Ekološke udruge u Hrvatskoj pokrenule su online kampanju “Stop nasipavanju morske obale” kojoj je cilj osvijestiti javnost o potrebi zaštite i učinkovitog upravljanja morskim okolišem, jer su, kažu, u proteklih pet godina primile više od 350 prijava o devastaciji jadranske obale.
Udruge Sunce, Zelena Istra i WWF Adria upozoravaju kako je morska obala svugdje najatraktivnije područje za život i turizam, te da se u Hrvatskoj taj nezamjenjiv resurs ne čuva.
“Svako proljeće bageri ‘pripremaju’ obalu za sezonu. Ruju se škrape, kamioni istresaju zemlju i kamenja u plićake, miješa se beton i betonizira svaki kamenčić”, ističu udruge u saopštenju.
Tome svjedoči više od 350 prijava o devastaciji obale koje su zaprimile na Zeleni telefon (072 – 123 – 456) u proteklih pet godina.
Prosječna dužna obale hrvatskih plaža je 370 metara, što ih, prema literaturi, uvrštava među najkraće plaže na svijetu. Stoga se priobalne opštine i gradovi odlučuju na stvaranje sve većeg broja novih plaža i/ili na proširenje kapaciteta postojećih, kako bi, prema vlastitoj procjeni, zadovoljile potrebe rastućeg broja turista.
“Neodrživost takvih zahvata i posljedice koje nasuti materijali ostavljaju na okoliš upravo su ono na što ova kampanja upozorava”, kaže Irena Burba, predsjednica udruge Zelena Istra.
Veliki je problem, kažu u udrugama, i nedostatak inspekcijskih kapaciteta te nesankcioniranje bespravne gradnje i trajnih devastacija prostora. Nakon bespravnih radnji rijetko bude naložena mjera povrata u prijašnje stanje. Štoviše, mnogi se postupci ozakone provođenjem postupaka procjene utjecaja na okoliš nakon što je nasipavanje već provedeno.
“Nasipavanjem se često zatrpavaju i livade morskih cvjetnica, što dovodi do njihova odumiranja, posebice ugroženih livada posidonije. Time se uništavaju staništa važna za opstanak niza gospodarski značajnih, ali i rijetkih i ugroženih vrsta”, poručila je Pinija Poljaković iz WWF Adria.
Kampanja Stop nasipavanju nastala je u sklopu projekta Sačuvajmo ekosustave Jadranskog mora aktivnim sudjelovanjem – SEAS koji se provodi uz financijsku podršku Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova.
Jedan od vodećih svjetskih, međunarodnih automobilskih događaja, OneLife Rally, dolazi u Portonovi, nakon posjete 10 evropskih zemalja i pređenih 2800km. Sto unikatno dizajniranih superautomobila i njihovih vlasnika iz 30 zemalja okupiće se 1. jula u Portonovom, partneru relija za Crnu Goru. Ovo je jedinstvena prilika za sve ljubitelje automobila koji žele da se približe, slikaju pored, a čak i sjednu u neke od najegzotičnijih i najskupljih automobila na svijetu. Naime, OneLife Rally je jedini rally slobodnim stilom na svijetu.
Predstavljajući specijalno dizajnirane superautomobile, OneLife Rally nije događaj samo za ljubitelje automobile, već za sve one koji cijene vrhunski kvalitet i neprikosnoven dizajn.
Ovaj događaj privlači najuspješnije ljude iz raznih industrija, pa je tako predstavlja i sjajnu priliku da se sakupi novac i donira u dobrotvorne svrhe. Vozači i učesnici svake godine doniraju novac za djecu, a ove godine, prikupljena sredstva doniraće se Dječijem domu „Mladost“ iz Bijele, Dječijem domu „Maestral“ iz Splita i Dječijem domu „Malči Beličeve“ iz Slovenije. Uspostavlja se takođe OneLife Rally Fondacija.
Posjetioci ovogodišnjeg OneLife Rally-a moći će da vide automobile poput Ferarija, Lamborginija, Poršea, Bentlija, Maseratija i drugih. Portonovi će tako imati priliku da ugosti i zapažene goste iz svijeta biznisa i automobilske industrije, kao što su Endru Tejt, Vitalij Zdorovecki, Karl Runefelt i Ilija Ravlić. Događaj je podržan od strane brojnih međunarodnih korporacija, a partneri izdanja 2022. su OmegaPro i Betwinner.
OneLife Rally je katalizator transformacija u ljudima, kompanijama, ali i unutar cijele regije. Njihova vizija je da nadograde sliku Balkana kao sigurne, dinamične regije koja raste i u kojoj se događaju jedinstvena životna iskustva. Organizatori vole da kažu:
Balkan is the new cool.
Portonovi
“Filozofija je mjesto gdje sve počinje. Sve male ideje mogu prerasti u prijeko potrebnu promjenu… i kasnije postati novi standard. Ka tome je OneLife Rally Family usmjeren… i to mu je cilj,” kaže Nik Papič, direktor OneLife Rally-ja. “Vožnja je za nas filozofija. Ne takmičimo se niti vozimo zbog brzine, već samo volimo automobile, istraživanje novih mjesta, putovanja i uživanje u onome što svaki grad nudi. Želja nam je promijeniti način razmišljanja i osuđivanja ko šta posjeduje. Vjerujemo da ko ima više, može napraviti više dobrih stvari.” Super automobili ne znače samo brzinu i prestiž; takođe su simbol jedinstva.
Turistička sezona u Crnoj Gori dobro je počela. Ipak, izvjesno je da zbog rata u Ukrajini ove godine neće biti ruskih i ukrajinskih turista kao ranije. Mogu li to da nadoknade gosti sa Zapada i novih tržišta?
Rat u Ukrajini utiče na čitav svijet i na skoro sve grane privrede. Nije pošteđen ni turizam. Iako je nakon dvije godine pandemije korone ovo trebalo da bude godina velikog povratka putovanja, prekinute avio-veze, gužve na aerodromima i otkazivanja letova, inflacija i strah od nadolazeće recesije, unose neizvjesnost i u turističke planove mnogih zemalja.
Turizam čini skoro četvrtinu BDP-a Crne Gore i od ove sezone znatno zavisi punjenje budžeta. Nadležni su za sada zadovoljni. “Crnogorski turizam ove godine bilježi snažan oporavak. Prema podacima lokalnih turističkih organizacija, od početka godine, pa zaključno sa 24. junom, imamo rast broja gostiju za skoro 120 odsto u odnosu na prošlu i 16,65 odsto u odnosu na rekordnu, 2019. godinu”, kaže za DW direktorka Nacionalne turističke organizacije (NTO) Crne Gore Ana Tripković-Marković.
Manje Rusa i Ukrajinaca
Jedno od glavnih tržišta, uz zemlje regiona, godinama je bilo rusko. Pored toga, u posljednje vrijeme dolazilo je i sve više Ukrajinaca. Rusima su, međutim, sada zabranjeni direktni letovi kao dio sankcija zbog agresije na Ukrajinu, dok je u Crnoj Gori trenutno preko 8.000 Ukrajinaca, ali to nijesu turisti nego izbjeglice. I zvanični podaci pokazuju da je rat donio pad broja tih gostiju.
“Prema podacima crnogorske Uprave za statistiku (Monstat), prošle godine su Rusi i Ukrajinci učestvovali sa 15,8 odsto u ukupnoj strukturi gostiju, dok su u ostvarenim noćenjima imali učešće od oko 21 procenat. To je blizu 250.000 turista i skoro dva miliona noćenja. U prva tri mjeseca ove godine imali smo 24.000 turista iz Rusije i Ukrajine sa oko 227.000 noćenja“, kaže Tripković-Marković.
Profesor turizma Ivo Županović ukazuje da je i prošle godine bilo ukupno milion turista manje u Crnoj Gori nego rekordne 2019: “Radi se dominantno o turistima iz Zapadne Evrope, ali je četvrtina od tog broja sa tržišta Rusije, s tim što je to bilo amortizovano rastom iz Ukrajine. Međutim, toga ove godine neće biti. Dakle, moramo biti svjesni da ćemo opet u odnosu na 2019. godinu krenuti u sezonu sa milion turista manje“, smatra Županović.
Na pitanje može li Crna Gora da nadomjesti već evidentan pad broja ruskih i ukrajinskih turista, Županović odgovara: “Ako vratimo na nivo iz 2019. goste sa zapadnog tržišta, prvenstveno iz Skandinavije, Francuske, Njemačke i Velike Britanije, ali i sa Baltika, mi bismo uspjeli da nadomjestimo već 350.000 gostiju od tog miliona manjka koji imamo u startu. Ipak, sve preko ostvarenja iz prošle, 2021. godine, trebalo bi smatrati uspjehom zbog svih ovih parametara“, kaže Županović.
Šta je Crna Gora sve uradila kako bi nadomjestila manjak turista sa dva bitna tržišta? Direktorka NTO kaže da je i prije trenutne krize došlo do značajnijeg usporavanja turističkih kretanja iz Rusije. Zato su, dodaje, preusmjerili marketinške aktivnosti na tržišta Zapadne Evrope, ali i na Skandinaviju, Izrael, Tursku, Ujedinjene Arapske Emirate i tradicionalno važna tržišta zemalja regiona. Reklamirali su Crnu Goru na brojnim sajmovima i dovodili strane influensere da je promovišu.
“Kada je riječ o bukiranju za ovu turističku sezonu, ono je na izuzetno dobrom nivou. Trenutno je u našoj zemlji najviše gostiju iz Zapadne Evrope, ali i iz Češke, Poljske, Turske, Izraela, Kazahstana, te zemalja regiona. Izuzetno dobre najave imamo i kada je u pitanju kruzing sezona – očekujemo više od 300 kruzera preko kojih će našu zemlju posjetiti i gosti sa drugih kontinenata, poput Amerike i Azije“, kaže Tripković-Marković.
Ona dodaje da tržišta čitave Evrope, ali i Bliskog Istoka predstavljaju veliki potencijal za Crnu Goru, koja još uvijek nije dovoljno pozicionirana turistička destinacija u tim zemljama. “Prema najnovijim istraživanjima Evropske komisije za putovanja (ETC), rat u Ukrajini nije uticao na promjene planova za putovanja 44 odsto Evropljana. Prema istim istraživanjima, 84 odsto Evropljana koji planiraju putovanje od juna do septembra najviše su zainteresovani za zemlje Mediterana, a primjetan je rast interesovanja za novim destinacijama, što predstavlja veliku šansu za Crnu Goru. Prijatno vrijeme, atraktivne ponude, manje gužve, gostoljubivost i ukinuta ograničenja su ključni elementi za izbor destinacije za odmor ovog ljeta, a Crna Gora može da odgovori toj tražnji”, vjeruje direktorka NTO.
Profesor Županović smatra da Crna Gora svakako mora da se okrene tržištima Zapadne Evrope, jer odatle dolaze turisti sa mnogo dubljim džepom: “Što se tiče konkurentske prednosti Crne Gore u odnosu na slične destinacije poput Hrvatske, naša budućnost treba da bude održivi turizam. Mi sada imamo mnogo više privatnog nego kolektivnog smještaja, pa bi trebalo da gradimo klasične, a ne kondo hotele sa apartmanima i da na tome baziramo našu turističku ponudu“, vjeruje Županović.
Stižu gosti sa egzotičnih destinacija
U pokušaju da se nadoknadi manjak gostiju sa tradicionalnih tržišta, Crna Gora je prošle godine po prvi put uspjela da privuče i veći broj turista iz Kazahstana, a dobre najave su i za ovu godinu, jer su ponovo uvedeni direktni letovi prema toj azijskoj zemlji. “Prethodne godine imali smo oko 12.500 turista iz Kazahstana, dok se ove očekuje dolazak oko 20.000 Kazahstanaca“, kaže Tripković-Marković.
Novo tržište za ovu sezonu trebalo je da bude i Saudijska Arabija, čijim građanima je Crna Gora ukinula vize, ali je zapelo oko uvođenja direktnih letova. O tome se nastavljaju pregovori. “Pored toga, prema najavama Aerodroma Crne Gore, od 19. jula biće uspostavljeni čarter-letovi sa Egiptom – tržištem sa kojeg do sada nije bilo direktnih avio veza. Stoga, očekujemo organizovane dolaske turista i iz Egipta. Tržište koje bih posebno pomenula je Izrael, sa kojeg nam ove godine dolazi veliki broj gostiju. Do oktobra očekujemo preko 50.000 izraelskih turista“, najavljuje Tripković-Marković.
Sve goste će u Crnoj Gori dočekati otprilike iste cijene kao i prethodnih godina za smještaj, ali su ugostitelji u tamošnjoj “prijestonici turizma”, Budvi, kao i na nekim drugim mjestima, povećali cijene za 20 do 30 odsto. Županović kaže da u ovoj krizi treba detaljno voditi računa prilikom formiranja cijena:
“Mislim da poskupljenja nijesu neophodna, osim u najnužnijim slučajevima, odnosno tamo gdje su inputi toliko skočili da više ne možete da obezbijedite prosječan dosadašnji profit. Poskupljenja svakako neće donijeti bolje finansijske pokazatelje za sezonu, jer ćemo imati kratkoročno pozitivne, ali dugoročno negativne efekte po turizam“, zaključuje profesor Županović.
Luka Trst, odnosno operater Cosco, jučer je otvorio novu transportnu žilu kucavicu. Riječ je o željezničkoj vezi između Trsta i Slovenije, a vlak će po novoj dogovorenoj liniji putovati na tjednoj bazi. To će se vrlo brzo povećati na više vlakova tjedno, jer će se vlakovi usmjeravati i na mađarsko tržište, a otvorene su opcije povezivanja njemačkih, austrijskih, belgijskih, luksemburških, slovačkih i čeških željezničkih postaja sa Trstom.
Iz Trsta će se vlakovi uputiti za Ljubljanu, pa dalje prema Ormožu odakle se željeznica račva na sjeverni i južni dio mađarskih tračnica. Južnim smjerom željeznica ide direktno iz Ormoža za Budimpeštu i Nagykaniszau, a sjevernim smjerom preko Murske Sobote za Zalaegerszeg i također Budimpeštu. Tako će mađarska prijestolnica dobiti svojevrsnu direktnu vezu sa morem i povećati svoj ekonomski značaj.
U skorijoj budućnosti vlakovi bi frekventnije trebali povezati i austrijske željezničke centre sa Trstom. Tako će Beč, Graz, Villach i Klagenfurt biti također uključeni u ovu nanovo komponiranu željezničku mrežu, s tim da će Beč i Graz biti spojeni na dio slovenske željeznice koji se pruža prema Mađarskoj, prolazeći kroz Maribor, dok će Villach i Klagenfurt biti vlakom spojeni sa Ljubljanom preko Kranja.
Kada pogledamo slovensku željezničku infrastrukturu koja će sada biti glavna teretna linija od Trsta ka Središnjoj Europi, riječ je o modernoj elektrificiranoj željeznici, a zahvaljujući češkom ulagaču EPH koji je prije dvije i pol godine preuzeo 49% vlasništva tvrtke SŽ Teretni prijevoz za impresivnih 80 milijuna eura. Češki holding EPH namjeravao je proširiti se i na regiju Jugoistočne Europe, ali za sada je to još na bazi plana.
SŽ Teretni prijevoz zapošljava preko 1.200 radnika, a prije pandemije poslovali su sa 8 milijuna eura dobiti na godišnjoj razini. S novim ugovorenim rutama za prijevoz tereta iz i u Trst te će se brojke zasigurno popeti na još više razine. Zanimljiva činjenica je da su potencijalni ulagači u SŽ Teretni prijevoz bili Austrijanci, Nijemci, Poljaci, Česi i Rusi, ali Slovenci su se odlučili za suradnju sa češkom stranom. Česi se, izgleda, drže dogovora i stvarno će do 2030. ostvariti zacrtane planove i dokapitalizaciju slovenske inačice HŽ Cargo-a.
Kapela Svete Tereze - Donja Lastva 28. jun 2022. Foto Boka News
1 od 11
Kapela Svete Tereze - Donja Lastva
Kapela Svete Tereze - Donja Lastva
Kapela Svete Tereze - Donja Lastva
Kapela Svete Tereze - Donja Lastva
Kapela Svete Tereze - Donja Lastva
Kapela Svete Tereze - Donja Lastva
Kapela Svete Tereze - Donja Lastva
Kapela Svete Tereze - Donja Lastva
Kapela Svete Tereze - Donja Lastva
Don Đuro Perušina
U obnovljenoj porodičnoj kapeli Svete Tereze u Donjoj Lastvi juče je služena sveta misa, prvi put nakon 43 godine. Misa je simbolično služena na dan kada su partizani ubili don Đura Perušinu, 28. juna 1944. godine, u porodičnoj kući pored kapelice.
„Kapelicu je sagradio don Đuro Perušina 1934. godine za svoju familiju, da služi kao znak pobožnosti, odanosti prema Svetoj Tereziji, djetetu od Isusa. Neka ovo bude naše prisustvo i u njegovu mučeničku čast… “– kazao je okupljenima don Milidrag Janjić koji je balgoslovio crkvu i predvodio svetu misu, uz koncelebraciju don Srećka Majića.
Podsjetimo, kapela Svete Tereze je teško stradala u razornom potresu 1979. godine. Nasljednici don Đura Perušine prošle godine u mjesecu oktobru su počeli obnovu kapele.
Kapela Sveta Tereza se nalazi u dvorištu porodične kuće Perušina u Donjoj Lastvi – Tivat. Oko kuće sačuvan je ogradni zid sa lučnim portalom a stambena kuća locirana u centralnom dijelu, do koje vodi popločana staza, oivičena kamenom kolonadom.
Kapelu je sagradio župnik Gornje i Donje Lastve Don Đuro Perušina 1934. godine.
Aerodromi Crne Gore informišu putnike da je Savjet Evropske unije produžio upotrebu digitalnih kovid sertifikata do 30. juna 2023. godine.
Produženje uredbe će obezbijediti da putnici iz EU, kao i oni iz trećih zemalja koji su povezani sa sistemom kao što je Crna Gora, mogu da nastave da koriste svoj EU digitalni sertifikat za putovanja unutar Unije u državama članicama u kojima su te potvrde i dalje potrebne.
“Propis može biti i ranije ukinut ukoliko to dozvoli zdravstvena situacija”, navodi se u uredbi.
ACG pozivaju sve putnike, bez obzira na to što je ova mjera ukinuta u većini država, da prije polaska provjere preduslove za ulazak u državu ka kojoj putuju.
Svjetski mediji podsjećaju da bi rast broja zaraženih i hospitalizovanih zbog koronavirusa mogao u narednom periodu da vrati upotrebu sertifkata širom Evrope.
Na prostoru gdje mu nije mjesto, na površini ispod Titove vile u Igalu, održava se muzički festival čudnog naziva „Naše more – naše skale“. Organizatori su to skratili u davno prepoznato ime „Skale“ i time ušli u zonu za plagiranje imena muzičkog festivala koji je godinama održavan u Herceg Novom, saopšteno je iz DPS Herceg Novi-
“Da je more naše znamo, i bez da nam to neko drugi govori, jedino ako taj drugi nema ambiciju da ga preuzme. Na samom festivalu nema ništa naše. Ni organizator, ni izvođači ni koncept. Jedino se spominje Opština Herceg Novi kao partner festivala, ako je i ona naša. A opština je, kao partner, bila više nego velikodušna. Za festival ne važi ni odluka o radnom vremenu a posebna je priča o buci koju proizvode učesnici festivala”, ističu u saopštenju.
Naglašavaju da se održava muzički festival najbolje su osjetili građani Igala i Tople koji do jutarnjih sati nemaju svoj mir, a ugrožen je i norveški program u Institutu Igalo jer norveški pacijenti konstantno izjavljuju žalbe i najavljuje se prekid ovog programa.
“Da li je to ono što novom treba? Definitivno ne. Herceg Novi svakako zaslužuje kulturno-umjetničko muzičke sadržaje ali one koji doprinose njegovoj afirmaciji i čiji sadržaj nikog neće uznemiravati nego zadovoljiti. Opština Herceg Novi bi morala to da zna i da svojim partnerstvom ne bude podržavalac programa koji joj nanose štetu. Lijepo bi bilo da napokon čujemo i mišljenje zvaničnih institucija kulture u Herceg Novom”, zaključuju u DPS Herceg Novi.
PREDSTAVNICI KOMUNALNOG KOTOR NA STUDIJSKOM PUTOVANJU
Preduzeće “Komunalno Kotor” d.o.o. od aprila 2021. godine dio je HOOP mreže gradova i regiona koji su posvećeni unapređenju kružne bioekonomije. Mreža omogućava razmjenu znanja i uzajamno učenje između predstavnika gradova i regiona koji su spremni da povrate resurse iz komunalnog biootpada i otpadnih voda kako bi proizveli proizvode na biološkoj osnovi.
U mreži gradova i regiona HOOP projekta, sa Balkana, pored Grčke, uključeno je i Komunalno preduzeće Kotor, saopšteno je danas iz Opštine Kotor.
Od 20. do 23. juna HOOP konzorcijum je bio domaćin prvog studijskog putovanja u Minster (Njemačka) i Almere (Holandija), u okviru HOOP projekta. Partneri i članovi HOOP mreže gradova i regiona mogli su da saznaju više o tome kako ovi gradovi upravljaju svojim biootpadom.
Priređen je obilazak AVM postrojenja za upravljanje biootpadom sa vodičem kako bi vidjeli kako oni prerađuju organski otpad, od sortiranja do anaerobne digestije i kompostiranja digestata.
Nakon obilaska postojenja, imali smo prilike da prezetancijom upoznamo ostale učesnike sa upravljanjem otpadom u našoj opštini, procesom kompostiranja, kao i budućim planovima u ovoj oblasti, kaže se u saopštenju.
Jedan od njihovih najuspješnijih projekata do sada je proizvodnja zelenog betona. Ovaj zeleni beton je već korišćen na biciklističkoj stazi dužine tri kilometra u Almeri.
Dio studijskog putovanja je bila posijeta Floriade Expo 2022, gdje su prikazani mostovi izgrađeni materijalom preostalim od starih mostova i zgrada i druge konstrukcije napravljene od organskog materijala.
U ime Komunalnog Kotor, studijskom putovanju su prisustovale izvršna direktorica, Miljana Đurišić, samomostalna savjetnica za zaštitu životne sredine, Jelena Radunović kao i Goran Ćalasan, rukovodilac pretovarne stanice.
Od posljedica koronavirusa u posljednja 24 sata preminule su tri osobe, a registrovano je 216 novih slučajeva, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.
Oporavilo se 112 pacijenata, a trenutno oboljelih je 1172.
