Njemački leisure avioprijevoznik, Condor, 21. maja, obnovi promet prema dvije hrvatske zračne luke – Rijeci i Dubrovniku.
Condor je obnovio promet i prema Zračnoj luci Dubrovnik, također s linijama iz Dusseldorfa i Frankfurta, a obje će u prometu biti jednom sedmično, svake subote.
Dubrovnik je s Frankfurtom povezan i redovnim linijama Croatia Airlinesa i njemačke Lufthanse, dok na liniji između Dubrovnika i Dusseldorfa, uz Condor, također već prometuje niskotarifni Eurowings.
Dok Moskva tvrdi da sankcije Zapada i slanje oružja Kijevu predstavljaju “rat preko posrednika” koji zapravo vode SAD i njegovi saveznici – Ukrajina za sada isključuje mogućnost primirja ili teritorijalnih ustupaka Rusiji. Ona je pojačala napade na istoku zemlje u regiji Donbas.
I dalje ostaje otvoreno pitanje sudbine – zarobljenih pripadnika bojne Azov u Mariupolju. Njihova bi moguća razmjena mogla biti otežana ako ta bojna i službeno bude proglašena terorističkom organizacijom. Potporu Ukrajincima dolaskom u Kijev i govorom u parlamentu dao je poljski predsjednik Andrzej Duda.
Ukrajina je isključila mogućnost prekida vatre i teritorijalnih ustupaka Moskvi dok Rusija pojačava ofenzivu na istok i jug zemlje i snažno napada regije Donbasa i Mikolajiva iz zraka i topništvom.
Kijev je sve beskompromisniji posljednjih nekoliko tjedana u kojima je Rusija doživjela vojne neuspjehe, no ukrajinski dužnosnici zabrinuti su da će se naći pod pritiskom da žrtvuju teritorij za postizanje mirovnog dogovora.
– Rat mora završiti potpunom obnovom ukrajinskoga teritorijalnog integriteta i suvereniteta, objavio je predstojnik ureda predsjednika Ukrajine Andrij Jermak u nedjelju putem Twittera.
Rusija trenutno vodi veliku ofenzivu u Luhansku, jednoj od dviju regija u Donbasu, nakon što je razbila višetjednu obranu posljednjih ukrajinskih boraca u strateški bitnom jugoistočnom gradu Mariupolju.
– Najteže borbe vode se oko gradova Sjeverodonjecka i Lisičanska, kazao je savjetnik ministarstva unutarnjih poslova Vadim Denisenko za ukrajinsku televiziju u nedjelju.
Ti gradovi tvore istočni dio dijela teritorija koji drži Ukrajina, a koji Rusija nastoji preoteti od sredine travnja nakon što nije uspjela osvojiti Kijev te preusmjerila snage na istočni i južni dio zemlje.
Rusko ministarstvo obrane u nedjelju je kazalo da su njihove snage uništile ukrajinske zapovjedne centre, vojsku te skladišta streljiva u Donbasu i Mikolajivu na jugu udarima z zraka i topništvom.
Predstava po jednom od najpoznatijih djela Branislava Nušića “Sumnjivo lice” , rađena u produkcji “Okret teatra” iz Beograda biće odigrana na Velikoj sceni kotorskog Kulturnog centra „Nikola Đurković“ u utorak 24.maja. Početak je u 20 sati.
ULOGE:
Jerotije Pantić, sreski kapetan
Marko Nikolić
Anđa, njegova žena / Aleksa Žunjić, sreski špijun Danijela Tanasković
Marica njihova ćerka
Marija Ćeranić
Vića pisar
Nikola Krneta
Žika,pisar / Đoka Milan Vranešević
U filmu igrali: Anđelija Nikolić, Miloš Ljiljanić
Adaptacija i režija
Okret teatar
Scenografija i grafički dizajn
Vladimir Savić
Muzika Marko Nikolić, Milan Vranešević
Prodaja ulaznica po cijeni od 5,00 eura (za đake, studente i penzionere 3,00 eura) biće na blagajni Kulturnog centra na dan igranja predstave (24. maj) od 10h do 12h i od 18h do 20h.
Vesela, dinamična i poučna predstava u kojoj će glumci na duhovit, zanimljiv i lepršav način, uz kreativno osmišljenu scenografiju i kvalitetnu muziku, oživjeti živopisne likove kojima je Nušić opisao stanje u društvu, ali i ismijao loše karakterne osobine ljudi, koje su univerzalne i prisutne u svakom vremenu.
OKRET TEATAR je pozorišna trupa osnovana 2012. godine u Beogradu sa željom da svojim predstavama djeci i mladim ljudima približi svijet lektire. Trupu čine diplomirani glumci sa iskustvom stečenim kroz brojne ostvarene uloge u beogradskim pozorištima „Boško Buha“, „Pozorište na Terazijama“, „Jugoslovensko dramsko pozorište“, „Narodno pozorište“, „Madlenianum“, kao i u televizijskim igranim serijama, dječijim televizijskim programima i igranim filmovima.
Druga izložba patentiranih, unikatnih, pečatiranih, deklarisanih, prirodno oplemenjenih AMFORA I VINA iz mora održaće se na plantaži “Školjke Boke“ Orahovac-Kotor u četvrtak, 26. maja sa početkom u 12 sati.
Izložbu će otvoriti dr Aleksandar Joksimović, direktor Instituta za biologiju mora i doktor turističkih nauka Radoslav-Rade Ćoso. Posjetioci će biti u mogućnosti da degustiraju organsku hranu i vino iz mora.
Zadovoljan i ponosan na svoj patent i proizvode dipl. ing. Nevres Đerić je kazao da je projekat jako zahtjevan.
“Za ove eksponate potrebno je nekih četiri godine aktivnog rada, uz promjenu morske sredine, odnosno dubine, u zavisnosti od cijele biocenoze, lanca ishrane morskih organizama, koji se uhvate na našim amforama i bocama vina. Nekih sedamdesetak puta pa možda i više ovi proizvodi prođu kroz naše ruke. Tehnička riješenja ovog projekta iziskivala su mnogo rada. U ljubavi i komunikaciji sa prirodom ipak smo došli do toga da smo dobili proizvod koji će da krasi naš grad i državu, da krasi naše javno i kulturno morsko dobro koje se nalazi u ovom područiju. Po prvi put imamo legalno deklarisane uz račune i označene žigom amfore iz mora za sve one koji žele da ukrase i obogate svoje prostore. Svaki prozvod je deklarisan i označen kodom…“ – kazao je za naš portal Đerić.
U posljednja 24 sata registrovano je 33 slučaja koronavirusa. Iz Instituta za javno zdravlje su saopštili da je analizirano 529 uzoraka.
Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije koronavirusa po opštinama:
Do 15 sati nije registrovan nijedan smrtni ishod od posljedica kovida-19. Oporavilo se još 65 osoba, pa je trenutno aktivno 507 slučajeva koronavirusa.
Trenutno aktivni slučajevi po opštinama:
U Pinakoteci crkve sv. Nikole u Cavtatu sinoć je otvoren Muzej morskih školjki. Postavka obuhvaća više od 2 500 školjaka, koje je dugi niz godina marljivo prikupljao Neško Miljan Popović.
Dojmove s otvorenja prenio je na svom Facebook profilu načelnik Opštine Konavle Božo Lasić:
– Neško Miljan Popović godinama skuplja morske školjke, a sad kad vidim ovu zbirku na jednom mjestu moram iskreno reći da bi bio veliki gubitak da nije svoje životno djelo podijelio s javnosti. Čestitam od srca cijeloj obitelji Popović na predanosti i skupljenom blagu koje su nesebično podijelili s nama – napisao je Lasić o ugođaju s otvorenja koje je upotpunio nastup Klape Oštro.
Crna Gora je jedna od rijetkih turističkih zemalja koja nema operativni program oporavka poslije kovida, kazao je za Mediabiro prof. dr Rade Ratković.
On je ocijenio da je Strategija razvoja turizma, koja je, kako navodi, urađena na neuobičajeno kratko vrijeme – do 2025. godine, trebala biti strategija oporavka ili revitalizacije turizma nakon korone, ali se time nije bavila.
„Ona je puna načelnih ciljeva koji nijesu sporni, ali ne rješavaju ništa konkretno. Mi u 2020, 2021. i evo u 2022. nažalost idemo u pravcu koji ne vodi ka oporavku, nego ka „zakucavanju“ na pogrešne strateške izbore, prvo tržišne, jer smo koncentrisani na siromašno, regionalno tržište, a onda se i ništa strateški nije napravilo da krenemo ka tržišnom repozicioniraju“, naveo je Ratković.
On je kazao da Mediteran, odnosno zapadno-evropske turističke zemlje, žive dominantno na birtanskom tržištu, njemačkom, skandinavskom, francuskom, te da nema razloga zbog kojeg se i Crna Gora ne bi tako pozicionirala.
„Međutim, mi smo sami krenuli istočno, ka siromašnijim tržištima, ka daljim tržištima koja ne generiraju dugu sezonu, gdje je manja platežna sposobnost gostiju, koji nemaju mogućnost da Crnoj Gori donesu turističku potrošnju kao gosti sa Zapada“, smatra Ratković.
Istakao je da je dodatni problem za Crnu Goru i turizam bez domicilnih radnika.
„Radnici masovno odlaze, Hrvatska im daje mnogo bolje uslove. Naši radnici imaju turističkog iskustva, nemamo jezičke barijere i na neki način poznaju tu destinaciju. Dakle, mi imamo turizam bez radnika, jer radnici neće da prihvate da im životna sudbina bude da rade dva i po ili tri mjeseca i da imaju male plate“, naveo je Ratković.
Dodao je i da je tendencija da se od 90-ih pa nadalje preusmjerimo sa zapadne ka istočnoj orjentaciji i „bratskim tržištima“, čime smo destinaciju opteretili sekundarnim stanovima i doveli do toga da su nam sva primorska mjesta ekološki, ekonomski i socijalno neodrživa, po kriterijumima i indikatorima EU.
„Moramo naći rješenje kako da to saniramo, možda na način da rezervišemo ostrvo Školj, da se na njemu ništa ne gradi, već da bude veliko, uređeno kupalište, do kojeg bi se išlo čamcima na ekološki pogon, kako ne bi bilo zagađivanja, te uz garaže i uređenje saobraćaja u gradu, imali bismo atraktivniju destinaciju za odmor“, zaključio je Ratković.
Duž obale Tivta na više lokacija ponovno su se jutros pojavile mrlje prljavštine sa skramom bijele i žute boje.
Slična pojava evidentirana je u Boki Kotorskoj i proteklih dana, a odmah po prijavi građana reagovale su Inspekcija sigurnosti plovidbe, Lučka kapetanija Kotor, Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore i Sekretarijat za komunalni i inspekcijski nadzor Opštine Tivat.
Inspektori sigurnosti plovidbe izašli su na lice mjesta i uzeli uzorke prljavštinom prekrivene morske vode koji su poslati na analizu u laboratorije Instituta za biologiju mora u Kotoru
Iako se uzrok zagađenja još utvrđuje izvjesno je da u mrljama koje plutaju na morskoj površini nema prosute nafte i ulja, pa se pretpostavlja da je ružna slika koju su juče gledali kupači i turisti dolazi od kombinacije faktora – tzv. cvjetanja mora, velike količine polena koji je prisutan i vazduhu i prljavštine koja je u more stigla kanalima sa kopna.
Slične pojave inače, proteklih su dana registrovane na više mjesta duž Crnogorskog primorja, ali i dalmatinske obale u Hrvatskoj.
Ipak, da bi bili sigurni što se događa, danas su se aktivirali svi nadležni organi u sistemu upravljanja rizicima i kontroli na moru, pa su na terenu svi inspektori koji sakupljaju uzorke i preduzimaju druge mjere iz svoje nadležnosti
Vladala je velika solidarnost, čitava posada bila je na visini i zato sam ispunjen ponosom. Plovim četrdeset i pet godina i ovako nešto nisam doživio, da se nađem u situaciji gdje rukovodim akcijom traganja i spašavanja, da spašavamo život brodolomcima…
Satelitskim telefonskim vezama dobili u četvrtak ujutro kap. Željka Sušića, zapovjednika broda “Split”, iz flote splitskog Jadroplova, koji je tijekom prethodne noći (između srijede i četvrtka) prvi priskočio upomoć pomorcima potopljenog talijanskog tegljača “Franco P”, spasivši njegova zapovjednika Giuseppea Petraliu usred južnog Jadrana, gdje su dubine najveće.
Kako je za Slobodnu Dalmaciju kazao kap. Sušić, naš “Split”, brod za prijevoz sipkih tereta, vraćao se prazan iz Turske – u čije čeličane iz naših luka odvozi scrap, željezni otpad prikupljen širom Hrvatske i najbližeg susjedstva – u Ploče.
– U srijedu navečer u 21.05 sati dobili smo poziv talijanske službe spašavanja MRCC Brindisi da skrenemo sa svoje rute jer je u blizini potonuo talijanski tegljač “Franco P” sa šest članova posade, na poziciji 41 stupanj, 51.08 minuta, sjeverno, i 17 stupnjeva, 31 minutu, istočno. To je otprilike 49 nautičkih milja od talijanske luke Bari i 60 milja od Dubrovnika, u međunarodnim vodama. Odmah smo krenuli na poziciju, ugasili strojeve i krenuli niz vjetar, što je uobičajena procedura u takvim trenucima, jer je i brodolomce nosio vjetar s morskom strujom. Prvi smo došli na mjesto potonuća…
Splitski bulk carrier bio je na svojoj ruti udaljen tek tri milje od mjesta pomorske nesreće, pa se brzo uključio u potragu. Treba reći i da je potonuli talijanski remorker prethodno imao u teglju maonu (baržu) i bili su na putu iz Ancone u albanski Romano.
– Uočili smo jednog utopljenika u 22.40 sati, prišli smo mu i u roku od četiri minute bio je spašen na palubi našeg broda. Nabasali smo na njega baš kao što smo i mislili da će biti: zato smo se puštali niz vjetar i struju, bez vlastitog pogona, što nas je odvelo k njemu. Čovjek je bio u šoku i pothlađen. Uspio je reći da je on Giuseppe Petralia, zapovjednik talijanskog tegljača i da su potonuli u 20.30 sati.
Bio je u moru dva sata i petnaest minuta. Temperatura mora bila je 16 Celzijevih stupnjeva, puhala je bura (iz sjeveroistočnog smjera) umjerene jakosti od četiri bofora, odnosno brzine od 20 do 28 kilometara na sat, uz “mrtvo more” visine do dva metra.
Talijanski pomorci, svi iz Catanie na Siciliji, nisu imali kada ni oglasiti signal za pomoć (SOS). Uzbunu je, kaže kap. Sušić, zapravo podignula ekipa s maone.
– Spašeni talijanski zapovjednik uspio nam je reći da ni sam ne zna što se točno dogodilo, a odvijalo se jako brzo. Došlo je do neobjašnjivog prodora mora u krmeni dio tegljača. Remorker je i potonuo krmom, za svega deset minuta. Posada tegljača u zadnji čas uspjela je otpustiti tegalj s maonom na kojoj je bilo jedanaest ljudi: sedmorica članova posade i četiri mehaničara.
Spašeni Petralia ispričao je hrvatskim pomorcima sa “Splita” da je posada tegljača zatim na brzinu poskakala u more. Nisu imali vremena ni za navući pojaseve za spašavanje, niti za lansiranje samonapuhujuće splavi, ali ona se i sama aktivirala kada je remorker potonuo. Talijani s remorkera tek su uspjeli zgrabiti po koji spasilački kolut.
Treba reći i da preživjeli zapovjednik nije siguran što je bilo s ostatkom posade. Prije svega, ne zna se jesu li dvojica iz stroja uopće uspjela napustiti tonući brod. Petralia se spasio skokom u more, a zajedno s njim bila su još trojica članova posade. Neko vrijeme plutali su zajedno, da bi ih vjetar i morska struja u nekom trenutku razdvojili.
– Nažalost, ostale nismo uspjeli pronaći. Zasad se zna (četvrtak oko podneva) da je talijanski zrakoplov uočio dva ljudska tijela, prema kojima se odmah iz Dubrovnika uputio spasilački brod “Danče”.
Prema riječima kap. Sušića, rođenog Rabljanina iz Banjola, talijanski zapovjednik ima 63 godine i bio je u dobrom stanju: s tlakom 111/88, ali s povećanim otkucajima srca (122). Oko 2.30 sati u četvrtak ujutro, brod “Split” dobio je bio zapovijed iz rimskog centra MRCC – akciju su koordinirale talijanske i hrvatske službe traganja i spašavanja – da preživjelog Katanca odvedu u Bari.
– Predali smo ga brodu talijanske obalne straže na sidrištu pred Barijem u 8.10 sati u četvrtak ujutro, a mi smo nastavili svoj put za Rijeku.
Zanimljivo je da je noćnom akcijom na moru rukovodio upravo naš zapovjednik Sušić, budući da je prvi stigao na mjesto nesreće:
– Tako se dogodilo. Drugi brodovi počeli su stizati na poziciju oko pola noći. Upućivali smo ih što, gdje i kako. Sudjelovalo je sedam brodova, a uz njih talijanski helikopter i brod obalne straže, ali i naš brod “Danče”.
Prema Sušićevim riječima u četvrtak oko podneva, maona koju je potonuli talijanski remorker u zadnji čas pustio iz teglja još je plutala morem, zajedno s jedanaest ljudi na njoj koji su čekali da ih pokupi drugi tegljač upućen iz Brindisija i da ih otegli u Albaniju.
Na “Splitu” je dvadeset članova posade, te dvojica putnika, Jadroplovovih inspektora.
Mirno more i sretan povratak kući. Pozdrav posadi broda.
Damir Tolj / Slobodna Dalmacija
Direktorat za inspekcijski nadzor i licenciranje Ministarstva ekologije prostornog planiranja i urbanizma (MEPU), potvrdio je da kompanija Pomorski saobraćaj iz Herceg Novog nema licencu za izvođača građevinskih radova.
Na čelu MEPU od nedavno je nova ministarka Ana Novaković – Đurović (URA), ali taj resor ni osada ništa ne preduzima da spriječi nelegalno ponašanje kompanije Pomorski saobraćaj i to na jednom od najvećih aktivnih gradilišta u državi – onom preko milijardu eura vrijednom novog turističkog naselja Luštica Bay u Krtolima kod Tivta.
Naime, Pomorski saobraćaj čije je primarna djelatnost brodski prevoz putnika i vozila trajektima na jedinoj takvoj redovnoj trajektnoj liniji u državi Lepetane-Kamenari preko tjesnaca Verige u Boki Kotorskoj, već nekoliko mjeseci obavlja poslove podizvođača na izgradnji nove i dogradnji postojeće obalne infrastrukture – marine, pristaništa i lukobrana u zalivu Trašte. Pomorski saobraćaj tamo radi kao podizvođač na građevinskim objekžtima čiji je investitor kompanija Luštica Development iz Tivta, iako, kako se pokazalo iz odgovora koji je MEPU dao, ta kompanija ne posjeduje adekvatne papire da bi se mogla baviti tim poslovima. Bez obzira na to, trajekti „Perast“ i „Igalo“ ove kompanije mjescima neometani od strane nadležnih inspekcija, izvode građevinske radove u Traštama – transportuju materijal i vozila do lokacija na kojima se izvode radovi ili taj matrerijal direktno sa broda prosipaju u more, odnosno služe kao platforme za razne građevinske radne mašine poput dizalica koje manipulišu sa građevinskim elemantima od betona i kamena kojima se dograđuje lukobran i operativna obala marine u turističkom rizortu Luštica Bay.
„Neposrednim uvidom u službenu evidenciju ovog Ministarstva, utvrđeno je da Ministarstvo ekologije prostornog planiranaj i urbanizma kompaniji „Pomorski saobraćaj“ Herceg Novi, nije izdalo licence propisane Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata.“- rečeno je „Vijestima“. Taj odgovor dobili smo od Direktorata za za licenciranje i inspekcijski nadzor MEPU kojim rukovodi dr Ljubiša Konatar.
Konatar, pod čijom je ingerencijom rad Građevinske inspekcije koja bi trebala da spriječi nelegalno izvođenje građevinskih radova od strane nelicenciranih izvođača, nije međutim ni nakon ponovljenog traženja, odgovorio na pitanja što je konkretno inspekcija do sada preduzela u vezi kontrole višemjesečnog radnog angažovanja kompanije Pomorski saobraćaj Herceg Novi kao podizvođača na izvođenju građevinskih radova na izgradnji marine u zalivu Trašte, kao i koji su nalazi tih inspkecijskih konbtrola i koje su mjere izrečene prekršiocu zakona.
Suvlasnik i izvršni direktor Pomorksog saobraćaja Dejan Ban proteklih je mjeseci prvo javno tvrdio da navodi medija da brodovi te kompanije koji su zvanično registrovani kao ro-ro putnički, ane hidrograđevinski brodovi, obnavljaju hidrograđevinske radove u zalivu Trašte nisu istiniti, da bi potom priznao da su plovila Pomorskog saobraćaja tamo angažovana ali da navodno ne rade ništa mimo onoga za što je ta kompanija registrovana kod Privrednog suda. Međutim, ispostavilo se (što je sada potvrdilo i MEPU) da Pomorski saobraćaj ne posjeduje licencu za izvođača građevinskih radova a koju, da bi legalno obavljala poslove koje njeni brodovi već mjesecima rade u Traštama, ta kompanija mora da ima shodno članovioma 121, 122 i 123 a u vezi sa članovima 135 i 136 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata.
Zakona naime, propisije da „građenje objekata odnosno izvođenja pojedinih radova na građenju objekta i vršenje stručnog nadzora može da obavlja privredno društvo, pravno lice, odnosno preduzetnik koje ispunjava uslove utvrđene ovim zakonom” – da ima najmanje jednog stalno zaposlenog ovlašćenog građevinskog inženjera sa trogodišnjim iskustvom i sa položenim stručnim ispitom i licencom Inženjerske komore Crne Gore (što Pomorski saobracaj nema), te da ove ispunjenost ovog i drugih uslova koje zakon traži, utvrđuje MEPU time što kompaniji izdaje licencu za rad kao izvođača građevinskih radova ( a koju Pomorski saobracaj takođe nema).
“Vijesti” još čekaju odgovore Inspekcije sigurnosti plovidbe i Tehničkog inspektorata Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Crne Gore na pitanja što su ti nadležni državni organi preduzeli u vezi nelegalnog angažovanja trajekata Pomorksog saobraćaja i privremenog mijenjanja namjene tih putničkih brodva u hidrograđevinska plovila za izvođenje radova u Traštama, u smislu kršenja odredbi članova 48 i 56 Zakona o sigurnosti pomorske plovidbe.
© BokaNews, 2021
