Scholz i Macron od Putina traže pregovore sa Zelenskijim i oslobađanje 2500 boraca

0
Scholz i Macron od Putina traže pregovore sa Zelenskijim i oslobađanje 2500 boraca
Šolc – Foto: Fabian Sommer/dpa

Njemački kancelar Olaf Scholz i francuski predsjednik Emmanuel Macron u subotu su u telefonskom razgovoru s Vladimirom Putinom pozvali ruskog čelnika na “ozbiljne i izravne pregovore” s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijim i zatražili da oslobodi 2500 zarobljenih ukrajinskih boraca iz Azovstala u Mariupolju.

U 80-minutnom razgovoru s ruskim predsjednikom dvojica čelnika “inzistirala su na trenutačnom prekidu vatre i povlačenju ruskih trupa”, stoji u priopćenju ureda njemačkog kancelara.

Macron i Scholz su “pozvali ruskog predsjednika na ozbiljne i izravne pregovore s ukrajinskim predsjednikom i na diplomatsko rješenje sukoba” te su zatražili oslobađanje oko 2500 ukrajinskih branitelja iz čeličane Azovstal koje su zarobile ruske snage, objavilo je francusko predsjedništvo nakon završetka razgovora.

Svrha razgovora održanog na zahtjev Macrona i Scholza bila je utjecati na to da se rat u Ukrajini okonča.

Njemački kancelar i francuski predsjednik ruskog su predsjednika “pozvali i da zajamči bolju humanitarnu situaciju kada je riječ o civilnom stanovništvu”.

Putin je dvojici zapadnih čelnika kazao da “se sa zarobljenim borcima postupa u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom, posebice sa Ženevskim konvencijama i da se članovima Međunarodnoga odbora Crvenog križa omogućuje nesmetan pristup”.

Trojica čelnika razgovarala su i o globalnom problemu isporuke prehrambenih namirnica, koji je posebno u fokusu zbog ruske agresije na Ukrajinu.

“Predsjednik Putin je Macronu i Scholzu kazao da je spreman omogućiti nastavak isporuke žitarica iz crnomorskih luka”, objavljeno je iz Scholzova ureda.

Obećao je i da “Rusija neće iskoristiti uklanjanje minskog pojasa postavljenog zbog zaštite ukrajinskih luka, što će omogućiti izvoz žitarica brodovima, da bi izvela vojne napade”, objavio je Scholzov ured, dodajući da su se trojica čelnika složila kako bi “središnju ulogu u jamčenju sigurnosti prijevoza žitarica trebali odigrati Ujedinjeni narodi.

Registrovana 42 slučaja koronavirusa, Kotor 5, H. Novi 2, Tivat 2

0
Registrovana 42 slučaja koronavirusa, Kotor 5, H. Novi 2, Tivat 2
Vaccine, Delta soj ,Covid19,

U Crnoj Gori registrovano je 42 novoboljelih od koronavirusa, dok preminulih nije bilo, pokazao je posljednji presjek Instituta za javno zdravlje (IJZ).

– Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (petak, 27. 05. 2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 771 uzorak na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovan 42 novopozitivni slučajev infekcije SARS-CoV-2 – saopšteno je iz IJZ-a.

Prijavljen je oporavak 60 pacijenata.

Trenutno je u Crnoj Gori 420 aktivnih slučajeva koronavirusa.

Odgovor Pomorskom saobraćaju: Ban prijeti Strazburom kao praznom puškom

0
Odgovor Pomorskom saobraćaju: Ban prijeti Strazburom kao praznom puškom
Lepetane – mikophotography montenegro

„Ohrabrujem direktora Pomorskog saobraćaja Dejana Bana da preduzme sve zakonske radnje u vezi ovog i svih ostalih slučaja koji, sad već bivši radnici, vode protiv njega, a kojih je u izobilju“- kaže se u reagovanju bivšeg radnika i sindikaliste Ivana Vučinovića na reakciju Pomorskog saobraćaja, Ban poručuje: Nije gotovo, postoje još tri sudske instance koje stoje na raspolaganju ovoj kompaniji…

„Podsjetio bih da je do sada Pomorski saobraćaj tužilo oko 20 radnika po više osnova i da su svi dosadašnji sporovi, koji su riješeni, bili u korist radnika. A o tome koliko Pomorski saobraćaj poštuje prava radnika i zakone naše države, govori podatak da je sud tri radnika dva puta vraćao na posao, a Vi ste im oba puta nakon toga uručili novi otkaz. O tome koliko su radnici plaćeni i preplaćeni, te koliko se o njima brinete, govore podaci da nakon treće smjene rade drugu, što je i Inspekcija rada konstatovala, a o svemu tome možemo raspravljati u četiri oka ili što bi Vi rekli „proćakulati“ u bilo kojoj televizijskoj ili radijskoj emisiji. Kad već pominjete više sudske instance i mene veoma zanima šta bi sud u Strazburu imao da kaže na gušenje sindikalne organizacije, otpuštanje radnika zbog sindikalnog udruživanja i gaženja svih osnovnih prava radnika“- kazao je Vučinović i dodao da ovim završava dalju prepisku po portalima.

„Presuda je pravosnažna i na istu nije dozvoljena revizija. Nisu realne šanse da se Ustavni sud i Strazbur bave ovom materijom i podrže poslodavca u ovakvoj vrsti sporova“-kazao je advokat tužilaca Jovan Pejović.

Grlić Radman u Boki – s mons. Štironjom razgovarao o povratu crkvene imovine

0
Gordan Glić Radman – foto Boka News

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman u subotu je poručio Hrvatima u Crnoj Gori da je važno da očuvaju jedinstvo kako bi se sačuvao hrvatski identitet i kako bi oni ostali na svojim stoljetnim ognjištima.


U sklopu dvodnevnog posjeta Crnoj Gori, Grlić Radman u subotu se u Tivtu susreo sa ministrom bez portfelja u Vladi CG i predsjednikom HGI-a Adrijanom Vuksanoviće, kao i predsjednikom HNV – a Zvonimirom Dekovićem.

„Podržavamo Hrvate u Crnoj Gori, tu je važno očuvati jedinstvo kako bi se sačuvao hrvatski identitet i kako bi Hrvati ostali ovdje na stoljetnim ognjištima. Sada, u ozračju kada smo izgradili uvjete na ovom prostoru da imamo Crnu Goru kao članicu NATO-a i buduću članicu Europske unije… važno je ovdje podržati Hrvate da se osjećaju sigurno, da imaju jednaka prava kao i svi građani Crne Gore, a oni jesu lojalni građani ove države“, rekao je Radman.

Hrvati u Boki kotorskoj i Crnoj Gori, koji su raseljeni i kojih ima puno više nego u zaljevu Hrvatskih svetaca i Blaženika,  ovdje će sigurno ubrzo imati jednake uvjete kao što imaju svugdje u svijetu, poručio je on.

Grlić Radman u Boki – s mons. Štironjom razgovarao o povratu crkvene imovine
Gordan Grlić Radman i mons Ivan Štironja

Ministar Grlić Radman u petak se u Kotoru sastao s kotorskim biskupom mons. Ivanom Štironjom s kojim je razgovarao o problemu povrata crkvene imovine.

To je crkveno blago i ono je utkano u hrvatski kršćanski identitet, rekao je Radman tokom susreta sa mons. Štironjom i najavio da će o tom problemu razgovarati sredinom juna s tajnikom Svete Stolice Paulom Galagerom u Vatikanu.

“O tom problemu sam jučer razgovarao i s ministrom vanjskih poslova Crne Gore Rankom Krivokapićem, da bi bilo dobro poraditi na tome i da osjetimo snažniju podršku crnogorske Vlade, oko povrata oduzete crkvene imovine sa kojom se suočava biskupija, što mi je potvrdio na sinoćnjem susretu i kotorski biskup Štironja.”

Grlić Radman i Krivokapić za rješavanje otvorenih pitanja u duhu dobrosusjedstva

0
Grlić Radman i Krivokapić za rješavanje otvorenih pitanja u duhu dobrosusjedstva
Radman i Krivokapić

Hrvatska želi dalje razvijati doborsusjedske odnose sa prijateljskom Crnom Gorom i ponuditi joj pomoć na putu pridruživanja EU, ali i u duhu dobrosujsedstva razgovarati o otvorenim pitanjima, rekao hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman nakon susreta s crnogorskim kolegom Rankom Krivokapićem na na Cetinju.

Istaknuvši da je ovo njegov treći posjet Crnoj Gori u kratkom razdoblju, Grlić Radman rekao je da će Podgorica i dalje imati potporu Zagreba na putu prema punopravnom članstvu u EU.

No, istaknuo je da je nužno otvoriti dijalog i pristupiti rješavanju otvorenih pitanja između Hrvatske i Crne Gore.

“Vjerujem da pitanja treba rješavati u duhu međusobnog uvažavanja i dobrosusjedskih odnosa, a u okvirima međunarodnog prava. Pritom mislim na rješavanje sudbine nestalih osoba, procesuiranje ratnih zločina i prava žrtava rata”, rekao je Grlić Radman.

Dodao je da to uključuje i graničnu problematiku te vlasništvo nad školskim brodom Jadran, koji je sada dio crnogorske mornarice.

Dvojica ministara razgovarala su i o izmjeni naziva zimskog plivačkog bazena u Kotoru, koji je sredinom prošle godine nazvan po vaterpolistu Zoranu Džimiju Gopčeviću, koji je bio čuvar u zloglasnom logoru Morinj, zbog čega je Hrvatska uputila prosvjed tadašnjoj crnogorskoj vladi.

“Hrvatska je bila redovan sudionik (na turnirima) i nadam se da će to biti i ubuduće”, rekao je Radman, izrazivši nadu da će sa Crnom Gorom doći i do dogovora oko dugotrajnog korištenja prostora u Donjoj Lastvi kod Tivta za predstavnike Hrvatske manjine.

Dvojica dužnosnika razgovarala su i o inicijativi da se spomen pločom oda pijetet generalu JNA crnogorskog porijekla Vladimiru Baroviću koji je na otoku Visu počinio samoubojstvo zbog agresije JNA na Hrvatsku, odbivši naredbu da bombardira primorske gradove u Hrvatskoj.

“Barović je pokazao čojstvo na način kako pokazuju pošteni i pravedni ljudi, ispravni ljudi koji ne žele naštetiti narodu koji povijesno nije naštetio njegovom narodu”, rekao je Grlić Radman. .

Istaknuo je odlučnu podršku autohtonoj hrvatskoj nacionalnoj manjini u Crnoj Gori koja organizirano djeluje preko Hrvatskog nacionalnog vijeća i Hrvatske građanske inicijative i pozdravio odluku da u novoj crnogorskoj vladi ministarsko mjesto zauzme predstavnik Hrvata Adrian Vuksanović.

Crnogorski šef diplomacije Ranko Krivokapić zahvalio je Hrvatskoj na podršci u ispunjavanju kriterija za ulazak u EU.

“Hrvatska je dala na tom polju bezrezervnu podršku uz želju da neka pitanja koja su ostala otvorena rješavamo što prije, ne bježeći od povijesnog sjećanja, kajanja i pomirenja na primjerima Morinja, Dubrovnika i nekim drugim pitanjima gradimo novo povjerenje ne zaboravljajući spremnost da se ispričamo i preuzmemo odgovornost što su bile greške prvenstveno Crne Gore”, rekao je Krivokapić.

Dvojica dužnosnika suglasna su da je trenutna geopolitčka situacija otvorila vrata EU-a za nove članice i da ih Crna Gora treba otvoriti te u najkraćem roku ispuniti mjerila za članstvo i početi zatvarati pregovaračka poglavlja.

Grlić Radman i Krivikapić su nakon susreta položili vijence na spomenik sudionicima Božićnog ustanka, koji su se prije 104 godine borili za neovisnost Crne Gore.

U marini Portonovi očekuju dobru sezonu

0
U marini Portonovi očekuju dobru sezonu
D Marin Portonovi Marina

Portonovi marina veoma entuzijastično dočekuje ovu ljetnu turističku sezonu, budući po najavama i već potpisanim ugovorima za korisnike vezova, saopštio je njen direktor, Nikola Banović.

„Ove godine kapaciteti marine će definitivno biti jako dobro popunjeni. Očekujemo puno od ove sezone i nadamo se jednoj veoma usješnoj sezoni, predanom radu i naravno sve se to završava jednim zadovoljstvom naših klijenata koji nam se opet vraćaju“, kazao je Banović agenciji Mina-business.

On je rekao da će korisnici Portonovi marine imati mogućnosti da koriste usluge jedne potpuno nove i sofisticirane marine, kada je riječ o infrastrukturi.

„Sa druge strane, nivo usluga koje pružamo ovdje definitivno je na veoma visokom nivou, čak na međunarodnoj mapi kada gledamo nivoe usluga i upoređujemo sa ostalim marinama i rizortima“, naveo je Banović.

Korisnici njihovih vezova imaće, kako je precizirao, na raspolaganju 238 vezova, kao i do sada.

„Možemo primiti plovila do 70 metara unutar marine, a 120 metara na spoljnom dijelu marine“, dodao je Banović.

Od tih 238 vezova, određen broj vezova je predodređen za megajahte.

„Kao i prethodne godine, na raspologanju će biti 24-satni servis naših zaposlenih, dakle na privezu i odvezu plovila. Takkođe, u funkciji je i naša benzinska stanica sa mogućnošću snabdijevanja duty free goriva, a radi i naš granični prelaz tako da sve formalnosti prilikom ulaska i izlaska iz države mogu se odraditi kod nas u našoj marini“, objasnio je Banović.

On je, govoreći o generalnoj ponudi Portonovog, tačnije Portonovi marine, kazao da je novina da su ove godine pokrenuli njihov Jaht klub.

„Samo njegovo pokretanje značilo je i unapređenje usluga iz segmenta jedrenja i uživanja na moru, s obzirom na to da smo već do sada startovali sa našom čuvenom ustaljenom regatom Bokeška ostrva“, naveo je Banović.

On je kazao da su ove godine tome priključili još jednu veoma značajnu međunarodnu regatu koja povezuje Italiju i Crnu Goru.

„Upravo u petak se završila regata EST 105, ranije se zvala Terra di mare, a oko 35 plovila iz Barija dočekujemo ovdje u Portonovom“, rekao je Banović.

Regata Bokeška ostrva će se održati 11. i 12. juna.

„Standardno ćemo pripremiti veoma dobar program gdje će svi naši jedriličari moći da uživaju. Kad kažem naši, tu mislimo na jedriličare iz okruženja, jer je ova regata postala tradicionalna. Tri večeri uživanja i druženja, dva dana jedrenja i puno toga novog“, naveo je Banović.

Menadžerka za marketing i komunikacije u Portonovom, Adrijana Husić, kazala je agenciji Mina-business da ono što Portonovi čini posebnim jeste upravo ta cjelina i sinergija aktivnosti koje imaju u Portonovi marini i Portonovi naselju.

„Upravo ovog vikenda počela je sa radom i Portonovi plaža koja je dodatno interesantna svima onima koji dođu, ne samo na jedrenje, nego i onima koji su u Portonovom“, rekla je Husić.

Ona je najavila da je jun vrlo bogat događajima, prije svega različitim DJ nastupima svjetski poznatih imena, među kojima je prvi Mahmut Orhan u Tapasake Portonovi klubu.

„Ovo su samo neke od prvih aktivnosti koji će činiti ovo ljeto zaista nezaboravnim u Portonovom, kako za one koji žive već tu, ali i posjetioce koji dolaze sa strane“, dodala je Husić.

Butković: Pelješki most bit će otvoren krajem jula

0
Butković: Pelješki most bit će otvoren krajem jula
Pelješki most – foto Dalmacija danas
Hrvatski ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, izjavio je u petak kako će Pelješki most s dijelom pristupnih cesta iz druge i treće faze projekta biti otvoren za promet krajem jula, a zaobilaznica Stona do kraja godine.

Butković je most obišao s predsjednikom Uprave Hrvatskih cesta Josipom Škorićem, voditeljem projekta Goranom Legcom i zamjenikom dubrovačko-neretvanskog župana Joškom Cebalom.

Održan je i koordinacijski sastanak s izvođačima radova i nadzorom na projektu Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom.

Butković je istaknuo zadovoljstvo što se nazire kraj projekta, jer je most gotov kao i pristupne ceste iz druge i treće faze, što je 25 kilometara na dionicama od Duboke do Sparagovića i od Sparagovića do Prapratnog.

Ostaje još osam kilometara obilaznice Stona i, naravno, spoja na državnu cestu D8 koji bi trebao biti gotov do kraja ove godine, rekao je Butković.

Podsjetio je i kako je na projektu bilo puno problema, prepreka i izazova te zahvalio svima koji su radili na projektu, a najviše investitoru Hrvatskim cestama.

Butković je istaknuo kako izvođači rade u otežanim financijskim okolnostima zbog poremećaja na tržištu i povećanja cijena. Stoga je Ministarstvo pripremilo prijedlog rješenja.

Butković je dodao kako na projektu “ništa nije i neće biti dovedeno u pitanje”.

Goran Milić na CIM forumu u Kotoru

0
CIM forum  / Goran Milić

Gost CIM foruma koji se održava u Kotoru bio je novinar Al Jazeera Balkans, Goran Milić iz Hrvatske.

Milić je ovom prilikom govorio o medijima u bivšoj Jugoslaviji i iste uporedio sa medijima danas.

„To može biti kao diskusija oko automobila – neki tvrde da su automobili nekada bili bolji, a ja mislim da su bolji danas, da traju beskrajno duže… Nije bilo moguće zamisliti da se auto ne kvari poslije 600 km, tako su bili dobri ti automobili, a tako je isto bilo i sa novinarstvom, samo je bio problem gdje biste mogli napisati u to vrijme da to naše novinarstvo nije dobro“, uporedio je Milić.

Kazao je da se tadašnje novinarstvo nije kritikovalo „kao što se uglavnom ni ništa drugo nije kritikovalo“, te da novinari nijesu imali dovoljno tema o kojima su mogli slobodno da pišu.

CIM forum  / Goran Milić

„Ipak, ima nešto što je tada bilo bolje – sada što god da se napravi dobro, to će u pola medija biti ozloglašeno kao loše. Sa druge strane, mi smo se stvarno veselili kad je nešto od javnog interesa ispalo u redu“, naveo je Milić.

On je dao i svoje viđenje izazova koji se odnose na istraživačko novinarstvo i druge autorske sadržaje u medijima.

„Dokumentarci određenih medija – BBC ili Al Jazeera su vrlo dobri. Međutim, generalno nema novca za istraživačko novinarstvo, jer ti nešto istražiš, ali ako je politika jača od te tvoje istrage, napraviće te budalom i još ćeš imati štete od svega toga. Odakle medijima novac za to? Treba, primjera radi, nekom novinaru davati tri mjeseca platu, da bi on otkrio neku aferu“, zaključio je Milić.

Gitaristkinja Kristina Miljenović nastupiti će u Kotoru 31. maja

0
Gitaristkinja Kristina Miljenović nastupiti će u Kotoru 31. maja
Kristina Miljenović

Naša priznata višestruko nagradjivana gitaristkinja Kristina Miljenović, održaće svoj drugi po redu solistički koncert,31.maja u 20 sati u crkvi Sv.Duha u Kotoru. Na repetoaru programa biće:Bach,Giuliani,Mertz,Lobos,Brouwer. izvedena razna djela.U toku programa biće i gost iznanedjenja.Podsetimo sa 13.godina imala je svoj prvi solistički koncert.

Na 47.muzičkom festivalu mladih Crne Gore,koji se održao sredinom maja,Kristina je ubedljivo osvojila prvu nagradu sa 99.bodova i tako bila pobednica u gitari.Firma karbonskih kufera za sve instrumente,,ACCORD CASE”iz Hrvatske, poklonila je Kristini vredan karbonski kufer za gitaru.Kristina kao zaštitno lice reklamiraće,,ACCORD CASE”.
Iza sebe ima preko 25 nagrada, sa svjetskih, Internacionalnih i domaćih takmičenja. Dobitnica je nagrade,,Odličan 5 “iz fonda za kvalitet i talente Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta. Takođe je i nosilac stipendije za najbolje talentovane učenike Crne Gore.

Mlada gitaristkinja bila je u novembru jedna od kandidata za dodjelu prestižne nagrade “21 novembar” posebno priznanje Opštine Kotor, koje je najveće gradsko priznanje. Za ovo priznanje nikad niko nije se uspio kandidovati od mladih tinejdžera.
Pred novu godinu iz kabineta premijera Zdravka Krivokapića dobila je novčani poklon,Kristini je jako drago što su iz vrha prepoznali njen talenat.

Regata Bari – Herceg Novi: pobjeda Maxi Jene MM 

Regata Bari – Herceg Novi: pobjeda Maxi Jene MM 
Maxi Jena MM

Pehar najbržeg broda regate koja se juče jedrila od Barija do Herceg Novog ide prvi put u ruke crnogorske posade.

Popularno nazvana Terra da Mare, EST 105 regata spaja zapadnu i istočnu obalu Jadrana i jedri se od 2006. godine. Ovoga puta u organizaciji CUS Bari, Amici della Vela i marine Porto Novi, jedrilo se u konkurenciji od 35 brodova, gdje je pehar najbržeg prvi put ostao u Crnoj Gori.

Naše jedriličare, predvođene skiperom Milošem Radonjićem na Maxi Jeni MM, pratio je dobar vjetar tokom većeg dijela regate koja je trajala preko 14 sati. Odličan start i dobra procjena rute su napravili taktički izvrstan rezultat i veliku vremensku razliku u odnosu na drugoplasirani brod „Idrusa“ iz Barija.

Uspjeh je značajniji time što je ovo za posadu MM sailing team-a bilo prvo iskustvo jedrenja na offshore regatama i to sa brodom koji nije namjenski dizajniran za ovakav tip takmičenja.

Brod je u vlasništvu crnogorske posade tokom prošle godine ostvario zapažene rezultate na inshore regatama u Crnoj Gori, Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji, gdje posebno treba izvoditi pobjedu na Venice Hospitality Challenge-u, koju organizuju najeksuluziviniji hoteli u Veneciji.

Sledeća luka za domaću posadu je Rijeka, gdje 11. juna brane prošlogodišnji pehar najbržeg broda na Fiumanci, popularnoj hrvatskoj regati koju još nazivaju i „novinarska regata“.