Gradsko vijeće Odese: Raketama pogođena infrastruktura

0
Gradsko vijeće Odese: Raketama pogođena infrastruktura
Odesa

Projektili su pogodili ukrajinski lučki grad Odesu u ranim jutarnjim satima u nedjelju, objavilo je gradsko vijeće.

Jedan od “ključnih infrastrukturnih objekata” grada je pogođen, rekao je glasnogovornik regionalne administracije Sergej Bratčuk za ukrajinski javni servis.

“Nadamo se da neće biti žrtava”, rekao je Bratčuk.

Britanska vojna obavještajna služba objavila je da ruske pomorske snage nastavljaju blokadu ukrajinske obale na Crnom i Azovskom moru, sprječavajući opskrbu morem.

Rusija ima i dalje sposobnost amfibijskog iskrcavanja, ali će takva operacija vjerojatno biti sve rizičnija zbog vremena koje su ukrajinske snage imale za pripremu, tvitalo je Ministarstvo obrane u redovnom biltenu.

“Mine u Crnom moru predstavljaju ozbiljan rizik za pomorsku aktivnost”, navodi se.

U izvješću se navodi da je podrijetlo mina nejasno i sporno, ali da su gotovo sigurno rezultat ruske pomorske aktivnosti na tom području što pokazuje kako njezina invazija na Ukrajinu utječe na neutralne i civilne interese.

Glavni ruski pregovarač s Ukrajinom Vladimir Medinski u nedjelju je objavio na Telegramu da pregovori nisu dovoljno napredovali da bi došlo do susreta vođa dvije države i da je stajalište Moskve o Krimu i Donbasu nepromijenjeno.

Ruska vojska priopćila je da će u nedjelju otvoriti koridore za evakuaciju stranaca iz ukrajinskog lučkog grada Mariupolja i obližnjeg Berdjanska.

General bojnik Mihail Mizincev rekao je da će strani državljani moći napustiti Mariupolj i putovati prema Berdjansku, dok će oni u Berdjansku moći napustiti to područje ili kopnenim putem preko Krima ili kroz područja pod kontrolom Ukrajine, izvijestila je ruska novinska agencija TASS.

Pozvao je ukrajinsko vodstvo da jamči sigurnost koridora.

Riječ je o stranim državljanima uglavnom članovima posada teretnih brodova koji su od početka rata blokirani u obje luke.

Potpredsjednik poljske vlade Jaroslaw Kaczynski pozvao je na mirovnu misiju NATO-a u Ukrajini i da članice NATO-a isporuče oružje na zahtjev ukrajinskog predsjednika, u komentaru objavljenom u njemačkom listu Welt u nedjelju.

Također je rekao da bi Varšava pozdravila povećanje američke prisutnosti u Europi sa 100.000 na 150.000 vojnika u trenutku kad Rusija postaje sve agresivnija, te da bi Poljska bila otvorena za stacioniranje američkog nuklearnog oružja u zemlji ako se to pitanje postavi.

Ruski državljani osnovali više od 300 firmi u Srbiji od početka agresije na Ukrajinu

0
Ruski državljani osnovali više od 300 firmi u Srbiji od početka agresije na Ukrajinu
Srbija – pandemija – foto EPA/Hina

U Srbiji su od početka agresije Rusije na Ukrajinu registrovana 323 firme čiji su osnivači iz Ruske Federacije, piše danas vojvođanski istraživački portal VOICE.
Ovaj broj registrovanih firmi čini oko 25 odsto od ukupnog broja svih aktivnih pravnih lica čiji su osnivači iz ove države, navodi se u članku.

Dodaje se da je samo u martu mesecu u proseku osnivano devet preduzeća dnevno, dok je 1. aprila osnovano njih 27. Najviše je osnovano 25. marta, ukupno 51.

„Više od polovine ovih novoosnovanih pravnih lica, odnosno njih 169, registrovano je za računarsko programiranje. U Beogradu sedište ima 246 pravnih lica, a u Novom Sadu 48“, piše VOICE.

U Kotoru planirana izgradnja pogona za preradu ribe i drugih morskih organizama – Crna Gora pokreće projekat REGROW

U Kotoru planirana izgradnja pogona za preradu ribe i drugih morskih organizama – Crna Gora pokreće projekat REGROW
Riba – Ilustracija (Foto: elxeneize/shutterstock.com)

Crna Gora planira realizaciju projekta Crnogorski REGROW, koji podrazumijeva stvaranje uslova za izgradnju prerađivačkih kapaciteta u sektoru ribarstva u industrijskoj zoni opštine Kotor. Kako je saopšteno, Vlada je na poslednoj sjednici usvojila informaciju o stvaranju uslova za realizaciji ovog projekta sa predlogom mjera.

Nacionalni projekat Crnogorski klaster plavoga rasta (montenegrin bluE GROWth cluster – REGROW) pokrenuli su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Univerzitet Crne Gore – Institut za biologiju mora.

– Koncept projekta Crnogorski REGROW zasniva se na formiranju Crnogorskog klastera plavog rasta i jačanju kapaciteta članova klastera sektora ribarstva i akvakulture kroz izgradnju pogona za preradu ribe i drugih morskih organizama, koji potiču iz privrednog ribolova i uzgoja u Industrijskoj zoni opštine Kotor – saopšteno je iz Vlade.

Kako je objašnjeno, Crna Gora je jedina mediteranska država koja ima veoma ograničene prerađivačke kapacitete u sektoru ribarstva. Pored nedostatka prerađivačkih kapaciteta evidentan i visoko izražen je i problem organizovanog otkupa i plasmana svježe izlovljene ribe i drugih morskih odnosno vodenih organizama, te se time Crna Gora dovodi u veoma loš položaj, a naročito u toku ljetnje turističke sezone.

– Posljedicu ovakvog stanja u sektoru ribarstva vidimo upravo u veoma izraženoj zavisnosti od uvoza ribe i prerađevina od ribe, koja i pored napora koje ulaže Ministarstvo poljoprivrede u modernizaciju i povećanje efikasnosti profesionalne ribolovne flote, ostvaruje rast iz godine u godinu – navedeno je.

Podaci koji su objavljeni u informaciji pokazuju da Crna Gora, uprkos tome što je mediteranska zemlja, uvozi značajne količine ribe i ribljih prerađevina. Tako je 2017. i 2018. godine uvezeno 12,5 mil EUR ovih proizvoda. Ta cifra je 2019. godine porasla na 14,3 mil EUR, dok je u pandemijskoj godini kada nismo imali ljetnju sezonu smanjena na 8,3 miliona. Tokom prošle godine, Crna Gora je za uvoz ribe i ribljih prerađevina potrošila 11,7 mil EUR.

– Povezivanjem primarne proizvodnje (ulov i uzgoj) sa prerađivačkim kapacitetima može da se osigura razvoj proizvoda visoke dodate vrijednosti koji bi bili namijenjeni prvenstveno indirektnom izvozu kroz razvoj turizma i novih ciljanih tržišta koje je Crna Gora planirala da definiše. Povezivanje proizvodnje sa hotelskim lancima – posredni izvoz kroz turizam, vidi se kao jedan od mogućih načina plasmana ovih proizvoda i unutar Crne Gore, zatim brendiranje i zaštita proizvoda ribarstva u skladu sa nacionalnim i EU pravilima iz ove oblasti – navodi se u dokumentu.

U cilju definisanja potreba i neophodne opreme za koncept Crnogorski REGROW, iz sredstava projekta SmartAdriaBlueGrowth, za čiju realizaciju je zaduženo Ministarstvo ekonomskog razvoja, u toku je izrada Studije o potencijalnim proizvodima koji bi se mogli proizvoditi u budućem pogonu za preradu ribe.

– U izradi ove studije učestvuju najeminentniji crnogorski i hrvatski stručnjaci, a ukoliko naiđe na razumijevanje Vlade Crne Gore i resornih ministarstva, plan je da se kroz projekat SmartAdriaBlueGrowth finansira i izrada idejnog rješenja za izgradnju postrojenja za preradu ribe i drugih morskih organizama – navedeno je u informaciji.

Ideja projekta Crnogorski REGROW je predstavljena je predstavnicima Opštine Kotor.

– Smatramo da ova opština raspolaže sa najadekvatnijim zemljištem za ove namjene, gdje smo dobili punu podršku gradonačelnika i izraženu spremnost da opština maksimalno doprinese realizaciji projekta i obezbijedi neophodno građevinsko zemljište za ove namjene. S tim u vezi, od strane Sekretarijata za imovinu Opštine Kotor smo dobili usmeno odobrenje da parcele, sa kojom raspolažu a čija je ukupna kvadratura 86.500 m2, odredimo kolika bi bila dovoljna za potrebe izgradnje prerađivačkog objekta i da pokrenemo proceduru za ustupanje predmetne poarcele Vladi Crne Gore na privremeno upravljanje i korišćenje – navodi se u dokumentu koji je objavila Vlada.

Ribari

Kako su objasnili, zakonom je predviđena mogućnost ustupanja nepokretne i pokretne stvari iz imovine opštine sa ili bez naknade za korišćenje, a s obzirom da je zemljište veličine 86.500 m2, predlog je da se od opštine Kotor traži 10.000 m2 od ukupne površine parcele.

Podrška Norveške

U informaciji je navedeno da je projekat Crnogorski REGROW kandidovan tradicionalnom donatorskom partneru u sektoru ribarstva Ambasadi Kraljevine Norveške u Beogradu, gdje je u prvoj fazi prihvaćen i proslijeđen Ministarstvu spoljnih poslova Kraljevine Norveške na finalno odobravanje i određivanje konačnog budžeta.

– Na osnovu obavljenih konsultacija sa poredstavnicima Ambasade kraljevine Norveške, možemo očekivati budžet za izgradnju objekata i dio opreme u okvirnom iznosu od oko jedan milion eura, ako isti bude odobren od strane Ministarstva spoljnih poslova Kraljevine Norveške – naveli su.

Takođe, postoji mogućnost doniranja iz projekta FAO AdriaMed, kao i finansiranje iz sredstava Svjetske banke – MIDAS 2 projekat, koji ima za cilj modernizaciju ribolovne flote, stvaranje neophodne kopnene infrastrukture i podizanje nivoa svijesti subjekata u ribarstvu, administracije i inspekcije, gdje je ukupno budžetirano 10 mil EUR za unapređenje sektora ribarstva.

– Ubijeđeni da će realizacija projekta Crnogorski REGROW i izgradnja prvih savremenih prerađivačkih kapaciteta u sektoru morskog ribarstva, uslužnog karaktera sa određenim kapacitetima za skladištenje i čuvanje ribe i drugih morskih organizama, u najvećoj mjeri doprinijeti stabilizaciji, organizaciji i povećanju efikasnosti sektora ribarstva Crne Gore, smatramo da Vlada Crne Gore treba da uzme u razmatranje ovu informaciju i njene predloge kao prioritet u odlučivanju i adekvatno zaduži resorna ministarstva i sve ostale činioce na blagovremeno postupanje – navodi se u dokumentu.

Predlog mjera

U predlogu mjera za realizaciju ovog projekta navodi se da Vlada zadužuje se Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede na obrazovanje tročlane komisije za praćenje realizacije projekta Crnogorski REGROW, da Ministarstvo poljoprivrede pokrene postupak za ustupanje imovine opštine Kotor, u ukupnom iznosu od 10.000 m2, na korišćenje bez naknade, za period od 10 godina, uz mogućnost produženja, te da Ministarstvo ekonomskog razvoja u saradnji sa Komisijom za praćenje realizacije projekta Crnogorski REGROW i projektnim timom SmartAdriaBlueGrowth izradi idejno rješenja za izgradnju i opremanje budućeg postrojenja za preradu, čuvanje i skladištenje ribe i drugih morskih organizama.

Takođe, Institut za biologiju mora iz Kotora zadužuje se da prezentuje svim potencijalnim donatorskim projektima i donatorima projekat Crnogorski REGROW, sa ciljem pribavljanja donacija za realizaciju projekta, dok je resor poljoprivrede u obavezi da u saradnju sa Institutom radi na pripremi plana za samoodrživo upravljanje budućeg prerađivačkog i skladištnog objekta.

Kočarica - Foto: Boka News
Kočarica – Foto: Boka News

Izuzetno mali broj prerađivača ribe

Ribolovnu flotu Crne Gore trenutno čini ukupno 270 plovnih objekta, od čega je 25 koča, 25 plivarica i 220 plovnih objekata u za ribolov u priobalnom području. Na osnovu podataka Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, broj prerađivača ribe u Crnoj Gori je izuzetno mali – samo dva, od kojih je jedan lociran u neposrednoj blizini Nacionalnog parka Skadarsko Jezero, sa proizvodnim kapacitetom do 10 t mjesečno mariniranog šarana. Drugi proizvođač je lociran na Cetinju i registrovan je za preradu i konzervisanje ribe, ljuskara i mekušaca, sa kapacitetom do 50.000 konzervi godišnje.

– Pored ove dvije kompanije preradom se bave i privredni ribari, a koji svoje sušene, usoljene i marinirane proizvode plasiraju na pijacama. Od ukupnog broja uzgajivača školjki, dva uzgajivača su registrovana kao otpremni centri za školjke, dok su dva uzgajivača registrovana kao otpremni centri i centri za prečišćavanje školjki – navodi se u informaciji.

Micev: Hidrološka situacija se stabilizuje, od 10. aprila očekuje rast temperature

0
Micev: Hidrološka situacija se stabilizuje, od 10. aprila očekuje rast temperature
Boka Kotorska – foto Z. N Boka News

Ciklon Ćiril prethodnih dana je u Crnoj Gori uslovio obilne padavine, kazao je meteorolog Branko Micev dodajući da je najgore prošlo, kao i da se hidrološka situacija stabilizuje.

“Danas i sutra će biti promjenjivo vrijeme. Vrlo kratko kiša, pa prestanak padavina. Slično će biti i sjutra. Za utorak i srijedu se prognozira više sunca, osjetno toplije, bez padavina”, rekao je Micev.

On je Televiziji Crne Gore (TVCG) naveo da se od 10. aprila očekuje rast temperatura i do 25 stepeni.

Prema riječima Miceva, najviše kiše bilo je u regionu Orjena, dok je ciklon donio i nove količine snijega na području Žabljaka i u centralnim djelovima Crne Gore.

Kako je naveo, zabilježeno je i topljenje snijega, konkretno na Žabljaku, gdje je prije kiše bilo oko 60 centimetara sniježnog pokrivača, koji se nakon kišnog perioda spustio na 35 centimetara.

“Imamo rast vodostaja na Morači koji je iznosio oko sedam metara. Na jezeru takođe imamo porast nivoa”, rekao je Micev, prenosi portal RTCG.

On je pojasnio da je volumen vode na Skadarskom jezeru, zbog naglog priliva vode, uvećan za 200 miliona kubika vode.

“Narednih dana se ne očekuju ekstremne situacije koje će pogoršati hidrološko stanje”, kazao je Micev.

Duhovna korizmena veče uz koncert u katedrali sv. Tripuna (VIDEO)

0

U katedrali Svetog Tripuna u subotu je održano Duhovno korizmeno veče i koncert Komornog pjevačkog ansambla „Pro arte”. U programu je učestvovala i Hrvatska kulturna zajednica “Troplet” iz Mostara.

Na programu su bila djela iz sakralne glazbe te skladbe za orgulje. Korizmenu riječ ohrabrenja prisutnima, osobito mladima i mladim obiteljima, uputio je don Krešo Puljić, profesor na Teološkom institutu u Mostaru i župnik župe sv. Tome, apostola u Mostaru.

U ime domaćina prisutnima se obratio i biskup kotorski, monsinjor Ivan Štironja.

Komorni pjevački ansambl Pro arte čine studenti Studija glazbene umjetnosti Fakulteta prirodoslovno–matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru, koji na osobit način njeguju i široj javnosti nastoje približiti ljepotu a cappella glazbe.

Ukrajinski vojnici preuzeli kontrolu nad cijelom regijom Kijeva

0
Ukrajinski vojnici preuzeli kontrolu nad cijelom regijom Kijeva
Ukrajina foto EPA

Ukrajinski vojnici preuzeli su kontrolu nad cjelokupnim područjem Kijeva, rekla je zamjenica ukrajinskog ministra obrane Hana Malijar u subotu.

“Cijela regija Kijeva oslobođena je od okupatora”, napisala je na Facebooku, kako prenosi Reuters.

“Irpin, Buča, Hostomel i cijela regija Kijeva oslobođeni su”, napisala je.

Ruske snage provode “brzo povlačenje” iz područja Kijeva na sjeveru Ukrajine usredotočujući se sada na istok i jug Ukrajine.

Ranije u subotu savjetnik ukrajinskog predsjednika Olekij Arestovič rekao je da su ukrajinske snage ponovo zauzele više od 30 gradova i naselja u Kijevskoj oblasti.

On je upozorio da će doći do intenzivnijih sukoba u drugom regijama.

“Nemamo iluzije – i dalje predstoje teške borbe za jug, za Mariupolj, za istok Ukrajine”, rekao je Arestovič, kako prenosi BBC.

U planu memorandum o saradnji lokalnih turističkih organizacija Boke

0
U planu memorandum o saradnji lokalnih turističkih organizacija Boke
Herceg Novi -foto TO HN

Na osnovu interesovanja na beogradskom sajmu, ali i cjelokupne geopolitičke situacije, tokom sezone Herceg Novi, Boka i Crna Gora biće jedno od glavnih tržišta kada je region u pitanju, kazao je v.d. direktora Turističke organizacije Herceg Novi Đorđe Stanojlović gostujući u „Novskom jutru“ RTHN.

Strateški cilj u narednom periodu biće promocija događaja koji će što veći broj mladih dovesti u Herceg Novi, ali i produbljivanje saradnje sa lokalnim turističkim organizacijama Tivta i Kotora kroz potpisivanje memoranduma.

Srbija je jedno od glavnih emitivnih tržišta Turističke organizacije, odakle prema podacima dolazi preko 35 % turista svake godine.

Već dugi niz godina traje saradnja turističkih organizacija Kotora, Tivta i Herceg Novog i prema riječima Stanojlovića zajednička promocija na sajmu u Beogradu bila je kruna tog projekta i negdje je zajednička ideja objedinjavanje ponude.

Opština Herceg Novi nikako da riješi problem: Projekat deponije Duboki do 11 godina na čekanju

0
Duboki do

Projekat sanitarne deponije Duboki do ni nakon 11 godina od ispunjavanja uslova za početak gradnje, ni danas nije bliži dobijanju građevinske dozvole. Realizaciju su isprva prepriječili žitelji Morinja, tvrdeći da će deponija zagaditi njihova izvorišta, potom sudski procesi i Ministarstvo održivog razvoja i turizma bivše Vlade koje ni nakon četiri godine od pozitivne presude, nije dalo “zeleno svjetlo”. Potom se ispriječila Agencija za zaštitu životne sredine koja je zatražila dopunu Elaborata o uticaju sanitarne deponije Duboki do na životnu sredinu. Članica tima za izradu eleborata Olivera Doklestić kaže da izradi ovog dokumenta mora prethoditi državni dokument, Plan upravljanja otpadom čiji je rok trajanja istekao.

– Državnim planom upravljanja otpadom definišu se količine otpada, strateške tačke, gdje će se, na kojim mjestima i na koji način vršiti upravljanje otpadom. Iz Državnog plana proizilaze smjernice za loklani plan upravljanja otpadom. Mi sada, u ovom trenutku, nemamo zvaničnu odluku države da li na lokaciji Duboki do može da se gradi sanitarna deponija. Znači, neko mora da donese odluku o tome – kazala je Doklestić i dodala da je potrebno preispitati granice bafer i Unesko zone.


Morinjani strahuju od zagađenja izvora

Morinjani smatraju da je, kada je rađen Elaborat o procjeni uticaja sanitarne deponije Duboki do na životnu sredinu, trebalo voditi računa o morinjskim izvorima. Prema riječima predstavnika MZ Špira Vulovića voda u Morinju više nije za piće zbog postojeće deponije na Ublima.

– Bokokotorski zaliv je takav kakav jeste. Sva voda mornjiskih izvora, kojih ima 20, između Morinja i Sopota, ne računajući Sopot, koji ima sliv na drugu stranu, završava u more. Najbolje znamo mi koji živimo tamo šta to znači. Da ne spominjemo da će se deponija sa kruzera, koji su visoki 70 metara, vidjeti dok bude prolazio kroz Verige. To je sramota – smatra Vulović.

Mještani Morinja izričiti su stavu, da Unesko neće dozvoliti izgradnju deponije u Dubokom dolu.


Morinj foto Boka News

Direktor hercegnovskog preduzeća Čistoća Milovan Benderać ipak ne gubi nadu.

– Sanitarna deponija je potrebna Herceg Novom, čak i kada se izgradi Reciklažni centar u Nikšiću. Vjerujem da će doći do realizacije ovog projekta – optimista je Benderać.

Podsjetićemo, da je Ministarstvo održivog razvoja i turizma je 28. septembra 2020.godine donijelo rješenje kojim odbijaju zahtjev Opštine Herceg Novi za izdavanje građevinske dozvole za gradnju sanitarne deponije Duboki do, obrazlažući da je istekla važnost ekološke saglasnosti Agencije za zaštitu životne sredine, te da nije urađena lokalna studija lokacije za sanitarnu deponiju. Opština Herceg Novi je na ovo rješenje uložila tužbu Upravnom sudu navodeći da je odbijajuće rješenje stiglo u trenutku kada se u Agenciji za zaštitu životne sredine nalazio urađeni Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu, kojeg je sačinio “Ekoboka projekat”. U odnosu na prvobitni elaborat iz 2013., u novom je u većem obimu opisan inženjersko-geološki i hidrogeološki sklop, uz sprovedena nova hidrogeološka ispitivanja radi uspostavljanja dobrih parametara o poznavanju tokova podzemnih voda. Ipak, ni ovo nije bilo dovoljno.

Sekretar Sekretarijta za komunalne djelatnosti i ekologiju Vasilije Seferović pojašnjava da je Agencija za zaštitu životne sredine dala rok od 100 dana da se elaborat koriguje.

– Sada imamo 100 dana za korekcije i to ćemo ispoštovati. Ponovo ćemo predati elaborat i očekujem pozitivan odgovor – kaže Seferović.

Analiza izbora lokacije za deponiju Duboki do rađena je 2003. godine. Prostorni plan koji je definisao lokaciju urađen je 2008. godine. Izvještaj o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu urađen je 2010. godine, a Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu izgradnje sanitarne deponije rađen je u organizaciji Agencije za zaštitu životne sredine iz Podgorice. Urađen je i dodatni elaborat detaljnih geotehničkih istraživanja terena lokacije buduće sanitarne deponije, koji je pokazao da nema bojazni da će morinjski sliv biti ugrožen. Sanitarna deponija predviđena je i nacrtom PUP-a koji je 31.decembra 2018.godine usvojen u lokalnom parlamentu.

/K.Matović/

Tegeltija: zašto bi zračna luka u Trebinju bila problem za Dubrovnik

0
Tegeltija: zašto bi zračna luka u Trebinju bila problem za Dubrovnik
Trebinje – foto Boka News

Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija izjavio je u subotu kako mu nije jasno zbog čega se u Dubrovniku i Hrvatskoj netko protivi gradnji zračne luke u Trebinju tvrdeći da je to projekt od kojega bi svi imali koristi.

Tegeltija je lokalnim medijima potvrdio da je primio pismo dubrovačkog gradonačelnika Mate Frankovića kojim je on zatražio da se zaustave sve pripreme za gradnju zračne luke u Trebinju dok se ne utvrdi mogući utjecaj tog projekta na okoliš uključujući tu i rijeku Omblu.

Franković je predsjedatelja Vijeća ministara BiH podsjetio kako je ta zemlja kao i Hrvatska te Srbija kao potencijalni investitor potpisnica Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica te bi stoga gradnja zračne luke morala biti zaustavljena sve dok se činjenično ne utvrdi da nema opasnosti od utjecaja kojega bi izgradnja zračne luke imala na izvorište rijeke Omble koje je od lokaliteta planirane zračne luke udaljeno svega osam kilometara.

Zračnu luku u Trebinju uz to planiraju graditi na kraškom zemljištu koje je izrazito propusno.

Tegeltija je kazao da je spreman na razgovor s hrvatskom vladom o svim otvorenim pitanjima te je istaknuo da je za BiH važno i to što će biti s projektom odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori kod Dvora na Uni a za Frankovićevo pismo kazao je kako ga “ne razumije”.

“Ne razumijem zašto se gradonačelnik Dubrovnika ne raduje izgradnji zračne luke u Trebinju s obzirom na ekonomski značaj koji njegova izgradnja ima ne samo za Trebinje, već za cijelu Republiku Srpsku i BiH”, izjavio je Tegeltija izbjegavši komentirati zabrinutost u Dubrovniku zbog mogućeg onečišćenja Omble.

Trebinjski gradonačelnik Mirko Ćuk koji je kao i Tegeltija član Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) predvođenog Miloradom Dodikom bio je još grublji poručivši Frankoviću “da ne smeta”.

“Ja sam za to da se svi uvjeti ispune, ali isto tako bez upletanja politike. Nema potrebe za suvišnim komentarima da će gradnja aerodroma u Trebinju utjecati na izvorište rijeke”, kazao je trebinjski gradonačelnik.

Vijeće ministara BiH je ranije ovog tjedna utvrdilo prijedlog osnova za vođenje pregovora radi zaključivanja Memoranduma o razumijevanju i suradnji na realizaciji infrastrukturnog projekta zračne luke u Trebinju između Vijeća ministara BiH i vlade Srbije. Pokretanje tih pregovora još treba odobriti Predsjedništvo BiH.

U raspravu o ovom projektu u subotu se na Facebooku uključila i ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković koju dužnosnici iz reda bosanskih Srba optužuju da koči taj projekt. Ona je navela kako zračna luka u Trebinju, ili bilo koji drugi projekt za koji postoji potreba, neće biti sporan ako je u skladu sa zakonom i svim pozitivnim propisima.

Zamisao o gradnji zračne luke u Trebinju prvi je prije dvije godine iznio srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić najavivši da će to u cjelosti financirati Beograd. Ustvrdio je kako je to od značaja za prometno povezivanje istočne Hercegovine sa Srbijom i regijom.

Nova zračna luka planirana je uz grad koji ima jedva 30 hiljada stanovnika i u rijetko naseljenoj regiji a u krugu od 50-ak kilometara već postoje tri zračne luke u Mostaru, Dubrovniku i Tivtu.

Poljski premijer: “Treba uvesti prave sankcije Rusiji, sadašnje nisu dovoljne”

0
Poljski premijer: “Treba uvesti prave sankcije Rusiji, sadašnje nisu dovoljne”
Rusija – Izvor: DIMITAR DILKOFF / AFP

Poljski premijer pozvao je u subotu na strože sankcije Evropske unije Rusiji jer donesene mjere protiv Moskve ne smatra ni približno dovoljnima.

Premijer Mateusz Morawiecki susreo se u subotu s predsjednicom Evropskog parlamenta Robertom Metsolom u prihvatnom centru blizu Varšave, namijenjenom izbjeglicama koje bježe od rata u Ukrajini.

Konzervativni nacionalistički političar primijetio je da se tečaj ruskog rublja vratio na razinu prije napada na Ukrajinu, što je pokazatelj da Moskva izmiče sankcijama.

“To znači da sve ekonomske mjere – mikroekonomske, makroekonomske, financijske, proračunske i monetarne – nisu funkcionirale na način na koji bi neki političari to željeli”, rekao je Morawiecki.

Morawiecki je rekao da su dužnosnici u nekim zemljama EU-a čak govorili o tome kako bi se odnosi s Rusijom mogli vratiti na razinu prije rata.

Morawiecki je rekao da “neće biti povratka u normalnost” sve dok je suverenitet Ukrajine ugrožen i pozvao na uvođenje “pravih sankcija” Rusiji, a Metsola je pozvala da EU osigura više novca za prihvat ukrajinskih izbjeglica.

Poljska je trenutačno dom najviše izbjeglica iz Ukrajine u Europskoj uniji – više od 2,4 milijuna.