“Zašto je Crna Gora nadolazeća wellness destinacija za koju treba znati”, piše američki Vogue. Autor Liam Hess hvali crnogorske ljepote te čitaocima opisuje “krajolike koji oduzimaju dah” i naglasak stavlja na sve veću wellness ponudu te zemlje.
“Teško je ne zapitati se: zašto Crna Gora nije jedna od mediteranskih destinacija za koje se kaže da ih se mora posjetiti? Zahvaljujući pojavi novih luksuznih odmarališta, Crna Gora bi mogla postati upravo takva destinacija”, smatra on.
Hess je svoj boravak u Crnoj Gori proveo u jednom luksuznom wellness ljetovalištu u blizini Herceg Novog. Tamo ga je oduševila ponuda wellness usluga, hrana, ali i gostoprimstvo te profesionalnost osoblja, piše. Probao je i domaću rakiju, učio o povijesti zemlje, a posebno ga je oduševila raznolikost gastronomske ponude.
“Ujutro se možete kupati, a za nekoliko sati skijati”
“Ono što Crnu Goru čini tako jedinstvenom je blizina svih vrsta sadržaja. Anegdota koju ponavlja lokalno stanovništvo je da se ujutro možete kupati na plaži, a za nekoliko sati skijati niz planinu. Ova država nedostatak veličine nadoknađuje raznolikošću, posebno kada je riječ o aktivnostima na otvorenom. Jedrenje, ronjenje, planinarenje, skijanje, penjanje, rafting – ovdje je moguća gotovo svaka avanturistička aktivnost koje se možete sjetiti”, piše.
Žabljak – Durmitor
“Za one koji traže autentičnost i aktivni odmor, uz malo uživanja, naravno, lako je zaključiti da Crna Gora može biti jedan od onih kutaka svijeta koji vas iznova i iznova privlači”, zaključio je.
Koncertom čuvenog hrvatskog kantautotra Darka Rundeka i njegovog sastava „Ekipa“, finalnim jedrenjima virtuelne „Tivatske regate“ uživo tokom ceremonije otvaranja, projekcijom kratkog filma „Bokahontas“ mlade hercegnovske filmske autorke Jane Radan, te puštanjem lampiona sa gradske rive Pine, u subotu 16. aprila u 21 sat Tivtu počinje 1.Festival vjetra.
Ovu novu multimedijalnu manifestaciuju koja će potrajati od katiličkog Uskrsa do pravoslavnog Vaskrsa, u susret još jednoj Tivatskoj regati UNA Montenegro Cup, organizuje Sekcija krstaša JK Delfin iz Tivta.
Ova fešta je ujedno i simbolični početak još jedne nautičke sezone u Boki Kotorskoj, a organizatori Festivala vjetra ističu da su manifestaciju osmislili način da “dobri vjetrovi tih dana ponesu čitav naš grad.”
Prvi Festival vjetra u Tivtu činiće mozaik manifestacija različitih oblasti kulture, sporta i edukacije. Zajednička tema svih programa je promocija Tivta kao grada koji se može ponositi svojom sportskom, muzičkom i tradicijom u obrazovanju mladih generacija. Stoga u saradnji sa više lokalnih institucija kulture, sportskih i nevladinih organizacija, donosimo program koji će obuhvatiti koncerte Darka Rundeka i splitskog sastava TBF, šest koncerata klasične muzike, tri tematske izložbe, dva performansa, multimedijalni trodnevni program “MORŽ- Morski ritam života”, više sportskih takmičenja, te pet predavanja na temu baštine i ekologije namijenjenih prvenstveno mladima, ali i svoj zainteresovanoj publici.
Festival vjetra osim jedriličara iz tivatskog JK “Delfin” mobilisao je široku podršku i učešće lokalne zajednice – institucija i javnih ustanova, organizacija civilnog društva koje baštine kulturnu i sportsku tradiciju Tivta, privrednih i turističkih subjekata koji u njemu prepoznaju ogroman potencijal za podizanje atraktivnosti destinacije u periodu predsezone.
“Brendirajući Tivat kao grad koji slavi proljeće i Tivatskom regatom obilježava zvanični početak nove nautičke sezone u Crnoj Gori, u prilici smo da ga kroz Festival vjetra zajednički pozicioniramo kao nezaobilaznu adresu za višednevnu feštu, atraktivnu nacionalno, regionalno i globalno”- saopštili su organizatori.
Tokom devet dana trajanja Festivala vjetra svi ljubitelji mora, prirode, kulturne baštine i primorskog načiona života naći će nešto za sebe: od nekoliko jedriuličarskih regata u više kategorija, čak i prve regate daljinski upravljanih modela jedrilica, promocije novih ekstremnih vidova jedrenja poput kite surfinga i wing foila, preko koncerata alternativne, odnosno klapske muzike, do poetskih večeri, izložbi fotografija i rukotvorina, filmskih projekcija, do predavanja o podmorskoj kulturnoj baštini, tradicionalnom graditeljstvu kamenom u suhozidu, fortifikacijama u Boki, te predavanjima o živom svijetu mora i zaštićenim prirodnim dobrima na primorju, te pozoripnih predstava. Među učesnicima festivala su biće i poznati muzički umjetnici Rambo Amadeus i Darko Rundek te splitska muzička grupa The Beat Fleet.
Prvi Festival vjetra u Tivtu podržali su Opština i Turistička organizacija Tivat, te brojni lokalni, ali i sponzor iz SAD-a koji je oduševljen idejom ove manifestacije. Ideja organizatora je da ova manifestacija postane tradicionalno okupljanje ljubitelja mora, prirode i kulturne baštine te da ubuduće upravo tivatski “Festival vjetra” simbolično označava početak ljetnje turističke i nautičke sezone u Boki.
Od jučerašnjeg presjeka registrovan je 71 novi slučaj koronavirusa, dok smrtnih ishoda povezanih sa covid infekcijom nije bilo, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje IJZ.
Oporavila su se još 62 pacijenta, a trenutno aktivnih slučajeva je 475.
Planiranim budžetskim sredstvima za izdavačku djelatnost Opština Herceg Novi će ove godine podržati pet projekata, obavještavaju iz Sekretarijata za kulturu i obrazovanje.
Komisija za raspodjelu sredstava za izdavačku djelatnost je većinom glasova predložila Sekretarijatu da finansijski podrži sledeće izdavačke projekte: knjiga „Topaljsko hercegnovska komunitad“ Gorana Komara, „Tajne zdravlja“ Petra Ratkovića, „Tiha knjiga“ Dubravke Raičević, „Priče (2) – Rukoveti iz kruševičkih crkvenih matičnih knjiga“ Milana Milanovića i „Ilustrovana zbirka novogodišnjih dramoleta za porodično i školsko pozorište“ autora Dejana Đonovića.
„Kroz dodjelu sredstava za sufinansiranje izdavačke djelatnosti Opština Herceg Novi u kontinuitetu pruža podršku autorima za djela koja su od značaja za naš grad. Kriterijumi za odabir projekata su kvalitet materijala i reference autora, doprinos razvoju kulture i očuvanju lokalnih tradicija i nasljeđa, kao i afirmacija lokalnog stvaralaštva“, ističe sekretarka za kulturu i obrazovanje, Ana Zambelić Pištalo.
Ovogodišnja odluka je donijeta nakon raspisanog javnog konkursa na koji je stiglo 12 prijava, a predloge je analizirala Komisija u sastavu: Vitka Vujnović (predsjednica), Vladimir Roganović, Marija Crnić-Pejović, Vuk Vuković i Ksenija Matović.
Obrazlažući značaj odabranih projekata, Komisija za raspodjelu sredstava za izdavačku djelatnost navela je da je djelo Gorana Komara „vrijedan dokument naše prošlosti, posebno za istoričare i istoričare srpskog jezika i pisma“, a knjiga fitoterapeuta Petra Ratkovića „važna studija i tema kojom se ozbiljno bavi mali broj autora, a čije objavljivanje bi značajno doprinijelo promociji raznolikosti bogatstava koje pruža Orjen“.
Navode da je projekat Dubravke Raičević interaktivan i „razvija naviku kontakta i upoznavanja djece sa knjigom kao medijem“, knjiga Milana Milanovića sadrži vrijednu dokumentarnu građu iz koje „izrasta prava posveta narodnoj mudrosti i svim bojama življenja mještana Kruševica“, a ilustrovana zbirka Dejana Đonovića osmišljena je „sa ciljem podsticanja tzv. porodičnog stvaralaštva i prilagođena kućnim uslovima u kojima uloge mogu biti dodijeljene i djeci i odraslima“.
Komisija je napomenula da pažnju zavrijeđuju još dva projekta, kojima je potrebna dopuna kako bi bili kandidati za podršku: „Hramovi i vijekovi Luštice“ autora Nikole Urdešića i „KUD Ilija Kišić Zelenika“ Neđeljka Kočetanovića.
Zemljotres 1979. godine - Kotor - Foto Željko Jović
Sveti Ivan Bogišići - Foto Anton Marković Gula
Kotor foto Boka News
Markov rt Prčanj - Kotor Foto - Anton Marković Gula
Ponta Seljanovo - Foto - Anton Marković Gula
Zemljotres 1979. godine - Kotor - Foto Željko Jović
Ponoćka u katedrali 2015. - Kotor
Zemljotres 1979 - foto Boka News
Koncert Gradske muzike Kotor 2015.
Zemljotres 1979 - Foto Anton Marković Gula
Budva 1979.
Prije četrdeset tri godine, 15. aprila 1979. područje crnogorskog primorja pogodio je snažan zemljotres. Da se prisjetimo, neponovilo se…
Zemljotres 15. aprila 1979. godine u 7 sati 19m sa magnitudom 7.0 jedinica Rihterove skale izazvao je katastrofalna razaranja sa intenzitetom od IX stepeni Merkalijeve skale na cijelom Crnogorskom primorju, na dužini od preko 100 km.
Epicentar zemljotresa je bio u Jadranskom moru, između Ulcinja i Bara, na udaljenosti od 15 km od obale.
Zemljotres je ugasio mnoge živote, mnogima promjenio život, ostali su bez domova, promjenio izgled obale…
U ovom zemljotresu 101 osoba je izgubila život u Crnoj Gori i 35 u Albaniji. Stradali su gradovi: Ulcinj, Bar, Petrovac, Budva, Tivat, Kotor, Risan i Herceg Novi, a razoreno je 250 naselja. Uništen je ogroman dio modernih hotelskih kapaciteta u regionu, oštećena su 53 zdravstvena objekta, 570 objekata socijalne i dječije zaštite, 240 školskih objekata. Posebno su stradali kulturno-istorijski spomenici (manastiri, crkve, muzeji, arhivi), koji su koncentrisani uglavnom u najugroženijem primorskom pojasu.
Sveti Ivan Bogišići – Foto Anton Marković Gula
Velike štete su bile na putnoj mreži – oštećeno je oko 350 km magistralnih i 200 km regionalnih puteva, pojavila su se klizišta i odroni.
Do kraja 1979. godine registrovano je 90 jakih naknadnih zemljotresa, sa magnitudom većom ili jednakom 4.0, preko 100 zemljotresa sa magnitudom 3.5 – 4.0, kao i skoro 10.000 slabijih potresa.
Tada je iskazana ogromna solidarnost svih građana SFRJ, kao i međunarodne zajednice. kroz pomoć koju je Crna Gora dobila.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zahvalio je ukrajinskom narodu za 50 dana otpora brutalnom napadu susjedne Rusije.
“Zahvaljujući Bogu, ukrajinskim oružanim snagama i našem narodu – obranili smo većinu svoje zemlje”, rekao je Zelenskij u dnevnoj video poruci objavljenoj na Telegramu u četvrtak kasno navečer. “Pedeset dana naše obrane je postignuće. Postignuće milijuna Ukrajinaca”, dodao je Zelenskij.
Predsjednik je također rekao da se prisjeća prvih dana ruske invazije na Ukrajinu. “Najblaže rečeno, nitko nije bio uvjeren da ćemo preživjeti”, rekao je. Mnogi su mu savjetovali da napusti zemlju, nastavio je Zelenskij. “Savjetovali su da se de facto predamo tiraniji”. Ali oni nisu poznavali Ukrajince i nisu znali kako su oni hrabri i koliko cijene slobodu, „da živimo kako želimo“.
Ukrajinski čelnik također je zahvalio svima koji podržavaju Ukrajinu.
Rekao je da je u 50 dana promijenio način na koji gleda mnoge političke lidere. Vidio je “veliku velikodušnost” među onima koji nisu bogati i odlučnost među onima koje drugi nisu shvaćali ozbiljno. Ali Zelenskij je također rekao da je vidio da se neki političari ponašaju kao da nemaju moć.
Optimistično je započela sezona uplovljavanja brodova na kružnim putovanjima u zadarsku luku Gaženica. V.d. ravnatelja Lučke uprave Zadar Đoni Štambuk zadovoljan je najavama „ticanja” kruzera za ovu godinu, koja bi mogla značiti početak oporavka nakon dvije sezone koje je „zaledila” epidemija koronavirusa, piše Zadarski.hr.
U srijedu je u luku Gaženica pristao veliki kruzer Aida dug 250 metara s njemačkog područja. Prije nekoliko dana stigla je i Azura, veliki brod od 289 metara i 115 tisuća tona koji je već doveo preko 2 hiljada putnika. Idućih dana pojavljuje se čitav raster brodova koji su Zadar ticali prošlih godina, ali i MSC i Costa kruzera kojih smo u prošlosti imali manje.
– Zapravo smo se otvorili svima. Nadamo se povratku kruzing turizma u Zadar, mada je teško nešto konkretnije reći s obzirom na rat u Ukrajini, nakon što smo prošli sve ovo s koronom. Kako situacija sad stoji, možemo biti vrlo optimistični za sezonu. Još uvijek imamo oko 155 ticanja za ovu godinu što je količina dolazaka na razini 2019. godine, pa možda čak i koje ticanje više. Ali što se tiče putnika ipak očekujemo manju popunjenost kapaciteta brodova, oko 60 do 65 posto, zbog korone i svih ograničenja koje imaju kompanije kao organizatori putovanja – ističe Štambuk.
Pretprošla 2020. godina završila je praktično „na nuli”, bilo je svega 714 putnika, godina 2021, nešto se malo popravila s 10 tisuća putnika i brodovima u tranzitu koji su ipak popravili prihode, ali ove se godine već očekuje više od 100 hiljada putnika, budu li se najave obistinile.
– Da su normalna vremena, ovaj broj brodova može bez problema dovesti 200 tisuća putnika. Mi smo sedam godina, od 2012. do 2019. godine imali veliki rast, tako da smo od 20 tisuća putnika narasli na 182 tisuća, s jako dobrim najavama za 2020. i 2021. godinu s čak 320 tisuća putnika u očekivanim dolascima u punom kapacitetu. Korona nam je sve to poništila i praktično nas „resetirala” na početak. Sad smo opet u borbi za nastavak, ali vjerujem da ćemo se u iduće dvije do tri godine, pod uvjetom normalnih okolnosti, vratiti na predpandemijske pozicije – ističe Štambuk.
Dolascima kruzera oživljava i ponuda izleta i obilazaka za turiste s brodova. Dosta se agencija aktiviralo nakon prisilne stanke. Vjerojatno niti za njih ova sezona neće biti na razini 2019. godine, ali se već vide pozitivni pomaci.
– Mislim da su svi željni povratka. I kruzing kompanije i svi mi kao servis na obali. Svi žele raditi i zaraditi i spremniji su nego što se moglo očekivati. U luci Gaženica sve funkcionira odlično, jedino se nadamo da će s koronom biti sve pod kontrolom i da rat u Ukrajini neće još više eskalirati u neke neviđene razmjere tako da poremeti značajan dio tržišta. „Pušemo i na hladno” jer bilo koji scenarij nije mogao predvidjeti pad putnika na nulu, kao što je to „pošlo za rukom” koronavirusu, pa čak niti ratne okolnosti – zaključuje v.d. ravnatelja Štambuk.
Izgradnja auto-puta od Rače do Bijeljine krenuće do početka juna, kada su planirani prvi radovi i uvođenje izvođača, najavio je ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Nedeljko Ćorić.
U pitanju je prva dionica auto-puta koji će povezati Sarajevo i Beograd.
Ćorić je naveo da je na sastanku predstavnicima gradskih vlasti u Bijeljini dogovoreno da će svi pristupni putevi koji će se koristiti za izgranju auto-puta urediti u skladu s potrebama stanovništa, a da Gradska uprava neće morati da izdvaja sredstva za te lokacije.
Biznis info podsjeća da je auto-put od Rače (gradnica sa Srbijom) prvi dio auto-puta kroz BiH koji bi se dalje trebao nastaviti ka Brčkom, a potom račvati prema Banjaluci i Sarajevu.
Ranije je najavljeno da će put finansiranje gradnje auto-puta između glavnih gradova BiH i Srbije pomoći i Vlada Turske.
Vlada Crne Gore donijela je odluku o donaciji male podmornice oznake P916 i drugih sredstava Opštini Herceg Novi, na trajno korišćenje i bez novčane nadoknade.
Kako je navedeno u informaciji koja je usvojena na jučerašnjoj sjednici Vlade, Opština Herceg Novi se, kako bi očuvala pomorsku tradiciju i unaprijedila turističku ponudu grada, obratila Ministarstvu odbrane molbom za ustupanje male podmornice na trajno korišćenje bez novčane naknade. Opština bi snosila sve troškove preuzimanja i transporta do mjesta u gradu gdje bi podmornica bila postavljena kao muzejski eksponat.
– Polazeći od navedenih ciljeva Opštine, kao i sprečavanja daljeg propadanja podmornice i ostalih sredstava usljed vremenskih uticaja i izbjegavanja mogućnosti njihove prodaje kao sekundarne sirovine, a imajući u vidu i činjenicu da se radi o sredstvima koja se ne upotrebljavaju u Vojsci Crne Gore, a mogu poslužiti kao muzejski eksponati, Vlada je prihvatila Sporazum o donaciji i ovlastila ministarku odbrane Oliveru Injac da ga potpiše – stoji u Vladinom saopštenju.
U informaciji se navodi i da je riječ o jednoj od pet podmornica koje su u periodu od 1979. do 1988. godine izgrađene u brodogradilištu Split. Podmornice su klase 911, dužine 19,52, širina 2,70, visine 3,68, dubina ronjenja 105 i granične dubine 120 metara. Pogon je obezbijeđen preko dva elektromotora snage po 18 kW, a napajanje preko akumulatorskih baterija.
Podmornice ne posjeduju naoružanje, već je njihova osnovna namjena bila prevoz pomorskih diverzanata i transport morskih mina i diverzantskih bombi.
U informaciji se navodi i da je svih pet podmornica proglašeno suvišnim za potrebe Vojske Crne Gore, pa je Ministarstvo odbrane sprovelo je postupak prodaje viška naoružanja i vojne opreme. Podmornice klase 911 bile su ponuđene na prodaju putem četiri povjerljiva tendera, u periodu od maja 2007. do septembra 2008. godine, za koje nije bilo zainteresovanih kupaca.
Ministarstvo odbrane je jednu podmornicu ranije ustupilo Vojnom muzeju oružanih snaga Republike Slovenije na trajno korišćenje bez naknade, kao muzejski eksponat. Jedna podmornica ustupljena je i Ministarstvu odbrane Srbije.
Ministarstvo dobrane Crne Gore i Opština Herceg Novi 2017. godine potpisali su ugovor o donaciji ove podmornice, međutim došlo je do problema u njegovoj realizaciji, zbog čega je on raskinut.
Uz podršku Fonda za Zapadni Balkan, Međunarodni festival KotorArt, u partnerstvu sa NGO Mostovi iz Trebinja i udruženjem Almašani iz Novog Sada, realizuje značajan regionalni projekat Savremene tvrđave kulture: Boka, Trebinje, Novi Sad.
Fond za Zapadni Balkan (Western Balkans Fund, WBF), jedinstvena je inicijativa nastala od strane Ministarstava spoljnih poslova šest regionalnih zemalja – WB6, koja ima misiju jačanja intenzivnije saradnje između zemalja Zapadnog Balkana u cilju njihove integracije u Evropsku Uniju. Na nedavnom pozivu WBF prijavljeno je preko 250 projekata, a odabrano svega 30, i to 5 projekata iz Crne Gore. Na nedavnoj ceremoniji u Tirani, nagrada za dodijeljen grant WBF uručena je Ratimiru Martinoviću, predsjedniku Fondacije Don Branko Sbutega, od strane Aleksisa Hupina, šef misije delegacije Evropske Unije u Albaniji.
Realizacijom projekta Savremene tvrđave kulture: Boka, Trebinje, Novi Sad Međunarodni festival KotorArt nastavlja uspješnu praksu društveno odgovornog poslovanja i preplitanja umjetnosti sa važnim društvenim temama, čime kontinuirano doprinosi javnom interesu i razvoju kulturnih vrijednosti crnogorskog društva.
Kroz istraživanje i analizu mogućnosti i izazova u velikoj mjeri zaboravljene i zanemarene austrougarske baštine u Bokokotorskom zalivu, Trebinju i Novom Sadu, projekat Savremene tvrđave kulture: Boka, Trebinje, Novi Sad u prvi plan stavlja važnost zaštite, valorizacije i održive upotrebe kulturnog naslijeđa, ističe njegove potencijale u pogledu održivog razvoja, ali i intenzivira nivo regionalne kulturne razmjene i saradnje.
WBF Award Ceremony
Aktivnosti projekta u Crnoj Gori biće realizovane kao dio KotorArt festivala, u okviru Pjace od filozofa, na tvrđavama Vrmac, Goražda i Trojica, a podrazumijevaju javne konferencije, koncerte i filmsku projekciju. Radujemo se što će publika u partnerskim gradovima imati prilike da pored konferencija i muzičkih programa prisustvuje i vođenim turama austrougarskih tvrđava i gastroheritološkim događajima. – izjavili su iz PR službe festivala KotorArt.
Projektne aktivnosti u Crnoj Gori realizovaće Fondacija Don Branko Sbutega u saradnji sa Ministarstvom odbrane Crne Gore, Ministarstvom odbrane Austrije i Ambasadom Austrije u Podgorici.
Međunarodni festival KotorArt je ovog ljeta planiran u periodu od 1. jula do 14. avgusta, pod pokroviteljstvom UNESCO-a, Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta i Opštine Kotor, uz podršku Evropske unije, brojnih ambasada u Crnoj Gori i drugih značajnih partnera i sponzora.
