Mladi su budući čuvari ekologije i ekosistema

0
Foto KANCELARIJA ZA EVROPSKE INTEGRACIJE

„Ako promijenimo našu svijest i ona zaista bude ekološka onda imamo šansu. Ako se prema onome što je zajedničko ponašamo kao da je lično naše. Šansa je u nama samima. Ne smijemo biti jedino biće na planeti koje uništava sva druga bića, pa i sebe“, kazao je direktor Instituta za biologiju mora, Aleksandar Joksimović prilikom otvaranja događaja posvećenom promociji zaštićenih morskih područja u Crnoj Gori u okviru Strategije EU za Jadransko-jonski region (EUSAIR).

U susret Danu planete zemlje 22. april, u Institutu za biologiju mora u Kotoru, organizovan događaj na kom su učestvovali studenti sa smjerova Biologija i Zaštita životne sredine sa Prirodno–matematičkog i Metalurško – tehnološkog fakulteta. Događaj su organizovali Kancelarija za evropske integracije i Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.

„Želja nam je da sva djeca školskog uzrasta dođu i posjete akvarijum u Institutu za biologiju mora i da im od malena usadimo tu ljubav prema prirodi i moru. Ta djeca biće ljudi, ljudi će biti donosioci odluka, a ako su prošli takav sistem obrazovanja, biće sposobni donositi dobre odluke za životnu sredinu“, poručio je Joksimović.

On je dodao da su mladi budući čuvari ekologije i ekosistema i da želi da jednog dana oni usmjeravaju buduće generacije da čuvaju svoju životnu sredinu.

Fotografija 1: Mladi su budući čuvari ekologije i ekosistema

Zamjenik glavne pregovaračice, nacionalne Ipa koordinatorke, Bojan Vujović je kazao da je Institut za biologiju mora pravo mjesto za priču o zaštićenim morskim područjima, ali i o programima i fondovima EU, jer je upravo ta institucija jedan od najboljih primjera kako se iz EU fondova može iskoristi novac za unaprjeđenje svoga rada, zaštitu životne sredine i održivi razvoj morskih područja.

„Ono što trenutno radimo kroz EU projekte je priprema za ono sto nas čeka kad postanemo država članica, a nadam se da ćete vi, kao neko ko će oblikovati politiku zaštite životne sredine, biti važan činilac u tom procesu radeći u institucijama, NVO sektoru ili čak u institucijama EU“, poručio je Vujović studentima.

Kako je kazao, zaštita životne sredine je jedna od najbitnijih i najskupljih politika EU, a Crna Gora koja teži članstvu u EU nastoji da prenese sve evropske standarde u svoje propise, gdje je zaštita morskih područja upravo jedna od tih oblasti.

„EU nudi široki niz instrumenata, programa i projekata kako bi nam pomogli da dostignemo te standarde. A kako problem životne sredine nije samo naš problem, moramo da se udružimo sa zemljama regiona u ostvarenju zajedničkih ciljeva i upravo tu nam pomaže Strategija popuz EUSAIR-a“, kazao je Vujović.

On je pozvao studente da se upoznaju sa mogućnostima koje nudi EU, programima prekogranične saradnje, da razmisle o projektima u kojima bi mogli sa svojim fakultetima da učestvuju, o programima razmjene studenata i mladih, jer će upravo oni biti budući građani Unije.

Fotografija 2: Mladi su budući čuvari ekologije i ekosistema

Generalna direktorica Direktorata za prirodu, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Tamara Brajović je podsjetila da je Crna Gora proglasila tri nova zaštićena područja i da je u cilju većeg razumijevanja značaja i podsjećanja javnosti na sve prirodne ljepote našeg mora i vrijednosti koje nosi, snimljen film “Povratak prirodi”, koji kroz posebnu emociju prikazuje sve prirodne ljepote i vrijednosti našeg mora, ali i izazove sa kojima se susreće.

Rukovoditeljka Direkcije za integralno upravljanje morskim i kopnenim ekosistemima, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Ivana Stojanović je predstavila tri morska parka prirode: Platamuni, Katič i Stari Ulcinj koja su proglašena tokom 2021. godine. Ukazala je na izuzetnu vrijednost koju oni nose i ciljeve njihove zaštite, u nacionalnom i međunarodnom kontekstu.

Ona je ukazala na mogućnosti, izazove i prednosti zaštite ovih morskih područja istakavši da značajne aktivnosti na ovom polju tek predstoje, a da će ih realizovati upravljači, Javno preduzeće Morsko dobro, u saradnji s Ministarstvom i drugim partnerima.

Fotografija 3: Mladi su budući čuvari ekologije i ekosistema

Studentima je prikazan film o zaštićenim morskim područjima u Crnoj Gori „Povratak prirodi“, u kom su imali priliku da se upoznaju sa zaštićenim morskim područjima Platamuni, Katič i Stari Ulcinj i čuju priče lokalnog stanovništva, ribara i ugostitelja ugostitelja sa područja Starog Ulcinja, koliko im je važna zaštita Mediterana.  Film je nastao kao jedna od aktivnosti u okviru strateškog projekta EUSAIR Facility Point, a uz zajedničku posvećenost i saradnju predstavnika Kancelarije za evropske integracije i Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.

Fotografija 4: Mladi su budući čuvari ekologije i ekosistema

Na događaju je istaknuto da EUSAIR predstavlja inovativni instrument saradnje između zemalja članica Evropske unije i kandidata/potencijalnih kandidata, teritorija i ljudi Jadransko-jonskog regiona. Njegov glavni cilj je da promoviše ekonomski i društveni prosperitet i rast u regionu, kroz unapređenje njene atraktivnosti, konkurentnosti i povezivanja, kao i da bude jedan od važnih mehanizama podrške procesu pristupanja Evropskoj uniji, posebno u dijelu usklađivanja nacionalnih politika s politikama i standardima EU u četiri prioritetne oblasti koje su prepoznate ovom Strategijom: Plavi rast, Povezivanje regiona, Kvalitet životne sredine i Održivi turizam.

Fotografija 5: Mladi su budući čuvari ekologije i ekosistema

Ocijenjeno je da su, kroz među-institucionalnu saradnju na nacionalnom i makro-regionalnom nivou, projektne i druge aktivnosti, Kancelarija za evropske integracije i Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma dali  doprinos u ostvarenju jednog od ciljeva EUSAIR-a koji se odnosi na zaštitu morskih i priobalnih područja u Crnoj Gori.

Još uvijek se ne zna kada će dionica auto-puta u CG puštena u saobraćaj

0
Još uvijek se ne zna kada će dionica auto-puta u CG puštena u saobraćaj
Autoput CG – Bar – Boljare

Radovi na prioritetnoj dionici autoputa Bar-Boljare od Smokovca do Mateševa blizu su završetka, ali se ne zna tačan datum njenog puštanja u saobraćaj, saopštili su iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.

– Prema onome što se da vizuelno ocijeniti, građevinski radovi su skoro pa završeni. Ono što brine jesu upravo konekcije na vodu i struju, gdje se prepliću ingerencije izvođača CRBC i domaćih firmi za koje je nadležan Monteput, koji istovremeno vrši i nadzor nad tim radovima – rekli su Danu predstavnici Ministarstva.
Oni su dodali da bi te pozicije morale biti urgentno realizovane, a funkcionalne probe, kontrolno ispitivanje mašinske opreme i instalacija će diktirati mogućnost puštanja u saobraćaj.
– Pozitivni signali u tom smislu se ovih dana mogu registrovati iz više nezvaničnih izvora – poručili su iz Ministarstva.
U tom resoru pretpostavljaju da bi Кomisija za tehnički pregled (DКTP) odmah mogla dati izvještaj kada radovi budu završeni.
– Mora se ipak sačekati ključna tehnička dokumentacija, kojom se nedvosmisleno može potvrditi bezbjedno puštanje u saobraćaj. Mišljenja smo da su konekcija struje, vode i digitalnog upravljanja sada ključne pozicije od čije realizacije zavisi pozitivan izvještaj o tehničkom pregledu, na osnovu koga bi nadležno ministarstvo moglo da donese odluku o puštanju u saobraćaj dionice – kazali su iz Ministarstva.
Oni su podsjetili da je kineska kompanija CRBC angažovana za izradu glavnog projekta, na osnovu idejnog koji je država posjedovala i na osnovu kojeg je mogla da se ponudi ukupna cijena za projektovanje i izvođenje.
– Prema tome, Državna komisija za reviziju (DКR) je od početka realizacije veoma aktivno radila kako bi shodno njenim odobrenjima mogao da se izvodi neki od brojnih objekata na trasi. Tako je Кomisija za reviziju imala ključnu ulogu na samom početku, kako na pripremnim radovima, tako i na glavnim objektima. Njena aktivnost je kasnije smanjivana, ali je bila neophodno prisutna za određene faze koje su mogle po dinamici napredovanja radova da se pregledaju i kasnije. Posebno je važno njeno stalno prisustvo u slučajevima krupnijih izmjena projekata, kada je komisija morala odobravati izmjene. Izmjene su na ovakvom krupnom i komplikovanom projektu neminovne, ali je glavni građevinski nadzor mogao registrovati samo sitnije izmjene u građevinskom dnevniku – naveli su iz Ministarstva.

Stanovnici Stoca traže zaštitne mreže nakon odrona stijene uslijed potresa

0
Stanovnici Stoca traže zaštitne mreže nakon odrona stijene uslijed potresa
Stolac (ilustracija), Foto: Shutterstock

Stanovnici više naselja u Stolcu zatražili su u ponedjeljak postavljanje zaštitnih mreža kako bi se spriječilo obrušavanje stijena kakva je u snažnome potresu u petak navečer usmrtila jednu ženu, dok su vlasti te općine proglasile stanje prirodne nesreće.

U otvorenome pismu upućenom Civilnoj zaštiti Hercegovačko-neretvanske županije sa sjedištem u Mostaru te entitetskoj Federalnoj upravi civilne zaštite, mještani Stoca pozvali su na poduzimanje hitnih mjera kako bi se zaštitili životi stanovnika, te objekti budući da je uža gradska zona okružena brdima.

“Ne smijemo čekati novu žrtvu, moramo hitno reagirati dok ne bude kasno. Od petka je stanovništvo u strahu od novih podrhtavanja tla”, navodi se u pismu kojega potpisuju stanovnici naselja Kukavca, Pogleđa, Novog naselja, Uzinovića, Bokulja, Poplašića, Zagrada, Todorovića i Ćuprije. Oni su najizloženiji opasnosti od odrona stijena.

Potres jakosti 5,6 stupnjeva Richtera pogodio je u petak Stolac i prouzročio odron stijene na obiteljsku kuću u naselju Kukavcu uslijed čega je smrtno stradala 28-godišnja Elmira Sefo koja je pokopana jučer u Stocu. Nakon toga zabilježeno je više podrhtavanja tla u tome dijelu Hercegovine.

U ponedjeljak je gradonačelnik Stoca Stjepan Bošković na prijedlog tamošnjeg Stožera civilne zaštite proglasio stanje prirodne nesreće. On je zadužio nadležne vlasti da procjene štete nastale nakon u potresu naprave izvještaj.

Najmanje 11 osoba poginulo u potonuću putničkog broda u Japanu

0
Najmanje 11 osoba poginulo u potonuću putničkog broda u Japanu
japan-brod-potonuće – Yutube

Broj žrtava potonuća putničkog turističkog broda u Japanu popeo se na 11 nakon što su spasitelji jučer pronašli tijelo djeteta, posljednje potvrđene žrtve havarije.

Ukupan broj osoba na brodu Kazu 1 koji je potonuo u subotu u blizini obale na krajnjem sjeveroistoku Japana iznosio je 26, od čega je bilo 24 putnika i 2 člana posade, uključujući dvoje djece. Još uvijek se traga za petnaestero ljudi, od čega i za jednim djetetom.

Japanska obalna straža potvrdila je danas informaciju o jučerašnjem tragičnom pronalasku tijela djeteta, a pronađena su još i tijela sedmorice muškaraca i tri žene, oko 14 kilometara sjeverno od mjesta s kojeg je brod poslao poziv u pomoć.

Čamci za spašavanje s broda također su pronađeni nasukani na stijenama, potvrdila je obalna straža. Dodaju kako im je organizator putovanja rekao da su svi na brodu nosili prsluke za spašavanje, no neke su žrtve pronađene bez njih.

Istovremeno, nameću se pitanja o tome zašto je brod plovio po lošem vremenu i na području u blizini slapa Kashuni, koje je zbog svoje stjenovite obale i jake plime poznato kao izuzetno teško mjesto za manevriranje brodom.

K tome, u vrijeme polaska broda iz luke, prognozirani su visoki valovi i jak vjetar, a navodno su se i ribarski brodovi vratili u luku prije podneva zbog lošeg vremena. Voditelj lokalne ribarske zadruge tako je za medije izjavio kako je nezamislivo da se turistički obilazak nastavi po tako lošem vremenu.

Japansko ministarstvo prometa pokrenulo je istragu nad operaterom broda, Shiretoko Pleasure Cruiseom, zbog upitnih sigurnosnih standarda i odluke da se provede obilazak unatoč nepovoljnim vremenskim uvjetima. Brod istog operatera nasukao se na istom području prošle godine u lipnju, a u svibnju je još jedan njihov brod udario u plutajući objekt na moru, pa se istražuje moguća poveznicama među navedenim nesrećama. U međuvremenu, operateru je naloženo da poduzme potrebne korake za poboljšanje sigurnosti nakon incidenata.

Obalna straža je priopćila da se prednost u potrazi i spašavanju daje onima koji se još uvijek vode kao nestali, dok se istovremeno prikupljaju dokazi za pokretanje kaznenog postupka protiv operatera zbog sumnje u profesionalni nemar.

Potraga se danas nastavlja pomoću zrakoplova, patrolnih čamaca, a navodno i ribarskih brodova iz luke Utoro.

Lavrov: NATO je zapravo u ratu s Rusijom

0
Lavrov: NATO je zapravo u ratu s Rusijom
NATO

Isporuke zapadnog oružja Ukrajini znače da je NATO savez “zapravo uključen u rat s Rusijom”, a Moskva to oružje smatra legitimnim ciljevima, rekao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u intervjuu emitiranom u ponedjeljak.

“To će oružje biti legitimna meta ruskog vojnog djelovanja u kontekstu specijalne operacije”, rekao je Lavrov državnoj televiziji u intervjuu objavljenom na web stranici ministarstva vanjskih poslova. “Skladišta u zapadnoj Ukrajini (ruske snage) više su puta gađale. Što drugo?” rekao je Lavrov. “NATO je, zapravo, angažiran u ratu s Rusijom preko posrednika i naoružava tog posrednika. Rat je rat.”

Ruski ministar vanjskih poslova poručio je svijetu da ne podcjenjuje značajne rizike nuklearnog sukoba.

Upitan o važnosti izbjegavanja Trećeg svjetskog rata i je li trenutna situacija usporediva s kubanskom raketnom krizom 1962. Lavorv je rekao: “Rizici su sada znatni”. “Ne bih htio umjetno uvećavati te rizike. Mnogi bi to željeli. Opasnost je ozbiljna, stvarna. I ne smijemo je podcijeniti.”

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao je kako smatra da je rusko širenje straha znak slabosti.

Rusija je izgubila “posljednju nadu da će odvratiti svijet od podrške Ukrajini”, napisao je Kuleba na Twitteru nakon Lavrovljeva intervjua. “To samo znači da Moskva predosjeća poraz.”

Tokom posjeta Kijevu u nedjelju američki državni tajnik Antony Blinken i ministar obrane Lloyd Austin obećali su više vojne pomoći Ukrajini.

State Department je u ponedjeljak, pozivajući se na ovlasti u izvanrednom stanju, odobrio potencijalnu prodaju streljiva u vrijednosti od 165 milijuna dolara Ukrajini.

Pentagon je rekao da bi paket mogao uključivati ​​topničko streljivo za haubice, tenkove i bacače granata.

Moskovski veleposlanik u Washingtonu poručio je Sjedinjenim Državama da zaustave isporuke, upozoravajući da zapadno oružje rasplamsava sukob.

Dvomjesečna ruska invazija na Ukrajinu, najveći napad na europsku državu od 1945. godine, ostavila je tisuće mrtvih ili ranjenih, gradove pretvorila u ruševine i prisilila preko 5 milijuna ljudi da pobjegnu u inozemstvo.

Moskva svoju agresiju naziva “specijalnom operacijom” razoružavanja Ukrajine i “denacifikacije”.

Ukrajina i Zapad kažu da je to lažni izgovor za ničim izazvan agresivni rat predsjednika Vladimira Putina.

U Budvi oko 11.000 turista – Međunarodni turistički karneval počinje u petak 29. aprila

0
U Budvi oko 11.000 turista – Međunarodni turistički karneval počinje u petak 29. aprila
Budva karneval 2018.

U Budvi je ovih dana 11.000 registrovanih gostiju. Naša ekipa zabilježila je pripreme za Međunarodni turistički karneval u Budvi pod nazivom “Nek živi ljubav”, koji počinje 29. aprila, a koji znači i početak predsezone.

Međunarodnom turističkom karnevalu predvodila je uspješna manifestacija Od Uskrsa do Vaskrsa, koja je trajala dvije sedmice.

“U fokusu je organizovanje Turističkog međunarodnog karnevala, koji je već tradicionalan, sljedeće godine puni 20. jubilej. TO Budva je pripremila bogat program u susret 1. maju”, naveo je Ognjen Mušikić, iz TO Budva.

“Do sad imamo prijavljene 44 grupe to je to je do sada 1.200 učesnika u povornici”, kazala je Marija Pjerotić iz NVO “Feštađuni” Budva.

Međunarodni turistički karneval u Budvi trajaće do 2. maja.

Ekološki aktivisti čistili tvrđavu Goražde

0

NVO Naša akcija i Omladinski tim Tivat danas su zajedničkim snagama realizovali akciju čišćenja tvrđave Goražde. Ova akcija održana je povodom obilježavanja Dana planete Zemlje.

Sakupljena je znatna količina otpada na platou Goražde, oko i u samoj tvrđavi.

“Zahvaljujemo se prijatelju naše NVO, Marjanu Šantiću na pozajmici velikih vatrogasnih merdevina kako bi mogli da očistimo unutrašnjost kupole, a posebna zahvalnica ide predsjednici MZ Mirac Olji Vujas koja je zajedno sa velikim brojem gradjana ove MZ izašla na teren i pomogla u akciji” – sopšteno je iz NVO Naša akcija.

Akcija je realizovana kroz podrsku European endowment for democracy i Turisticke organizacije Kotor.

Opština Tivat uvećala izdvajanja za komunalnu uređenost grada

0
Opština Tivat uvećala izdvajanja za komunalnu uređenost grada
Tivat – foto Boka News

Opština Tivat ove će godine povećati izdvajanja iz gradskog budžeta za sektor pružanja komunalnih usluga u tom gradu.

Tako su u budžetu za 2022. koji je nedavno usvojio Odbor povjerenika Optine Tivat, predviđena veća izdvajanja za transfere lokalnom Komunalnom preduzeću koje će dobiti 10.000 eura više nego lani na ime dotacije za održavanje javnih površina, zbog povećanih tropkova vode. Stoga će  ove godine komunalcima po tom osnovu biti isplaćenoi ukuono 180.000 eura.

Za 10.000 eura povećana je i dotacija Komunalnom preduzeću za održavanje javne rasvjete zbog troškova postavljanja novih inastalacija i zamjene postojećih LED sijalica, pa će ona ukupno iznositi 60.000 eura.

Dotacije Komunalnom za održavanje deponije uvećane su sa prošlogodišnjih 200.000 na 220.000 eura zbog povećanih troškova nastalih za uslugu deponovanja povećane količine otpada na deponiji Možura kod Bara, odnosno kod firme „Matej“ na Cetinju.

U budžetu za 2022.godinu uvedena je i potpuno nova stavka dotacije Komunalnom za pristanište Pine u iznosu od 17.000 eura u skladu sa „Sporazumom o regulisanju prava i obaveza u vezi plaćanja godišnje naknade za korišćenje morskog dobra – pristanište Pine“ koji je Opština lani postigla sa preduzećem Morsko Dobro.

U odnosu na prošlu godnu, ostale su neizmijenjene dotacije koje će Opština Tivat uplatiti Komunalnom preduzeću na ime održavanja puteva (45.000 eura), održavanja Velikog gradskog parka (18.000 eura), održavanja bujičnih potoka (25.000 eura), održavanje javnog toaleta (12.000 eura) te za stražarsku službu (61.400 eura).

Najveći izdatak koji će Opština Tivat ove godine napraviti u vezi unapređenja uslova rada lokalnog Komunalnog, ali i preduzeća Vodovod i kanalizacija je izgradnje nove servisne zone u Gradiošnici gdje će se preseliti tehničke službe oba preduzeća. Za izgradnju servisne zone u budžetu za 2022. je planiran iznos od 400.000 eura. Lokalna uprava Tivta predvidjela je da ove godine započne i projekat zamjene aktuelnih nefunkcionalnih potpuno podzemnih i ugradnju novih polunadzemnih kontejnera za prikupljanje smeća na više lokacija u gradu, a za to je u budžetu izdvojeno 200.000 eura. Za potrebe Komunalnog Opština će kupiti i nekoliko novih velikih kištri za otpad kapaciteta 5 i 7 kubika za 8.750 eura, a grad će izdvojiti i 40.000 eura za kupovinu polovne autočistilice, kao i 60.000 eura za nabavku polovnog kamiona-cisterne za Komunalno.

Korona presjek: 53 novopozitivna, bez preminulih

0
Korona presjek: 53 novopozitivna, bez preminulih
IJZ—PCR-Laboratorija – foto lVada cg

U posljednja 24 sata u Crnoj Gori registrovana su 53 nova slučaja koronavirusa, a smrtnih ishoda povezanih sa covid infekcijom nije bilo. Prijavljen je oporavak kod 33 pacijenata. Trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori je 576.

“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (nedelja, 24.04.2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 553 uzorka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano 53 novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2″, saopšteno je iz IJZ.

Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:

Opština Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica 31
Nikšić 12
Bar 3
Kotor 3
Ulcinj 2
Budva 1
Herceg Novi 1
UKUPNO 53

Udio pozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih dana 24.04.2022. godine  iznosio je 9,6 odsto.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2713.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom u Crnoj Gori je 234760.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama:

Opština Trenutno aktivni slučajevi
Podgorica 254
Nikšić 68
Bar 51
Budva 36
Kotor 27
Tivat 26
Ulcinj 26
Herceg Novi 18
Danilovgrad 14
Berane 12
Pljevlja 12
Cetinje 11
Rožaje 7
Bijelo Polje 5
Petnjica 3
Žabljak 2
Andrijevica 1
Kolašin 1
Mojkovac 1
Plužine 1
Gusinje 0
Plav 0
Šavnik 0
Tuzi 0
Crna Gora 576

Rusija upozorila SAD da ne šalje oružje Ukrajini

0
Rusija upozorila SAD da ne šalje oružje Ukrajini
Harkiv
Foto: Vyacheslav Madiyevskyy / REUTERS

Rusija je upozorila SAD da više ne šalje oružje Ukrajini, rekao je u ponedjeljak ruski veleposlanik u Washingtonu za rusku državnu televiziju.

“Naglasili smo neprihvatljivost ove situacije kada Sjedinjene Američke Države šalju oružje Ukrajini i zatražili smo da se prekine tu praksu”, rekao je Anatolij Antonov u razgovoru za Rusiju 24.

Antonov je rekao da je Washingtonu poslana službena diplomatska nota u kojoj je Rusija izrazila zabrinutost.

Šef američke diplomacije i ministar obrane sastali su se u nedjelju u Kijevu s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem i obećali novu pomoć u iznosu od 713 milijuna američkih dolara za ukrajinsku vladu i druge zemlje u regiji koje se boje ruske agresije.

Američki predsjednik Joe Biden obećao je ovaj mjesec još 800 milijuna američkih dolara vojne pomoći Ukrajini, uključujući teško topništvo.