Promocija romana ”Rupe u glavi” autora Vanje Bulića

0
Promocija romana ”Rupe u glavi” autora Vanje Bulića
Vanja Bulić

U organizaciji Narodne biblioteke Budve u četvrtak, 7. aprila sa početkom u 20 sati biće promovisan roman Rupe u glavi autora Vanje Bulića, za koji je dobio nagradu Radoje Domanović. U holu Akademije znanja o romanu će govoriti književni kritičar Karlo Astrahan i autor.

Vanja Bulić (1947) radni vijek je proveo kao novinar u pisanim i elektronskim medijima. Za televiziju je snimio više od dvije i po hiljade jednočasovnih emisija, a pisao je za gotovo sve prestižne listove nekadašnje Jugoslavije. Snimao je dokumentarne filmove (Državni radnik, Crveni barjak Filipa Filipovića), scenarista je tri TV serije (Jugovići, Javlja mi se iz dubine duše i Drugo stanje). Koscenarista je dugometražnog filma Lepa sela lepo gore i scenarista filma Drugo stanje.

Napisao je zbirke priča Kako sam gajio blizance (1995), Sto bisera (2009), Istorija u krevetu (2012), Muškarac u izvesnim godinama (2014) i Zašto bog nema auto (2016), romane Tunel – lepa sela lepo gore (1996), Ratna sreća (1999), Zadah belog (2000), Vrele usne (2001), Parada strasti (2003), Drugo stanje (2006), Oko otoka (2009), Šole (2010), Simeonov pečat (2012), Jovanovo zaveštanje (2013), Dosije Bogorodica (2014), Teslina pošiljka (2015), Devedesete (2015 – knjiga u kojoj se nalaze četiri romana objavljena devedesetih godina XX veka), Šmekeri (2015), Šmekerke (2016), Viza za nebo (2016) i Dušanova kletva (2018).

Priredio je dnevnik iz Haga Veselina Šljivančanina Branio sam istinu (2012), a napisao je i romansirane biografije glumaca Petra Božovića, Miše Janketića, Marka Nikolića, Lazara Ristovskog i Jelisavete Seke Sablić. Među nagradama dobijenim za spisateljski rad izdvajaju se Zlatni beočug za trajni doprinos kulturi Beograda, kao i tri godišnja priznanja Zlatni hit liber – za najtraženije knjige u knjižarama i bibliotekama Srbije (2012, 2013. i 2015. godine).

Otac je trojice sinova, imao je rok sastav, strastveni je igrač preferansa i još uvek igra odbojku. Član je Udruženja novinara Srbije i Udruženja književnika Srbije.

„Iz relativno udobne pozicije omiljenog srpskog televizijskog voditelja i književnika Vanja Bulić se sada upustio u nemirne i često pogubne vode srpske satire. Ostaje da se vidi hoće li u njima umeti da pliva ili će se ispostaviti da mu je ova zbirka priča bila potrebna koliko i rupa u glavi.“ (Bojan Ljubenović)

Tri decenije od početka opsade Sarajeva: Tužno sjećanje na žrtve 1.425 dana terora

0

Opsada Sarajeva, glavnog grada Bosne i Hercegovine, počela je 5. aprila 1992. godine, okončana je 29. februara 1996. godine. Trajala je 1.425 dana. Tokom opsade poginuo je 11.541 građanin Sarajeva, među njima 1.601 dijete

Tri decenije od početka opsade Sarajeva: Tužno sjećanje na žrtve 1.425 dana terora
Sarajevo – foto Anadolu Agency
Sarajevo

Na današnji dan prije tačno 30 godina počela je opsada Sarajeva, glavnog grada Bosne i Hercegovine, koja će ostati u historiji zapamćena kao najduža opsada jednog glavnog grada. Opsada Sarajeva počela je 5. aprila 1992. godine, okončana je 29. februara 1996. godine. Trajala je 1.425 dana. Za to vrijeme, oko 350 hiljada stanovnika bilo je izloženo svakodnevnoj vatri pripadnika nekadašnje JNA i paravojnih formacija, a kasnije pripadnika tadašnje Vojske Republike Srpske, iz skoro svih vrsta naoružanja, sa položaja smještenih na okolnim brdima. Nisu uspjeli sići i zauzeti grad samo zahvaljujući ogromnoj volji, želji i naporima branilaca, mahom građana koji su se odazvali pozivu za odbranu, te u početku skoro goloruki, u patikama i farmericama, s minimalno naoružanja, stali na branike grada, piše Anadolu Agency (AA).

Tokom opsade poginuo je 11.541 građanin Sarajeva, među njima 1.601 dijete. Prema poslijeratnim istraživanjima, najviše stanovnika, skoro četiri petine od ukupnog broja poginulih, stradalo je u prve dvije godine rata.

– Suada, Olga, Mirsada –

Prve civilne žrtve opsade Sarajeva Suada Dilberović i Olga Sučić ubijene su 5. aprila na mostu Vrbanja, nedaleko od zgrade tadašnje Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine ispred koje su se odvijale demonstracije građana koji su tražili očuvanje mira, na koje je otvorena vatra. Nekadašnji most Vrbanja danas nosi ime po dvjema hrabrim ženama, a ploča na njegovoj sredini, okrenuta ka istoku, odakle se svaki dan ukazuje s izlaskom prvih sunčevih zraka, podsjeća i upozorava namjerne i slučajne prolaznike na tešku prošlost grada.

Posljednja žrtva opsade Sarajeva bila je Mirsada Durić, koja je poginula u napadu na tramvaj 9. januara 1996. godine, kod Zemaljskog muzeja, također u blizini zgrade bh. parlamenta. Počinioci napada koji se dogodio prvog dana pokretanja tramvaja nakon potpisivanja Mirovnog sporazuma za Bosnu i Hercegovinu nikad nisu otkriveni. Prema pričanju očevidaca, tromblon koji je pogodio tramvaj najvjerovatnije je ispaljen iz pravca naselja Grbavica i Vraca, u to vrijeme još pod kontrolom srpskih jedinica, a na putnike koji su bježali iz tramvaja pucano je iz snajpera.

I skoro tri decenije nakon opsade, onima koji su rat proveli u hermetički zatvorenom gradu, pri pomisli na trčanje iza improviziranih barijera na raskrsnicama, hodanje ubrzanim koracima ulicama izloženim pogledu s Trebevića, Vraca, nebodera na Grbavici, kuća u naselju Nedžarići… – prolaze “trnci” niz leđa. Da, na leđima svakog Sarajlije bila je meta svih 44 mjeseca opsade.

Gradske četvrti, mahale, ulice, trgovi, svi važniji i manje važni objekti, stambene zgrade, privatne kuće, gađani su iz različitog naoružanja. Mnogi objekti – zgrada gradskog porodilišta na Jezeru, centralna Pošta, Vijećnica sa desetinama hiljada vrijednih knjiga, Olimpijski muzej, zgrada dnevnog lista “Oslobođenje“, brojne fabrike, škole, ustanove kulture… – izgorjeli su do temelja nakon što su pogođeni minobacačkim i drugim vrstama projektila.

– Napadani iz svih vrsta naoružanja –

Neki objekti, poput zgrade Radio-televizije Bosne i Hercegovine, gađani su i tzv. modificiranim aviobombama teškim i po 250 kilograma, o čemu postoje svjedočenja i izvještaji balističara sa suđenja za zločine počinjene u ratu u Bosni i Hercegovini pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju.

Svakodnevni strah za vlastiti i živote najbližih bio je ujedinjen sa neviđenom željom za preživljavanjem, iz koje se javio prkos, snaga i kreativnost. Tako su noći bez električne energije, u zamračenom gradu – kad je već ponestalo baterijskih lampi i svijeća – osvjetljavane tzv. kandilom. Ovo svijetleće tijelo sastojalo se od krpene trakice izrezane od stare majice ili marame, umočene u malo ulja nalivenog u staklenu teglicu. Mnogo je priča ispričano, knjiga pročitano i proliveno suza pod trepčućim svjetlom kandila…

U dijelovima grada s gasnom mrežom, improviziralo se, nalazile vodovodne i slične cijevi kako bi se doveo plin u kuće i stanove, koji je – kad ga je bilo – služio i za grijanje vode za ličnu higijenu, pranje veša, kuhanje, zagrijavanje prostorija na čijim prozorima je, umjesto stakla razbijenog mecima, gelerima i prilikom detonacija, bila plastična folija nalik onoj što se drži po kuhinjskim stolovima. Samo, ova je bila poluprozirna ili smećkasta sa plavim napisom “UNHCR“ po sredini.

Dovitljivošću građana i tadašnje lokalne vlasti, otvoreni su punktovi ili iskopani bunari na kojima su građani dolazili po pitku vodu. Plastični kanisteri za vodu u opkoljenom gradu, u kojem nije bilo snabdijevanja prodavnica, bili su tražena roba. Redovi na lokacijama za točenje vode bili su svakodnevni, i ljeti i zimi. Znajući za ove punktove, agresor je artiljerijskim projektilima ili snajperskom vatrom gađao čak i njih.

Dok je išla po vodu, Senida Karović, predsjednica Udruženja “Unija civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo”, ranjena je u eksploziji granate 30. januara 1993. godine kod mosta Drvenija. Amputirana joj je noga.

– Preživjeli pakao –

“Pričamo o ljudima koji su preživjeli nevjerovatan pakao, kojima niko i ničim ne može nadoknaditi to što su izgubili. Niko ne može nadoknaditi majku djetetu koje ju je izgubilo, ili djetetu nogu, ljudima koji su ostali amputirci, teški invalidi…“, ispričala je 2017. u razgovoru za Anadolu Agency.

Od eksplozije granate na Dobrinji, u Kvadrantu-5, 12. jula 1993. godine, poginulo je 14, a ranjeno 16 civila. Granata je ispaljena na mjesto na kojem se u privatnom dvorištu nalazio bunar i pumpa, a ljudi čekali s kanisterima i po 10-12 sati da bi natočili vodu.

Od artiljerijskih projektila ginuli su građani i u redovima za hljeb. Punkt, na koji je dovožen hljeb iz Velepekare, nalazio se u Ulici Vase Miskina (danas Ferhadija), prekoputa Gradske tržnice. Eksplozija je tog jutra, 27. maja 1992. godine, zatresla okolne kvartove. Sjećam se, trčala sam u kućnim papučama ka preduzeću u općini Stari Grad, u kojem je majka radila. Svako jutro izašla bi s posla i stala u red za hljeb u Ulici Vase Miskina… Osjetila sam olakšanje kad sam ugledala majčinu siluetu kako se žurnim korakom penje uz stepenice pored Muzičke škole: „Granata… pobi narod kod Tržnice, cijeli red za hljeb…“, sjećam se majčinog isprekidanog glasa i suza. U tom masakru poginula su 22 civila, a 144 je ranjeno.

Pijaca i zatvorena tržnica Markale u starom dijelu Sarajeva, granatirane su u dva navrata. Prvi put, od eksplozije granate na pijaci Markale, 5. februara 1994. godine, ubijeno je 68, ranjena 144 civila. U masakru na samom kraju rata, 28. augusta 1995. godine, kod Gradske tržnice Markale poginulo je 43, rajena 84 civila.

– I djeca žrtve masakara –

Nisu bila pošteđena ni djeca u školama. U naselju Alipašino Polje, na Trgu ZAVNOBIH-a, nalazile su se prostorije Osnovne škole “Prvi maj“ (danas OŠ “Fatima Gunić), koja je granatirana 9. novembra 1993. godine. Od gelera koji su ušli u učionicu kroz male otvore između zaštitne betonske pregrade, poginula je učiteljica Fatima Gunić i troje učenika, a ranjen 21 civil.

U eksplozijama granata ispaljenim na grad, ginuli su mališani koji bi izašli kako bi udahnuli svježeg zraka i družili se sa vršnjacima nakon dana i noči provedenih u podrumima i skloništima.

Jedanestogodišnja Irma, kćerka Fikreta Grabovice, predsjednika Udruženja ubijene djece opkoljenog Sarajeva, ubijena je gelerom od granate ispred zgrade dok se igrala 20. marta 1993. godine. Bio je sunčan dan, privremeno zatišje, bez borbenih dejstava, kad su roditelji obično puštali djecu na svjež zrak nakon dugotrajnih boravaka u podrumima.

“(…)Međutim, zločinci su koristili takve prilike i u neposrednoj blizini gdje je moja kćerka bila sa drugim djevojčicama pala je granata i nju je ubio geler. To je na neki način bilo pravilo zločinaca, koji su sa okolnih brda terorisali i ubijali građane Sarajeva, da kada nastane zatišje koriste te momente da ubiju što više nevinih građana“, ispričao je Grabovica za AA 2017. godine.

Mnogi građani ubijeni su ili ranjeni hicima iz snajpera, prelazeći gradske raskrsnice ili u svojim domovima. Opsada Sarajeva ostat će u historiji opisana kao najduža opsada jednog glavnog grada, a živote građana Sarajeva koji su je preživjeli oblikovala je na sasvim neočekivan način. Probudila prkos, hrabrost, ali i kreativnost kako bi se preživjelo. Uzrokovala je i brojne nenadoknadive gubitke. Živi će se sjećati dok su živi, poginuli će vječno opominjati.

– Presude za opsadu grada i ubistva civila –

Međunarodni krivini tribunal za bivšu Jugoslaviju je za terorisanje građana Sarajeva na doživotnu kaznu zatvora osudio Stanislava Galića, nekadašnjeg komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske. Na zatvorsku kaznu od 29 godina osuđen je Galićev nasljednik na čelu Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a Dragomir Milošević.

Za teroriziranje civila u Sarajevu snajperskim i artiljerijskim napadima, uz ostalo, bivši predsjednik Republike Srpske i vojni vođa VRS-a Radovan Karadžić osuđen je na doživotni zatvor.

Na istu kaznu zatvora prvostepeno je pred Haškim tribunalom, uz ostalo, za teroriziranje civila u Sarajevu snajperskim i artiljerijskim napadima osuđen komandant VRS-a Ratko Mladić.

U presudama MKSJ-a je utvrđeno kako su jedinice Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a namjerno gađale civile sprovodeći kampanju terora koja je za cilj imala da izvrši pritisak na vlasti u Sarajevu.

Predstavnici gradskih vlasti Sarajeva najavili su da će na prigodan i dostojanstven način kroz niz manifestacija 5. aprila biti obilježeno 30 godina od početka opsade Sarajeva.

Maske više neće biti obavezne u marketima, školama, tržnim centrima

0
Maske više neće biti obavezne u marketima, školama, tržnim centrima
Tivat maska – foto Boka News

Zaštitne maske više neće biti obaveza, već samo preporuka u školama, marketima, tržnim centrima, sportskim halama, saopštila je u emisiji “Dobro jutro Crna Goro” ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović. Od četvrtka, kada će biti saopštene nove mjere, maske će biti obavezne u zdravstvenim ustanovama, kolektivnom smještaju i javnom prevozu, dodala je ona. Časovi ostaju 30 minuta dok se ne isprati situacija.

Epidemiološka situacija mnogo povoljnija, kaže ministarka.

“Ipak treba da budemo oprezni. Korona nas je više puta neprijatno iznenadila. Situacija je trenutno  povoljna i stabilna.Imamo značajan pad oboljelih na dnevnom nivou, pad hospitalizovanih”, kazala je Borovinić Bojović.

Ove sedmice imaćemo mjere sa još jednim stepenom liberalizacije, sa upozorenjem.

“Radna grupa za ovu sedmicu već je analizirala situaciju i preporuka je da će maske ostati obavezna mjera u zdravstvenim ustanovama, kolektivnom smještaju i javnom prevozu. Obavezno nošenje maski u školama, marketima, tržnim centrima, sportskim dvoranama, biće samo preporuka, a ne obavezna mjera”, saopštila je ministarka.

Preporuka IJZ-a je da časovi ostanu još dvije sedmice 30 minuta da bi se ispratila situacija.

“Da ne bismo mijenjali djeci ukoliko dođe do pogoršanja situacije, ispratićemo kako će se nove mjere odraziti na zdravlje građana”, kazala je Borovinić Bojović.

Novo odlaganje ročišta oko uvođenja stečaja u Meljine kompleks

0
Novo odlaganje ročišta oko uvođenja stečaja u Meljine kompleks
Bolnica Meljine foto Boka News

Sudija Dragan Vučević usvojio je zahtjev zastupnika Meljine kompleksa i odložio jučerašnje ročište kako bi se izjasnili na izvještaj privremenog stečajnog upravnika Miloša Popovića koji im je uručen nekoliko dana ranije.

Tome su se protivili iz opštine Herceg Novi, koja je i inicirala stečaj zbog duga za porez na nepokretnosti od 720 hiljada eura, navodeći da je riječ o izvještaju koji se odnosi na djelatnost kompanije te da bi im ti podaci morali biti poznati. Tako će se o eventualnom stečaju u ovoj kompaniji biznismena Duška Kneževića raspravljati za dvije nedjelje.

Meljine kompleks ranije je upravljao bolnicom Meljine, sada u stečaju, a hercegnovskoj opštini nije platio porez od 2014. do 2020. godine. Do sada je u ovu kompaniju tri puta uveden pa poništen stečaj po zahtjevu direktorice Olivere Elez-Mihajlović zbog 19 hiljada eura duga za plate i doprinose. Četvrti put njen zahtjev je odbijen, jer su ovaj dug izmirile druge Kneževićeve kompanije, osnivači Meljine kompleksa Atlas kap i Atlas invest.

Opština je, kako navode u zahtjevu za stečaj, početkom 2016. godine predložila plan otplate duga, ali odgovor nijesu dobili. Kada su pokrenuli postupak prinudne naplate, iz Centralne banke su ih obavijestili da ne mogu postupiti po njihovim zaključcima, jer su računi Meljine kompleksa u Centralnom registru transakcionih računa ukinuti. Opština je, u cilju obezbjeđenja poreskog potraživanja, stavila zabilježbu na nepokretnosti ove kompanije.

Zastupnici Meljine kompleksa su ranije optužili sve učesnike u ovim postupcima za kršenje prava Atlas kapa i odugovlačenje postupka, navodeći da je bivši stečajni upravnik Saša Zejak insistirao na stečaju zanemarujući interes očuvanja imovine te da nije preduzeo ništa da se izbjegne stečaj u bolnici Meljine zbog 242 hiljade eura duga za struju. Zato su protiv njega, Elez-Mihajlović i predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića, koji je tri puta uvodio stečaj u ovu kompaniju, podnijeli krivične prijave. Potraživanje opštine je, kako navode, neznatno u odnosu na vrijednost njihove imovine, tvrde da prije iniciranja stečaja, opština nije pokušala da se naplati kroz sudski ili izvršni postupak na nepokretnosti, već je nakon pokušaja pljenidbe sa računa odmah podnijela ovaj zahtjev.

/M.L./

Lufthansa uvodi letove iz Frankfurta i Minhena do Tivta već od 15.maja

0
Lufthansa uvodi letove iz Frankfurta i Minhena do Tivta već od 15.maja
Lufthansa-foto boardingarea.com

Njemačka nacionalna aviokompanija i ove godine uvodi liniju do aerodroma na crnogorskom primorju i to već od 15.maja.

Do Tivta iz Frankfurta će Lufthansa letjeti u svake nedjelje, a na relaciji Minhen-Tivat svake subote do kraja ljetnje sezone tj. do 23.oktobra.

U planovima njemačke aviokompanije su i letovi Frankfurt-Tivat od 16 do 30.decembra za koje se očekuje da će biti dosta skuplje čak i od avgustovskih cijena karata na ovoj relaciji.

Podsjećamo da je prvi avion Lufthansa sletio u Tivat 13. aprila 2019. godine. Ova aviokompanija je sastavni dio Lufthansa grupe, vodeće grupe aviokompanija u Evropi. Članica je i jedan od osnivača najvećeg saveza aviokompanija na svijetu – Star Alliance.

Ekološka inspekcija: Zabrana izvođenja radova na “prihrani” plaže kupališta Plavi horizont

0
Ekološka inspekcija: Zabrana izvođenja radova na “prihrani” plaže kupališta Plavi horizont
Bager u moru Plavi Horizonti

Ekološka inspekcija izdala je zabranu izvođenja radova na “prihrani” plaže kupališta Plavi horizont u Krtolima od Tivta pijeskom iskopanim sa morskog dna u akvatorijumu uvale Pržna, a koje su minulih dana izvodili budvanska građevinska kompanija “Gugi Commerce” i zakupac plaže, firma “Qatari Diar Hotel Property and Investment Montenegro” iz Tivta.

Nakon što su to od Ekološke inspekcije tražili tražili JP Morsko Dobro iz Budve i Opština Tivat, ekološki inspektor Dejan Filipović je obišao lokaciju,  izvršio nadzor  i izdao usmeno naređenje kojim je zabranio dalje izvođenje radova do pribavljanja svih potrebnih saglasnosti JPMD-a i Agencije za zaštitu životne sredine.

“U daljem postupku Uprava za inspekcijske poslove će utvrditi da li je za izvođenje radova na nelegalan način odgovoran zakupac plaže ili izvođač radova.”- saopšteno je iz ove Uprave.

Prethodno su iz kompanije “Gugi Commerce” eksplicitno tvrdili da imaju sve neophodne papire ki saglasnostiu za uvođenje u more svog bagera i dampera kojima je iz akvatorijuma uvale što ima status zaštićenog priorodnog dobra, vađeno na desetiune tona sitnog pijedska i taj materijal onda transportovan na kopno i razastiran po plaži. Iz “Gugi Commerca” su optužili novinare da u ovom slučaju, pišu neistine sa ciljem “narušavanja poslovnog ugleda” te kompanije.

Morsko Dobro je negiralo da je ono “Qatari Diaru” i “Gugi Commercu”  dalo saglasnost na obavljenje ovih radova, dok se iz Agencije za zaštitu prirode koja je nadležna da dozvoli radove u područjima koji popiot Pržne, imaju statius zaštićenih spomehika prirode, do sada nisu ovim povodom oglašavali.

Britanija i Francuska najavile potporu Ukrajini u istrazi, zapadni čelnici pozivaju na nove sankcije Rusiji

0
Britanija i Francuska najavile potporu Ukrajini u istrazi, zapadni čelnici pozivaju na nove sankcije Rusiji
Ukrajina

Ruske snage nastavile su granatiranje i snažne napade projektilima oko Harkiva i drugih gradova, te na istoku zemlje – u Donecku. Teške borbe vode se i dalje u opkoljenom Mariupolju, a eksplozije odjekuju u Odesi. I za danas je najavljena evakuacija iz Mairupolja, ali ukrajinska strana upozorava da Rusi krše dogovreni prekid vatre i gađaju humanitarne konvoje.

● Mineri u kijevskoj regiji, iz koje su se povukle ruske snage, imaju pune ruke posla. Uklanjanju hiljade zaostalih mina i eksplozivnih naprava. Ukrajina optužuje Ruse da su namjerno ostavili mine dok su napuštali regiju.

● U kijevskoj regiji prebrojano je više od 400 tijela.

● Rusija opovrgava počinjenje zločina. Tvrdi da su to učinili sami Ukrajinci kako bi omeli mirovne pregovore.

● Zapad je složan, za ove zločine nema opravdanja. Francuski predsjednik Emmanuel Macron poziva na novu seriju sankcija.

● Poljski premijer pozvao na osnivanje međunarodnog povjerenstva za istraživanje genocida. Optužio je Njemačku za oklijevanje uvođenja strogih sankcija Rusiji.

● Ponovno su napadnuti Odesa, Herson, Harkiv.

● Ukrajinski predsjednik obratio se gledateljima na dodjeli glazbenih nagrada Grammy u Las Vegasu.

● Patrijarh ruske pravoslavne crkve, koji podupire rat u Ukrajini, održao je bogoslužje za ruske vojnike i pozvao ih da nastave braniti svoju zemlju.

● Kako bi popunila svoje redove, ruska vojska počela je s tajnom mobilizacijom još 60-ak tisuća pričuvnih vojnika.

Korona presjek: Preminula jedna osoba, 39 novooboljelih, Kotor 2, H. Novi 1

0
Korona presjek: Preminula jedna osoba, 39 novooboljelih, Kotor 2, H. Novi 1
Korona

U Crnoj Gori je od posljedica koronavirusa preminula jedna osoba iz Berana koja je imala 76 godina. Registrovano je 39 novooboljelih, a oporavilo se 56 pacijenata. Trenutno aktivnih slučajeva COVID-19 u Crnoj Gori je 596.

“Laboratorije Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog koronavirusa su tokom jučerašnjeg dana (nedjelja, 03.04.2022. godine) završile analizu i IJZCG dostavile rezultate za 610  uzoraka na novi koronavirus. Ukupno je dijagnostikovano  39  novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2”, saopšteno je iz IJZ.

Distribucija novopozitivnih slučajeva infekcije SARS-CoV-2 po opštinama:

Opština Novopozitivni slučajevi među građanima Crne Gore
Podgorica 12
Budva 8
Nikšić 5
Pljevlja 5
Bijelo Polje 2
Cetinje 2
Kotor 2
Bar 1
Berane 1
Herceg Novi 1
UKUPNO 39

Udio pozitivnih slučajeva u ukupnom broju testiranih dana 03.04.2022. godine  iznosio je 6,07 odsto.

Ukupan broj preminulih povezanih sa COVID-19 infekcijom u Crnoj Gori od početka pandemije je 2706.

Od početka epidemijskih dešavanja (mart 2020. godine) ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim koronavirusom u Crnoj Gori je 233365.

Trenutno aktivni slučajevi po opštinama:

opština Trenutno aktivni slučajevi
Podgorica 197
Pljevlja 64
Bar 60
Kotor 40
Nikšić 38
Budva 36
Tivat 34
Herceg Novi 22
Ulcinj 20
Cetinje 16
Bijelo Polje 14
Rožaje 14
Berane 13
Plužine 8
Danilovgrad 7
Žabljak 4
Kolašin 3
Plav 3
Andrijevica 2
Šavnik 1
Gusinje 0
Mojkovac 0
Petnjica 0
Tuzi 0
Crna Gora 596

HSF: Odradili smo sjajan britanski strip vikend i dogovorili dolazak PJ Holdena i Majka Kolinsa

0
HSF: Odradili smo sjajan britanski strip vikend i dogovorili dolazak PJ Holdena i Majka Kolinsa
Strip vikend

Hercegnovski strip festival najavljuje da će specijalni gosti 16. HSF-a koji će se održati od 2. do 7. septembra ove godine na više lokacija u Herceg Novom i Boki Kotorskoj, biti PJ Holden i Majk Kolins. Ova dvojica vrhunskih britanskih strip umjetnika se uklapaju u programe koje je u mjesecu za nama Hercegnovski strip festival uspio da organizuje i da napravi još jedan veliki iskorak i cjelokupnoj crnogorskoj kulturnoj sceni upriliči događaj za pamćenje i za ponos. Kroz saradnju sa Britanskim Savjetom, i učešće u projektu „Kreativna ekonomija – razvoj politika u oblasti filmske industrije u Crnoj Gori“ HSF je svoj autoritet u svijetu vizuelnih medija, i svoju mrežu prijatelja festivala stavio na raspolaganje, ovog puta, filmskoj javnosti Crne Gore te na 7. Zimski strip vikend doveo proslavljenog filmskog i TV režisera Brajana Kirka koji je radio na naslovima kao što su „Igra Prestola“, Peni Dredful, Dekster, Tudori, ali i sjajnom filmskom ostvarenju „21 most“ jednim od posljednjih filmova genijalnog Čedvika Bosmana.

Glavnu ulogu u pripremi i realizaciji ovog događaja je uz trojku koja čini HSF imao i Ambasador festivala, svima već dobro poznati Vilijam Simpson, glavni crtač knjige snimanja i kreator vizuelnog identiteta TV serije „Igra prijestola“.

„Vilijamov autoritet u svijetu stripa i filma je ogroman, kao i njegova ljubav prema Herceg Novom i našem festivalu. On je čovjek koji HSF-u otvara mnoga vrata, a mi smo festivalska organizacija koja pružene prilike shvata izuzetno ozbiljno i u njih ulaže ogromno vrijeme, rad i resurse. Rezultati su zbog toga vidljivi svima“, objašnjavaju organizatori.

Brajan Kirk i Vilijam Simpson bili su glavni govornici panel diskusije koju je vodio Jovan Subotić, jedan od organizatora HSF-a, a koja je bila posvećena analizi uspjeha Sjeverne Irske kao filmske destinacije i lekcijama koje iz njihovog primjera može da izvuče Crna Gora. Vilijam Simpson je sledećeg dana u Herceg Novom održao Master klas storibordinga za preko 50 mladih crnogorskih umjetnika koji su na Festival došli iz Cetinja, Podgorice, Nikšića, Budve, Kotora, Tivta, Bara…

„Bio je to jedan od najljepših momenata u istoriji HSF-a,“ kažu organizatori.

Britanska strip scena je izuzetno zastupljena na Hercegnovskom Strip Festivalu još od 2014. godine i dolaska Rufusa Dejgloa. Od ove godine je započeta saradnja i sa Britanskim Savjetom i Ambasadom Velike Britanije u Crnoj Gori, pa ne čudi što će i na narednom festivalu u septembru, HSF nastaviti da publici predstavlja najveće autore sa Ostrva.

HSF zimski strip vikend

„Sa ponosno najavljujemo dolazak PJ Holden, jednog od najpoznatijih stvaralaca britanske izdavačke kuće 2000AD! Najpoznatiji je po radu na najvećem britanskom stripu Sudija Dred, Holden je briljirao i na niz drugih ostvarenja kao što su Svijet tenkova (World of Tanks), Terminator i Robokap, Roug Truper, Targ, Monsterolodži… U karijeri je napravio proboj i na američko tržište radeći za giganta Image Comics na mini seriji „Neustrašivi“. Njegovu karijeru je svakako obilježila i saradnja sa jednim od najboljih scenarista svih vremena, Gartom Enisom, na izuzetnoj grafičkoj noveli „Pletene torbe“ (Stringbags – nadimak za vrstu starog vojnog aviona)“, navode iz HSF-a.

Uz Holdena, svoj dolazak na HSF potvrdio je i Majk Kolins, jedno od najvećih imena britanskog i svjetskog stripa svih vremena koji preko 40 godina ne prestaje da oduševljava svojim radovima kako u stripu tako i u filmskoj umjetnosti. Nakon početaka na britanskoj sceni, crtajući najveće naslove kao što su Sudija Dred, Roug Truper ili Slejn, te rada u britanskom pogonu Marvela za koji crta Spajdermena, Transformerse i Doktora Hua, Kolins dobija priliku da radi za američko tržište gdje crta najveće strip heroje izdavačke kuće DC kao što su Betmen, Supermen, Fleš, Čudesna Ženat, Tin Titani i slično. Za drugog američkog giganta Marvel, radi na naslovu X-Men, te za obje izdavačke kuće uporedo radi na nizu strip adaptacija TV serija, odnosno crta stripove koji su povezani sa pričama sa malih ekrana. Crta i piše stripove iz serijala Zvezdane staze, kao i ilustruje naslovnice knjiga iz istoimene franšize. Posebno se ističe u radu za film i TV gdje radi na crtanju knjiga snimanja mnogobrojnih britanskih TV serija za djecu, ali i globalnog fenomena Doktor Hu (Dr Who) za koji i dalje radi na magazinskom izdanju.

Uz podsjećanje da su već ranije dolazak potvrdili sjajna francuska umjetnica Dana Dimat, te doajeni italijanske strip scene, crtačke legende Anđelo Stano i Karlo Ambrozini, Hercegnovski strip festival ističe da nastavlja svoju misiju unaprijeđenja cjelokupne kulturne scene u Crnoj Gori te promocije Herceg Novog kao kulturne i turističke destinacije. Zahvalni za podršku svih dosadašnjih partnera, organizatori se nadaju da njihov rad i njihov doprinos kulturi države neće ostati neprimijećeni i od najvažnijih donosioca odluka, te da će rezultovati većom podrškom odnosno donošenjem odluke o statusu manifestacije od posebnog značaja za kulturu Crne Gore.

Boki opet prijeti uobičajeni predsezonski organizovani ekološki zločin, “prihrana plaža”

0
Boki opet prijeti uobičajeni predsezonski organizovani ekološki zločin, “prihrana plaža”
Nasipanje jedne od plaža u Tivtu – foto S.L.

Kako se bliži početak kupališne sezone, tako se primiče i termin za jedan od najvećih organizovanih ekoloških zločina koji se stim u vezi, svake godine sprovodi na plažama u Boki Kototskoj – po zlu čuveno „predsezonsko prihranjivanje plaža“.

Tokom ovih aktivnosti JP za upravljanje morskim dobrom iz Budve i zakupci konji su od tog preduzeća u najam uzeli pojedina kupalištra, svake godine u more naspu na hiljade kubika pijeska i šljunka pod opravdanjem da na taj način „prihranjuju“ plaže i obnavljaju ih od sasvim uobičajene prirodne pojave – erozije uzrokovane morskim valovima.

Stoga se na brojnim lokalitetima duž obale Boke Kotorske u more se nasipa novi materijal – mahim drobleni kameni agregat iz Morače ili obližnjih kamenoloma, pri čemu neke od plaža značajno rastu u površini, na uštrb mora koje se nemilice zatrpava pijeskom i šljunkom. Ovakva praksa inače, izuzetno je štetna sa ekološkog stanovišta, posebno kada je akvatorijum Boke Kotorske u pitanju, a što je do sada u više navrata  potvrđivano i iz  nadležnog Instituta za bioologiju mora u Kotoru.

Obalni rub, odnosno mjesto gdje se “sastaju” more i kopno jedno je od najosjetljivijih, ali i najvažnijih djelova morskog ekosistema uopšte, jer tu žive, hrane se i razmnožavaju brojne morske biljke i životinje. Nasipanje pijeska preko prirodnog morskog dna uništava to stanište i pretvara ga u bukvalno pustinju pod vodom, a stvari se još dodatno pogoršavaju kada se za nasipanje koristi zemlja kakvih je takođe bilo slučajeva ranijih godina.. Zbog toga se morski biolozi listom protive ovakvim akcijama kakve je ranije redovno na pedesetak plaža u Boki sprovodilo “Morsko dobro” u saradnji sa svojim zakupcima.

Na pitanje da li će toga biti iove godine i da li su obezbjedili formalnu saglasnost Instituta za biologiuju mora da ponovno hiljade kubika pijeska prospu u more, iz Morskog Dobra su nam kazali da “zakupci kupališta Javnom preduzeću “Morsko dobro“ u praksi nisu dostavljali saglasnost Instituta za biologiju mora za sprovođenje predsezonskog prihranjivanja plaža, a takođe od strane ovog preduzeća nije izdata saglasnost za isto.”

Neposredni efekti nasipanja jedne od plaža u Tivtu

“Javno preduzeće će dati saglasnost za prihranu onih plaža koje po glavnom projektu imaju adekvatnu zaštitu kako postojeće pješčane površine, tako i pijeska za prihranu, a sve adekvatno smjernicama kako bi se sačuvalo od uticaja mora, a ujedno i zaštitu morskog ekosistema. Za buduće planirane pozicije intervencije će se izvoditi samo uz saglasnost Instituta za bilologiju mora i Agencije za zaštitu životne sredine”- saopštili su nam iz menadžmenta tog JP.

Agencija za zaštitu životne sredine inače, do sada se nijednom nije oglašavala niti na bilo koji način reagovala podvodom ove izuzetno ekolopki štetne prakse devastacije morskog ekosistema radi dobijanja veće plažne povšine za postravljanje ležaljki i ostalog plažnog mobilijara. Naprotiv, ova Agencija je preko svojiuh komisija za procjenu uticaja, uvijek po pravilu, davala zeleno svjetlo na ovakve i slične projekte “osvajanja mora na dobit kopna”, pritom nikada ne uvažavajući listom negativna naučna mišljenja koje su na ovakve projekte i aktivnosti davali stručnjaci Instotuta za biologiju mora,. Naime, naučna miščjenja ove instioucije po aktuelnoj legislativu u oblasti gradnje objekata i priocjene uticaja na životnu sredinu na žalost, neobavezujuća za druge učesnike u oviom procesu, pa to Morskom Dobru ili zakupcima djelova obale, daje prilično slobodne rukle da u djelo sprovedu svoje namjere o proširenju komercijalno za njih vrlo bitnih, kupališnih prostora na uštb morskog ekosistema.

Inače, prema Planu korišćenja sredstava javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom za 2022. a koji je u februaru usvojila Vlada, Morsko Dobro planira da ove godine za „nasipanje plaža svih primorskih opština“ potroši ukupno čak 50.000 eura. Budući da se ove aktivnosti ne kogu odvijati na obali otvorenog mora gdje su udari valova mnogo jači, već samo u zalivu Boke, izvjesno je da će samo u režiji Morskog Dobra,l pred sezonu na plažama  Tivtu, Kotoru i Herceg Novom biti prosuto 50.000 eura vrijednosti pieska, a na to tek treba dodati nove količine ovog materijala kojim će more na „svojim“ kupalištima zasuti ovdašnji zakupci plaža.