Tivćani obilježili Dan Opštine, gradonačelnik najavljuje nova ulaganja u infrastrukturu ali i društvenu nadgradnju

0
Tivćani obilježili Dan Opštine, gradonačelnik najavljuje nova ulaganja u infrastrukturu ali i društvenu nadgradnju
Sa svečane sjednice Dan opštine Tivat

Najvažniji dio Tivta su ljudi, a mladi i talentovani Tivćani njegova su budućnost. Zato smo dužni da stvaramo nove šanse, da obezbjedimo uslove i učinimo sve da naši mladi ljudi ne odlaze, već da požele da ostanu ovdje i da grade svoj život i uspješne profesionalne karijere u lokalnoj zajednici.

Poručio je to gradonačelnik Tivta Željkom Komnenović (NP) danas na svečanoj sjednici Skupštine Opštine, upriličenoj povodom 21.novembra – Dana Opštine Tivat. Svečanosti su prisustvovali brojne zvanice iz političkog, privrednog i kulturnog života Tivta i Crne Gore, članovi diplomnatskog kora, delegacije prihateljskih gradova iz Srbije, Sjeverne Makedonije ži Bosne i Hercegovine, čelniciu Mornarice VCG, kao i vjerski velikodostojnici iz Mitropolije crnogorsko-primorske, Kotorske biskupije i Islamske zajednice za Boku Kotorsku i Budvu.

Sa svečane sjednice Dan opštine Tivat

Obraćajajući se okupljeniuma u velikoj dvorani Centra za kulturu Tivat, gradonačenik Komnenović je podsjetio na 21.novembar 1944. kada su jedinice Druge dalmatinske brigade i Prve bokeljske bridage NOVJ, oslobodile Tivat od fašista u Drugom svjetskom ratu.

Dan Opštine Tivat
21.novembar 2022.

“Slavimo tekovine veličanstvene pobjede nad fašizmom u II svjetskom ratu, i sve hrabre borce koji su za slobodu i domovinu dali živote.„Sloboda znači odgovornost, zato većina ljudi pred njom i strahuje“ kazao je nobelovac Bernard Šo. Naša odgovornost jeste da tu izvojevanu, dragocjenu slobodu danas koristimo radeći najbolje što možemo, za dobrobit generacija koje dolaze. Današnja svečanost prilika je i da se kratko osvrnemo na naš rad između dva praznika i da kao odgovorno rukovodstvo položimo račune građanima. Uz brojne izazove, i u neizvjesnom zdravstvenom, ekonomskom i političkom ambijentu na lokalnom, ali i globalnom nivou, Tivat je u prethodnih godinu dana doživio i potpuni finansijski oporavak sa ostvarenim rekordnim prihodima, uspješnu turističku sezonu, veliki broj gostiju i manifestacija nakon dvogodišnjeg zastoja, a mi smo nastavili sa transparentnim radom i odlučnu borbu za javni interes i društveno odgovorno djelovanje.”- kazao je Komnenović nabrajajući kao uspjehe njegove administracije izvlačenje grada iz minusa od 4 miliona eura i dovođenje do aktuelnogn plusa od 9,5 miliona eura u gradskoj kasi, vraćanje zaostalih neizmirenih obaveza, ulaganje od 2,5 miliona eura u lokalnu infrastrukturu tokom proteklih 12 mjeseci, kao i značajno veća izdvajanja za mlade, sport, socijalan davanja, podršku prerduzetništvu i pomoć raznim institucijama poput školstva i zdravstva, akoje bi se trebale finansirati sa državnog nivoa.

Dan opštine Tivat

“Projektovani budžet za 2023. godinu u iznosu od 24 miliona eura – sa kapitalnim dijelom od čak 14 miliona eura, podaci su koji jasno govore o kvalitetu našeg dosadašnjeg rada. A pred nama je još mnogo posla i očekuju nas brojna ulaganja. Naš cilj i prioritet je završetak svih tekućih kapitalnih projekata – saobraćajnice MR2, šetališta Belani i Lungo Mare u Krašićima, saobraćajnice Cacovo, ali i izgradnja nove, nedostajuće infrastrukture. Nastavićemo i sa velikim ulaganjima u sportsku infrastrukturu, a među prioritetima svakako je opremanje glavnog stadiona Arsenala i igranje prvoligaških utakmica u Tivtu.

Dan Opštine Tivat
21.novembar 2022.

Opština Tivat u narednom periodu još će snažnije podržati kulturu, i samo za programske aktivnosti javnih ustanova kulture u 2023. opredjeliti 642 hiljade eura – 80% više u odnosu na ovu godinu. Veliki budžet predviđa i veća izdvajanja za sve važne oblasti i aktivnosti, pa tu neće biti izostavljena ni socijalna davanja, podrška mladima i institucijama, ni NVO sektor.”- istakao je gradonačelnik koji je na svečanoj sjednici, uručio i stzudentske nagrade ovogodišnjim najboljim tivatskim studentima – Anđeli Nikolić, Biljani Jevtić, Bobani Tešić i Filipu Stanišiću.

Prisustne je pozdravio i Goran Sindik, predsjednik Odbora povjerenika Opšttine Tivat koji u tom gradu do konstituisanja novog, mijenja raspušteni bivši lokalni parlament.

Dan opštine Tivat

“U skladu sa aktuelnim neverama našeg političkog i privrednog života, i još bitnije opšte moralne krize u društvu, pozvao bi sve da se okrenemo univerzalnim vrijednostima znanja, rada i pristojnosti, takođe i boljeg razumjevanja među nama i tolerancije na različitosti koje ustvari i ne postoje, već su uvijek bile bogatstvo Tivta i Boke Kotorske. Sve navedeno je obrazac koji istorijski i kulturološki prati naš grad vjekovima, i našu Boku Kotorsku kao regiju izuzetne svjetske baštine, sa utisnutim neprolaznim vrijednostima stečenim znanjem, radom, međuvjerskim i međunacionalnim skladom.”- istakao je Sindik.

Dan Opštine Tivat
21.novembar 2022.

U skladu sa tradicijom, obilježavanja Dana Opštine Tivat juče je počelo ceremonijom polaganja vijenaca na spomenik Palim borcima, a potom su gradski čelnici predali državnu i zastavu grada pripadnicima tivatske podružnice Bokeljske mornarice koji su u pratnji gradske muzike i mažoretki profedilovali ulicama Tivta do gradske rive Pine. Ovdje je smotru počasnog odreda mornara i oficira u odorama te drevne, više od 12.vjekova stare organizacije, obavio potpredsjednik Opštine Tivat Goran Božović, nakon čega su pripadnici Bokelsjke mornarice ispalili počansi plotun iz starih pušaka-kremenjača, te odigrali tradicionalno kolo.

Regent Porto Montenegro poziva na Božićni bazar

0
Regent Porto Montenegro poziva na Božićni bazar
Božićni bazar

Menadžment hotela Regent Porto Montenegro poziva sve zainteresovane kreativce, male proizvođače umjetnika, ART udruženja i entuzijaste da se prijave za učešće na tradicionalnom prazničnom Bazaru, do kraja radnog dana 28.novembra emailom na adresu ena.dautovic@regenthotels.com .

Osmi po redu Božićni bazar hotela Regent će se održati dva vikenda u decembru (17. i 18.  | 24.  i 25. decembra) od 12.00 do 16.00 časova pod arkadama restorana Gourmet Corner ili u slučaju nepovoljnog vremena na terasi Murano restorana.

„Prijava treba da sadrži kratak opis proizvoda, kratak opis dosadašnjeg rada ponuđača i jednu do pet fotografija proizvoda ili web prezentaciju proizvoda. Menadžment hotela zadržava puno pravo izbora optimalnog ponuđača koji će biti biran po kvalitetu proizvoda i  kreativnosti vizuelnog identiteta. U cilju utvrđivanja kvaliteta proizvoda, menadžment će takođe uputiti poziv izabranim ponuđačima da dostave uzorke proizvoda na uvid u prijavnom roku. Prijave je potrebno dostaviti do 28.novembra a izabrani ponuđači biće informisani o učešću do 05. decembra 2022. godine“, istakli su iz menadžmenta hotela Regent.

Kategorije u kojima će se birati ponuđači su nakit, božićne i novogodišnje dekoracije, maslinovo ulje, proizvodi od maslina i maslinovog drveta, domaći gastronomski proizvodi (sirupi, džemovi, slatka), ručni radovi i suveniri i ukrasni dodaci kreirani u duhu Božića.

Sektor hrane i pića hotela Regent Porto Montenegro predstaviće se prazničnim delicijama: tradicionalnim božićnim kolačima, priganicama, toplom čokoladom, kuvanim vinom, kuvanom rakijom sa medom, čajevima i drugim toplim napitcima te slanim delikatesama poput potaža od bundeve, kobasicama i prženim giricama.

Ova već tradicionalna manifestacija predstavlja idealnu priliku za izbor unikatnog poklona za svoje najdraže.

Dan opštine Kotor 21. novembar

0
Dan opštine Kotor 21. novembar
Kotor – Panorama foto Zoran Nikolić

U okviru proslave Dana opštine Kotor, Gradska muzika je po tradiciji ovoga jutra u 8 sati obišla trgove i ulice.

Prijem članova Gradske muzike i Bokeljske mornarice predviđen je za 8 i 30, odnosno za 9 sati i 30 minuta. U 10 sati biće položen vijenac na spomenik palim borcima u Risnu.

Svečani raport i predaja zastave Bokeljske mornarice ispred zgrade Opštine Kotor biće u 11 sati i 15 minuta, a u 11 i 30 u Parku slobode biće položen vijenac na spomenik palim borcima.

Kolo Bokeljske mornarice biće odigrano na Trgu od oružja u 12 sati, a svečana sjednica Skupštine Opštine Kotor zakazana je za 13 sati u sali kotorskog Kulturnog centra “Nikola Đurković”.

Preporuke za čitanje iz Knjižare So

0
Preporuke za čitanje iz Knjižare So
Knjižara SO – Herceg Novi

U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, kosmologije, filozofije i knjiga za djecu.

Dobar dan, tugo kultni je roman Fransoaz Sagan prodat u više od pet miliona primjeraka. Veličanstvena vila, vrelo ljeto, a Mediteran tako blizu. Sesli ima sedamnaest godina. U životnoj je dobi kad poljupci i sastanci predstavljaju ljubav. Njen otac, udovac, uživa u prolaznim i nevažnim odnosima. Zabavljaju se, srećni su i niko im ne treba. Taj divni nered narušiće posjeta prefinjenje, uravnotežene i inteligentne žene. U sjecni mirišljavih četinara naslućuje se surova igra. Dobar dan, tugo i danas se, nakon više od pola vijeka od objavljivanja prodaje u velikim tiražima i osvaja srca miliona čitalaca širom svijeta. Izdavač je Laguna.

Matriksa je roman autorke Loren Grof. Marija je nespretna djevojka divovskog stasa. Otjerana je sa anžujskog dvora i poslata da bude nastojnica zabačene opatije. Navikla na slobodu i udobnost, zatečena je surovošću novog života. Čežnju za porodicom, rodnom zemljom i mladalačkim strastima, međutim, brzo zamjenjuje odanošću sestrama, uvjerenjima u svoje božanske vizije i odlučnom namjerom da žene koje štiti povede odvažnim novom putem. Roman je zasnovan na liku Marije od Francuske, prve francuske pjesnikinje, i dirljivo svjedoči šta sve žene mogu da postignu kada ih okolnosti na to privole. Izdavač je Booka.

Đavolski dobar bluz roman je Ivana Nešića. Džimi Dikson je povučeni tinejdžer koji živi skromno sa samohranom majkom. Svakodnevno ga maltretira lokalna družina koju predvodi nasilnik zvani Kameni. Džimi utjehu nalazi u sviranju gitare čemu ga podučava neobični bluzer Džerom. Njegov muzički napredak budno prati i tajanstvena komšinica Bibop Mama, u čijoj se kući neprestano vrti jedna te ista pjesma iz samo njoj znanih razloga. Kada se u cijelu priču uplete i misteoriozni Iluzionista, talentovani momak započeće putovanje koje će se završiti faustovskom dilemom. Izdavač je Laguna.

Zagoreli šećer roman je Avni Doši. U mladosti Tara je bila buntovna i nemarna. Napustila je brak bez ljubavi. Bila je prosjakinja, a zatim je provela godine jureći razbarušenog umjetnika beskućnika, sve sa Antarom, ćerkom koju je zapostavljala i zlostavljala. Sad kad Tara počinje da zaboravlja, njena odrasla ćerka se suočava s tim da treba da brine o ženi koja se nikada nije starala o njoj. Vješto se krećući između Indije 80-ih godina prošlog vijeka i sadašnjeg doba Avni Doši raspetljava čvor sjećanja koji veže majku i ćerku. Britak i vispren, Zagoreli šećer je roman o ljubavi, izdaji i varljivosti sjećanja. Izdavač je Booka.

Kosmos Karla Segana primamljiva je, domišljata i izuzetno dobro napisana knjiga. Otkrili smo da je svemir toliko star i toliko veliki da na prvi pogled sve ljudsko djeluje beznačajno. Pomoću nauke dokučili smo ne samo to da je veličanstven i čaroban već i da je dostupan ljudskoj spoznaji. Pitanja o postanku svijeta i o sudbini svemira pobuđuju zanimanje i znatiželju ogromnog broja ljudi. Ova je knjiga pokušaj da se opišu zamisli metode i radosti nauke. Izdavač je Vulkan.

In vino veritas Serena Kjerkegora pandan je Platonovoj Gozbi i jedno je od Kjerkegorovih napopularnijih djela. Pet je učesnika gozbe: Johanes Zavodnik, Viktor Eremita, Konstanstin Konstatinus, Modni krojač i Mladi čovjek. Svaki iz svog ugla govori o ljubavi, ženama, braku. Kjerkegor kao i u ostalim svojim djelima odbacuje robovanje logici. Rečenica koju je stavio kao moto u ovoj knjizi dovoljno govori, a ona glasi: „Djela su ogledala: ako u njega pogleda majmun, iz njega ne može gledati apostol. Izdavač je Lom.

Priče o čudesnim mitskim bićima knjiga je koju nam je prepričala Stefanija Leonardi a ilustrovala Izabela Čeravolo. Upoznaćemo se sa nevjerovatnim čudovištima i drevnim bićima iz mitova i legendi naroda širom svijeta. Unutar njegnih korica očekuju nas naslovi: Žar pticaSfingina zagonetkaVaršavski baziliskBarong i RangdaElene i jednorogFenrir u lancimaZmajski biserJason i zlatno runoRuđero i hipogrif. Priče su zasnovane na ruskim bajkama, grčkim i nordijskim mitovima, poljskim i kineskim legendama, a jedna potiče čak iz kulture naroda sa ostrva Bali. Izdavač je Laguna.

*

Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.

U Dubrovniku 600 južnokorejskih gostiju i influencera

0
U Dubrovniku 600 južnokorejskih gostiju i influencera
Dubrovnik foto Boka News

U organizaciji Unilinea, vodeće destinacijske menadžment kompanije u Hrvatskoj i regiji, Dubrovnik je posljednjih dana posjetilo više od 600 najuspješnijih prodajnih predstavnika kompanije iz Južne Koreje.

Program ovog ekskluzivnog Incentive putovanja pod nazivom Romantic Croatia, Diamond Invitation obuhvatio je najbolju ponudu hrvatske gastronomije, kulture i tradicije, a ovo je još jedna potvrda da je Dubrovnik na južnokorejskom tržištu prepoznat kao premium destinacija.

”Incentive putovanja iznimno su važna za hrvatski turizam, a dolazak grupe južnokorejskih turista odličan je znak za nadolazeću predsezonu, kako za Dubrovnik, tako i za cijelu Hrvatsku. Od pojave pandemije koronavirusa, gosti iz ovog dijela svijeta nisu posjećivali Hrvatsku, međutim ovog ljeta su u našu zemlju počeli stizati prvi turisti iz Južne Koreje, koji su našu zemlju prepoznali kao iznimno sigurnu destinaciju. Interesa za putovanja u Hrvatsku sve je više, a posebno za ovu vrstu turističke ponude.”, izjavila je Martina Tomić, voditeljica prodaje u Unilineu.

Među gostima koji su u Dubrovnik sletjeli Korean Air privatnim charterom bili su i deseci južnokorejskih influencera, koji će promoviranjem Hrvatske na društvenim mrežama, zasigurno potaknuti dodatni interes gostiju iz Južne Koreje. Gosti iz Južne Koreje destinaciju biraju prema lifestyleu i kulturi, a Hrvatsku su prepoznali kao iznimno sigurnu destinaciju, vrhunske gastronomske i kulturne ponude.

Podaci iz razdoblja prije pandemije su pokazivali koliko je važno emitivno tržište Južna Koreja. Prije pandemije, 2019.godine, u Hrvatsku je došlo više od 400.000 turista iz Južne Koreje, koji su ostvarili preko 511.000 noćenja.

Ukrajinu čeka jedna od najgorih zima u posljednjih pola stoljeća

0
Ukrajinu čeka jedna od najgorih zima u posljednjih pola stoljeća
Ukrajina – foto EPA

Bit će to jedna od najgorih zima u Ukrajini. Da je koji slučajem neko drugo vrijeme, djeca bi se uživala u snježnim radostima, u prvom snijegu, i oko trgova, ispred zgrada i na igralištima uživali u prvom ovogodišnjem snijegu. Stariji ljudi klince bi častili i ugrijali tradicionalnim pecivima, tek ispečenim u vrućem ulju.

No ova zima mogla bi biti najbrutalnija u posljednjih 50 godina, budući da Rusi, u pokušaju da dođu do pregovora, masovnim udarima uništavaju energetsku infrastrukturu Ukrajine i tako ostavljaju milijune ljudi bez struje, vode i grijanja, piše Jutarnji list.

Guardian u velikoj reportaži navodi kako stanovnici gradova koji su najbliže bojišnici, tako i u gradovima koje je Ukrajina nedavno oslobodila od ruske okupacije, zbog toga jedva sklapaju kraj s krajem.

– Već sam počela koristiti ‘burzhuiku‘, kaže Kateryna Sliusarchuk, 71 – godišnja stanovnica Hersona, misleći na ukrajinsku tradicionalnu domaću zavarenu metalnu peć, dok su temperature u Hersonu padale blizu nule.

– Naravno, svaki dan ću morati mahati rukama i tražiti drva da se zaštitim od hladnoće. A to neće biti lako u mojim godinama – kaže.

Njeni sumještani nakon oslobođenja već su počeli skupljati drva za ogrjev, no u tome imaju velikih problema.

Naime, u razorenoj zemlji, mnoga područja puna su mina, spojenih žica i neeksplodiranih granata, zbog čega su i ukrajinske vlasti upozorile građane da ne idu u šumu bez konzultacija s vojskom. No mnogima ne preostaje ništa drugo nego riskirati.

Ako ih mina ne ubije, hladnoća bi mogla, piše Guardian.

Na problem nestanka struje i grijanja prošlog tjedna upozorila je i Svjetska zdravstvena organizacija koja je navela kako bi „uništavanje kuća i nedostatak pristupa gorivu ili električnoj energiji zbog oštećene infrastrukture moglo postati pitanje života ili smrti.”

Dok ljudi koji žive u kućama u Hersonu mogu ložiti drva – ako ih mogu nabaviti – oni koji žive u stanovima često se oslanjaju na stare sovjetske centralizirane sustave grijanja. Rusi su bombardirali mnoge termoelektrane u zemlji, koje su pumpale toplu vodu u radijatore stanova.

Olesia Kokorina, 60, živi na osmom katu sivog bloka iz sovjetske ere na periferiji Hersona. Kao i mnogi, ona živi bez svjetla, vode i struje.

– Teško je nositi vodu uz stepenice do vrha zgrade, rekla je za Observer.

Iz stana ne želi otići jer se boji pljački. Nada se da će taj problem uskoro biti riješen jer temperature preko noći padaju debelo ispod ništice.

Dok Kokorina govori, u daljini se čuje pucnjava. Linija bojišnice udaljena je manje od jedne milje i teške borbe se nastavljaju. Stanovnici znaju da budućnost grada ovisi o bitki koja je u tijeku s druge strane Dnjepra: druga elektrana u regiji je tamo, na teritoriju pod kontrolom Rusije i ne radi.. Sve dok su u rukama Moskve, daleke su nade za ponovno uspostavljanje struje, grijanja i vode u gradu.

– Nema vode ni plina, kaže Iryna Gololobova koja je navela kako su lokalne vlasti obećale da će im uključiti grijanje čim budu mogli, na nekoliko sati.

– Bolje išta nego ništa – kaže.

Ali nadolazeća hladnoća nije problem samo za stanovnike. Velike probleme stvara i Ukrajincima koji su na bojištu. U vjetrovitim stepama Donbasa temperature mogu pasti i do -30°C.

Prema američkim dužnosnicima, odluka Kremlja da se povuku iz Hersona, djelomično se temeljila na zabrinutosti da će njegovi vojnici “biti odsječeni od opskrbe s početkom zime”.

Ukrajinska vojska priopćila je pak da su njihovi vojnici dobili vreće za spavanje koje bi trebale biti dobre na -30°C te posebno donje rublje i “taktičke čarape” kako bi im pomogli da izbjegnu stopalo u rovovima – oštećenje uzrokovano dugotrajnim izlaganjem vlazi i hladnoći što je bilo uobičajeno tijekom prvog svjetskog rata.

Bod po bod do umjetničkog djela – NVO Mare Mare organizuje radionice veza 

0
Bod po bod do umjetničkog djela – NVO Mare Mare organizuje radionice veza 
Radionica veza

Malo je poznato da se crnogorsko ime u svijetu veže i za određenu vrstu veza, koja je karakteristična za podneblje naše zemlje

Iz želje da ukrase svakodnevnu, a posebno svečanu odjeću ljudi su iglom i koncem vezli i stvarali neobične, ali često i prepoznatljive oblike cvijeća, drveća i drugih prizora iz prirode . Vezom se ukrašavao kućni tekstil koji je u često oskudne domove, unosio boju i vedrinu. Vezom su ukrašavane jastučnice, peškiri, stolnjaci i čaršavi, a zatim muške i ženske košulje, , ženske marame i kecelje.

Istorija veza seže čak do Antike, još su stari Asirci, Egipćani, Rimljani i Grci svoju odeću ukrašavali vezom koji  je bio jako cijenjen, a u Vizantiji se  vezivao  za više slojeve društva. To se smatralo umjetnošću kojom su se profesionalno bavile vezilje i majstori u okviru crkve ili na dvorovima. Vez svilom i zlatnom i srebrnom žicom dovedeni  su do viskog nivoa i uglavnom povezivani sa imućnijim stanovništvom i sveštenstvom.

NVO Mare Mare koja kroz svoj projekat “Stari zanati čuvari kulturne baštine “ ovog mjeseca organizuje radionice veza.  Učesnice  uče ili usavršavaju   vještine veza, što je i jedan od načina da se od zaborava sačuva ovaj zanat i da mu se udahne novi život. Planirano je da se vezom  ukrase  vrećice, torbe I book markers .

U literaturi je zabilježeno da se vez u Crnoj Gori razvio u 17. vijeku i jedan je  od najstarijih zanata iz domaće radinosti.

U našim krajevima devojčice su  od ranog uzrasta učile kako da vezu. Vezom su ukrašavani mnogi predmeti, ali su najljepšu primjenu našli na narodnoj nošnji. Pored toga što je bio ukras, vez je bio pokazatelj društvenog statusa, materijalnog stanja, uzrasta, regionalne i nacionalne pripadnosti.

Radionica veza

Malo je poznato da se crnogorsko ime u svijetu veže i za određenu vrstu veza, koja je karakteristična za podneblje Crne Gore. U engleskom jeziku se naziva Montenegrin Stitch ili Montenegrin Cross Stitch.

Projekat „Stari zanati čuvari kulturne baštine” implementira se u sklopu Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD)2, koji finansira Evropska unija, a koji sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). U Crnoj Gori ReLOaD2 realizuje se u partnerstvu sa 15 lokalnih samouprava, podijeljenih u pet klastera među kojima je „Coastal Mates” koji čine opštine Herceg Novi, Kotor, Tivat i Budva.

Kontakt osoba Dubravka Raičević  maremare541@gmail.com

Našli podmornicu koja je potonula u Drugom svjetskom ratu: Odigrala je važnu ulogu tokom drame u Boki Kotorskoj

0
Našli podmornicu koja je potonula u Drugom svjetskom ratu: Odigrala je važnu ulogu tokom drame u Boki Kotorskoj
Podmornica Regent

Podmornica Regent potonula je 18. travnja 1943. godine kad je naletjela na minu u blizini grada Monopolija


Pripadnici talijanske nautičke udruge Lega Navale pronašli su uz obalu u blizini mjesta Villanova di Ostuni na talijanskoj obali Jadrana olupinu za koju se smatra da su ostaci britanske podmornice HMS Regent koja je potonula prije 80 godina.

– Ova olupina leži na dubini od 75 metara i okrenuta je naglavce. Kada smo stigli do nje, u prvom trenutku bilo je teško shvatiti da je riječ o Regentu. Ali ako proučite trup, sastav čelika, krmu i pramac, uviđa se da je riječ o britanskom dizajnu – izjavio je za Daily Mail Fabio Bisciotti, čiji je ronilački tim pronašao olupinu.

Glasnogovornik britanske Kraljevske mornarice rekao je da još ne mogu potvrditi otkriće jer je olupina okrenuta naopako i zbog činjenice da su ključni dijelovi zakopani u morskom dnu. Međutim, dodao je da bi se moglo potvrditi da je to olupina broda HMS Regent kada se pojave dodatne informacije.

Podmornica Regent porinuta je u more 1930. godine, a potonula je 18. travnja 1943. godine kad je naletjela na minu u blizini grada Monopolija u jugoistočnoj talijanskoj regiji Apulija.

Tekst iz pera S. Lukovića iz naše arhive Čudna epizoda u Boki prije 75 godina – „Regent“ u čeljustima neprijatelja

Otvorena izložba povodom 50. godišnjice tivatske podružnice Bokeljske mornarice (VIDEO)

0

U sklopu manifestacije „Novembarski dani“,  u Muzeju i galeriji Tivat u nedjelju je otvorena izložba fotografija „50 godina podružnice Bokeljske mornarice u Tivtu“.

Kako je bilo na otvaranju pogledajte u našem video zapisu.

Posjetioci su pored fotografija, bili u prilici vidjeti tradicionalnu nošnju, ali i tradicionalno i originalno oružje, koje i samo predstavlja značajan dio nošnje Bokeljske mornarice.

Na otvaranju su govorili direktorica JU Muzej i galerija Tivat Danijela Đukić, predsjednik Bokeljske mornarice Podružnice Tivat Marjan Ribica i autor izložbe Neven Staničić.

Izložbu je otvorio Željko Komnenović, predsjednik Opštine Tivat.

Otvaranjem izložbe posvećene 50.godišnjici tivatske podružnice Bokeljske mornarice, JU Muzej i galerija Tivat započinje realizaciju projekta pod nazivom „Zaštita nematerijalnog kulturnog nasljeđa kroz učenje“. U sklopu ovog projekta ova JU će prirediti niz aktivnosti (radionice, izložbe, konferencija i zbornik radova), koje će se sprovoditi do 17. oktobra naredne godine.

Crnogorske rukometašice bronzane na EP

0
Crnogorske rukometašice bronzane na EP
Zlatne-lavice – foto RSCG

Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore osvojila je bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu.

Crnogorske rukometašice savladale su večeras u Ljubljani, u meču za treće mjesto, nakon produžetaka selekciju Francuske 27:25.

Utakmica je u regularnom toku završena neriješeno 22:22 (13:12).

Crna Gora je bila na pragu pobjede i u regularnom toku, ali je greškom u samom finišu dozvolila rivalu da izjednači i izbori produžetke.

To je crnogorskim rukometašicama druga medalja na šampionatima Evrope, nakon što su 2012. godine bile zlatne.

Izabranice selektorke Bojane Popović opravdale su nadimak Zlatne lavice, odigrale herojski i pokazale da se čuda dešavaju kada se u njih vjeruje.

Pobijedile su umor, oslabljenu i onako skraćenu rotaciju neigranjem Milene Raičević i srušile dvostrukog uzastopnog olimpjskog šampiona.

Duel u Stožicama nije ličio na prvi međusobni u Skoplju, Crna Gora je vodila od starta, u 17. minutu prvi put stekla prednost od dva gola (8:6),
u 22. bilo je (10:8), a minut kasnije 11:9.

Francuska je sa tri vezana pogotka napravila preokret i povela 12:11, ali samo na kratko jer je Crna Gora ponovo došla do prednosti koje je na poluvremenu iznosilo 13:12.

U 37. minutu Crna Gora je, nakon tri vezana gola i odličnih odbrana Marte Batrinović, prvi put stekla tri gola prednosti (16:13).

Vodila je i 18:15 i 20:17 u 50. minutu i imala priliku da prednost učini ubjedljivijom.

Francuska je sa četiri vezana pogotka napravila preokret i povela 21:20 u 57. minuta.

Kapitenka Jovanka Radičević je, na dva i po minuta prije kraja, realizovala sedmerac i iznednačila na 21:21, a Đurđina Jauković ponovo dovela Crnu Goru u vođstvo.

Crna Gora je, nakon što Francuska nije realizovala napad imala loptu i posljednji napad, ali nije uspjela da zadrži loptu do kraja.

Na dvije sekundi prije kraja Itana Grbić je zbog prekršaja dobila crveni karton, što automatski znači i sedmerac za rivala koji je realizovala Zadi i izborila produžetke.

Crna Gora je i u produžecima bila bolja, tri i po minuta prije kraja stekla je dva gola prednosti (25:23), koliko je bilo i u 69. minutu (26:24).

Radičević je u oproštajnom meču od crnogorskog dresa postigla šest, koliko i Đurđina Jauković, a po četiri Itana Grbić i Matea Pletikosić.

Crnogorske rukometašice bronzano odličje osvojile su sa pet pobjeda i tri poraza.

Prvu fazu takmičenja, u grupi u Podgorici, završile su sa maksimalnim učinkom, nakon pobjeda protiv Španije 30:23, Njemačke 29:25 i Poljske 26:23.

Slavile su i protiv Rumunije, u glavnoj rundi, 35:34, dok su poražene od Francuske 27:19 i Holandije, u meču bez rezultatskog značaja, 42:25. U polufinalu izgubile su od Danske 27:23.

Rukometašice Norveške osvojile su titulu prvaka Evrope.

Aktuelne svjetske šampionke su u večerašnjem finalu u Ljubljani savladale selekciju Danske 27:25.