Opština Herceg Novi će u 2022. godini podržati izdavanje pet knjiga lokalnih autora

0
Opština Herceg Novi će u 2022. godini podržati izdavanje pet knjiga lokalnih autora
Herceg Novi – TO HN – foto Vuk Ilić

Planiranim budžetskim sredstvima za izdavačku djelatnost Opština Herceg Novi će ove godine podržati pet projekata, obavještavaju iz Sekretarijata za kulturu i obrazovanje.

Komisija za raspodjelu sredstava za izdavačku djelatnost je većinom glasova predložila Sekretarijatu da finansijski podrži sledeće izdavačke projekte: knjiga „Topaljsko hercegnovska komunitad“ Gorana Komara, „Tajne zdravlja“ Petra Ratkovića, „Tiha knjiga“ Dubravke Raičević, „Priče (2) – Rukoveti iz kruševičkih crkvenih matičnih knjiga“ Milana Milanovića i „Ilustrovana zbirka novogodišnjih dramoleta za porodično i školsko pozorište“ autora Dejana Đonovića.

„Kroz dodjelu sredstava za sufinansiranje izdavačke djelatnosti Opština Herceg Novi u kontinuitetu pruža podršku autorima za djela koja su od značaja za naš grad. Kriterijumi za odabir projekata su kvalitet materijala i reference autora, doprinos razvoju kulture i očuvanju lokalnih tradicija i nasljeđa, kao i afirmacija lokalnog stvaralaštva“, ističe sekretarka za kulturu i obrazovanje, Ana Zambelić Pištalo.

Ovogodišnja odluka je donijeta nakon raspisanog javnog konkursa na koji je stiglo 12 prijava, a predloge je analizirala Komisija u sastavu: Vitka Vujnović (predsjednica), Vladimir Roganović, Marija Crnić-Pejović, Vuk Vuković i Ksenija Matović.

Obrazlažući značaj odabranih projekata, Komisija za raspodjelu sredstava za izdavačku djelatnost navela je da je djelo Gorana Komara „vrijedan dokument naše prošlosti, posebno za istoričare i istoričare srpskog jezika i pisma“, a knjiga fitoterapeuta Petra Ratkovića „važna studija i tema kojom se ozbiljno bavi mali broj autora, a čije objavljivanje bi značajno doprinijelo promociji raznolikosti bogatstava koje pruža Orjen“.

Navode da je projekat Dubravke Raičević interaktivan i „razvija naviku kontakta i upoznavanja djece sa knjigom kao medijem“, knjiga Milana Milanovića sadrži vrijednu dokumentarnu građu iz koje „izrasta prava posveta narodnoj mudrosti i svim bojama življenja mještana Kruševica“, a ilustrovana zbirka Dejana Đonovića osmišljena je „sa ciljem podsticanja tzv. porodičnog stvaralaštva i prilagođena kućnim uslovima u kojima uloge mogu biti dodijeljene i djeci i odraslima“.

Komisija je napomenula da pažnju zavrijeđuju još dva projekta, kojima je potrebna dopuna kako bi bili kandidati za podršku: „Hramovi i vijekovi Luštice“ autora Nikole Urdešića i „KUD Ilija Kišić Zelenika“ Neđeljka Kočetanovića.

Podsjećanje, da se ne ponovi – četrdeset tri godine od razornog zemljotresa u Crnoj Gori

0

Prije četrdeset tri godine, 15. aprila 1979. područje crnogorskog primorja pogodio je snažan zemljotres. Da se prisjetimo, neponovilo se…

Zemljotres 15. aprila 1979. godine u 7 sati 19m sa magnitudom 7.0 jedinica Rihterove skale izazvao je katastrofalna razaranja sa intenzitetom od IX stepeni Merkalijeve skale na cijelom Crnogorskom primorju, na dužini od preko 100 km.

Epicentar zemljotresa je bio u Jadranskom moru, između Ulcinja i Bara, na udaljenosti od 15 km od obale.

Zemljotres je ugasio mnoge živote, mnogima promjenio život, ostali su bez domova, promjenio izgled obale…

U ovom zemljotresu 101 osoba je izgubila život u Crnoj Gori i 35 u Albaniji. Stradali su gradovi: Ulcinj, Bar, Petrovac, Budva, Tivat, Kotor, Risan i Herceg Novi, a razoreno je 250 naselja. Uništen je ogroman dio modernih hotelskih kapaciteta u regionu, oštećena su 53 zdravstvena objekta, 570 objekata socijalne i dječije zaštite, 240 školskih objekata. Posebno su stradali kulturno-istorijski spomenici (manastiri, crkve, muzeji, arhivi), koji su koncentrisani uglavnom u najugroženijem primorskom pojasu.

Sveti Ivan Bogišići – Foto Anton Marković Gula

Velike štete su bile na putnoj mreži – oštećeno je oko 350 km magistralnih i 200 km regionalnih puteva, pojavila su se klizišta i odroni.

Do kraja 1979. godine registrovano je 90 jakih naknadnih zemljotresa, sa magnitudom većom ili jednakom 4.0, preko 100 zemljotresa sa magnitudom 3.5 – 4.0, kao i skoro 10.000 slabijih potresa.

Tada je iskazana ogromna solidarnost svih građana SFRJ, kao i međunarodne zajednice. kroz pomoć koju je Crna Gora dobila.

Zelenskij zahvalio Ukrajincima za 50 dana otpora

0
Zelenskij zahvalio Ukrajincima za 50 dana otpora
Ukrajina foto EPA

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zahvalio je ukrajinskom narodu za 50 dana otpora brutalnom napadu susjedne Rusije.

“Zahvaljujući Bogu, ukrajinskim oružanim snagama i našem narodu – obranili smo većinu svoje zemlje”, rekao je Zelenskij u dnevnoj video poruci objavljenoj na Telegramu u četvrtak kasno navečer. “Pedeset dana naše obrane je postignuće. Postignuće milijuna Ukrajinaca”, dodao je Zelenskij.

Predsjednik je također rekao da se prisjeća prvih dana ruske invazije na Ukrajinu. “Najblaže rečeno, nitko nije bio uvjeren da ćemo preživjeti”, rekao je. Mnogi su mu savjetovali da napusti zemlju, nastavio je Zelenskij. “Savjetovali su da se de facto predamo tiraniji”. Ali oni nisu poznavali Ukrajince i nisu znali kako su oni hrabri i koliko cijene slobodu, „da živimo kako želimo“.

Ukrajinski čelnik također je zahvalio svima koji podržavaju Ukrajinu.

Rekao je da je u 50 dana promijenio način na koji gleda mnoge političke lidere. Vidio je “veliku velikodušnost” među onima koji nisu bogati i odlučnost među onima koje drugi nisu shvaćali ozbiljno. Ali Zelenskij je također rekao da je vidio da se neki političari ponašaju kao da nemaju moć.

U Zadru najavljeno 155 dolazaka kruzera ove sezone nakon dvogodišnje pauze

0
U Zadru najavljeno 155 dolazaka kruzera ove sezone nakon dvogodišnje pauze
Zadar – Luka Gaženica – foto EPA

Optimistično je započela sezona uplovljavanja brodova na kružnim putovanjima u zadarsku luku Gaženica. V.d. ravnatelja Lučke uprave Zadar Đoni Štambuk zadovoljan je najavama „ticanja” kruzera za ovu godinu, koja bi mogla značiti početak oporavka nakon dvije sezone koje je „zaledila” epidemija koronavirusa, piše Zadarski.hr.

U srijedu je u luku Gaženica pristao veliki kruzer Aida dug 250 metara s njemačkog područja. Prije nekoliko dana stigla je i Azura, veliki brod od 289 metara i 115 tisuća tona koji je već doveo preko 2 hiljada putnika. Idućih dana pojavljuje se čitav raster brodova koji su Zadar ticali prošlih godina, ali i MSC i Costa kruzera kojih smo u prošlosti imali manje.

– Zapravo smo se otvorili svima. Nadamo se povratku kruzing turizma u Zadar, mada je teško nešto konkretnije reći s obzirom na rat u Ukrajini, nakon što smo prošli sve ovo s koronom. Kako situacija sad stoji, možemo biti vrlo optimistični za sezonu. Još uvijek imamo oko 155 ticanja za ovu godinu što je količina dolazaka na razini 2019. godine, pa možda čak i koje ticanje više. Ali što se tiče putnika ipak očekujemo manju popunjenost kapaciteta brodova, oko 60 do 65 posto, zbog korone i svih ograničenja koje imaju kompanije kao organizatori putovanja – ističe Štambuk.

Pretprošla 2020. godina završila je praktično „na nuli”, bilo je svega 714 putnika, godina 2021, nešto se malo popravila s 10 tisuća putnika i brodovima u tranzitu koji su ipak popravili prihode, ali ove se godine već očekuje više od 100 hiljada putnika, budu li se najave obistinile.

– Da su normalna vremena, ovaj broj brodova može bez problema dovesti 200 tisuća putnika. Mi smo sedam godina, od 2012. do 2019. godine imali veliki rast, tako da smo od 20 tisuća putnika narasli na 182 tisuća, s jako dobrim najavama za 2020. i 2021. godinu s čak 320 tisuća putnika u očekivanim dolascima u punom kapacitetu. Korona nam je sve to poništila i praktično nas „resetirala” na početak. Sad smo opet u borbi za nastavak, ali vjerujem da ćemo se u iduće dvije do tri godine, pod uvjetom normalnih okolnosti, vratiti na predpandemijske pozicije – ističe Štambuk.

Dolascima kruzera oživljava i ponuda izleta i obilazaka za turiste s brodova. Dosta se agencija aktiviralo nakon prisilne stanke. Vjerojatno niti za njih ova sezona neće biti na razini 2019. godine, ali se već vide pozitivni pomaci.

– Mislim da su svi željni povratka. I kruzing kompanije i svi mi kao servis na obali. Svi žele raditi i zaraditi i spremniji su nego što se moglo očekivati. U luci Gaženica sve funkcionira odlično, jedino se nadamo da će s koronom biti sve pod kontrolom i da rat u Ukrajini neće još više eskalirati u neke neviđene razmjere tako da poremeti značajan dio tržišta. „Pušemo i na hladno” jer bilo koji scenarij nije mogao predvidjeti pad putnika na nulu, kao što je to „pošlo za rukom” koronavirusu, pa čak niti ratne okolnosti – zaključuje v.d. ravnatelja Štambuk.

Počinje gradnja prve dionice auto-puta između Sarajeva i Beograda

0
Počinje gradnja prve dionice auto-puta između Sarajeva i Beograda
Autoput

Izgradnja auto-puta od Rače do Bijeljine krenuće do početka juna, kada su planirani prvi radovi i uvođenje izvođača, najavio je ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Nedeljko Ćorić.

U pitanju je prva dionica auto-puta koji će povezati Sarajevo i Beograd.

Ćorić je naveo da je na sastanku predstavnicima gradskih vlasti u Bijeljini dogovoreno da će svi pristupni putevi koji će se koristiti za izgranju auto-puta urediti u skladu s potrebama stanovništa, a da Gradska uprava neće morati da izdvaja sredstva za te lokacije.

Biznis info podsjeća da je auto-put od Rače (gradnica sa Srbijom) prvi dio auto-puta kroz BiH koji bi se dalje trebao nastaviti ka Brčkom, a potom račvati prema Banjaluci i Sarajevu.

Ranije je najavljeno da će put finansiranje gradnje auto-puta između glavnih gradova BiH i Srbije pomoći i Vlada Turske.

Mala podmornica P916 biće muzejski eksponat u Herceg Novom

Mala podmornica P916 biće muzejski eksponat u Herceg Novom
Podmornice P 916-i P 911 na Pristanu – foto S.L.

Vlada Crne Gore donijela je odluku o donaciji male podmornice oznake P916 i drugih sredstava Opštini Herceg Novi, na trajno korišćenje i bez novčane nadoknade.

Kako je navedeno u informaciji koja je usvojena na jučerašnjoj sjednici Vlade, Opština Herceg Novi se, kako bi očuvala pomorsku tradiciju i unaprijedila turističku ponudu grada, obratila Ministarstvu odbrane molbom za ustupanje male podmornice na trajno korišćenje bez novčane naknade. Opština bi snosila sve troškove preuzimanja i transporta do mjesta u gradu gdje bi podmornica bila postavljena kao muzejski eksponat.

– Polazeći od navedenih ciljeva Opštine, kao i sprečavanja daljeg propadanja podmornice i ostalih sredstava usljed vremenskih uticaja i izbjegavanja mogućnosti njihove prodaje kao sekundarne sirovine, a imajući u vidu i činjenicu da se radi o sredstvima koja se ne upotrebljavaju u Vojsci Crne Gore, a mogu poslužiti kao muzejski eksponati, Vlada je prihvatila Sporazum o donaciji i ovlastila ministarku odbrane Oliveru Injac da ga potpiše – stoji u Vladinom saopštenju.

U informaciji se navodi i da je riječ o jednoj od pet podmornica koje su u periodu od 1979. do 1988. godine izgrađene u brodogradilištu Split. Podmornice su klase 911, dužine 19,52, širina 2,70, visine 3,68, dubina ronjenja 105 i granične dubine 120 metara. Pogon je obezbijeđen preko dva elektromotora snage po 18 kW, a napajanje preko akumulatorskih baterija.

Podmornice ne posjeduju naoružanje, već je njihova osnovna namjena bila prevoz pomorskih diverzanata i transport morskih mina i diverzantskih bombi.

U informaciji se navodi i da je svih pet podmornica proglašeno suvišnim za potrebe Vojske Crne Gore, pa je Ministarstvo odbrane sprovelo je postupak prodaje viška naoružanja i vojne opreme. Podmornice klase 911 bile su ponuđene na prodaju putem četiri povjerljiva tendera, u periodu od maja 2007. do septembra 2008. godine, za koje nije bilo zainteresovanih kupaca.

Ministarstvo odbrane je jednu podmornicu ranije ustupilo Vojnom muzeju oružanih snaga Republike Slovenije na trajno korišćenje bez naknade, kao muzejski eksponat. Jedna podmornica ustupljena je i Ministarstvu odbrane Srbije.

Ministarstvo dobrane Crne Gore i Opština Herceg Novi 2017. godine potpisali su ugovor o donaciji ove podmornice, međutim došlo je do problema u njegovoj realizaciji, zbog čega je on raskinut.

Savremene tvrđave kulture: Boka, Trebinje, Novi Sad – Fond za Zapadni Balkan podržao projekat KotorArta

0
Savremene tvrđave kulture: Boka, Trebinje, Novi Sad – Fond za Zapadni Balkan podržao projekat KotorArta
KotorArt_WBF_dodjela nagrade

Uz podršku Fonda za Zapadni Balkan, Međunarodni festival KotorArt, u partnerstvu sa NGO Mostovi iz Trebinja i udruženjem Almašani iz Novog Sada, realizuje značajan regionalni projekat Savremene tvrđave kulture: Boka, Trebinje, Novi Sad.

Fond za Zapadni Balkan (Western Balkans Fund, WBF), jedinstvena je inicijativa nastala od strane Ministarstava spoljnih poslova šest regionalnih zemalja – WB6, koja ima misiju jačanja intenzivnije saradnje između zemalja Zapadnog Balkana u cilju njihove integracije u Evropsku Uniju. Na nedavnom pozivu WBF prijavljeno je preko 250 projekata, a odabrano svega 30, i to 5 projekata iz Crne Gore. Na nedavnoj ceremoniji u Tirani, nagrada za dodijeljen grant WBF uručena je Ratimiru Martinoviću, predsjedniku Fondacije Don Branko Sbutega, od strane Aleksisa Hupina, šef misije delegacije Evropske Unije u Albaniji.

Realizacijom projekta Savremene tvrđave kulture: Boka, Trebinje, Novi Sad Međunarodni festival KotorArt nastavlja uspješnu praksu društveno odgovornog poslovanja i preplitanja umjetnosti sa važnim društvenim temama, čime kontinuirano doprinosi javnom interesu i razvoju kulturnih vrijednosti crnogorskog društva.

Kroz istraživanje i analizu mogućnosti i izazova u velikoj mjeri zaboravljene i zanemarene austrougarske baštine u Bokokotorskom zalivu, Trebinju i Novom Sadu, projekat Savremene tvrđave kulture: Boka, Trebinje, Novi Sad u prvi plan stavlja važnost zaštite, valorizacije i održive upotrebe kulturnog naslijeđa, ističe njegove potencijale u pogledu održivog razvoja, ali i intenzivira nivo regionalne kulturne razmjene i saradnje.

WBF Award Ceremony

Aktivnosti projekta u Crnoj Gori biće realizovane kao dio KotorArt festivala, u okviru Pjace od filozofa, na tvrđavama Vrmac, Goražda i Trojica, a podrazumijevaju javne konferencije, koncerte i filmsku projekciju. Radujemo se što će publika u partnerskim gradovima imati prilike da pored konferencija i muzičkih programa prisustvuje i vođenim turama austrougarskih tvrđava i gastroheritološkim događajima. – izjavili su iz PR službe festivala KotorArt.

Projektne aktivnosti u Crnoj Gori realizovaće Fondacija Don Branko Sbutega u saradnji sa Ministarstvom odbrane Crne Gore, Ministarstvom odbrane Austrije i Ambasadom Austrije u Podgorici.

Međunarodni festival KotorArt je ovog ljeta planiran u periodu od 1. jula do 14. avgusta, pod pokroviteljstvom UNESCO-a, Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta i Opštine Kotor, uz podršku Evropske unije, brojnih ambasada u Crnoj Gori i drugih značajnih partnera i sponzora.

Katolički vjernici danas obilježavaju Veliki petak

0
Katolički vjernici danas obilježavaju Veliki petak
Katedrala Svetog Tripuna foto Boka News

Katolički vjernici danas obilježavaju Veliki petak, dan Isusove muke i smrti. Slavi se u Velikoj sedmici, a zajedno s Velikim četvrtkom, Velikom subotom i Uskrsom čini Vazmeno trodnevlje.

Prema hrišćanskom vjerovanju Isus Hrist je osuđen u četvrtak, razapet na krstu u petak, a uskrsnuo u nedjelju.

Veliki petak jedini je dan u godini u kojem nema euharistijskoga slavlja.

Ne zvone crkvena zvona, oltar je bez križa, oltarnika, svijeća ili cvijeća kako bi se što bolje istaknula Isusova muka i smrt.

Putin: Neprijateljske zemlje ne mogu bez ruskog plina

0
Putin: Neprijateljske zemlje ne mogu bez ruskog plina
Putin – foto EPA

Ruski predsjednik Vladimir Putin je danas rekao da “čak ni neprijateljske zemlje nisu uspjele prestati koristiti ruski plin”.

Ruski Gazprom je, podsjetimo, danas priopćio da uredno isporučuje plin Europi. U isto vrijeme na Zapadu su sve glasniji pozivi da se Europa riješi ovisnosti o ruskom plinu.

Putin je dodao da “postoje zastoji u isplatama za plin i naftu (nakon što je zatražio da tzv. neprijateljske zemlje za ruski plin plaćaju u rubljima, op.a.)”, pa dodao da su ruske plinske kompanije “odgovorni igrači” na svjetskom tržištu.

Optužio je Ameriku da svoj plin prodaje po višim cijenama od Rusije, pa dodao da su ruske isporuke plina “jeftine i stabilne”. Ustvrdio je da “Europa destabilizira energetsko tržište zabranama uvoza”, dodavši kako bi “Rusija trebala diverzificirati izvoz svojih energenata u Aziju”.

Pod sloganom „Nek živi ljubav“ u Budvi od 29. aprila počinju karnevalske svečanosti

0
Pod sloganom „Nek živi ljubav“ u Budvi od 29. aprila počinju karnevalske svečanosti
KARNEVAL BD

Krajem aprila i početkom maja već tradicionalno zažubore veselom grajom ulice i trgovi unutar i oko starog budvanskog grada. Vrijeme je za karneval! Nakon dvije godine tišine, vraćamo mu se opet u punom sjaju.

Turistička organizacija opštine Budva, u saradnji sa osnivačima karnevala – NVO „Feštađuni“ najavljuje Međunarodni turistički karneval koji će se, od 29. aprila do 2. maja, održati pod sloganom „Nek živi ljubav!“.

Fešte će početi 29. aprila kada će Feštađuni i njihovi prijatelji pozvati na karneval budvanske familije, prije svega starograđane, ali i ugostitelje i brojne goste Budve. Abrum je događaj koji se tradicionalno povezuje isključivo sa budvanskim karnevalom.

Velika karnevalska povorka, koja je ujedno i centralni događaj, sa više hiljada učesnika iz zemalja regiona i Evrope, prošetaće, predvođena Gradskom muzikom Budve, magistralom od glavne gradske pošte do Trga slikara, u subotu, 30. aprila od 19 sati i 30 minuta. Nakon predstavljanja karnevalskih grupa uslijediće velika samba žurka do jutarnjih sati.

Dječiji karneval će se održati u nedjelju, 1. maja, od 16 sati i 30 minuta, a polazna tačka je centralni gradski vrtić. Poput odraslih, i mališani će tog dana ispričati svoje priče i predstaviti svoj vrtić, školu ili jednostavno – veselu družinu.

KARNEVAL BD

Istog dana, od 20 sati, na centralnoj bini, na glavnom gradskom trgu, održaće se veliki prvomajski koncert. SMF, The Grupa, Tap 011 i Indira Forza ex Colonia pobrinuće se za sjajnu atmosferu.

Poslednjeg dana prvomajskih svečanosti na trgu će od 20 sati nastupiti Gradski hor Kulturnog centra „Nikola Đurković“ iz Kotora, dok će od 21 sat veliki proljećni koncert održati Gradska muzika Budve.

Unutar Starog grada – na pjaceti kod kuće Čekrdekovića, platou ispred “Jadranske straže” i Trgu palmi tokom svih noći održavaće se karnevalske i DJ žurke. DJ Nikola Vemić, MC Smoke Mardeljano, Kristijan Molnar b2b After Affair i mnogi drugi ovogodišnje karnevalske svečanosti će obojiti novim, modernim zvukom.

Lijepi događaji, koji Budvu izdvajaju već decenijama u odnosu na druge turističke destinacije, vraćaju se na velika vrata. Nedostajalo nam je druženje, neposredan odnos sa publikom, muzika, ples i kreativnost. Očekujemo da Budva tokom uskršnjih i prvomajskih praznika i ove godine bude centar dešavanja koja će inspirisati mnoge da u njoj provedu dane odmora.“poručuju iz Turističke organizacije opštine Budva.