U Lipskoj pećini očekuju posjećenost na nivou 2019. godine

0
Lipska pećina

U selu Lipa Dobrska, nedaleko od jezgra Cetinja, nalazi se jedinstveni speleološki dragulj. Otvorena za posjete 2015. godine, Lipska pećina domaćim i stranim turistima pruža nezaboravan doživljaj i bijeg od gradske vreve. Kao zaštićeno prirodno dobro, nezaobilazna je atrakcija za sve ljubitelje aktivnog odmora. Predivan pogled na okolna brda već se pruža sa parkinga lokaliteta, gdje posjetioce dočekuje ljubazno osoblje. Nakon što kupe ulaznice i informišu se o uzbudljivoj ekspediciji, gosti imaju priliku da kratko predahnu i probaju razne vrste domaćeg soka u obližnjem kafiću.

Direktorica marketinga i pomoćnica direktora turističkog preduzeća ,,Lipska pećina” Milena Raičević, upoznaje nas sa ponudom prve pećinske atrakcije u Crnoj Gori.

– Naša najpopularnija tura traje 60 minuta i počinje vožnjom vozićem. Vozić posjetioce vozi od parkinga do ulaza u Lipsku pećinu. Posjetioce dočekuje vodič. Sa vodičem obilaze speleološki objekat, ujedno dobijajući puno informacija o nastanku i istorijatu pećine – rekla je Raičević.

U Lipskoj pećini očekuju posjećenost na nivou 2019. godine
Lipska pećina

Raičević ističe da je pećina valorizovana u dužini od 600 metara. Skeće pažnju na činjenicu da je riječ o kompleksnom speleološkom sistemu i da veliki broj kanala nije ni istražen. Vode se održivom praksom i trude da ne pretjeraju sa eksponiranjem podzemnog objekta. Najvećim intezitetom rade tokom ljetnjih mjeseci, a razlog tome su klimatski uslovi i podneblje podložno sniježnim padavinama. Za realizaciju tura, zadužena su profesionalna lica.

– Naši vodiči dolaze sa prostora Prijestonice Cetinje. To su vodiči koji su obučeni za vođenje tura u speleološkim objektima. Njihov posao je zaista specifičan. To nije posao vodiča u otvorenom prostoru. Oni imaju i odgovornost da nekada vode posjetioce koji se po prvi put susrijeću sa speleološkim objektom ovakovog tipa. Ono što je ljepota njihovog posla jeste što strancima koji posjećuju zemlju predstavljaju naše najvrijednije lokalitete – objašnjava direktorica marketinga.

Angažovana kao vodičkinja, Jelena Perović već nekoliko godina upoznaje turiste sa zanimljivostima Lipske pećine. Kaže da ih najviše interesuje priča o pronalasku podzemnih kanala.

– Pećina je otkrivena sredinom 19. vijeka zahvaljujući psu koji je slučajno upao kroz jamu. Tada su mještani čuli lavež i misli su da se radi o pukoj jami. Nisu bili svjesni postojanja pećine, sve dok nisu odlučili da se spuste užetom, noseći za sobom baklje i fenjere. Posjetioci se raduju kada čuju da je pas preživio – kroz osmijeh priča Jelena.

Lipska pećina – foto Boka News

Otkriva da pećinske ukrase kreira voda koja sadrži kalcijum karbonat i velike količine minerala. Kada minerali ostanu na plafonu, tako se kreiraju stalaktiti koji su šuplji i voda teče kroz njih. Nakon toga, kapljica pada na tlo i formira stalagmite koji su deblje ispunjeni i rastu od poda ka vrhu.

– Takođe, štampamo naše mape gdje svaki posjetilac može da vidi 20 turističkih atrakcija u Crnoj Gori, tako da ovom prilikom promovišemo cijelu zemlju i savjetujemo ih šta mogu da posjete nakon pećine – ističe Perović.

Ni turisti ne kriju oduševljenje. Za Artema iz Jermenije, pećina predstavlja impresivno zdanje.

– Ovdje je stvarno interesantno i prelijepo. Sjajno iskustvo. Preporučiću svim prijateljima da posjete ovo mjesto – rekao je Artem.

Snimanje unutar pećine je zabranjeno, dok je fotografisanje bez upotrebe blica dozvoljeno. U turističkom preduzeću ,,Lipska pećina” podsjećaju da su najveću posjećenost zabilježili 2019. godine i da od ove ljetnje sezone očekuju veliki uspjeh. O terminima za posjete i cijeni karata, turisti se mogu informisati putem veb sajta lipskapecina.me. Svjesni da postoji prostor za unaprijeđenje i pametno iskorištavanje potencijala, nadaju se će Crna Gora u budućnosti više ulagati u ovu granu turizm

Kotorske bedeme do 1. jula posjetilo 40.000 turista, prihodovali 320.000 eura

0
Kotorske bedeme do 1. jula posjetilo 40.000 turista, prihodovali 320.000 eura
Kotor noću Photo: Boka News

Kotorske bedeme je od 12. marta do 1. jula obišlo 39.885 posjetilaca, a ukupan ostvareni prihod po tom osnovu iznosi 319.080 eura, izjavila je za “Dan” Snežana Jovanić, direktorica opštinske Direkcije za uređenje i izgradnju.

Ulaznica košta osam eura, a njena cijena utvrđena je 2018. godine odlukom lokalnog parlamenta.

Prodajom ulaznica za bedeme Direkcija je inače u 2019. godini naplatila čak 1.1552.711 eura, u 2020. je bilo planirano 1,8 miliona eura, što nije ostvareno zbog pandemije virusa korona, dok je lani prihod bio projektovan na 500.000 eura, a ostvarena su 473.502 eura.

/B.M./

Pucnjava u Kopenhagenu: Troje mrtvih i troje ranjenih u kritičnom stanju

0
Pucnjava u Kopenhagenu: Troje mrtvih i troje ranjenih u kritičnom stanju
Foto Reuters

Tri su osobe ubijene u pucnjavi u nedjelju u trgovačkom centru u Kopenhagenu, saopštila je danska policija, izvijestivši o više ranjenih, među kojima je troje u kritičnom stanju.

Osumnjičenik, 22-godišnji Danac koji pri uhićenju nakon pokolja nije pružao otpor, poznat je policiji, ali tek površno, rekao je glavni inspektor kopenhaške policije Soren Thomassen na tiskovnoj konferenciji.

– Tri su osobe ubijene, a više ih je ranjeno, među njima je troje u kritičnom stanju, rekao je Thomassen.

Motiv osumnjičenika kojeg policija opisuje kao 22-godišnjeg “etničkog Danca”, još nisu sasvim jasni.

Ubijeni su muškarac u četrdesetim godinama i dvoje mladih čija dob nije otkrivena.

– Na društvenim mrežama se može pročitati da je riječ o rasističkom i o drugom motivu, ali ne mogu reći da imamo nešto što bi potvrdilo to u ovom trenutku, dodao je voditelj istrage.

Policija je ipak potvrdila da pregledava videosnimke objavljene na internetu na kojima je osumnjičenik uperio pušku sebi u glavu, što postavlja pitanje njegova psihičkog stanja. Istražitelji su ranije rekli da ne isključuju mogućnost “terorizma”, ali su pretpostavili da je napadač djelovao sam.

Dva dana nakon prolaska Tour de Francea kroz danski glavni grad, velik broj policajaca je raspoređen na mjestu pucnjave i na više mjesta u Kopenhagenu.

Pucnjava se dogodila oko 17.30 sati po mjesnom i po srednjoeuropskom vremenu, što je potaknulo paniku. U trgovačkom centru je bio veći broj posjetitelja jer se u obližnjoj dvorani trebao održati koncert britanskog pjevača Harryja Stylesa koji je poslije otkazan.

Po izjavama koje su svjedoci dali za danska glasila, osumnjičenik je pokušao namamiti žrtve rekavši da je njegovo oružje lažno, ne bi li ih naveo da mu se približe. “Bio je dovoljno psihopat da lovi ljude, ali nije trčao”, rekao je očevidac za javnu televiziju DR.

Kada su se začuli prvi pucnji, stotinjak ljudi je pohrlilo prema izlazu, pokazuju snimke izgreda. Drugi su se sakrili u trgovačkom centru.

– Odjednom smo čuli pucnje i brzo smo otrčali u zahod, rekla je za DR Isabella koja je ondje ostala sakrivena dva sata.

– Bojala sam se, mnogi su plakali.

Osnovan je krizni stožer, rekla je gradonačelnica Kopenhagena Sophie Haestorp Andersen i pružena psihološka pomoć.

– Kćeri su trebale poći na koncert Harryja Stylesa. Nazvale su me iz restorana i rekle da netko puca, rekao je za AFP Hans Christian Stolz, 53-godišnji Šveđanin koji je došao po djecu na mjesto događaja.

– Isprva smo pomislili da ljudi trče jer su vidjeli Harryja Stylesa, a onda smo shvatili da su ljudi u panici (…) i da trče kako bi spasili živu glavu, rekla je njegova kći Cassandra.

– Moje osoblje i ja molimo za sve stradale u trgovačkom centru u Kopenhagenu. Zgrožen sam”, napisao je britanski pjevač na Snapchatu.

Policija nije rekla ništa o mogućim motivima napada. Na snimkama se vidi osumnjičenik u bijelom radnom odijelu kako bi se sačuvali DNK tragovi, kako ga odvodi policija.

Danska premijerka Mette Frederiksen osudila je “okrutni napad” u trgovačkom centru u kojemu su bili “odrasli, mladi i djeca”. Danska kraljica Margareta II. i više stranih čelnika uputili su izraze sućuti, kao i organizacijski odbor biciklističke utrke Tour de Francea.

Zadnji napad u Kopenhagenu dogodio se 14. i 15. februara 2015. kada je u nekoliko pucnjava s islamističkim motivom ubijeno dvoje i ranjeno petero ljudi.

Teatar 303 gostuje u Vojvodini

0
Teatar 303 gostuje u Vojvodini
Teatar 303 / Crnogorac u tranziciji

Teatar 303 je dobio poziv od “Nacionalnog savjeta Crnogorske manjine” iz Novog Sada , da bude njihov specijalni gost i učesnik u programu povodom proslave 13. jula u Vrbasu.

Istovremeno su organizovali i turneju  sa komedijom “Crnogorac u tranziciji” za naše zemljake:

11.07.  Subotica, 12.07.  Lovćenac, 14.07. Vrbas i 15.07.  Kula.

Za nas je ovo veliko priznanje, da nakon uspješnih gostovanja po Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, dobijemo poziv iz Vojvodine, gdje smo zadnji put igrali davne 1995 godine.

Zahvaljujući velikom entuzijazmu, upornosti, ogromnom radu  Teatar 303 se održao ovako dug period i evo 41 godinu dobija priznanje sa svih strana.

Svoj pozitivan duh i duh grada Kotora, Teatar 303 prezentuje sa velikim uspjehom, kako po Crnoj Gori tako i po regionu.

Preminuo Predrag Supić bivši dugogodišnji komandant “Jadrana”

0
Preminuo Predrag Supić bivši dugogodišnji komandant “Jadrana”
Kapetan korvete Predrag Supić

Bivši dugogodišnji komandant najreprezentativnijeg i najvrijednijeg broda Mornarice Vojske Crne Gore, jedrenjaka “Jadran”, kapetan korvete Predrag Supić, iznenada je preminuo danas u 51. godini života.

Njemu je pozlilo nakon što je sa porodicom i prijateljima danas prošao kanjonon Nevidio kod Šavnika. Uprkos naporima da mu se ukaže hitna medicinska pomoć, Supić je od srčanog udara preminuo na putu do bolnice.

Predrag Supić je rođen 1971.godine u Prijedoru u Bosni i Hercegovini. Započeo je školovanje na Mornaričkoj vojnoj akademiji bivše JRM u Splitu, i završio ga početkom devedesetih godina u Beogradu gdje je MVA izmještena iz Splita nakon rata i raspada bivše SFRJ.U redove Ratne Mornarice Vojske Jugoslavije je kao aktivni vojno-pomorski oficir, stupio 1993. a karijeru je gradio kasnije u Mornarici Vojske SCG, a od 2006. u Mornarici Vojske Crne Gore.

Igrom slučaja, čitava njegova karijera vezana je za školski brod “Jadran” na kome je Supić neprekinuto službovao skoro 20 godina i na kojem je prošao sve dužnosti, uključujući i onu najveću – dužnost komadanta tog broda.

Supić je bio možda i najbolji poznavalac “Jadrana” i veliki zaljubljenik u taj 89 godina stari jedrenjak. Iako je rođen daleko od mora, Peđa Supić je bio vrstan i iskusan pomorac koji je “u dušu” poznavao “Jadran”, a ostao je zabilježen i kao posljednji komandant tog broda koji je jedrio sa “Jadranom” što podrazumijeva veliko iskustvo i vještinu korišćenja 16 jedara ulupne površine preko 900 kvadrata na tri jarbola tog starog i vrijednog barkantina.

Supić je u raznim svojstvima, bio ukrcan na “Jadran” u svim dužim međunarodnim krstarenjima tog broda tokom posljednjih skoro 30 godina po čemu je bio jedinstven slučaj u istoriji “Jadrana” od njegovog stavljanja u operativnu upotrebu 1933.godine do danas.

Bio je odličan pomorski pedagog koji je znao da na mlađe kolege, pitomce ali i učenika srednjih pomorskih škola i studente Pomorskog fakulteta koji su imali školska krstarenja i obuku na “Jadranu” prenese svoje veliko znanje o moru, vjetrovima, strujama, navigaciji i plovidbi na tradicionalan način, bez moderne elektronike i drugih savremenih pomagala. Pritom je na sve te ljude Supić gotovo neprimjetno, prenosio i dio svoje ogromne ljubavi prema “Jadranu”, učinivši da i svi oni postanu poštovaoci i zaljubljenici u tsj jedinstven brod-oldtajmer.

Posljednjih nekoliko godina kapetan korvete Predrag Supić obavljao je štabne dužnisti u N3 odjeljenju (operativni poslovi) u Komandi Mornarice VCG u Baru. Sa porodicom je živio u Herceg Novom a iza sebe je ostavio suprugu i dvoje maloljetne djece. Kapetan korvete Predrag Supić biće sahranjen u utorak na groblju Savina u Herceg Novom.

/S.L./

U Risnu održano veče etnološkog i antropološkog filma pod nazivom “Muzika svijeta”

0
U Risnu održano veče etnološkog i antropološkog filma pod nazivom “Muzika svijeta”
Muzika svijeta u Risnu

U Risnu je sinoć u dvorištu palate Ivelić održano veče etnološkog i antropološkog filma pod nazivom ‘’Muzika svijeta’’ u organizaciji NVO “Medaur” Risan – Društva za njegovanje kulturne baštine Risna.

Na programu su bila četiri dokumentarna filma, po selekciji proslavljenog režisera Vladimira Perovića, i to: TIBETANKA autora Huakin Đina iz Kine, SANZIANA autorke Zvezdane Stanojević iz Srbije, OD KRŠANA DO PEROJA Igora Bezinovića iz Hrvatske i CRVENA MARAMICA autorke Lejle Toprak iz Turske.

U ime organizatora publici se najprije obratila Marina Dulović, jedna od osnivačica našeg Udruženja, koja je kazala da ovo dešavanje predstavlja nastavak već održane večeri u septembru 2021. godine pod nazivom ‘’Običaji svijeta’’ i ujedno predstavljaju najavu budućeg Festivala etnološkog i antropološkog filma ‘’Risan’’ koji će se organizovati u septembru u našem gradu i na kome će publika imati priliku da se upozna sa kulturom, tradicijom, vjerovanjima i načinom života raznih naroda svijeta. Ona je istakla da je bilo izazovno izabrati lokaciju na kojoj se mogu održavati slični događaji s obzirom na to da u Risnu ne postoji prostor za odvijanje kulturnih dešavanja. ‘’Cijenimo napore Opštine Kotor da kroz tenderske ponude obezbijedi jedan sličan prostor na lokaciji zgrade ‘’Doma kulture’’ i nadamo se da će ubrzo biti riješen i ovaj problem koji opterećuje organizaciju i planiranje svih budućih dešavanja u Risnu’’, navela je Dulović.

Publici je filmove predstavio Vladimir Perović, koji je, između ostalog, kazao i da se raduje budućem festivalu dokumentarnog filma koji će biti revijalnog karaktera i na kome će se prikazati deset filmova. On je istakao i da ga izuzetno raduje činjenica da je svih deset autora ovih filmova iskazalo želju da, o svom trošku, gostuje na festivalu i predstavi se risanskoj publici. ‘’Ovo dokazuje da su naš Risan, Boka Kotorska i Crna Gora izuzetno atraktivne i vrijedne destinacije, ali i podneblje koje zasigurno pruža prelijep ambijent u kom može da se baštini festival ovog karaktera’’, istakao je Perović.

Muzika svijeta u Risnu

Prisutni su bili u prilici da se kroz projekciju filma ‘’Tibetanka’’ upoznaju sa mladom, ambicioznom i talentovanom djevojkom koja iz Tibeta odlazi u Peking i tamo se susreće sa kineskom kulturom. Ova djevojka sa sobom nosi svoju kulturu, običaje i pjesme, ali i sreću i tugu. Dokumentarac otkriva prirodu tibetanskih vjerovanja i njihovih tradicija u konfliktu sa modernom urbanom civilizacijom, a muzika i lijepo pjevanje mlade Tibetanke samo su element filma.

U okviru filmova ‘’Od Kršana do Peroja’’ i ‘’Sanzijana’’ gostima je predstavljena muzika koja se pjeva u Istri i Južnoj Srbiji.

Gledaoci su bili u mogućnosti da se upoznaju i sa političkim položajem Kurda u Turskoj. Lejla Toprak u filmu ‘’Crvena maramica’’ predstavila je borbu Kurda za svoj bolji položaj u društvu i kroz kulturu, muziku i ples.

Na kraju večeri publika je imala priliku da sa režiserom prodiskutuje o selekciji i da izrazi svoje impresije povodom prikazanih filmova.

Ovim programom željeli smo sugrađanima i zainteresovanoj publici predstaviti kulturu, tradicionalnu muziku i instrumenate iz različitih krajeva svijeta, kao i da najavimo budući festival dokumentarnog filma u Risnu.

VIDEO Dobri ribari skočili među svoje mreže da bi spasili dobrog dupina!

0

Dobrog dupina privukle su male ribe pa je za njima ušao u ribarsku mrežu i trebala mu je pomoć kako bi se iz nje vratio u slobodu mora. U pomoć, odnosno u more, je uskočila posada ribarskog broda „Širan“, piše portal Podcukun.

Zna se da dupini nisu omiljeni ribarima, no posada ribarskog broda „Širan“ odlučila je spasiti jednog dupina koji je došao na ručak u njihovu mrežu.

Dobri dupin zapleo se u mrežu pa su kapetan Širana, Marko Rutar te vlasnik obrta u čijoj floti je spomenuti ribarski brod, Marijan Jakopović skočili u more i pomogli mu da se spasi iz ‘zamke’ u koju su ga „namamile“ ribice.

Premda je dupin ribarima konkurencija, jer i on se, među ostalim, hrani malom ribom, pokazali su naši ribari da nisu samo lovci, nekad su, eto, i spasioci!

Dobri dupin vjerojatno je najpoznatija vrsta dupina, a znajući da onečišćenje, prekomjerni izlov ribe i uništavanje staništa neizbježno vode do smanjenja njihove brojnosti, ova gesta ekipe sa „Širana“, tim je veća!

Komnenović: Odgovor na besmislice DPS i SDP

0
Željko Komnenovič na pressu

Razmišljajući da li gomila besmislica i primitivnih optužbi iz DPS i SDP zavređuje bilo kakav odgovor, odlučio sam da zbog građana Tivta iskažem svoj stav, iako je njima odavno sve jasno.  Pa da krenemo redom, od najnovijih, kaže se u odgovoru predsjednika opštine Tivat, Željka Komnenovića.

Uvažene članice Alijanse žena DPS, da bi se u mom odgovoru vašoj predsjednici prepoznao nekakav „nedostatak civilizovanosti“ treba biti talenat, ali da se u njemu prepozna „mizogonost“, za to treba biti suvi genije. U nedostatku argumenata i suvisle akademske retorike, u očajanju ste pribjegle irelevantnom.  Ja sam sučelio stavove sa predsjednikom/icom OO DPS, a ne sa vaskolikim ženskim rodom, niti mi je to bilo na kraju pameti. Građane Tivta, među kojima su i vaši glasači, vaša navodna odbrana „ugroženih ženskih prava“ mnogo manje zanima od odgovora o stanju investicija i načinu izbora izvođača u prošlom vremenu. Ja se i dalje nadam tim odgovorima.

Uvaženi g. Lisičiću iz OO SDP, teško da vi ikome možete dijeliti lekcije o sposobnosti i bahatosti. SDP u Tivtu je pokušao da se otrgne iz orbite DPS u kojoj je uspješno i veoma lukrativno, na ovaj ili onaj način, gravitirao prošlih 30 godina. Naravno da vam je DPS prirodni partner jer stara ljubav zaborava nema, ali nemojte da vrijeđate logiku ni inteligenciju građana. Tačno je da ste u političkom smislu uskratili podršku, ali vi ste sve ovo vrijeme dio izvršne vlasti koju ne podržavate, jer su vaši predstavnici i dalje članovi odbora i savjeta opštinskih preduzeća i javnih ustanova i za to redovno primaju platu. Pritom vam predsjednik OO ima prebivalište u Podgorici. Neka se vaši članovi prvo povuku iz odbora, pa onda imate pravo da tražite smjene i promjene. Od momenta uskraćivanja podrške prošlog septembra, opsesivno pokušavate da promijenite izvršnu vlast mimo izbora. Ništa manje energije nijeste uložili ni u uzaludnom pokušaju blokade donošenja gradskog budžeta. Kristalno je jasno da to ne radite zbog turističke sezone ili stanja u izvođenju radova, već zbog očuvanja privilegija u kojima ste decenijama uživali na grbači Tivćana.

Na lokalnim izborima 30.avgusta 2020.g. građani Tivta su dobili prvu bitku u osvajanju slobode, ali orkestrirana i nervozna graja poraženih politika govori da je jedini pravi interes grada izlazak na birališta kada se na pobjedu nad kriminalnom hobotnicom i njenim kracima mora staviti konačna tačka. Zbog budućnosti naše djece i dobra pristojnog i progresivnog Tivta.

Predsjednik opštine Tivat,

Željko Komnenović

Slovencima stalo da ih Air Montengro spaja sa Crnom Gorom – Slovenci plaćaju avio-vezu s CG

0
Slovencima stalo da ih Air Montengro spaja sa Crnom Gorom – Slovenci plaćaju avio-vezu s CG
Air Montenegro

Crnogorska aviokompnaija Air Montenegro biće i ove godine među ukupno deset stranih aviokompanija kojima je Vlada Slovenije, nakon sprovedenog međunarodnog tendera, odobrila isplatu novčanog podsticaja za održavanje redovnih linija sa aerodroma u Ljubljani.

Iako iz Vlade Slovenje nisu precizirali koliko će konkretno novca dobiti koji od prevoznika što mogu računati na ovogodišnj subvencije, zna se da će oni međusobno podijeliti ukupan iznos od 1,83 miliona eura predviđen za ove namjene. Ta sredstva dijeliće se aviokompanijama na osnovu broja prevezenih putnika, frekvencije održavanja linija i kapaciteta u broju sjedišta koje kompanije nude na tim letovima.

Pored Air Montenegra koji je slovenačku subvenciju dobio i lani, ove godine će ta sredstva dobiti i Lufthansa, Swiss International Air Lines, Brussels Airlines, Air Serbia,  Turkish Airlines, Wizz Air, LOT Polish Airlines, EasyJet i Flydubai.

Slovenačko Ministarstvo ekonomskog razvoja i tehnologije dijeljenjem subvencija stranim aviokompanijama koje održavaju saobraćaj sa Ljubljanom, pokušava da koliko-toliko nadoknadi veliki pad u obimu aviosaobraćaja i konekcija na ljubljanskom aerodromu “Jože Pučnik” te osjetno smanjenje aviodostupnosti te države od kada je ona izgubila svog nacionalnog avioprevoznika, kompaniju Adria Airways.

Air Montenegro tokom cijele godine, frekvencuijama koje variraju od dva do četiri leta nedjeljno, saobraća na linijama između Ljubljanje i Podgorice, odnosno ljeti  do Tivta.

Korona presjek: 260 novih slučajeva, H.Novi 39, Kotor 30, Tivat 14

0
Korona presjek: 260 novih slučajeva, H.Novi 39, Kotor 30, Tivat 14
Covid

Institut za javno zdravlje IJZ registrovao je od jučerašnjeg presjeka 260 novih slučajeva koronavirusa. U tom periodu nije bilo preminulih od posljedica korone.

Oporavilo se još 166 pacijenata, a trenuto je 1620 aktivnih slučajeva u CG.