružja Ukrajini tamo gde je to moguće. U zajedničkom nacrtu predloga, socijaldemokrate, Zeleni i liberali se zalažu za “proširenje isporuka teškog naoružanja i složenih sistema,” na primer kao deo multilateralne razmene.

Pritom ne treba da bude smanjena sposobnost Njemačke da se brani u okviru NATO. Razmena podrazumeva da partneri iz NATO-a Ukrajini predaju oružje sovjetske proizvodnje, pošto je ono poznato ukrajinskoj vojsci, a da zamenu dobijaju od Nemačke.

Predlog pozdravljaju i opozicioni demohrišćani.

Njemački kancelar Olaf Šolc (Scholz) prošle nedelje se izjasnio da Ukrajina treba da dobije teško naoružanje koje već dugo traži, ali ne direktno iz Njemačke, već iz drugih zemalja NATO.

U međuvremenu, njemački proizvođači oružja Ukrajini nude borbene tenkove i oklopne transportere, kao i tešku artiljeriju.

Kompanija Rajnmetal (Rheinmetall) iz Diseldorfa Ukrajini nudi 88 tenkova “Leopard,” prema dokumentima dostupnim dpa.

Rajnmetal od vlade traži i dozvolu za isporuku 100 pešadijskih borbenih vozila “Marder.” Kako prenosi Velt, Kraus-Mafaj Vegman takođe želi da isporuči 100 samohodnih haubica 2000.

“Niko se nije naučen rodio“ u amfiteatru Luštice Bay 1. maja

0
“Niko se nije naučen rodio“ u amfiteatru Luštice Bay 1. maja
Luštica Bay

Pozorišna predstava za djecu „Niko se nije naučen rodio“ u produkciji umjetničkog ateljea „Arlekin” iz Podgorice biće izvedena u amfiteatru Luštice Bay u nedjelju, 1. maja, sa početkom u 12 časova. Kako i sam naziv ukazuje, predstava je edukativno-zabavnog karaktera i pripada tzv. primijenjenom pozorištu, a prožeta je humoristickim momentima. Teme koje ansambl „ Arlekina” prikazuje kroz scenski jezik čine dio opšte kulture, ili dio nastavnog plana i programa u školama, sa namjerom da djeci na kreativan i zabavan način približe neka važna pitanja od suštinskog značaja za njihovo odrastanje. Roditelji takođe u ovoj vrsti teatra mogu prepoznati dobre savjete kao podršku u vaspitanju djece.

U scenskoj formi prilagođenoj najmlađim gledaocima, u predstavi „Niko se nije naučen rodio“ glumci se bave pitanjem o tome kakvo mjesto zauzimaju mobilni telefoni i neprestana zavisnost od društvenih mreža u našim životima. Ova tema se ozbiljno postavlja i u svijetu odraslih, a posebno je važno na koji način djeca odrastaju uz prekomjerno i potencijalno opasno korišćenje telefona i društvenih mreža, te agresiju koju mogu da proizvedu video igrice. Na umjetnički način, govori se o jednom bitnom pitanju koje se postavlja u ovom kontekstu, a to je želja djeteta da kroz pripadnost grupi i zajednici bude prihvaćeno u društvu.

Pored ovih sadržaja, u predstavi je slikovito prikazana i važnost njegovanja kulture ophođenja i očuvanja maternjeg jezika, prikazivanjem primjera korišćenja tuđica u svakodnevnom govoru, a podsjeća se i na bonton koji se pomalo zaboravlja u današnjem svijetu. Istaknuta je i važnost lične higijene, kao i higijene prostora u kome djeca borave. Nije zaboravljena ni bitna tema odnosa prema životnoj sredini, uz isticanje kreativnosti u očuvanju životne sredine kroz kreativno korišćenje ambalaže tzv. apciklaže, o čemu se i dalje nedovoljno govori.

Tekst i režiju potpisuje Žana Gardašević Bulatović, a u predstavi igraju Una Lučić i Vukan Pejović. Scenografiju su osmislile mr Nela Darmanović Mahmutović i Dragana Koprivica, a koreografiju Marija Boljević. Muziku i stihove su nadahnuto stvarali Frenki Bogićević i Dejan Đonović.

„Luštica Bay je mjesto druženja i okupljanja, a u svakoj sezoni imamo pregršt sadržaja za cijelu porodicu i za svakoga se nađe ponešto. Edukativne i zabavne aktivnosti za najmlađe uvijek privlače posebnu pažnju posjetilaca. Predstavu „Niko se nije naučen rodio“ prikazujemo u saradnji sa umjetničkim ateljeom „Arlekin” koji će na inovativan način djeci i njihovim roditeljima pružiti nadahnuće i podršku u srećnijem odrastanju. Ovom prilikom pozivamo naše goste i posjetioce da prvomajske praznike provedu u šetnji, zabavi i opuštanju sa porodicom i prijateljima”, izjavila je Maša Radulović, marketing menadžerka u Luštici Bay.