HOBOTNICA VELIČINE 32 MM PERO UGARKOVIĆ/INSTITUT ZA OCEANOGRAFIJU I RIBARSTVO
Splitski Institut za oceanografiju i ribarstvo u suradnji s Hrvatskim savezom za športski ribolov na moru započeo je istraživanje mogućnosti uzgoja ranih razvojnih stadija hobotnice za potrebe repopulacije.
U sklopu istraživanja, u more je pušteno više stotina hiljada jedinki ličinki hobotnice. Kroz sljedećih godinu dana procijenit će se uspješnost probnog poribljavanja kao i površina obitavanja puštenih jedinki.
Hobotnica je naš najveći i najpoznatiji glavonožac koji se oduvijek koristio za prehranu. Kako je opadao ulov riba, glavonošci su se počeli intenzivnije iskorištavati pa im je porasla i vrijednost.
Danas su hobotnice, zbog značajne potražnje, izložene intenzivnoj eksploataciji. Izlovljavaju ih gotovo svi, od športsko-rekreacijskih do profesionalnih ribara. To neminovno dovodi do prorjeđivanja staništa hobotnica. Rezultat toga nije samo manjak hobotnica za ljudsku potrebu već i narušen ekosustav u kojem hobotnica ima važnu ulogu.
Održivost populacija hobotnica može se ostvariti smanjenjem potražnje za njezinim mesom ili strogom regulacijom i povećanom kontrolom pri izlovu. No ako nije moguće ostvariti održivost na takav način ono što se također može razmatrati je i poribljavanje ili repopulacija.
Preliminarna opažanja upućuju na tu mogućnost stoga je Institut za oceanografiju i ribarstvo u suradnji sa Hrvatskim savezom za športski ribolov na moru pokrenuo istraživanje kojim bi se trebao definirati tehničko–tehnološki model uzgoja ranih razvojnih stadija hobotnica te pronašao najbolji model koji će garantirati uspješnost poribljavanja.
– Puštanje paraličinki hobotnica u more je zapravo ponavljanje preliminarnog istraživanja započetog u ljeto 2019. godine koje zbog pandemije Covida nije privedeno kraju – napomenuo je dr. Leon Grubišić, voditelj Laboratorija za akvakulturu splitskog Instituta.
– Uz pomoć jednog sportskog ribolovca, prije pandemije našli smo dvije jedinke na otoku Čiovu koje su bile puštene iz našeg Laboratorija kao paraličinke stare svega nekoliko dana, no ove godine se nadamo dobiti puno preciznije rezultate – dodao je dr. Grubišić
Prije provedbe pokusa procijenjeno je stanje naselja hobotnica na širem području zahvata te osiguran roditeljski stok koji se mrijestio u kontroliranim uvjetima.
– Hobotnice bezbrižno žive i ležu jajašca u našim bazenima, vrijeme inkubacije je oko 4 tjedna. Za to vrijeme, kao u prirodi, izležu se i ličinke raka žbirca te postaju hrana tek izvaljenim hobotnicama. Ovim pokusom istraživali smo načine ishrane mladih hobotnica ličinkama rakova i artemijama. U prirodi 1% ličinki hobotnica preživi ličinačku fazu, ovim pokusom očekujemo da bi taj postotak mogao biti veći – rekao je dr. Grubišić.
Dr. Tanja Šegvić Bubić, viša znanstvena suradnica u Laboratoriju za akvakulturu pojasnila je kako može prepoznati da je hobotnica u divljini upravo beba puštena iz Instituta.
– Kako nije moguće staviti vidljivu oznaku na hobotnice kojom bi ih se moglo prepoznati godinu dana od puštanja, izvršili smo genotipizaciju roditelja i paraličinki hobotnica s mikrosatelitnim biljezima. Uzorkovanjem biološkog materijala divljih jedinki i analizom DNA možemo utvrditi roditeljske vezu s hobotnicama iz naših bazena – pojasnila je dr. Šegvić Bubić.
Puštene hobotnice trebale bi se nastaniti narednih godinu dana u široj okolici Splita gdje će postati dio divlje populacije. Djelatnici Instituta ronjenjem će pokušati pronaći što više hobotnica te ih uzorkovati neagresivnim metodama.
No da bi rezultati bili što kvalitetniji Institut i HŠRM nadaju se pomoći ribolovaca koji će loviti hobotnice. Upravo dvije ulovljene hobotnice pronađene na Čiovu 2019. godine genetski su se podudarale s jedinkama puštenim na Marjanu 6 mjeseci ranije.
– Znamo da će mnogi ribolovci loviti hobotnice na splitskom području pa ih ovim putem pozivamo na suradnju. Prije nego budu išli u ribolov objasniti ćemo im kako uzorkovati vrlo mali komadić hobotnice koju su ulovili za potrebe DNA analize – dodala je dr. Šegvić Bubić.
Turistička organizacija Tivat, kao prva destinacija u Crnoj Gori koja je pristupila programu Green Destinations, redovno sprovodi aktivnosti koje će uticati na efikasnije upravljanje destinacijom kroz unaprjeđenje kvaliteta prateći globalne standarde GSTC-a (Globalnog savjeta za održivi turizam) implementiranim kroz kriterijume Green Destinations, kao akreditovane organizacije.
U okviru pomenutih aktivnosti Turistička organizacija Tivat je imala zadatak da tokom proteklog perioda izvijesti o 100 traženih kriterijuma, a potom je uslijedila revizija istih. Tivat kao aplikant je, nakon revizije i evaluacije od strane Green Destinations komisije za sertifikaciju, uspješno postigao status Green Destinations Bronze Award. Tim dostignućem, Tivat je i prva destinacija na Zapadnom Balkanu (WB6) koja je dostigla ovaj nivo. Tivat je od 2020. godine radio na razvoju i izvještavanju, te je sa dvije priče dobre prakse (Tivatska Solila i TransformaTivat) dobio globalno priznanje u okviru takmičenja Top 100, posvećeno primjerima dobre prakse
U procesu evaluacije destinacije bodovi se dodjeljuju na osnovu svih dostavljenih kriterijuma prema Green Destinations standardima, koji su podijeljeni u 6 tema te se uzima prosjek istih i definiše nivo nagrade. Tivat je sa prosječnom ocjenom 6,7 u 6 kategorija na skali od 1 do 10 nagrađen bronzom, koja se dobija ukoliko je ukupan skor veći od 5,9.
Nagrade za predsertifikaciju izdaju se na period od dvije godine i zahtijevaju reviziju na licu mjesta svake 4. godine, a desk reviziju (reviziju bez dolaska u destinaciju) svake 2. godine. Sertifikacija važi za period od 3 godine i svaka trogodišnja provjera će biti na licu mesta. U ovom slučaju, za Tivat je izvršena desk revizija od strane više revizorke Tine Hedi Zakonjšek iz Slovenije.
Destinacija je postigla najvišu ocjenu u temi Socijalno blagostanje 8.1, dok je u temi Kultura i tradicija ocijenjena sa 8.0. Najniži rezultat 4.7 je dodijeljen za temu Poslovanje i ugostiteljstvo, uz savjet destinaciji da podstakne podizanje svijesti među predstavnicima turističkog sektora kada su u pitanju teme održivosti poput monitoringa, smanjenja potrošnje električne energije, smanjenja potrošnje vode, plastičnog otpada i sl.
Kao neki od važnijih kriterijuma na kojima treba raditi u narednom periodu kako na nacionalnom tako i na lokalnom nivou ističe se upravljanje otpadom (monitoring, smanjenje, odvajanje i reciklaža otpada), monitoring ekonomskih uticaja (koji podrazumijeva da se uspješnost sezone ne mjeri brojem turista i ostvarenih noćenja već praćenjem i indikatora kao što su potrošnja turista, zaposlenost, investicije itd.), upravljanje klimatskim promjenama, upravljanje rizicima vezano za zaštitu životne sredine. Ovo su samo primjeri indikatora razvoja koji moraju biti riješeni na nacionalnom i implementirani na lokalnom nivou, a koje je potrebno unaprijediti i u procesu pristupanja EU.
“Budući da je ovo prva revizija, destinacija je dobro obavila posao u implementaciji održivosti u svom poslovanju i izvještavanje o 100 kriterijuma. Destinaciji se savjetuje da slijedi uputstva i preporuke iz ovog revizorskog izvještaja za poboljšanje rezultata u budućnosti”, riječi su revizorke Zakonjšek. Stoga će sljedeći korak biti završetak akcionog plana za naredne dvije godine kako bi tim opštine Tivat, javnih institucija i privrede koji je radio na ovim kriterijumima u prethodnom periodu, imao jasnu mapu puta za rad na tim poboljšanjima.
Postoje brojni benefiti kod destinacija učesnica u programu GD sertifikacije, naročito onih koje su dobitnici određenih priznanja, a najznačajniji su: 1) postati kredibilno konkurentniji u svim aspektima održivosti, što se takođe mora posmatrati kao zadatak u ekološkoj državi; 2) marketinške pogodnosti koje funkcionišu u skladu sa svjetskim trendovima rastuće potražnje za istinski održivim destinacijama i iskustvima; 3) razmjena iskustava i umrežavanje sa turističkim destinacijama širom svijeta.
Tradicionalna fešta – Gornji Stoliv 20.7.2022. “Noć u šumi kostanja Gornjeg Stoliva“
Tradicionalna fešta proslave zaštitnika Stoliva Sv.Ilije održava se decenijama u Gornjem Stolivu gdje je i istoimena crkva. Taj dan je bio povod da Stolivljani, te ostali Bokelji , kao i turisti posjete Gornji Stoliv i da uživaju u druženju uz čašćenje , kao i uz prigodnom programu.
Ove 2022. NVO Društvo prijatelja Gornjeg Stoliva će organizovati kulturno-zabavni program na dan sv.Ilije 20. jula 22. sa početkom u 20 sati. Uz koncerat organizovati će se prezentacija starih zanata, pučke gastronomij.
Ovom feštom želimo da skrenemo pažnju stručne i laičke javnosti na Gornji Stoliv koji je građen od XV vijeka na nadmorskoj visini od 220 m, na padinama brda Vrmac ,a koji je danas napušten i zapostavljen. U svom vjekovnom trajanju formiran je kao naselje sa cca 1200 stanovnika, stolnom crkvom, školom, pekarom, prodavnicama, velikom bistijernom za vodu. Sada je probijen kolski put do Gornjeg Stoliva, što je jedan od preduslova da mu se vrati život I da se zbog svoje istorije, prirodne atraktivnosti, te kamene arhitekture se plasira u ruralni turizam,
/arh. Vlasta Mandić/
P R O G R A M “MAGIČNO VEČE U ŠUMI KOSTANJA” GORNJI STOLIV -20.07.2022. početak u 20 sati
Nastupiće : Hor župe Imena Marijinog Stoliv, Vjera Radulović, violinistkinja iz Kotora, Klapa Maris, Dušica Kordić na violini i Nikola Vukčević za klavirom, Belan iz Stoliva za gitarom.
Veče će biti obogaćeno smijehom uz humor Sanje Otašević i Teatrom 303 a tu je i neizostavno kolo Bokeške mornarice.
Članovi čuvene Berlinske filharmonije okupljeni u trio koji čine violinista i koncert-majstor Daišin Kašimoto, prvi klarinetista Andreas Otenzamer i gostujući pijanista Hose Galjardo nastupiće večeras (srijeda 20. jul) u 21 sat u Domu Vojske u Porto Montenegru.
Na programu će biti djela Mocarta, Mendelsona, Pjacole i Geršvina.
Koncert je dio ciklusa KotorArt u gostima.
Partneri koncerta su: Ambasada Njemačke, Porto Montenegro, Henley & Partners, Regent Porto Montonegro I Sotheby’s International Realty.
Međunarodni festival KotorArt ovog ljeta se održava u periodu od 1. jula do 14. avgusta, sa bogatim i raznovrsnim programom, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija i Opštine Kotor, uz podršku Evropske unije, Fonda za Zapadni Balkan, Fondacije za otvoreno društvo, brojnih ambasada u Crnoj Gori i drugih značajnih partnera i sponzora.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) saopštila je kako je na području Evrope utrostručen broj novih slučajeva zaraze korona virusom u posljednjih šest sedmica, te kako je riječ o skoro polovini broja novozaraženih u cijelom svijetu.
Superzarazne varijante soja omikron predvode novi val zaraza širom kontinenta, a obnavljanje infekcija ima potencijal da dovede do dugoročnog oboljenja COVID-a. Premda su mali brojevi prijema na odjelima intenzivne njege, iz UN-ove zdravstvene agencije navode u utorak kao se broj hospitalizacija udvostručio.
„Sa povećanjem broja slučajeva, svjedočimo i povećanju broja hospitalizacija koji će se dalje povećavati u mjesecima jeseni i zime. Ova prognoza predstavlja ogroman izazov za zdravstvo u mnogim državama koje je već od ogromnim pritiskom krize koja traje od 2020. godine“, naveo je u saopćenju Hans Kluge direktor evropskog ogranka WHO-a.
Evropska regija WHO-a ima 53 države članice i proteže se sve do Centralne Azije. Prijavila je skoro tri miliona novozaraženih korona virusom prošle sedmice, a pandemija svake sedmice na ovom području odnese skoro 3.000 života. Globalno, broj slučajeva COVID-19 je povećan u posljednjih pet sedmica i skoro svaka država je povećala broj testiranja.
Iz WHO-a pozivaju da sve osobe starije od pet godina sa slabijim imunim sistemom prime drugu „booster“ vakcinu, kao i na nošenje maski u zatvorenom prostoru i u javnom prevozu.
Ranije ovog mjeseca je prvi čovjek WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus upozorio kako je pandemija korona virusa „daleko od završetka“, te kako novi valovi zaraza širom svijeta pokazuju kako virus „slobodno trči“.
EU dala konačni pečat otvaranju pregovora sa Skopljem i Tiranom
Po riječima Ežena Joneska, “apsurdno je ono što nema svrhu, ni cilj”. Književni pokret Teatar apsurda, čiji je najistaknutiji predstavnik rumunsko-francuski pisac, trenutno najbolje opisuje odnose Sjeverne Makedonije i Evropske unije.
U komplikovanim odnosima EU i Sjeverne Makedonije apsurdnost se ogleda ne samo u tome da nema cilja, već je svrha ulaska u EU svedena na apsurd. Zvuči komplikovano, i zaista jeste.
Najviši predstavnici Sjeverne Makedonije i EU održali su u utorak u Briselu prvu međuvladinu konferenciju. Još četiri zemlje su u formalnom procesu pregovora za pristupanje EU – Turska, Srbija, Crna Gora i Albanija. Sve zemlje su održale međuvladine konferencije, otvarajući put formalnom procesu pregovora.
Međutim, Sjeverna Makedonija, koja je postala zemlja kandidat za članstvo u EU 2005. neće započeti pregovore nakon sastanka u utorak u Briselu. Za razliku od ostalih, Sjeverna Makedonija je krenula u ono što formalni briselski rječnik opisuje kao – početak procesa otvaranja pregovora.
Da bi otvorila pregovore, zemlja mora prvo da promijeni svoj ustav i uključi bugarsku manjinu kao njen kontsitutivni dio. Ali u makedonskom parlamentu nema dvotrećinske većine za taj korak. Osim nacionalističke opozicije, mnogi prozapadni intelektualci i političari smatraju da će to samo podstaći dalja očekivanja i zahtjeve Sofije.
Zahtjevi Bugarske prema Sjevernoj Makedoniji
Ono što je sporno nije samo pitanje promjene ustava kako bi se udovoljilo bugarskim interesima, već i sve ostalo što Bugarska zahtijeva od svog balkanskog susjeda.
Većina Makedonaca u Sjevernoj Makedoniji je uvređena jer ih Bugarska ne priznaje kao naciju i ne priznaje njihov jezik. Uz pomoć Francuske i drugih evropskih zemalja, Bugarska je uspjela da nametne svoje tumačenje.
Istorijskih događaja kao de fakto uslov za napredak Sjeverne Makedonije u Pregovaračkom okviru, osnovnom dokumentu i mapi puta za pregovore sa EU.
Izraz “apsurdan” se može primijeniti na Pregovarački okvir. U njemu je sadržana jednostrana deklaracija Bugarske koja tvrdi da makedonski jezik ne postoji, i da je to zapravo dijalekt bugarskog jezika.
Sličnih zahtjeva ima o istorijskim ličnostima, od srednjeg vijeka do početka 20. vijeka, u vezi sa udžbenicima u Sjevernoj Makedoniji. Bugarska insistira da kraljeve i revolucionare iz tih perioda treba identifikovati kao etničke Bugare.
Bugarska nije pokušavala da sakrije šta hoće. Tokom posjete Berlinu u maju, bugarski predsjednik Rumen Radev je rekao: “Nećemo dozvoliti da se ‘makedonizam‘ legitimiše u EU.
Zvanična politika Bugarske opisuje “makedonizam” kao ideologiju koja je, poslije Drugog svetskog rata, “vještački” i nasilno pretvorila Bugare u Makedonce.
Ovakav stav prilično suludo polazi od toga da u istoriji, posebno u Evropi, postoje nacije i jezici koji su stvoreni “prirodno”.
Protivnik ili partner EU?
Zbog ovog istorijskog spora, Bugarska je od 2019. više puta stavljala veto na početak pristupnih pregovora Sjeverne Makedonije sa EU. Sada je EU iznijela ono što naziva “evropskim kompromisom” – predlogom koji bilateralni spor između dva balkanska susjeda pretvara u problem EU.
Kada je Makedonija 2018. preimenovana u Sjevernu Makedoniju, da bi se zadovoljili zahtevi Grčke, koji su, kao i oni iz Bugarske, zadirali u istoriju i identitet, zemlji je obećano da je put ka EU otvoren. Sada više niko ne vjeruje u takva obećanja.
Brisel se nadao da će otpočinjanje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom pokazati svoju posvećenost zemljama Zapadnog Balkana i poboljštati svoj imidž, i istovremeno smanjiti uticaj Rusije. Ali rezultat je dramatičan porast antievropskih osjećanja u Severnoj Makedoniji i povećanje popularnosti proruske stranke u zemlji.
I EU i Sjeverna Makedonija su sada zašle u ćorsokak. Ako Sjeverna Makedonija želi da nastavi evropski put, morala bi da pristane na ponižavajuće bugarske zahtjeve.
U suštini, izbor Sjeverne Makedonije je da ne pregovara o pitanjima identiteta i da nikada ne uđe u EU, ili da prihvati da njeni građani nikada neće ući u EU kao Makedonci sa svojim makedonskim jezikom.
Ako EU nastavi da podržava takve zahtjeve, uskoro bi umjesto partnera mogla da dobije još jednog protivnika u Evropi.
Ljetnji mjeseci i gužve u saobraćaju koje oni donose, uvijek iznova aktuelizuju problem koji bezbjednosti odvijanja saobraćaja pričinjavaju vozači električnih trotineta i motocikala.
Motociklisti, posebno na primorju, kod vozača automobila i ostalih vozila na četiri i više točkova, imaju bukvalno imidž samoubica jer se po pravilu, većina motociklista ne pridržava ni osnovnih pravila bezbjedosti saobraćaja. Koristeći male dimenzije motocikala, oni se „provlače“ između automobila u pokretu, kamiona i autobusa koji se sporo kreću u gužvama na cesti, pretiču preko pune linije, zabilaze vozila i sa lijeve i sa desne strane, nerijetko oduzimaju pravo prvenstva prolazan na raskrsnicama drugim učesnicinma u saobraćaju, ne poštuju ograničenja brzine kretanja…. I sve to rade uz očekivanje da će ih vozači automobila i drugih vozila na vrijeme uočiti i da će im ostaviti dovoljno prostora da ovi sa svojim motocvikom, nesmetano „prozuje i prežive“ brojne opasne situacije na cestama koje motociklisti sami provociraju. I dok kod motociklista, vozači drugih vozila mogu računati na kakav-takav vid upozorenja u obliku buke motora na dvotočkašu koji im se približava ili ih pretiče sa raznih strana, toga nema kada su u pitanju potpuno nečujni električni trotineti. Vozači ovih prevoznih sredstva koja su zbiog svoje konstukcije, malih točkova, izazovnijeg održavanja ravnoteže, ali i velikih brizna koje pojedini električni trotineti mogu razviti, predstavljaju najveći bezbjedonosni rizik na cestama, možda su i najugroženija kategorija učesnika u saobraćaju.
Ipak, zakonski gledano- oni (vozači elektrilnih trotineta) uopšte ne bi ni smjeli biti u prilici da sebe i druge dovedu u opasnost, krećući se po javnim saobraćajnicama jer električni trotinet uopšte zakonski nije prepoznat kao prevozno sredstvo koje bi smjelo izaći na javne saobraćajnice. Uprkos tome, saobraćajna policija najčešće uopšte ne reaguje na električne trotinetiste, čak ni kada se oni sa tim napravama kreću po magistralnim putevima gdje se brzine kretanja svih ostalih legalnih vozila, kreću i do 80 kilometara na sat.
„Uprava policije trenutno nema zakonskog osnova da spriječi upotrebu električnih trotineta iz razloga što važeći Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima ne prepoznaje ovu vrstu „prevoznog sredstva“. S obzirom na to da je pokrenuta inicijativa za izmjene i dopune Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, u narednom periodu se očekuje i normiranje ovog „prevoznog sredstva“- rečeno je iz PR službe Uprave policije (UP).
Ovakva interptretacija situacije nužno nameće i dilemu da li, kada policija već ne može sankcionisati vozače električnih trotineta na cestama jer Zakon o bezbjednosti saobraćaja ne ptepoznaje ovu vrstu prevoznog sredstva, onda hipotetički, policija ne može sankcinisati ni vozača autiomobila koji je udario i oborio električnog trotinetistu jer trotinet koji je ovaj vozio, pravno gledano ne postoji, pa time ni trotinetista kao ravnopravni učesnik u saobraćaju.
„Ovakav pristup problemu koji elektrilni trotineti na javnim saobraćajnicama objektivno predstavljaju sa stanovišta sigurnosti i bezbjednosti, zaista otvara velike dileme i potencijalne probleme. Da li, ako nešto – električni trotinet, zakonski ne postoji, neki automobilista koji nesrećnim slučajem obori vozača takvog sredstva, uopšte za to može odgovarati kada pravno gledano, to što je on oborio, uopšte ne postoji ? Da li se svi koji uporavljaju električnim trotinetima kao pravo nepostojećim prevoznim sredstvom, samo po tom osnovu mogu kažnjavati jer su na javne saobračajnice izvezli vozilo koje je opasno jer ni ne postoji u važećoj legislativi ?“- kazao nam je jedan iskusni pravnik koji je insistirao na anonimnosti zbog „osjetljivosti teme“. On je dodao da je ovakva situacija direktna posljenica nebrige države da adekvatnim i pravovremenim zakonodavnim radom, prati razvoj situacija koje svakodnevni život nosi sa sobom.
„Takvo nešto, u Crnoj Gori se ne događa samo kada je saobraćaj u pitanju, ali je to na slučaju električnih trotineta možda i najuočljivije jer masovnost njihove pojave na javnim površpnama, kolovozima javnih saobraćajnica, biciklističkim stazama ali i trotoarima kao površinama namijenjenim samo za kretanje pješaka, utiče i može uticati na živote svih nas koji se na drugačije (legalne) načine krećemo tim javnim površinama.“- ističe naš sagovornik.
Preticanje kolone po punoj liniji
Tokom ljetnjih mjesevi, posebno na primorju gdje su saobraćajnice zakrčene velikim brojem automobila, javnost ima problem i a tada sve brojnijim motociklistima. Brza vožnja, nekoriščenje zaštitne opreme, ne obaziranje na saobraćajne propise koji se i na nkjih odnose kao i na sve ostale učesnike u saobraćaju, ali često i bezobzirno ponašanje motociklista u vožnji, nerijetko rezultiraju ozbiljnim udesima. U Tivtu je tako prije neoliko godina, motociklista krećući se u sred grada velikom brzinom, na licu mjesta ubio ženu koja je prelazila cestu na označenom pješačkom prelazu. U drugom slučaju motiociklista koji je nepropisno preticao kolonu i uletio u tzv. makaze na magistrali, je sam sebi otkinuo stiopalo, okrznuvši automobil pred kojeg je izletio u njegovoj saobraćajnoj traci.
Na to treba dodati i ogromnu buku koju neki motociklisti namjerno prave, skidajući sa svojih motora fabrički ugrađene prigušivače na auspusima, ili u noćnim satima organizujući prave trke po magistrali i gradskimim ulicama. Na sve to, utisak je, saobraćajna olicija ne reaguje u adekvatnoj mjeri, iako iz UP tvrde drugačije.
„Uprava policije shodno odredbama Zakona o bezbjednosti saobraćaja redovno sankcioniše lica koja čine prekršaje prilikom upravljanja motociklom. Pored redovnih kontrola, periodično se organizuju i sprovode akcije „Motocikl“ gdje je posebna pozornost policijskih službenika na lica koja upravljaju motociklom. Zadnjom akcijom „Motocikl“ koja je sprovedena 28. juna 2022. godine, kontrolisana su 192 lica koja su upravljala motociklima. Tokom ove akcije podnijeto je 11 prekršajnih prijava, izdato 66 naloga za plaćanje novčane kazne, dok su iz saobraćaja isključena 34 motocikla.“- naveli su iz UP obećavajući da će „i u narednom periodu sprovoditi mjere i radnje na sankcionisanju lica koja čine prekršaje prilikom upravljanja motociklima, sa posebnim akcentom u toku ljetnje turističke sezone.“
TVRDE DA SE NIVOI BUKE NE SMIJU PREKORAČITI, A REGISTRUJU MOTOCIKL SA TABLICOM „BUČNI“
U policiji naglašavaju da su „Pravilnikom o bližim uslovima koje moraju suda ispunjavaju vozila u saobraćaju na putevima“, propisani bliži uslovi koje moraju da ispunjavaju vozila u saobraćaju na putu“ u pogledu dimenzija, ukupne mase i osovinskog opterećenja, tehničkih uslova i uređaja, sklopova i opreme i tehničkih normativa.“ Tim Pravilnikom su između ostaloga, normirane i vrijednosti dozvoljene buke koju zavisno od kategorije, vozila smiju da proizvode.
„Prilikom redovnog tehničkog pregleda, stanice za tehnički pregled vozila su dužne da postupaju po ovom Pravilniku, kao i po Pravilniku o tehničkom pregledu vozila, a sve u skladu sa Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima. Za vozila koja su tehnički ispravna, pored zapisnika o tehničkom pregledu vozila izdaje se obavezno i potvrda o tehničkoj ispravnosti. Ukoliko policijski službenik prilikom redovne kontrole posumnja u tehničku ispravnost vozila – motocikla, dužan je isti uputiti na kontrolni tehnički pregled i ako se utvrdi da motocikl nije tehnički ispravan (proizvodi nedozvoljeni nivo buke) on se isključuje iz saobraćaja a vozača se procesuira prema nadležnom sudu.“- tvrde iz policije koja mežutim, nije „Vijestima“ mogla dostaviti precizan podatak o broju motocikala koji su od početka godine u Crnoj Gori isključeni iz saobraćaja zbig ogromne buke koju proizvode, odnosno o sankcijama koje su zbog toga izrečene njihivom vlansicima-vozačima.
Da je stanje na terenu daleko lošije od onoga što predviđa Pravilnik na koji se poziva policija, osim ušiju građana, svjedoči i podatak da se u Tivtu naprimjer, redovno uklicama i magistralom vozi jedan jaki i brzi i strahovito bučni motocikl sa kojeg je skinu fabrički prigušivač na auspuhu, a koji je i pored toga, uredno prošao tehnički pregled i čak je registrovan pod specjalnom registarskom tablicom kao „TV LOUD“ (Bučni).
Međunarodni sajam knjiga “Trg od knjige” održaće se od 21. do 28. jula na Trgu Belavista u Herceg Novom, a moto 20. izdanja je misao Stivena Kinga: “Knjiga je jedinstveni oblik prenosive magije”.
Pozdravnu riječ na otvaranju u četvrtak imaće predsjednik Opštine Stevan Katić, a književnik Muharem Bazdulj održaće besjedu pod nazivom “Ivo Andrić: Život u dvanaest mjeseci: biografski kroki”.
Tokom osam sajamskih večeri poštovaoci pisane riječi imaće priliku da uživaju u kvalitetnom i raznovrsnom programu, kao i da pronađu knjige za sebe.
Na Sajmu će biti predstavljena nova izdanja, a u okviru prodajno-izložbenog dijela učestvovaće preko trideset izdavača iz zemlje i regiona. Autori i izdavači iz Boke Kotorske, kao i prethodnih godina, imaće mogućnost da predstave svoja izdanja na štandu Bokeljskog izdavaštva. Tradicionalno će biti dodijeljene nagrade: Najljepša knjiga, Najbolja edicija, Izdavački poduhvat godine i Najljepša dječija knjiga. I ove godine organizatori Sajma su Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi i JU Gradska biblioteka i čitaonica Herceg Novi. Pokrovitelji su Opština Herceg Novi i Turistička organizacija Herceg Novi, a sponzori Institut Igalo, hotel Play Igalo, RTV Herceg Novi, dnevne novine Dan, JadranBoka Herceg Novi i Adria TV Podgorica.
Radno vrijeme Sajma je od 19 časova do ponoći. Večernji programi počinju u 21 čas, sa izuzetkom programa za djecu koji počinju u 20.30. Ulaz za sve programe i prodajni dio Sajma je slobodan.
Kompletan program 20. MSK Trg od knjige možete preuzeti ovdje, a bilten manifestacije ovdje.
